UNIVERZITET U ..

EKONOMSKI FAKULTET
Odsjek: Raunovodstveni i revizijski menadment

Seminarski rad iz predmeta BANKARSTVO

Analiza uspjenosti poslovanja banaka

(na primjeru konkretne banke)

Zenica, novembar 2013.

SADRAJ

UVOD....................................................................................................................................................1
1.

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA BANKE.................................................................2

1.1.

Analiza trenda.......................................................................................................................2

1.1.1. Horizontalna analiza..............................................................................................................2

1.1.2. Vertikalna analiza...................................................................................................................3
1.2.

Analiza putem pokazatelja...................................................................................................3

1.2.1. Pokazatelji odnosa u bilansu stanja i bilansu uspjeha...........................................................3

1.2.2. Pokazatelji profitabilnosti......................................................................................................6
1.2.3. Trini pokazatelji..................................................................................................................9
1.2.4. Pokazatelji kapitala..............................................................................................................10
1.2.5. Ostali pokazatelji.................................................................................................................10
1.3.
2.

Komparativna analiza........................................................................................................12

ANALIZA USPJENOSTI POSLOVANJA IK BANKE.........................................................13

ZAKLJUAK.....................................................................................................................................16
LITERATURA....................................................................................................................................17

UVOD
Banka se moe definirati kao samostalna finansijska organizacija, koja je osnovana kao
dioniko drutvo, a za temeljnu funkciju ima primanje depozita i davanja kredita svojim
klijentima. Bankarstvo predstavlja poslovanje koje obuhvata dranje depozita i pozajmljivanje
novca. Da bi dananje banke odrale uspjenost poslovanja i konkurentnost, moraju prihvatati
nove tehnike i tehnologije rada, prilagoavati se novom okruenju i iriti ponudu svojih
proizvoda.
Informacije o uspjenosti poslovnih banaka potrebne su javnosti kao korisniku bankovnih
usluga, javnosti kao potencijalnom investitoru u dioniarski kapital banke, regulatorima s
aspekta kontrole stabilnosti finansijskog sistema, finansijskim analitiarima, vlasnicima,
menadmentu te strunoj i naunoj javnosti. Instrumenti za analizu poslovanja banaka su
izrazito neophodni zato to omoguavaju potencijalnim korisnicima kvalitetne i
pravovremene informacije za donoenje odluka.
Razliiti odnosi i pokazatelji posmatrani na razini pojedine banke ili poreenjem banaka
slinih karakteristika omoguuju razumijevanje faktora koji utiu na uspjenost i vrijednost
odreene banke te omoguavaju smjernice menadmentu pri donoenju stratekih odluka.
Pojava snane konkurencije nebankovnih finansijskih institucija, poput investicijskih
fondova, penzionih fondova, mikrokreditnih organizacija, osiguranja ivota i slinih
institucija, ima ograniavajue djelovanje na profitabilnost i uspjenost poslovanja banke. Da
bi odrale uspjenost i konkurentnost poslovanja, dananje se banke moraju prilagoavati
novom okruenju, iriti ponudu svojih proizvoda, prihvaati nove tehnike i tehnologije rada.
Na temelju razliitih pokazatelja uspjenosti poslovanja (pokazatelja profitabilnosti, trinih
pokazatelja poslovanja banaka, pokazatelja kapitala i sl.) cilj poslovanja je osiguravanje
razliitim korisnicima materijal za analizu uspjenosti poslovanja savremene banke. Stepen
uspjenosti poslovanja banke u cjelini i pojedinih komponenata njenog bilansa stanja i bilansa
uspjeha su informacije koje su temeljene na finansijskim izvjetajima te omoguuju
izraunavanje razliitih pokazatelja uspjenosti poslovanja.
Uspjenost banke se ogleda kroz analize finansijskih izvjetaja, meu kojima su:

Analiza trenda (vertikalna i horizontalna)

Analiza putem pokazatelja (pokazatelji na osnovu bilansa, pokazatelji profitabilnosti,

trini, kapitalni i ostali pokazatelji)

Komparativna analiza

U nastavku rada prikazan je nain formiranja i izraunavanja nekih znaajnijih pokazatelja

analize finansijskih izvjetaja. Pokazatelji su izraunati na osnovu bilansa stanja i bilansa
uspjeha.
Koritenje historijskih finansijskih podataka poinje upotrebom analize omjera. Pojedinani
omjer sam za sebe nema znaenje ni funkciju. Da bi se uoile promjene izmeu dva razdoblja,
omjeri se najee izraunavaju za razliita razdoblja. Uporeuju se meusobni omjeri
izmeu institucija slinih karakteristika u jednoj vremenskoj taki.
Detaljna razrada odnosa ovih pokazatelja obradit e se u nastavku ovog rada kroz analizu
finansijskih izvjetaja, profitabilnosti banke, trinih i kapitalnih pokazatelja uspjenosti i
ostalih pokazatelja. Takoer, detaljna primjena ovih pokazatelja razradit e se kroz konkretan

primjer na osnovu finansijskih izvjetaja i cjelokupnog poslovanja Investiciono-komercijalne

banke u Zenici, te donijeti zakljuak o tome koliko uspjeno posluje navedena banka.

1. ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA BANKE

Finansijske informacije predstavljaju rezultat poslovanja svakog preduzea izraen u novcu.
Glavni izvor informacija o poslovanju preduzea, banke, su finansijski izvjetaji. Analiza
finansijskih izvjetaja moe se opisati kao proces primjene razliitih analitikih sredstava i
tehnika pomou kojih se podaci iz finansijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive informacije
relevantne za upravljanje. Zadatak analize finansijskih izvjetaja je upravo u tome da
prepozna pozitivne strane poslovanja banke da bi se te prednosti mogle iskoristiti, ali i da
prepozna slabosti poduzea kako bi se mogla poduzeti odgovarajua akcija. Dakle, analiza
finansijskih izvjetaja stvara informacijsku podlogu za potrebe upravljanja, tj. odluivanja.
Meutim, za informacije koje potiu iz analize finansijskih izvjetaja zainteresovani su i drugi
korisnici od kojih se najee istiu: kreditori, revizori, menaderi, investitori. 1 Ona osigurava
informacije na osnovu kojih je mogue prosuivanje poslovanja preduzea u svrhu donoenja
odreenih odluka. Analiza finansijskih izvjetaja moe se provoditi metodama koje se
meusobno isprepliu i nadopunjuju, a u njih spadaju:2

Analiza trenda

Analiza putem pokazatelja

Komparativna analiza

1.1.

Analiza trenda

Analiza trenda daje uvid u kretanje finansijskog stanja preduzea kroz vrijeme. Pored
poreenja finansijskih pokazatelja izraunatih za vie sukcesivnih izvjetaja, ova analiza se
moe provesti izraunom trendnih indeksiranih izvjetaja (horizontalna analiza) i izvjetaja
uobiajene veliine strukturalnih izvjetaja (vertikalna analiza). Takoer, analiza trenda se
esto koristi u kombinaciji sa komparativnom analizom.3
1.1.1. Horizontalna analiza
Horizontalna analiza podrazumijeva uporedni prikaz glavnih stavki iz bilansa stanja i bilansa
uspjeha, rauna dobiti i gubitka te ostalih izvjetaja za vie uzastopnih godina, uz izraun
apsolutnih i relativnih promjena. Formula koja se koristi za izraunavanje relativnih promjena
pojedinih stavki je sljedea:

promjena ( )=

Iznos tekue godineIznos prethodne godine

100
Iznos prethodne godine

1 ager, K.., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 158.
2 Vidui, Lj., Finacijski management, 2005., str 376
3 Ibid., str. 377.
2

Za izraunavanje promjena u pozicijama finansijskih izvjetaja i njihovo uporeivanje izabere

se bazna godina, a onda se ostale godine usporeuju s njom na temelju izrauna baznih
indeksa. Pored toga, moe se koristiti i poreenje svake godine s prethodnom godinom na
temelju izrauna lananih indeksa.
Najvei problemi horizontalne analize jesu: inflacija, promjene obraunskog sistema kod
izrade i predstavljanja izvjetaja, promjene u politici bilansiranja i sve ostale promjene koje
izvjetaje ine nemoguim za poreenje.
1.1.2. Vertikalna analiza
Vertikalna analiza prikazuje postotni udjel svake stavke finansijskog izvjetaja u odnosu na
ukupan zbir. Naprimjer, u aktivi e tekua aktiva biti prikazana u odnosu na ukupnu aktivu.
Vertikalna analiza se takoer moe obavljati uporedno za vie godina, to omoguava
poreenje kroz vrijeme.
Iz uporednog izvjetaja za vertikalnu analizu bilansnih pozicija moe se uoiti kako se kreu
odnosi meu pozicijama tokom vremena. Ti bilansni odnosi odraz su politike poslovanja i
politike investiranja.4
1.2.

Analiza putem pokazatelja

1.2.1. Pokazatelji odnosa u bilansu stanja i bilansu uspjeha

Bilans stanja je temeljni finansijski izvjetaj koji prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala
na odreeni dan, dok bilans uspjeha pokazuje stanje prihoda i rashoda, te njihovo sueljavanje
prikazano za odreeni period. Pokazateljima iz bilansa mjeri se sigurnost poslovanja, to nije
nita drugo nego finansijski poloaj. Kako su bilansi najvaniji finansijski izvjetaji, namee
se potreba formiranja veeg broja pokazatelja koji se daju podijeliti u skupine.
Pokazatelji vezani za bilans stanja :

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji zaduenosti

Pokazatelji vezani za bilans uspjeha:

Pokazatelji ekonominosti

Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke

Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji likvidnosti se koriste za procjenu sposobnosti preduzea da ispuni svoje
kratkorone obaveze. Likvidnost je pokazatelj koji je najranije poeo biti koriten u analizi
finansijskih izvjetaja.
Kad se govori o likvidnosti banaka kao specifinih institucija, likvidnost se najee definie
kao sposobnost ostvarivanja potrebne gotovine najprije pomou lako unovive aktive banke,
4 Belak, V., Menadersko raunovodstvo, RRiF plus, Zagreb, 1995.
3

po razumnom troku i u vrijeme kada je to potrebno bilo za rast aktive, bilo za podmirenje
dospjelih obveza. Kako bi pruila informacije vezane uz likvidnost banke, banka je duna
pruiti informacije o ronosti pojedenih sredstava i obaveza.

