GEOGRAFSKA OBILJEJA

GOSPODARSKOGA
RAZVOJA DUVNA
IVAN SUILOVI

UVOD
Ime Duvno-od starih Delmata
Rije dele, delme-ovca,dolina
Dlmno,Dumno,Duvno
969km2

Granice: zapad-Livno,sjever: Kupres,istok: Prozor-Rama,

jug: Posuje

POLOAJ

GEOLOKI SASTAV I
GRAA
Vapnenci i dolomiti jurske i kredne starosti
Laramijska orogenetska faza-izdizanje i boranje terena
Podruje Duvna se sastoji od nekoliko tektonskih jedinica:
1.Tuniko-vranska:preko Bukog blata do planine Dinare

2.Slovinjsko-cincarska: sjeverozapad Duvanjskoga polja do

Trebieva
3. Kupreko-ljubuka:od Magarice i Jarma preko Kuprekog
polja i planine Ljubue, Idovca i krte, sve do Trebieva.
4. Zavelimska: Vinice, Zavelima, Mesihovine, Rakitna,
Mratnjae i Crnih Lokava.

GEOMORFOLOKE
OSOBINE
Duvanjsko polje - 860-900 metara. Duina mu

je oko 20 km, a irina oko 12 km. Najnii

sredinji dio polja, Lanite

GEOMORFOLOKE
OSOBINE
Krka zaravan Grabovika planina

GEOMORFOLOKE
OSOBINE

GEOMORFOLOKE
OSOBINE
Osim ve spomenutog Duvanjskog polja i

krke zaravni koji su najvei oblic kra,

egzogeni procesi su formirali istoimene
egzokrke oblike su: japage, griine, ponikve,
uvale, korozijske terase, rezidualni humci

HIDROGEOGRAFSKA
OBILJEJA

HIDROGEOGRAFSKA
OBILJEJA
Na podruju Duvanjskog polja hidrogeoloke

osobine dijelimo ovako:

a) Hidrogeoloki kolektori pukotinsko-kaverozne
poroznosti, veoma vodopropusni
b) Hidrogeoloki izolatori pukotinske poroznosti,
vodonepropusni
c)Kompleks hidrogeolokih kolektora i izolatora
mjeovitog tipa poroznosti, vodonepropusni do
vodopropusni
d) Hidrogeoloki kolektori intergranularnog tipa
poroznosti, propusni.

HIDROGEOGRAFSKA
OBILJEJA

HIDROGEOGRAFSKA
OBILJEJA
Najvanija tekuica Duvanjskoga kraja je

ujica. Izvori ujice se nalaze na oko 1000

metara nadmorske visine, u blizini utvrde
Stranj, na samoj granici s kuprekom
opinom, oko 2 kilometra juno od zavrnih
ponora Milaa na Kuprekom polju.
Rijeka ujica ima nekoliko manjih pritoka, kao
to su: Drina, Vuica, Vrbica, Ostroac,
Joanica i banica
Buko jezero i Blidinjsko jezero.

HIDROGEOGRAFSKA
OBILJEJA

KLIMATSKA OBILJEJA
Prema Koppenovoj klasifikaciji,ovaj prostor pripada

prostoru Cfb klime, odnosno umjerene tople vlane klime s

toplim ljetom, poznate i kao klima bukve. Prosjene zimske
temperature: izmeu -10 i -15 C, a ljetne: izmeu 20 i 25 C
imbenici koji odreuju klimu opine Tomislavgrad su
sljedei:
1. Geografski smjetaj
2. Geomorfoloke osobine prostora
3. Blizina Jadranskoga mora
4. Biljni svijet, akumulacija Buko blato, ali i drugi
imbenici, ukljuujui i ovjeka koji na globalnoj razini
utjee na klimu.

20.0

15.0

10.0

5.0

0.0
1

-5.0

10

11

12

200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
1

10

11

12

PEDOLOGIJA

STANOVNITVO I NASELJA
Godina

1948

28378
Broj
stan.

1953

29864

1961

33046

1971

33135

1981

30666

1991

30009

2013

33032

GOSPODARSTVO
Gospodarstvo Duvanjske opine nakon

Drugog svjetskog rata do dananjih dana

obiljeile su neke znaajke zbog kojih ga je
mogue podijeliti u tri cjeline:
a) Razdoblje 1945.-1960. godine
b) Razdoblje 1960.-1990. godine
c) Razdoblje 1990.-2013. godine

NAZIV SEKTORA

BROJ ZAPOSLENIH

Primarni

101

Sekundarni

398

Tercijarni

430

Kvartarni

817

Ukupno

1746

Poljoprivreda
Razvoj poljoprivrede na podruju Duvna, sastavni je

dio ukupnog gospodarskog razvoja i ima

odgovarajue veze s ostalim granama: umarstvom,
turizmom, a posebno na sebe vee i prehrambenu
industriju i to kao nadogradnju bez koje
poljoprivredni sektor ne moe funkcionirati. Opina
Tomislavgrad je 2009. godine dala poljoprivrednim
proizvoaima u zakup 850 hektara zemljita.
Velike poljoprivredne povrine od 70 000 ha sa
kojima raspolae opina, uinile su ovaj kraj izrazito
poljoprivrednim gdje se stanovnitvo tradicionalno
bavilo ovom djelatnou.

GOSPODARSKI
POTENCIJALI
1. Bogatstvo umskim i ljekovitim biljem
2. Mineralne sirovine
3. Energija vjetra i sunca
4. Turizam
. -kako bi se sve ovo moglo iskoritavati, treba

najprije poraditi na:

1. izgradnju infrastrukture
2. razvoj turizma
3. razvoj male privrede u okviru koje se mogu traiti i
izazovi u poljoprivredno-prehrambenoj grani djelatnosti
4. istraivanje mogunosti energetskog potencijala

Za razvoj energetike postoje dvije

mogunosti:
1. koritenje voda zbog tri razine Duvanjskog
polja: ujica, sredinje Duvanjsko polje i Buko
blato
2. koritenje zaliha ugljena i lignita

ZAKLJUAK
Buduim razvojem cestovne infrastrukture

mogue je da e ovo podruje dobiti na

vanosti jer veza izmeu dvaju makro
regionalnih centara Sarajeva i Splita, najkraa
je preko Duvanjskoga polja, bez obzira ili
koridorom preko Rame ili preko Blidinja. Ovaj
prostor u geografskom i gospodarskom smislu
ima velikih potencijala ali veina ih nije
iskoritena na pravi nain, a neki uope nisu
iskoriteni.