Mentor:
Student:
Arnela Memievi
SADRAJ
1. UVOD......................................................................................................................................3
2. TEHNOLOKI PROCES PROIZVODNJE POLUTVRDOG I TVRDOG SIRA..................11
3. FINANSIJSKI PRORAUN PROIZVODNJE SIRA............................................................16
4. LITERATURA.......................................................................................................................17
1. UVOD
Mljekara Montmilk i njeni vlasnici porodica Bajraktarevi se ve 40 godina
tradicionalno bave preradom mlijeka i proizvodnjom mlijenih proizvoda. Dnevno
prerauju 20000 litara mlijeka. Mlijeko nabavljaju sa oblinje farme, sa kojom sarauju
dugi niz godina i iji kvalitet je provjeren. Mljekara Montmilk zauzima povrinu od 390
m2 i danas zapoljava 20 radnika. U svom asortimanu trenutno imaju dva proizvoda:
pavlaku i tvrdi sir (Gauda). U budunosti namjeravaju poveati svoju proizvodnju i
proiriti svoj asortiman proizvoda.
Dnevna proizvodnja
20 000 litara
180
45
24
Strojarnica [m2]
30
24
72
15
390
150
v;3PH;60hz
Potronja vode [m3/dan]
Broj radnika
20
Na osnovu prethodne sheme u nastavku je dat opis svake maine koja se koristi u mljekari
Montmilk.
Slika 1. Laktofriz
SISTEM ZA MJEANJE
Dizajniran za mjeanje mlijeka u prahu s vodom ili mjeanje mlijeka s aditivima pri obradi
jogurta, sira i soka prije pasterizacije.
Svi djelovi koji su u kontaktu s hranom izraeni su od nehrajueg elika.
Kapacitet: 1000 l
UREAJ ZA HLAENJE
HOMOGENIZATOR
Slika 6. Homogenizator
7
ARNI PASTERIZATOR
KADA ZA SIRENJE
Opis: Kolica s tri police od nehrajueg elika sa kadom kapaciteta 120 litara za
prikupljanje surutke i sa ispusnim ventilom.
Upotreba: Posude za dranje i pranjenje grua i kalupi za obradu polutvrdog/tvrdog sira.
Dimenzije: 110 cm duina, 60 cm irina, 90 cm visina.
ZRIONICA
U prostoriji za zrenje sireva nalaze se drvene police od bukve. Skladitenje sira, tj. njegovo
zrenje, odvija se u skladinom prostoru, koji mora biti ist i suh i imati stalnu temperaturu.
U skladitu ne smije biti drugih proizvoda da sir, tijekom dozrijevanja, ne bi primio strane
mirise.
Tabela 2. Optimalna mikrokloma za zrenje sira
Sir se slae na police. Najsvjeiji odnosno najmlai sir stavlja se na donje etae, a to je sir
stariji premijetamo ga prema vrhu polica.
10
Po prijemu mlijeko prvo ide na preiavanje koje se vri preko filtera, zatim se vri
bakterofugacija kojom se odvajaju bakterije koje su puno vee gustoe od mlijeka. Nakon
ovih postupaka obavlja se deaeracija odnosno uklanjanje zraka iz mlijeka. Svo mlijeko koje
se dopremi u mljekaru podvrgava se pasterizaciji. Pasterizacija se vri da bi se unitili
patogeni mikroorganizmi, a rezultat ovog postupka je ist teren za razvoj starter kulture.
Slijedei korak je standardizacija odnosno podeavanje koliine mlijene masti za
proizvodnju sira. Standardizacija se izvodi tako to se obrano mlijeko mjea sa jednim
dijelom pavlake i odvodi kroz zajedniki cjevovod. Koji procenat masti emo podesti zavisi
od toga koji sir elimo proizvesti. Mast se podeava prema proteinima. Obino se mlijeko
standardizuje na 2,9 3,3% mlijene masti.
Nakon ovog postupka mlijeko se izlijeva u sirarsku kadu i hladi na temperaturu gruanja
(29C). Koncentracija Ca u mlijeku nije dovoljna pa se dodaje u obliku CaCl 2 i dodaje se
10-15g/100kg ulaznog mlijeka da bi dobili vrsti gru. U ovoj fazi takoer dodajemo i
starter kulturu. Kod veine sireva koagulacija se izvodi dodavanjem proteolitikih enzima
(sirilo) razliitog porijekla. Tokom koagulacije dolazi do transformacije kiselina iz sol
stanja u gel stanje, to se manifestuje stvaranjem proteinske mree u koju se uklapaju mast,
liposolubilni vitamini i nerastvorljive soli.
Slijedea faza je obrada grua. Cilj ove faze je da se mehanikim putem ubrza odvajanje
surutke od grua. Ova operacija podrazumjeva rezanje grua, mjeanje, dogrijavanje i
suenje zrna grua i isputanje surutke. Najprije se obavlja uzduno, a zatim popreno
rezanje grua specijalnim noevima, tzv. harfama. Veliina zrna grua utie na teksturu sira.
