Gimnazija Marka Marulia

Tomislavgrad

Iva Suilovi

STRES NA RADNOM MJESTU

Maturalni rad

Mentor: Grgo Rado

Tomislavgrad, 2015.

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1. POJAM STRESA...................................................................................................................4
1.1. Stresori.................................................................................................................................4
2. STRES NA RADNOM MJESTU.........................................................................................7
2.1. Faze stresa...........................................................................................................................9
3. NAJNEPOVOLJNIJE POSLJEDICE IZLOENOSTI STRESU.....................................11
3.1. Sindrom sagorijevanja na poslu.........................................................................................11
3.2. Mobbing............................................................................................................................12
4. ZAKONI I PREPORUKE ZA SUOAVANJE S STRESOM.........................................15
ZAKLJUAK.........................................................................................................................18
LITERATURA.........................................................................................................................19

UVOD
U civiliziranom svijetu, posebno u zemljama s visoko razvijenom industrijom,
susreemo iznenaujuu pojavu: vrlo razvijena i suvremena zdravstvena sluba ne moe
bitnije smanjiti bolesti stanovnitva. Uz to, neke se bolesti sve vie ire. Tu pojavu uzrokuje
stres koji sve vie postaje prava socijalna bolest dananjice. U ovome radu emo stoga
pokazati to to sve uzrokuje stres i koje su njegove posljedice u ivotu ljudi na radnom mjestu
i openito u ivotu svakoga pojednica koji je u radnom odnosu a ima stresan posao ili okolinu.
Rad u takvom drutvu postavlja odreene mentalne i emocionalne zahtjeve koji su u neskladu
sa sposobnostima, mogunostima i potrebama radnika, te se kod sve veeg broja njih javlja
stanje stresa. Istraivanja provedena 20-ih godina 20. st. u SAD-u navode da 29% do 40%
radnika smatra svoj posao stresnim ili vrlo stresnim. Nadalje, u istraivanju u 15 zemalja
Europske unije 28% radnika navodi da posao kod njih izaziva stres i tako djeluje na njihovo
zdravlje. Najei razlozi koji dovode do pojave stresnih situacija na radnom mjestu su: velika
konkurencija na tritu, organizacijske promjene (privatizacija, spajanje, restrukturiranje,
informatizacija), ekonomska kriza, tzv. nova ekonomija, nesigurnost radnih mjesta i
oekivanje fleksibilnosti od radnika doveli su do poveanja uestalosti psihikog
zlostavljanja. Ono je postalo uoljivije vie nego ikad, jer suvremeni ovjek ulazi u razne
meuljudske odnose koji mu donose pri tome nekad pozitivne a nekad loe stavri koje utjeu
na njegovo psihofiziko zdravlje. S obzirom na sve to smo naveli morat emo sada kroz ovaj
rad objasniti to je stres na radnom mjestu s namjerom da pojasnimo razlike, uzroke i
posljedice stresa na pojedinca i iru okolinu u globalnom smislu.

1. POJAM STRESA
Prvo emo dati definicije stresa prema pojedinim autorima. Naime, mnogi autori definiraju
stres kao sklop fiziolokih, emocionalnih, kognitivnih i ponaajnih reakcija na djelovanje
stresora. Osim ovoga moe se rei da je stres uvijek odnos izmeu pojedinca i okoline, a ne
svojstvo okoline ili stanje pojedinca. Stres je nespecifina reakcija organizma na odreeni
zahtjev iz okoline. Stres nastaje pri pojavi neravnotee izmeu zahtjeva koje se stavljaju pred
osobu i njenih sposobnosti da se s njima nosi. Stres je posljedica neravnotee izmeu napora i
nagrade za uloeni trud. Kada su reakcije organizma na stres nedostatne za povratak u
primarno stanje, stres utjee na tjelesno zdravlje.
to se tie simptoma stresa oni mogu biti fizike ili mentalne prirode. Najei fiziki znakovi
stresa su:
-glavobolja;
-ubrzan rad srca;
-ukoeni vrat i ramena;
-ubrzano disanje;
-bolovi u leima;
-znojenje, znojni dlanovi;
-bolovi u elucu, munina, proljev
Ovo to smo nabrojali tie se fizikih simptoma stresa, a sada emo nabrojati koji su to
psiholoki simptomi stresa openito govorei. Naime, psiholoki, mentalni znakovi stresa,
odraavaju se na nain razmiljanja, ponaanje ili raspoloenje:
-laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga
-frustracija, gubljenje ivaca i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog razloga
-sumnja u svoje mogunosti
-nervoza i iscrpljenost, nesanica
-teko se koncentrirati i usredotoiti na zadatke;
-prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari
4