Najbitniji pokazatelji likvidnosti koji utiu direktno za uspjeno poslovanje banke su:

Naziv pokazatelja
Pokazatelj tekue likvidnosti
Odnos datih kredita i primljenih depozita
Odnos kratkorone aktive i ukupnih kredita

Brojnik
Kratkorona aktiva
Dati krediti
Kratkorona aktiva

Nazivnik
Kratkorona pasiva
Primljeni depoziti
Ukupni dati krediti

Tabela br.1. : Pokazatelji likvidnosti banke5

Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se banka finansira iz tuih izvora, a koliko iz kapitala.
Odnos kapitala i ukupne imovine govori koliko je imovine finansirano kapitalom. to je taj
pokazatelj vei, to znai vee uee kratkorone imovine u kreditima, to rezultira niom
profitabilnosti banke i manjim rizikom tehnike insolventnosti. Osim kapitala, izvor
finansiranja su obaveze, te se u tom kontekstu moe definirati pokazatelj odnosa ukupnih
obaveza i ukupne aktive ili poznatiji kao koeficijent zaduenosti. to je taj pokazatelj vei,
vea je zaduenost banke. Nivo samofinansiranja klijenata pokazuje u kojem se opsegu
sredstva pribavljena od klijenata banke koriste za plasmane klijentima. U kontekstu
pokazatelja zaduenosti to je ovaj pokazatelj vei, zaduenost je manja. Nivo zaduenosti
banke najbolje se moe zakljuiti na osnovu narednih pokazatelja:

Naziv pokazatelja

Brojnik

Nazivnik

Odnos kapitala i ukupne aktive

Kapital

Ukupna aktiva

Odnos obveza i ukupne aktive

Ukupne obveze

Ukupna aktiva

Tabela br.2. : Pokazatelji zaduenosti banke

5 ager, K., et al, Analiza financijskih izvjetaja, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008.,
str.300.
4

Pokazatelj zaduenosti pokazuje do koje mjere preduzee koristi zaduivanje kao oblik
finansiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. Dakle, odnos kapitala
i ukupne aktive pokazuje udio kapitala u ukupnoj aktivi.6 to je vei odnos duga i imovine,
vei je finansijski rizik, a to je manji, nii je finansijski rizik.
Pokazatelji ekonominosti
Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari
po jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji raunaju na temelju podataka iz
bilansa uspjeha. U pravilu pokazatelji bi trebali biti vei od jedan, odnosno, to su vei, to se
vie prihoda ostvaruje na jedinici rashoda.
Osim ekonominosti ukupnog poslovanja, mogue je raunati i itav niz parcijalnih
pokazatelja ekonominosti.
Uvijek se pretpostavlja odnos odreenih prihoda i odreenih rashoda, a zavisno od toga to je
u interesu panje, raunaju se razliiti pokazatelji. Banke su pogotovo zainteresirane za
skupinu pokazatelja ekonominosti koji su prikazani u sljedeoj tabeli:

Naziv pokazatelja
Ekonominost ukupnog poslovanja
Odnos kamatnih prihoda i rashoda
Odnos ukupnog prihoda i trokova
Odnos ukupnog prihoda i troka

Brojnik
Ukupni prihodi
Kamatni prihodi
Ukupan prihod

Nazivnik
Ukupni rashodi
Kamatni rashodi
Operativni trokovi i

Ukupan prihod

vrijednosna usklaivanja
Troak zaposlenih

zaposlenih
Tabela br.3. : Pokazatelji ekonominosti7

Odnos ukupnog prihoda i operativnih trokova je kljuni pokazatelj koji se razmatra u odnosu
rauna dobiti i gubitka. Dobro je za banku da je vrijednost ovog pokazatelja to vea. Ako bi
bila manja od jedan, tada operativni trokovi i vrijednosna usklaivanja ne bi bili pokriveni
prihodima. Odnos troka zaposlenih i ukupnog prihoda je pokazatelj koji banke esto prate u
svrhu kontrole trokova zaposlenih. Trokovi osoblja u bankama predstavljaju znaajnu
stavku ukupnih trokova, te je zanimljivo pratiti kretanje tog pokazatelja u odreenom
vremenu iako je taj pokazatelj vaniji za internu analizu finansijskih izvjetaja banke.
Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke
Kako nekamatni prihodi obuhvaaju irok spektar usluga i kako bi se jasnije razluila
aktivnost banke u podruju nekamatnih prihoda, posebno se definiraju prihodi od naknada i
6 Vidulji, LJ., op. cit., (fusnota 2), str. 396.
7 ager, K., et al, op.cit., (fusnota 5), str.301.
5

provizija unutar nekamatnih prihoda, dok su svi ostali nekamtni prihodi svrstani kao ostali
nekamtni prihodi. U tom kontekstu mogue je formirati dva pokazatelja koji su prikazani kroz
sljedeu tabelu:

Naziv pokazatelja
Udio neto prihoda od naknada u

Brojnik
Neto prihod od naknada

Nazivnik
Ukupan prihod

ukupnom prihodu
Udio neto ostalih nekamatnih

(provizija)
Ostali neto nekamtni prihodi

Ukupan prihod

prihoda u ukupnom prihodu

Tabela br.4. : Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke

Banku, koja ima ove pokazatelje iznad prosjeka u sklopu bankarskog sistema, moemo
svrstati u moderne banke jer nudi diverzificirane i raznovrsne usluge svojim klijentima na
temelju kojih zaraunava naknadu ili proviziju.
U uvjetima razvijenog finansijskog trita gdje postoji raznovrsnost finansijskih institucija
banke se vie ne razlikuju mnogo po kamatnim stopama, ve trebaju traiti druge usluge po
kojima e se razlikovati od svojih konkurenata.
1.2.2. Pokazatelji profitabilnosti
Profitabilnost poslovanja rezultat je uspjenosti realizacije mjera poslovne politike banke. Da
bi se rezultati uspjenog ili neuspjenog poslovanja banke mogli kvantificirati, koriste se
pokazatelji profitabilnosti banke. Kakav e poslovni rezultat menadment ostvariti u buduim
razdobljima i kakve e odluke donijeti, uveliko ovisi o poslovanju iz prolosti za iju analizu
je neophodna kvalitetna analiza razliitih pokazatelja. Pokazatelji profitabilnosti izraavaju
snagu zarade preduzea, odnosno pokazuju ukupni efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i
dugom na mogunost ostvarenja profita.
Za mjerenje profitabilnosti banke bankovni analitiari i uprava banke najee upotrebljavaju
dva analitiki najsadrajnija pokazatelja:

stopa profitabilnosti dionikog kapitala banke (return on equity - ROE) omjer koji
odraava prinos dioniarima banke.
stopa profitabilnosti prosjene ukupne imovine banke (return on assets - ROA) omjer koji odraava sposobnost ostvarivanja dobiti angairanjem prosjene imovine
banke u odreenom razdoblju

Stopa profitabilnosti dionikog kapitala banke (ROE)

Stopa profitabilnosti dionikog kapitala (ROE) stavlja u odnos neto dobit nakon oporezivanja
i prosjeni dioniki kapital. ROE ili povrat na kapital pokazuje kolika je dobit po 1 KM
6

uloenog kapitala. Kako je osnovni cilj poslovanja banke poveanje vrijednosti za dioniare,
ovaj pokazatelj je najbolja mjera uspjenosti banke u ispunjenju tog cilja. 8 Da bi bila sauvana
realna vrijednost kapitala u uvjetima inflacije, ova bi stopa trebala biti najmanje jednaka stopi
inflacije.
ROE je od posebnog interesa za vlasnike kapitala. Veliina ovog pokazatelja treba biti
dovoljna da pokrije nerizini prinos i rizik ulaganja u konkretan poslovni subjekt.9
Kako je osnovni cilj poslovanja banke poveanje vrijednosti za dioniare, ovaj pokazatelj je
najbolja mjera uspjenosti banke u ispunjenju tog cilja, jer pokazuje koliko dobiti se ostvari na
uloenu konvertibilnu marku kapitala dioniara.

ROE=

Neto dobit
Ukupni dioniki kapital

Openito, dioniari banaka vie vole visoki ROE. Meutim, mogue je da poveanjem ROE
pokazuje poveani rizik. Naprimjer, ROE se poveava ako se ukupni dioniki kapital
smanjuje u donosu na neto prihod. Veliki pad dionikog kapitala moe rezultirati poveanim
rizikom nesolventnosti banke. Poveanje ROE-a moe jednostavno biti posljedica poveanja
zaduenosti banke poveanje u omjeru duga i glavnice banke.

Stopa profitabilnosti prosjene ukupne imovine banke (ROA)

Stopa profitabilnosti imovine banke (ROA) stavlja u odnos neto dobit (dobit nakon
oporezivanja) i prosjenu ukupnu imovinu. Ova stopa prinosa pokazuje neto dobit kao
postotak od ukupne prosjene aktive banke, te ujedno pokazuje sposobnost banke da
koritenjem raspoloive imovine ostvari dobit.
Znaaj ovog pokazatelja ogleda se u tome da vrijednost imovine poslovnog subjekta
finansiraju investitori bilo internog bilo eksternog karaktera. Prinos na investiciju treba
zadovoljiti oekivanja kako jednih tako i drugih, u protivnom, moe doi do potekoa u
poslovanju.10

RO A=

Neto dobit
Ukupna aktiva

8 Vidui, Lj., op.cit.,(fusnota 2), str. 394.

9 Poli, N., Serdarevi, N., Praktini aspekti finansijskog menadmenta, Univerzitet u Zenici,
Ekonomski fakultet, str. 66.
10Poli, N., Serdarevi, N., op.cit., (fusnota 9), str. 65.
7

U idealnim okolnostima nazivnik, to je u naem sluaju aktiva, bi trebao sadravati prosjek

dnevnih veliina. Meutim u veini zemalja takve podatke nije mogue osigurati pa analitiari
koriste mjesene ili kvartalne prosjeke. Precizniji i taniji pregled razlika izmeu banaka ili
promjena tokom vremena pruaju varijante ovoga pokazatelja koje u izraun uzimaju samo
pojedine kategorije aktive, kakva je npr. aktiva koja donosi prihode (krediti, drugi plasmani,
depoziti koji nose kamate i sl.). Ukoliko je omjer ROA vei ili jednak 1, smatra se da je
investiranje u dionice takve banke izuzetno profitabilno. ROA moe pomoi i kod procjene
profitabilnosti nekih novih projekata koje preduzee planira, naime novi projekt je
profitabilan ako je ROA vei od iznosa kamatnih stopa za kredite.
Veza izmeu ROE i ROA
Ukoliko imamo situaciju da rezervisanja za potencijalne gubitke nisu realno utvrena u
odnosu na rizinost kreditnog portfolija, onda to utie na realnost oba pokazatelja (ROA i
ROE). Banka koja ima vei udio kapitala u izvorima sredstava, imat e niu cijenu
finansiranja nego banka koja plasira vie pozajmljenih sredstava na koja plaa kamate (ako su
ostali uvjeti trita nepromjenjeni). Banka moe imati istovremeno dobar pokazatelj ROA i
slab pokazatelj ROE i obrnuto.
Agregatna bankovna profitabilnost mjeri se i odreuje pokazateljima ROE i ROA. Model
ROE povezuje ROA i finansijsku polugu, te zatim rastavlja ROA u sastavne elemente.U SADu je 1972. prvi put predstavljena procedura ocjene bankovnog poslovanja analizom omjera.
Analiza omoguuje analitiaru da izrauna izvore i veliinu bankovne dobiti prema preuzetim
rizicima.
Model ROE koristi se za analizu bankovne profitabilnosti i identificiranje specifinih uticaja
kreditnog rizika, rizika likvidnosti, rizika kamatnih stopa, operativnih rizika i kapitalnih
rizika. ROE je vezan za ROA multiplikatorom kapitala EM (mjera zaduenosti) koji je jednak
ukupnoj imovini podijeljenoj s ukupnim dionikim kapitalom.