Prosjena veliina nakon rezanja treba da iznosi 1-3mm. Nakon zavrenog rezanja, zrna
grua se mjeaju odreeno vrijeme da bi se pravilno dispergovali u surutki. Dogrijavanje
omoguava izdvajanje surutke i pospjeuje aktivnost startera. Temperatura dogrijavanja
zavisi od vrste sira i vrste startera. Za polutvrdi sir iznosi 40-42C. Vrijeme zagrijavanja je
od 10 do 40 minuta, pri emu je neophodno da se temperatura postepeno poveava,
najee 1C/2min. Kada se postigne temperatura dogrijavanja, slijedi suenje zrna na toj
temperaturi, uz stalno mjeanje, da bi se postigla dehidratacija zrna. Prekidom mjeanja,
zrna se sljepljuju u sirnu masu, poslije ega se isputa surutka.
Nakon izdvajanja surutke formira se sirna masa kojom se pune kalupi da bi na proizvod
dobio odreeni oblik. Nai kalupi su u slijedeim veliinam: 4kg, 1kg i 500g.
13
Kalupi se odnose do pneumatske prese gdje se vri presovanje da bi sir poprimio oblik
kalupa i da bi dolo do izdvajanja surutke koja je zaostala. Presovanje mora biti postepeno.
Primjenjeni pritisak i trajanje presovanja zavisi od mase i od veliine sira, jer se prilagoava
po jedinici povrine, a ne samo prema vrsti sira. Nakon presovanja sir se ostavlja da prenoi
kako bi zadrao svoj oblik.
Ujutro se sir vadi iz kalupa i potapa u tzv. bazene za salamurenje. U ovom dijelu procesa
proizvodnje sira vri se soljenje sira. Soljenje predstavlja nain konzervisanja sira tako to
zaustavlja razvoj mikroorganizama prisutnih u siru. Za soljenje sira koristi se NaCl
(kuhinjska so). Kod polutvrdih i tvrdih sireva se koristi mokro soljenje ili salamurenje
(salamura je rastvor soli u vodi ili surutki). Vrlo vani faktori pri soljenju u salamuri su
njena temperatura, koncentracija i kiselost. Temperature salamure za tvrde i polutvrde
sireve su 12-17C. Koncentracije soli koje se koriste za tvrde i polutvrde sireve su 19-22%.
Tokom salamurenja pH sira dostie najnie vrijednosti i za tvrde sireve one iznose 5,0-5,2.
Ova faza, u zavisnosti od veliine sira, traje do 5 dana.
14
Po zavretku procesa zrenja dobivamo gotov proizvod,a zatim slijedi njegovo pakovanje.
Najee se koriste vakumska pakovanja ili se sir potapa u vosak.
15
Knjigovoa 1017,00 KM
Raunovoa 1017,00 KM
Spremaica 800,00 KM
UKUPNO: 35777,00 KM
Potronja energenata:
1 voda:
mjesena potronja = 512,00 KM
struja:
mjesena potronja = 839,00 KM
dizel gorivo:
mjesena potronja = 2797,00 KM
Potronja mlijeka u proizvodnji sira:
1 mjesena potronja 440 000 l/mj
2 kupovna cijena mlijeka 0,80 KM
3 ukupna cijena mlijeka: 352000,00 KM
Ukupna primanja od prodaje sira:
1 mjesena proizvodnja 44 000 kg
2 otkupna cijena sira 12,00 KM
3 ukupna primanja: 528000,00 KM
Tabela 3. Okvirni finansijski proraun
VARIJABILNI TROKOVI
Plae zaposlenika
Potronja elektrine energije
Potronja vode
Potronja dizel goriva
Cijena otkupa mlijeka
UKUPNI TROKOVI
PRIHODI
Prihod od prodaje sira
UKUPNI PRIHODI
POKRIE VAR. TROKOVA
35777,00 KM
839,00 KM
512,00 KM
2797,00 KM
352000,00 KM
391925,00 KM
528000,00 KM
528000,00 KM
136075,00 KM
16
4. LITERATURA
1. Bijeljac, S., Sari, Z. (2005): Autohtoni mlijeni proizvodi sa osnovama
sirarstva, Univerzitet u Sarajevu.
2. Harbutt J. (2000.): Vrste sira i kako se izrauju, Svjetska enciklopedija sira, Ed.
Annes Publishing Limited.
3. Mileti, S. (1994): Mlijeko i mlijeni proizvodi, Hrvatsko mljekarsko drutvo
Zagreb.
4. Tratnik, Lj. (1998): Mlijeko tehnologija, biokemija i mikrobiologija, Hrvatska
mljekarska udruga Zagreb.
5. http://www.cheesemaking.com/Gouda.html
6. http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/tehnoloski-proces-proizvodnjesira
7. http://faoluxlivestockproject.me/uploads/dokumenta/prezentacije/Proizvodnja
%20zrelog%20sira%20u%20tipu%20kackavalja.pdf
17