-zamiljanje negativnih, zabrinjavajuih ili zastraujuih scena

Iz ovga to smo nabrojali moemo rei da fiziki, a tako i psiholoki simptomi izazivaju
fizioloku,a tako i psihiku reakciju stresa. Sada emo malo to poblie objasniti.

a) FIZIOLOKA REAKCIJA STRESA

A. Pojava opasnosti iz okoline - ugroenost organizma - REAKCIJA 3F (fight or flight or
freeze):
- Brza reakcija na stres autonomni ivani sustav (izravni podraaj stimulacijom
simpatikusa)
- Odgovor na stres HPA osovina
- Akutni stres
- Kronini stres

B. Kada opasnost proe:

- Aktivacija parasimpatikusa vraa organizam u stanje ponovne ravnotee
Poveanje aktivnosti simpatikusa ( ubrzan rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzanje cirkulacije,
utroak glukoze u miiima)
- Parasimpatiki - smiruje
- Aktivacija HPA osovine povezuje neuroendokrinu funkciju mozga s ostatkom tijela =
odgovor tijela i uma na stres
- Stres karakteriziraju pojaana aktivnost HPA sustava i simpatikusa
- Mehanizam povratne sprege
- Prekomjerna aktivnost HPA karakterizira
osobe u kroninom stresu

b) PSIHIKA REAKCIJA STRESA

Prema Karaseku stres raste kako raste zbroj poveanih zahtjeva i niske razine odluivanja
- reakcije organizma se javljaju nakon psiholokog vrednovanja ugroenosti
5

- kontrola nad situacijom nasuprot osjeaju bespomonosti-individualne razlike

- ako osoba ne procjeni opasnost iz okoline ugroavajuom - nema stresne reakcije

Sada emo objasniti akutni i kronini stres. Naime, akutni stres svrsishodan je jer daje
organizmu dodatnu snagu za uspjenost reakcije "borba ili bijeg" (suha usta , znojenje,
nedostatak zraka, palpitacije, osjeaj munine). Za razliku od akutnog, kronini stres,
pogoduje nastajanju tjelesnih oteenja i bolesti, tj. stres koji nastaje akumulacijom efekata
stresa. Osim ova dva pojma, moramo spomenuti i pojmove homeostaze i alostaze.
HOMEOSTAZA stabilnost fiziolokih sustava neophodnih za odravanje ivota
ALOSTAZA stabilnost HPA osovine, simpatoadrenalnog i imuno sustava
Slika 1.

1.1.Stresori
Stresni podraaj ili stresor je svaki tjelesni, psihiki ili socijalni poticaj koji dovodi
pojedinca u stanje stresa. Takoer, stresor ili izvor stresa predstavlja dogaaj ili njihov niz za
koje pojedinac procjenjuje da ugroavaju neto njemu vano ili da trai njegovu prilagodbu
izvanjskim zahtjevima. Naravno, individualna interpretacija znaenja dogaaja odreuje hoe
li neki dogaaj ili situacija djelovati kao stresor ili ne. Mi kao pojedinci, stalno procjenjujemo
okolna dogaanja tj. svoje transakcije s okolinom, obzirom na njihovo pozitivno ili negativno
znaenje za nau dobrobit. Iz takvih individualnih procjena dolazi:
6

dogaaj je irelevantan
dogaaj je neugroavajui
dogaaj je pozitivan
dogaaj je ugroavajui (trai prilagodbu tj. situacija je stresna)
Postoje nekoliko vrsta stresora koje emo sada nabrojati, a onda objasniti pojedinano svaki
od njih.
a) Fizikalni i kemijski stresori
b) Bioloki stresori
c) Psihiki stresori
d) Socijalni stresori
Fizikalni obuhvaaju: buka, strujni udar, nadraajne tvari.
Bioloki: jaka bol, teka krvarenja, nespavanje, gladovanje-neredovita prehrana i sl.
Psihiki: meuljudski sukobi u obitelji i na poslu, nedostatak vremena, nedostatak novca,
izloenost neuspjesima, gubitak posla i sl.
Socijalni: ekonomska kriza, ope nepogode i sl.
2. STRES NA RADNOM MJESTU
Stanje stresa na radnom mjestu moe se definirati kao niz za pojedinca tetnih
fiziolokih, psiholokih i bihevioralnih reakcija na situacije u kojima zahtjevi posla nisu u
skladu s njegovim sposobnostima, mogunostima i potrebama. Dosadanja su istra1ivanja
dovela do razliitih teorija i modela stresa na poslu, a za ovu prigodu izdvajamo model
djelovanja stresa na poslu koji predla1u Hurrell i McLaney. Prema ovom modelu stres na
poslu rezultat je interakcija zaposlenika i karakteristika posla.Vea znaajnost pri nastanku
stresa daje se organizacijskim imbenicima, to znai da je glavna strategija za prevenciju
stresa koju predla1u autori preoblikovanje posla. Kao glavne imbenike koji uzjeu na stres
na poslu mogu se nabrojati:
- imbenici radnog okolia (opasni fizikalni uvjeti rada ili takvi koji se percipiraju
kao neugodni; buka, zagaenje zraka, ergonomski neprilagoeni radni uvjeti,
prenapuenost). Takvi su se imbenici u najveoj mjeri do sada identificirali i za
veinu je utvrena doputena razina izloenosti.
- psihosocijalni organizacijski imbenici (meuljudski odnosi, podjela poslova,
jasna i nedvosmislena komunikacija, radna atmosfera i sl.) koji nisu u potpunosti
identificirani, niti su im utvrene referentne vrijednosti koje bi mogle biti osnova
za preventivne intervencije na radnom mjestu.
7