ROE=

Neto dobit
Prosjena ukupna imovina

Prosjena ukupna imovina Prosjeni dionikikapital

Odnosno,
ROE=ROA EM

Visina neto dohotka, odnosno dobiti, banke u odnosu na dioniki kapital banke (ROE) dobija
se mnoenjem ROA i dionikog multiplikatora (EM). Pri tome se vai pravilo da ukoliko je
dioniki multiplikator vei, utoliko je u istoj proporciji vei ROE u odnosu na ROA. 11
Multiplikator kapitala uporeuje imovinu s kapitalom tako da relativno velike vrijednosti
pokazuju veliki iznos finansiranja dugom prema dionikom kapitalu. EM mjeri finansijsku
polugu i predstavlja mjeru dobiti i rizika. Finansijska poluga je pozitivna za banku kada su
zarade pozitivne, a negativno djeluje na gubitke. Vii ROE postie se poveanjem ROA ili
11 irovi, M., Bankarstvo, str. 66.
8

poveanjem finansijske poluge. Profitabilnost imovine ROA ine dva osnovna dijela: prihodi i
trokovi (ukljuujui i poreze). Neto dobit se dobije oduzimanjem trokova i poreza od
ukupnih prihoda. Ukupni prihodi su zbir kamatnih prihoda, nekamatnih prihoda i dobitaka ili
gubitaka od vrijednosnih papira. Ukupni trokovi su zbir kamatnih, nekamatnih trokova i
rezervacija za kreditne gubitke. Dijeljenjem obje strane s ukupnom prosjenom imovinom
ROA se rastavlja u njezine komponente.
Ako se omjeri razlikuju, izvode se dodatni omjeri koji iznose razloge i uzroke razlika u
poslovanju.
1.2.3. Trini pokazatelji
Trini pokazatelji poslovanja banaka su pokazatelji efikasnosti ulaganja u obine dionice
banke kao tvrtke, odnosno pokazatelji ulaganja u dioniki kapital banke. U irem smislu
smatraju se pokazateljima efikasnosti dionikog kapitala. Za razliku od raunovodstvenih
pokazatelja profitabilnosti, trini pokazatelji povezuju knjigovodstvenu efikasnost
vlasnikog kapitala s njezinom trinom vrijednou. Trini pokazatelji daju smjernice
investitorima za djelovanja na tritu kapitala.
Trini pokazatelji znaajni su za investitore na berzama i drugim organiziranim tritima
kapitala. Objavljuju ih firme i specijalizirane institucije za objavljivanje finansijskih
informacija. Najznaajniji su:
Zarade po dionici (EPS) su pokazatelj profitne efikasnosti obinih dionica banke. Njima se
mjeri veliina dobiti raspoloive za obine dioniare (dobit nakon kamata i poreza umanjena
za veliinu dividendi na preferencijalne dionice) po svakoj obinoj dionici. 12 Opeprihvaena
raunovodstvena naela zahtijevaju da se objavljuju iznosi zarada po dionicama u raunu
dobiti i gubitka za sve javne izvjetajne subjekte. EPS je znaajan zbirni pokazatelj koji se
koristi u finansijskim analizama i mjera je uspjenosti djelovanja menadmenta, te omoguuje
korisnicima izvjetaja da procijene budue poslovanje banke i mogue raspodjele dividendi
dioniarima. Informacija o zaradama po dionici korisna je u odreivanja vrijednosti banke i u
procjeni oekivanih buduih dividendi.
Cijena po dionici (PPS) je pokazatelj cijena dionica ostvarenih na organiziranim tritima
kapitala, prvenstveno na berzi. Moe se koristiti tekua trina cijena na dan obavljanja
analize ili prosjena cijena dionice ostvarena u odreenom razdoblju. Analitiari uobiajeno
koriste cijene dionica na zatvaranju berze jer one najbolje odraavaju cijene dionica tekueg
dana.
Dividende po dionici (DPS) su pokazatelj veliine tekueg novanog toka to ga godinje
primaju dioniari banke po svakoj svojoj obinoj dionici. Za razliku od zarada po dionici koja
mjeri knjigovodstveno poveanje bogatstva vlasnika, dividende po dionici ukazuju na veliinu
dobiti ostvarene u izvjetajnom razdoblju.
Dio dobiti koji se u vidu dividendi isplauje dioniarima ima dvostruku ulogu: zadovoljiti
interese postojeih dioniara i biti poticaj novim investitorima potrebnim za rast i razvoj
banke. Dioniari koji su uplatili postojei kapital oekuju zadovoljavajui prinos na uloeni
kapital. Ako banka uspjeno posluje, novi ulagai bit e zainteresirani za kupnju dionica nove
emisije ili druge oblike dokapitalizacije banke oekujui takoer prihod od dobiti ili kapitalni
dobitak zbog rasta vrijednosti dionica na berzi.
12 Pavkovi, A., Instrumenti poslovanja uspjenosti poslovnih banaka, str. 10.
9

Dividendni prinos je pokazatelj uinkovitosti ulaganja u obine dionice banke. Prinos od

dividendi mjeri veliinu godinjih dividendi po dionici na njezinu trinu cijenu. Izraunava
se kao odnos pokazatelja dividendi po dionici i pokazatelja cijene po dionici.
Odnos cijene i zarada (P/E) je najvanija mjera vrijednosti koju koriste investitori na tritu
dionica. Izraunava se kao odnos trine cijene po dionici i godinjeg iznosa zarada po
dionici.
Odnos isplate dividendi je pokazatelj raspodjele ostvarene neto dobiti banke. Kvantitativni je
pokazatelj dividendne politike banke provedene u vrijeme izvjetajnog razdoblja.