to se tie izvora profesionalnoga stresa, moemo nabrojati dva glavna izvora:

1. Unutranji oni koji prvenstveno ovise o pojedincu, osobinama linosti, prethodnom
iskustvu, stilu rada, sustavu vrijednosti, slici koju imaju o sebi i sl.: nerealna oekivanja od
posla i od sebe koja nadilaze radni realitet, a ne uspijevaju se uravnote1iti sa stvarnou nakon
razdoblja prilagodbe za posao; potreba za stalnom i potpunom kontrolom situacije; pretjerana
vezanost za posao i osjeaj da mi snosimo svu odgovornost; identifikacija s poslom u tolikoj
mjeri da on postaje glavni ili jedini sadraj i smisao ivota, jedino podruje potvrivanja;
nepreputanje (nedelegiranje) dijelova poslova drugima; pretjerana upornost, rigidnost i
tvrdoglavost u postizanju cilja po bilo koju cijenu.
2. Vanjski oni koji su povezani s radnim uvjetima, organizacijom rada i koji izviru iz
odnosa s drugim ljudima.
Osim ovoga to smo nabrojali u suvremenim uvjetima rada u nekim se poslovima javljaju
novi stresori, a neki ranije utvreni mijenjaju znaenje uslijed promjena karakteristika rada.
Takvi su stresori primjerice zlostavljanje na poslu, zlouporaba ovlasti i dunosti, preferiranje
zaposlenika samo mukog ili enskog spola, preferiranje stranake pripadnosti i porijekla,
kontaminacija osobnih raunala tzv. virusima, elektroniko motrenje rada itd. Ovo su naravno,
samo neki od modernih stresora jer ih ima puno vie.
Osim to stres ima negativne utjecaje na samoga pojedinca, isto tako stres utjee i negativno
na radnu organizaciju poslodavca. Neki od tih negativnih uinaka su sljedei:
a) loa ukupna uspjenost poslovanja
b) poveano izostajanje s posla - apsentizam
c) poveani prezentizam - radnik obavlja rad i kada je bolestan i ne moe uinkovito
funkcionirati
d) izostanci s posla zbog posljedica dugotrajnog stresa mogu pridonijeti poveanju stope
invalidnosti i prijevremenog umirovljenja
e) trokovi poslovnih subjekata i drutva su ogromni
8

Zanimanja sa najvie stresa koja ujedno imaju velike probleme s gore navedenim uincima
stresa su:
a) kontrolor zranih letova
b) ef firme
c) doktor
d) agent burze
e) majka male djece
f) profesor
radnik
predstavnik neke firme
policijski inspektor
2.1. Faze stresa
Kao i svaki proces, tako i proces nastajanja stresa ima svoje faze. to se tie stresa, on ima tri
faze koje emo nabrojati, te objasniti. Te faze su:
1. Faza uzbune
2. Faza odupiranja
3. Faza iscrpljenja
Glavne karakteristike faze uzbune su:
- poetni ok
- privremeno smanjivanje miinog tonusa
- sniavanje temperature
- smanjenje krvnog tlaka
- mobilizacija
- tijelo pokree sve obrambene snage organizma:
- pojaani srani ritam
- porast krvnog tlaka
- luenje adrenalina
- jae reagiranje osjetila na podraaje
9

Sljedea faza koju emo objasniti je faza odupiranja. Njezine karakteristike su:
- prilagodba organizma na poetni stres
- koriste se sve rezerve tjelesne i duevne energije u pokuaju suoavanja sa stresom
- adrenalne lijezde otputaju glukortikoide (kortizol) koji poveavaju sadraj eera u krvi
- pankreas otputa inzulin koji sudjeluje u metabolizmu eera
- oslobaaju se masne kiseline proizvedene u jetri i ubrzava njihova razgradnja, kao dodatni
izvor energije
Faza iscrpljenja, koja je najtea jer u ovoj fazi pojedinac podlijee utjecajima stresa. Njezine
odlike su:
- zbog dugotrajnog odupiranja stresu dolazi do iscrpljenosti organizma jer nema vie
mogunosti daljnjeg odupiranja
- kronini umor
- slabe motorne i mentalne vjetine
- tjeskoba i potitenost
- jaa podlonost oboljenjima
Slika 2.

10

3. NAJNEPOVOLJNIJE POSLJEDICE IZLOENOSTI STRESU

3.1. Sindrom sagorijevanja na poslu
Najei znaci su: osjeaj tjelesne i emocionalne iscrpljenosti, gubitak osjeaja osobne
vrijednosti, negativizam, kako vezan za sebe tako i uz ciljeve posla ili organizacije u kojoj
radi, gubitak zanimanja za suradnike, cinizam i neosjetljivost za druge, osjeaj bespomonosti
i beznaaja, pesimizam esto popraen reenicom I onako se nita ne moe uiniti,
razdra1ljivost i niska tolerancija na frustraciju, srdba kao esta emocija, neprijateljstvo,
sumnjiavost, rigidnost i neprilagodljivost, povlaenje u socijalnim odnosima, uestaliji
sukobi i agresivni ispadi, poveana upotreba alkohola, duhana, stimulirajuih sredstava i
lijekova, izostajanje s posla, osjeaj ope slabosti, preosjetljivost na podraaje (zvukove,
mirise, toplinu i sl.), komunikacijske potekoe, gubitak seksualnog interesa i nastanak
seksualnih problema. Ovo su bili sve psiholoki simptomi, a tjelesni simptomi: glavobolje,
bolovi u leima, potekoe disanja, spavanja i prehrane, gastrointestinalni poremeaji.
Takoer i sindrom sagorijevanja na poslu ima svoje faze, pa emo ih nabrojati i opisati:
I. faza- PREVISOKA OEKIVANJA i IDEALIZACIJA POSLA. Njezine odlike su:
entuzijazam vezan za posao, potpuna posveenost poslu, visok stupanj energije, pozitivni i
konstruktivni stavovi, dobro postignue.
II. faza- POETNO NEZADOVOLJSTVO POSLOM i POJAVLJIVANJE POLETNIH
ZNAKOVA SAGORIJEVANJA. Odlike ove faze su: prvi znaci tjelesnog i mentalnog
umora, frustriranost i gubitak nekih ideala, smanjeni radni moral, dosada, tekoe u
komunikaciji s kolegama.
III. faza- POVLAENJE, IZOLACIJA I POVEANJE ZNAKOVA STRESA
- izbjegavanje kontakta s drugim suradnicima, vee komunikacijske potekoe, srdba i
neprijateljstvo spram okoline, negativizam, depresivnost i druge emocionalne poteko/e,
nesposobnost da se misli i koncentrira, tjelesna i mentalna iscrpljenost, vei broj
psihosomatskih tekoa.
IV. faza- APATIJA i GUBITAK INTERESA UZ OZBILJNO PRODUBLJIVANJE
ZNAKOVA STRESA

11

- nisko osobno i profesionalno samopotovanje, kroni_no izostajanje s posla, kronino

negativni osjeaji o poslu, potpuni cinizam, nesposobnost komuniciranja s drugim osobama,
depresija i tjeskobnost, naputanje posla.