Naziv pokazatelja
Dobit (zarada) po dionici (EPS)
Dividenda po dionici (DPS)
Ukupna rentabilnost dionice
Dividendna rentabilnost dionice
Odnos cijene i dobiti zarade
(P/E)
Odnos isplate dividendi

Brojnik
Neto dobit
Dio neto dobiti za
dividende
Dobit po dionici (EPS)
Dividenda po dionici
(DPS)
Trina cijena
dionice(PPS)
Dividenda po dionici
(DPS)

Nazivnik
Broj dionica
Broj dionica
Trina vrijednost dionice
(PPS)
Trina vrijednost dionice
(PPS)
Dobit po dionici (EPS)
Dobit po dionici (EPS)

Tabela br.5. : Pokazatelji investiranja13

1.2.4. Pokazatelji kapitala

Mjera stabilnosti i solventnosti banke iskazuje se koeficijentom adekvatnosti kapitala definiranog
omjerom kapitala i imovine uveane za imovinske izvanbilansne stavke pri emu su imovina i
izvanbilansne stavke klasificirane i ponderirane propisanim stepenima rizika.

Stopa adekvatnosti kapitala=

Jamstveni kapital
100
Ukupna ponderirana imovina

Razina kapitala moe biti adekvatna, kad pokriva sve rizike kojima je banka izloena,
zadovoljavajua u odnosu na rizike i sposobnost uprave da upravlja rizicima ili
nezadovoljavajua. Stanje kada je kapital nedovoljan za pokrie rizika, mogue je rijeiti
promjenom strukture imovine banke (vie plasmana s manjim ponderom rizika) ili dodatnim
izvorima kapitala (prodaja nove emisije dionica, manje isplate po osnovi dividendi itd.).
13 ager, K., et al, op.cit., (fusnota 2), str. 307.
10

Ostali pokazatelji kapitala koji se temelje na podacima iz finansijskih izvjetaja banaka, a

mjere kapitalne kategorije su kapitalni omjer, kapital prema rizinoj imovini, pokazatelji
kretanja vrijednosti kapitala kroz vrijeme, pokazatelji duga, finansijska poluga (obraena u
pokazateljima profitabilnosti), RAROC i RORAC pokazatelji i sl.
1.2.5. Ostali pokazatelji
Neto kamatna mara
Neto kamatna mara odreena je strukturom bilansa i kamatnim stopama koje se primjenjuju
na pojedine stavke aktive odnosno pasive. Pokazatelj neto kamatne mare pokazuje
diferencijalni kamatni prihod kao postotak prosjene imovine. Na neto kamatnu maru utie i
imovina koja ne donosi prihode i obaveze na koje se ne plaaju kamate. Uticaj na smanjenje
dobiti najizraeniji je kad je imovina koja ne ostvaruje prihode finansirana kamatonosnim
obvezama, a suprotna se pojava dogaa kad obaveze na koje se ne plaaju kamate poveavaju
dobit ako se njima finansira aktiva koja nosi visoke kamate.

Neto kamatna mara=

kamatni prihodikamatnirashodi
100
prosjena ukupna imovina

Neto kamatna mara vaan je pokazatelj kod upravljanja rizikom kamatnih stopa. Ako se
mijenjaju kamatne stope, mijenjaju se i kamatni prihodi i kamatni rashodi. Ako kamatne stope
rastu, kamatni prihod i kamatni trokovi rastu jer su poveanja ukalkulisana u cijene imovine i
obaveze banke.
Mjerenje efikasnosti zaposlenih
Mjerenje efikasnosti zaposlenika znaajno je jer su trokovi zaposlenika najee glavna
komponenta bankovnih nekamatnih trokova. Produktivnost zaposlenika mjerena u odnosu na
troak ili u odnosu na broj zaposlenih prua uvid u bankovnu efikasnost i moe se mjeriti
pokazateljem neto dobiti po svakom zaposlenom. 14 to je omjer manji, banka je profitabilnija
ako su ostali faktori jednaki.