3.2. Mobbing
Mobbing moemo definirati kao moralno maltretiranje na radnom mjestu. Termin
mobbing najee se rabi u vedskoj, njemakoj i talijanskoj literaturi, dok u zemljama
engleskog govornog podruja nailazimo na termim bullyng, a u SAD-u najei termini su
"work abuse" ili "employee abuse". Puno je termina kojim se pokuava prevesti mobbing:
psiholoko zlostavljanje, psiholoko maltretiranje, psiholoki terorizam, moralno
maltretiranje, moralno zlostavljanje i sl. Rije mobbing dolazi od engleskog glagola "to
mob". U hrvatskom jeziku nalazimo prilagoeni prijevod: buno navaliti, nasrnuti u masi.
Prvi znanstvenik koji je poeo istraivati ovaj fenomen bio je njemaki psiholog Heinz
Leymann.
On je prvi upotrijebio naziv mobbing za odreena ponaanja na radnom mjestu,
odredio njegove karakteristike, posljedice na zdravlje, a osnovao je i kliniku za pomo
rtvama. Rije mobbing Leymann je posudio iz etiologije Konrada Lorenza koji je tom rijeju
nazivao ponaanje nekih vrsta ivotinja koje udruujui se protiv jednog svog lana, napadaju
ga i istjeraju iz zajednice, dovodei ga ponekad i do smrti. Slino ponaanje ljudi u radnoj
sredini Leymann je nazvao mobbingom.
Mobbing ili psiholoki teror u poslovnom ivotu odnosi se na neprijateljsku i neetiku
komunikaciju koja je usmjerena na sistematian nain od strane jednog ili vie pojedinaca,
uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobbing-a, stavljen u poziciju u kojoj je
bespomoan i u nemogunosti da se obrani, te dran je u njoj pomou stalnih maltretirajuih
aktivnosti. One se vrlo esto javljaju (najmanje jednom tjedno) i u duem razdoblju (najmanje
6 mjeseci). Zbog visoke uestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponaanja, to maltretiranje
dovodi do znaajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje. rtva mobbing-a moe postati
bilo koji zaposlenik, bez obzira na ivotnu dob, spol, izgled, socijalni status, stupanj
obrazovanja, radnu ili profesionalnu poziciju.
Premda mnogi psiholozi tvrde kako su mukarci i ene podjednako rtve mobbing-a,
ini se ipak kako se mobbing neto ee dogaa enama. rtvom mobbing-a, moe postati
12

svatko, ak i sposoban, besprijekorno struan, marljiv i savjestan pojedinac. Meutim, to je

nii poloaj na hijerarhijskoj ljestvici to je ipak vea mogunost iskustva mobbing-a, na
vlastitoj koi, ili jo realistinije reeno, na vlastitoj psihi. Osim okomitog mobbing-a, postoji
i vodoravni mobbing, koji se javlja u svim zemljama i na svim radnim mjestima. elja za
brom i uspjenijom karijerom, ljubomora i zavist prema uspjehu kolega dovode do mobbinga izmeu radnika na istom poloaju. Pronalaenje rtvenog janjeta samo je jedan od bolesnih
naina obrane od frustracija i napetosti uzrokovanih loim uvjetima rada. Aktivnosti kojima se
radnik zlostavlja mogu se podijeliti na:
a) napadi na mogunost odgovarajueg komuniciranja (nadreeni i/ili kolege ograniavaju
mogunost izraavanja rtve; rtva se prekida u razgovoru; odbijaju se neverbalni kontakti sa
rtvom: izbjegavaju se pogledi, ne primjeuju se znakovi: dizanje ruke za ukljuivanje u
razgovor i sl.)
b) napadi na mogunost odravanje socijalnih odnosa (rtva se stalno izolira; nitko joj se ne
obraa; svi se ponaaju kao da je nema; ne poziva ju se na sastanke i neformalna druenja
kolega)
c) napadi na osobnu reputaciju (izmiljanja pria o rtvi i njenom privatnom ivotu;
ogovaranje; ismijavanje; negativni komentari osobnih karakteristika rtve i sl.)
d) napadi na kvalitetu profesionalne situacije (stalne kritike i prigovori; vrijeanja; pretjerana
kontrola; niske ocijene rada; pojava da se rtvi ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se
osnovna sredstva za rad: radni prostor, telefon, raunalo sindrom "praznog stola"; zadaju joj
se zadaci neprilagoeni profesionalnoj kvalifikaciji (zadaci su ili prejednostavni ili preteki i
zahtijevaju od rtve sposobnosti koje nema, s ciljem da se natjera rtvu da pogrijei);
zatrpavanje zadacima i odreivanje kratkih rokova sindrom "pretrpanog stola"; stalno
mijenjanje radnih zadataka
e) napadi na zdravlje (rtva se prisiljava obavljati zadatke koji naruavaju njeno zdravlje; ne
doputaju se slobodni dani i godinji odmor; prijeti se fizikim napadnima; rtvu se seksualno
zlostavlja i sl.)
Istraivanja su pokazala kako su najee karakteristine rtve mobbing-a:
- potenjaci - osobe koje su uoile i prijavile nepravilnosti u radu
- tjelesni invalidi
- mlade osobe tek zaposlene i starije osobe pred mirovinom
- osobe koje trae vie samostalnosti u radu ili bolje uvjete rada
- osobe koje bi skoro mogle postati viak zaposlenika
13

- vrlo kreativne osobe koje predlau promjene i time remete postojee stanje
- zadnje zaposleni u poduze/u
- osobe drugaije etnikog i/ili religijskog porijekla
- bolesne i ekscentrine osobe