Neto dobit po zaposlenom=

neto dobit nakon oporezivanja

ukupan broj zaposlenih

Omjer efikasnosti zaposlenika postaje znaajan zadnjih godina i mjeri sposobnost banke da
kontrolie nekamatne trokove relativno prema neto operativnom prihodu (zbir neto kamatnih
prihoda i nekamatnih prihoda).
Alternativne metode
14 Pavkovi, A., op.cit., (fusnota 12), str. 7
11

Alternativne metode ocjene poslovanja javljaju se kao kritika tradicionalnih omjera i nain
uklanjanja nedostataka njihove primjene. Iako su trine mjere superiornije od
raunovodstvenih, mnoge banke nemaju vrijednosne papire kojima se aktivno trguje. Cilj
menadera je maksimiziranje dioniarske vrijednosti te uoavanje i djelovanje na odreene
faktore radi ostvarenja toga cilja Omjeri mogu biti upotrebljeni s alternativnim statistikim
metodama da bi se predvidjeli bankroti i ostali imbenici loeg poslovanja banaka.
Tradicionalne mjere, kakve su ROE i ROA, ne omoguuju informacije o tome koliko
menaderi poveavaju dioniarsku vrijednost. Stern, Stewart & Co osmislili su koncept
ekonomske dodane vrijednosti EVA (economic value added - engl.) Ekonomska dodana
vrijednost je neto dobit umanjena za troak kapitala mjeren ponderiranim trokom kapitala.
Prednosti EVA mjere poslovanja su to banka mora ostvariti dobit koja e pokriti trokove, kamate na
dug i prinose dioniarima. EVA pokazuje kreiranu vrijednost za pojedinano razdoblje.

Ekonomsku dodanu vrijednost banke odreuju ovi faktori:

1) Tekoe kod odreivanja troka kapitala
2) Bankovni kapital koji ukljuuje vlasniku glavnicu, rezervacije, porezne izuzetke,
neamortizirane dobitke na vrijednosne papire
3) Neto dobit koja se temelji na raunovodstvenim podacima i razlikuju se od stvarne
dobiti
Informacije o ekonomskoj dodanoj vrijednosti korisne su za ocjenu poslovanja poslovne linije
banke i za ocjenjivanje ukupne vrijednosti banke kao poslovnog preduzea.
1.3.

Komparativna analiza

Komparativna analiza provodi se poreenjem izabranih finansijskih pokazatelja preduzea sa:

a) historijskim pokazateljima,
b) pokazateljima konkurencije
c) planiranim veliinama
Prva metoda poreenja predstavlja jednu od metoda analize trenda, a provodi se poreenjem
pokazatelja u dva ili vie uzastopnih izvjetajnih razdoblja. Druga metoda poreenja s
konkurentima moe se provesti analizom veliina u bilansu uspjeha uobiajene veliine za
posmatranu banku i njenog konkurenta. Trea metoda komparacije s planiranim veliinama
koristi se da bi se ocjenile performanse preduzea i menadmenta, a provodi se tako da se
porede pokazatelji iz izvjetaja s veliinama izraunatim na bazi planskih izvjetaja i
kalkulacija.

12

2. ANALIZA USPJENOSTI POSLOVANJA IK BANKE

Investiciono-komercijalna banka je dioniko drutvo, osnovano 1957.godine, sa 100%
privatnim kapitalom. Od svog osnovanja, pa do sada, IK banka je uspjela da izbori znaajno
trino uee u Zeniko-dobojskom kantonu (depozitna je banka kantona i jedina domicilna
banka sa sjeditem u kantonu). Banka je u odnosu na prolu godinu, na kraju 2012. godine
poslovala stabilno i zabiljeila rast kredita za 4%, rast depozita za 2%, rast kapitala za 7% i
rast neto dobiti za 3%. Meutim, koliko IK banka uspjeno posluje pokazat e se detaljnom
analizom uspjenosti poslovanja kroz tabele nekih pokazatelja dobivenih putem godinjih
finansijskih izvjetaja iz 2011. i 2012. godine. Takoer, poreenjem nekih od izraunatih
pokazatelja sa pokazateljima drugih banaka u regionu, utvrdit e se profitabilnost banke u
odnosu na konkurenciju.

Pokazatelji likvidnosti

2012

2011

Tekua likvidnost

1,27

1,08

Odnos kapitala i ukupne aktive

0,27

0,26

Odnos obaveza i ukupne aktive

0,73

0,74

Ekonominost poslovanja

1,19

1,33

Odnos kamatnih prihoda i rashoda

4,80

5,38

0,25

0,26

Pokazatelji zaduenosti

Pokazatelji ekonominosti

Pokazatelji nekamatnih aktivnosti

Udio neto prihoda od naknada u prihodu

Tabela br.6. : Pokazatelji odnosa u bilansu stanja i bilansu uspjeha15

Iz tabele 6., vidno je da je banka odrala tekuu likvidnost bez intervencija drugih izvora i da
se tekua likvidnost u odnosu na prolu godinu poboljala. Banka je likvidnija nego prole
godine najvie zahvaljujui smanjenjem svojih kratkoronih obaveza, tj. obaveza prema
klijentima. to se tie zaduenosti banke, ona se dijelom smanjila, dok se uee kapitala u
ukupnoj aktivi povealo. Ekonominost ukupnog poslovanja se smanjila obzirom na manji
iznos prihoda u tekuoj godini, dok su se rashodi neznatno poveali. Kamatni prihod se u
tekuoj godini smanjio, dok se kamatni rashod poveao, to je rezultiralo manjom
ekonominou. Glavni pokazatelj nekamatnih aktivnosti nam govori da se neto prihod od
naknada i provizija uglavnom nije ni pomjerio.
15Svi pokazatelji su izraunati na osnovu godinjih izvjetaja banke:
http://ikbze1.directmedia.ba/Godisnji%20izvjestaj%20IK%20Banka%20Zenica
%202012%20Bos.pdf, 3.11.2013.
13

Pokazatelji profitabilnosti

2012

2011

Prinos na kapital (ROE)

5,8%

5,7%

Prinos na investiciju (ROA)

1,2%

1,2%

Tabela br.7. : Pokazatelji profitabilnosti

Dioniari su zadovoljni s obzirom da se prinos na kapital poveao, osvarivi vei prinos dobiti
u odnosu na uloeni kapital.
Prinos na investiciju nam govori da smo zadovoljili oekivanja investitora time to smo
ostvarili dobit.