Razlikujemo pet faza razvoja mobbing-a:

I. faza KONFLIKTA: nastaje konflikt koji ozbiljno naruava meuljudske odnose i tako
postaje temelj kasnijeg razvoja mobbing-a. Izvorni konflikt se moe ak i zaboraviti, ali
agresivne tenje postaju sve ubojitije i usmjeravaju se ka buduoj rtvi.
II. faza AGRESIVNE ESKALACIJE: agresivnost eskalira u pravu psiholoku torturu rtve. U
vrtlogu poniavanja, prijetnji, zlostavljanja, muenja i glasina, rtva razvija osjeaj manje
vrijednosti, gubitka svojega ljudskog i profesionalnog dostojanstva.
III. faza KAD RTVA POSTAJE DEURNI KRIVAC: rtva je ve znaajno obiljeena i
izolirana, neprekidno je zlostavljana, postala je ve rtveno janje za sve mogue i nemogue
propuste, odnosno "vrea za udaranje"
IV. Faza OAJNIKE BORBE ZA OPSTANAK: dolazi do oajnike borbe rtve za
opstanak, ali se pojavljuju i ozbiljni psihosomatski poremeaji i bolesti.
V. faza KONANOG SLOMA RTVE: obino nakon viegodinjeg zlostavljanja, rtva
obino boluje od neke ozbiljne kronine bolesti, jednostavno ne moe vie izdrati, naputa
posao ili pokuava samoubojstvo.
Posljedice mobbing-a mogu biti katastrofalne za rtvu i za kolektiv. Kada je rije o
rtvi, psiholoki teror moe vrlo ozbiljno ugroziti njezino psihiko i tjelesno stanje. Mogue
su promjene na tjelesnoj razini: uestale glavobolje, poremeaji spavanja, poremeaji u
probavnom sustavu, vrtoglavice, osjeaj pritiska u prsima i nedostatak zraka, smanjenje
kinestetike osjetljivosti i sl. Promjene na socijalno-emocionalnoj razini ukljuuju: promjene
raspoloenja, anksioznost, prisustvo ope tuge, krize plaa, stalno razmiljanje o problemima,
osjeaj depersonalizacije, socijalna izolacija, nedostatak interesa za lanove obitelji i druge
ljude, emocionalna otupljenost. Promjene su vidljive i u ponaanju: hetero ili autoagresija,
pasivnost, smanjenje ili poveanje apetita, uestalo koritenje alkohola, cigareta, lijekova i sl.,
poremeaji u seksualnoj aktivnosti i sl.

14

4. ZAKONI I PREPORUKE ZA SUOAVANJE S STRESOM

Psihiko zlostavljanje ve je zakonski kanjivo u mnogim europskim dravama, a
najbolje zakone nalazimo u vedskoj, Norvekoj, Francuskoj i vicarskoj. U propisima
navedenih zemalja psihiki zlostavlja (engl. mobber), tj. onaj koji zlostavlja, krivino je
odgovoran, a rtva moe zatraiti odtetu za nanesenu bioloku tetu. I u okviru Europskog
parlamenta raspravljalo se o psihikom zlostavljanju. Povjerenstvo za zapoljavanje i
socijalne poslove Europske unije odrao je u veljai 2001. godine sastanak o psihikom
zlostavljanju (European parlament, report 2001/2339INII, Committee on Employment and
Social Affairs). Raspravljalo se o uestalosti tog fenomena u zemljama lanicama Unije.
Komitet je analizirao zakone u pojedinim dravama i naglasio potrebu za razmjenom
informacija, edukacijom u europskim dravama i potrebom za definiranjem zajednikih
zakona koji bi omoguili dobru prevenciju mobbinga. Stres i moralno zlostavljanje na radnom
mjestu u Hrvatskoj nisu obuhvaeni zakonskom regulacijom. Vjerujemo da e i to podruje
ljudskog ivota i rada biti uskoro usklaeno s europskim zakonskim okvirima.
Skrb za mentalno zdravlje zaposlenika, a osobito vrlo stresnih zanimanja kao to su
zanimanja u zdravstvu, pravosuu, policiji i dr., nije luksuz ve profesionalna obveza. U
organizaciji koja se brine o svojim zaposlenicima istaknuto mjesto treba imati sustavno
planiranje i provoenje organizacijskih mjera za spreavanje psihikog zlostavljanja i
smanjivanje radnog stresa. No, s obzirom na to da je stres doista osoban doivljaj, vano je da
svaki pojedinac zna odabrati i primijeniti naine suoavanja sa stresom koji odgovaraju
njegovoj prirodi. Suoavanje sa stresom openito se moe odrediti kao nain reagiranja na
stresore (izvore stresa). Neki naini donose privremeno olakanje, primjerice upotreba
alkohola za smanjenje napetosti, ali dugorono gledano, naruavaju psihofiziko zdravlje
pojedinca. Sagledavanje problema iz drugog ugla ili traenje savjeta na pravom mjestu mogu
dovesti i do uklanjanja nepovoljnog djelovanja stresa.
15

Kad je rije o radnom stresu, potrebno je imati na umu da je on ee kronine nego

akutne prirode. Tako gotovo neprimjetno iz dana u dan sve tee podnosimo ponaanje
suradnika, iz tjedna u tjedan ostajemo due na poslu, preuzimamo sve vie zaduenja ili nam
se postupno pogoravaju uvjeti rada. U poetku, ako smo motivirani za posao, ini nam se da
emo sve takve sitnice lako podnijeti. No prije nego to se snaemo ponemo kliziti u
ponor u kojem emo sagorjeti.
Djelotvorno suoavanje sa stresom podrazumijeva donoenje odluke o promjeni
vlastitog ponaanja. Zato je potrebno da, odluimo li doista voditi brigu o svojoj psihikoj
ravnotei i tjelesnom zdravlju, povremeno zastanemo, pogledamo sami sebe i provjerimo
kako se zapravo osjeamo na poslu, to se to s nama dogaa. Prepoznamo li neke znakove
stresa, u sljedeem koraku trebamo razmotriti to to zapravo izaziva u nama osjeaj umora,
nezadovoljstva, tjeskobu ili ljutnju. Jedna od tehnika koja se u tu svrhu moe upotrijebiti je
voenje dnevnika stresa, a sastoji su u tome da u poseban rokovnik dnevno opisujemo
znakove stresa ako smo ih taj dan uoili, te vrijeme i dogaaj ili aktivnost koja je do toga
dovela.
Tek kad prepoznamo pravi uzrok naih tekoa, moemo krenuti u odabir
odgovarajueg naina suoavanja sa stresom. Tijekom ivota metodom vlastite koe nauili
smo da nam neki oblici reagiranja u stresnoj situaciji pomau bolje od ostalih. No, u radnoj
situaciji moemo ponekad osjetiti da nam je repertoar ponaanja suen, da nam naini
suoavanja koje smo uspjeno koristili u svakodnevnom ivotu vie ne mogu pomoi. Zato je
dobro biti otvoren prema novim iskustvima i pokuati provjeriti neke nove naine reagiranja.
Strunjaci navode da je mogua promjena, povlaenje i prihvaanje stresne situacije.
Promjena ukljuuje djelovanje usmjereno na mijenjanje situacije, odnosno na uklanjanje
izvora stresa. Toj strategiji moemo se prikloniti kad osjeamo da imamo sposobnosti i
mogunosti uspostave kontrole nad situacijom. Ponaanje usmjereno na promjenu situacije
mogue je promjenom razliitih vjetina i postupaka: rjeavanjem problema (npr. osjeaj
nekompetentnosti u poslu moemo smanjiti dodatnim strunim usavravanjem), izravnom
komunikacijom o problemu ako su izvor stresa druge osobe, planiranjem i organizacijom
aktivnosti u svrhu smanjivanja djelovanja stresora, strukturiranjem vremena, tj. rastereenjem
dnevnog rasporeda. Povlaenje pretpostavlja izbjegavanje stresne situacije ili pronalaenje
naina da do nje uope ne doe. Ta je strategija korisna ako procijenimo da trenutno ne
16

raspolaemo prikladnim mogunostima i/ili da su okolnosti takve da nam spreavaju izravno

djelovanje u pravcu promjene stresora. To moemo postii ako se udaljimo iz kritine
situacije, privremeno odustanemo od svojih zahtjeva i povuemo se, ne pristanemo na
dodatno optereenje i jasno kaemo ne, prepustimo dio odgovornosti i posla drugima, jasno
odredimo svoje granice. Prihvaanje stresne situacije ukljuuje preventivno djelovanje
pomou podizanja fizike i psihike otpornosti na stresor i promjenu percepcije situacije. Te
se tehnike mogu primjenjivati i prije oitog poetka djelovanja samog stresora. One nam
pomau u ojaavanju psihikih i fizikih mogunosti koje e nam biti potrebne kad nastupi
stresna situacija. Potrebno je: pozitivno razmiljanje o sebi i svojim mogunostima, jasno
zauzimanje za svoja prava, ostavljanje vremena za sebe, podrka (na poslu i u obitelji),
njegovanje bliskih odnosa s ljudima koji su nam vani, ouvanje smisla za humor.
Psihiko zlostavljanje na poslu jedan je od moguih izvora stresa. Radi se o
specifinom izvoru, a ine ga neka tipina ponaanja suradnika. Posljedice su vidljive na
kvaliteti rada kolektiva i osobnom doivljavanju pojedinca. Dakle, psihiko zlostavljanje
moemo razlikovati od drugih izvora stresa kao to su npr. nesklad izmeu sloenosti
zadataka i sposobnosti pojedinca ili nesklad izmeu zahtjeva za odluivanjem i spremnosti
pojedinca da preuzme odgovornost. Psihiko zlostavljanje je mogui uzrok stresa, a
sagorijevanje na poslu mogua posljedica.
U zemljama u kojima je izraen i prepoznat problem psihikog zlostavljanja, kao npr. u
Njemakoj, uvedeni su hitni mobbing telefoni za savjete, informacije i pomo. Sindikati
organiziraju edukativno-informativne susrete sa stvarnim ili potencijalnim rtvama i
poduavaju ih o mogunostima zakonske zatite. Distribuiraju se i razliite popularno pisane
knjiice s ciljem prevencije psihikog zlostavljanja. Razliite psiholoke tehnike rada na sebi
mogu pridonijeti samozatiti pojedinca. Trening komunikacijskih vjetina moe znaajno
pripomoi u razvoju ponaanja kojima se moe uspjeno oduprijeti psihikom zlostavljanju.
Prevencija psihikog zlostavljanja sastoji se u pravovremenom i primjerenom razrjeenju
sukoba. Podsjetimo se: najvanije je stvoriti takvu psihosocijalnu klimu u kojoj se briga za
zaposlenike nee doivljavati kao luksuz, ve kao profesionalna odgovornost prema svakom
zaposleniku i organizaciji u cjelini svih koji zajedno sudjeluju u ostvarivanju zajednikog
poslovnog cilja. Na taj e se nain ciljevi postizati bre, posao obavljati kvalitetnije, a
zaposlenici e biti zadovoljniji.
17

ZAKLJUAK
Dakle, kao to je vidljivo u radu, stres je fenomen suvremene civilizacije, te je on
pratilac ovjeka od kada postoji kao drutveno bie. Svaka socijalna sredina i kulturni obrazac
proizvodi uslove za stvaranje razliitih oblika stresa. Stres je, moglo bi se rei, posljedica
ovjekove nesavrenosti na svim nivoima: od psiholokog, biolokog, intelektualnog, pa do
socijalnog nivoa. Dakle, vidljivo je da je stres izazvan i endogenim i egzogenim faktorima.
Takoer, vidljivo je da postoji i veliki broj razliitih definicija i teorija stresa, to se moe
promatrati kao indikator znaaja samog pojma stres. Stres je dakle, neizbjean dio ivota
svakog ovjeka kako privatno tako i na poslovnom planu tj. na radnom mjestu.. To je izrazito
sloen proces interakcije izmeu odreene osobe i njenog radnom okruenja. Predstavlja
nain na koji psihiki, fiziki i emocionalno reagiramo na razliita stanja, promjene i zahtjeve
u naem poslovnom ivotu. O stresu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, na televiziji i
na radiju, pie u novinama i magazinima, sve je vie znanstvenih konferencija, kongresa i
teajeva posveenih tom problemu. Stoga se nae doba oznaava kao doba stresa. Stoga jako
je vano ovladati stresom kroz promjenu svoje ivotne filozofije, naina razmiljanja i
ponaanja, kako bi na svakodnevni ivot i zdravlje bili potpuniji i kvalitetniji.

18

LITERATURA
Adamovi, V. 1983., Emocije i tjelesne bolesti, Nolit, Beograd.
Ajdukovi, M. i Ajdukovi D. 1996., Pomo i samopomo u skrbi za mentalno zdravlje
pomagaima, Zagreb.
Lindemann, H. 1996., Antistres program: Kako prevladati stres, Prosvjeta, Zagreb.
Moravek, D., 2010., Rizici stresa na radnom mjestu, Nolit, Split.
Nola, A., 2013., Zaposlenici i stresori na radnom mjestu, Zagreb.
Potiar, M., 2009., Upravljanje stresom, Prosvjeta, Beograd.
Radoevi-Vidaek, B. 2002., Stres na poslu, Medix, Zagreb.
Skupina autora, 1999., Stres i mobbing na radnom mjestu, Zagreb.
verko, B. i suradnici, 1992., Psihologija, kolska knjiga, Zagreb.
Vrani, I. 1998., Zdravstvena psihologija i posao, Naklada Slap.

19