12%
10%
8%
6%

2011

2012

4%
2%
0%
IK

Sparkasse

Raiffeissen

Unicredit

Grafikon br.1. : Prikaz postotka prinosa na kapital IK banke u odnosu na dr. banke u BiH16

Prinos na kapital, kao jedan od osnovnih pokazatelja uspjenosti preduzea, biljei blagi rast
iz godine u godinu u IK banci. Meutim, metodom komparacije ovog finansijskog pokazatelja
sa konkurencijom, kao to pokazuje Grafikon 1, dolazi se do zakljuka da je ROE
zadovoljavajui za IK banku, ali nedovoljan da se poredi sa visokim stopama pokazatelja
drugih banaka na tritu. To prvenstveno proizilazi iz injenice da je teritorijalna
16 Stope su uzete iz raznih finansijskih izvjetaja svih spomenutih banaka. Finansijski izvjetaji su
analizirani i preuzeti sa slubenih stranica IK banke, Raiffeissen banke, Unicredit banke i Sparkasse
banke.
14

rasprostranjenost i veliina banke kao preduzea premala da bi konkurirala sa stranim

bankama ija se veliina i poslovanje iri preteno preko itave Evrope.
Neto dobit (dobit nakon kamata i poreza umanjena za veliinu dividendi na preferencijalne
dionice) po svakoj obinoj dionici predstavlja zaradu po dionicama (EPS) koja je u 2011.
godini iznosila 5,24 KM po svakoj obinoj dionici. Analiza trenda, gledajui 2011. i 2010.
godinu u odnosu na tekuu, pokazuje da banka biljei pozitivan trend rasta EPS-a iz godine u
godinu. To pokazuje da menadment djeluje uspjeno na poslovanje, poveavajui vrijednost
preduzea i mogu rast oekivanih buduih dividendi.
Na dan 31. decembra 2012. godine stopa adekvatnosti kapitala je bila 47,9% (u 2011. 44,5%).
To pokazuje da uprava banke uspijeva da utie ne adekvatnost kapitala, te da je razina kapitala
zadovoljavajua i da pokriva sve rizike kojima je banka izloena.
Trokovi zaposlenih predstavljaju osnovnu vrijednost bankovnih nekamatnih trokova koju
banka treba konstantno analizirati kroz produktivnost zaposlenika preko pokazatelja neto
dobiti po svakom zaposlenom. Ona se, uporeujui 2011. i 2012. godinu, poveala za 723
KM po zaposlenom, to je rezultirano smanjenim brojem zaposlenih (penzionisani) i
poveanjem dobiti.

15

ZAKLJUAK
Banke se razlikuju prema mnogobrojnim kriterijima. Samo neki od tih kriterija su veliina
aktive, obim i djelokrug poslovanja, struktura prihoda i trokova, itd. Spomenute kategorije
kao i brojne makroekonomske varijable utiu na njihovu cjelokupnu profitabilnost i
uspjenost poslovanja. Cilj rada je bio utvrditi u kojoj mjeri specifine karakteristike banke
kao i trini i razni drugi uvjeti utiu na izabrane pokazatelje profitabilnosti banaka.
Analiza faktora profitabilnosti se mora vrlo esto provoditi od strane uprave, zajedno sa
razliitim finansijskim analizama poslovanja koje pokazuju rezultate dosadanjeg poslovanja i
daju smjernice za budue uspjeno poslovanje. Za analizu uspjenosti poslovanja banke
potrebni su razliiti pokazatelji.
Pokazatelji profitabilnosti banaka (profitabilnost imovine, profitabilnost kapitala) su
raunovodstveni pokazatelji koji su korisni za analizu profitabilnosti odreene banke i
poreenje sa slinim bankama, ali ujedno imaju i nedostatak to informacije koje su ukljuene
u njihov izraun ne odraavaju stvarnu trinu vrijednost.
Trini pokazatelji poslovanja banke ukljuuju tekuu trinu vrijednost bankovnih kategorija,
ali su te vrijednosti esto nedostupne naroito u finansijskim sistemima s nerazvijenim
tritima kapitala i kao takvi nemaju veliko znaenje jer se ne mogu uporeivati. Pokazatelji
kapitala su vani menadmentu za zadovoljavanje regulatornih zahtjeva te za to efikasnije
upravljanje kapitalom.
Poznavanje osnovnih alata finansijske analize je stoga prijeko potrebno za razumijevanje
uticaja i meudjelovanja razliitih kategorija poslovanja banke i za dobivanje slike o banci
kao cjelini.
Dioniari banke pomou obraenih pokazatelja i omjera mogu doi do znaajnih nalaza o
uspjenosti poslovanja banke kako bi kao potencijalni investitori mogli uloiti vikove svojih
sredstava u dioniki kapital banke. Da bi se postigli isti ciljevi menadmenta i vlasnika, est
nain je i ustupanje dijela vlasnitva menadmentu ili sudjelovanje u dijelu ostvarene dobiti.
Na taj se nain rjeavaju ponekad konfliktni ciljevi menadmenta i vlasnitva. Komitenti
banke su po marketinkim stajalitima najvanija komponenta opstanka banke i
zainteresovani su za uspjeh poslovanja banke kako bi bili sigurni u zatitu svojih sredstava
deponiranih u banci odnosno kako bi zadovoljili svoje narasle zahtjeve i ostali lojalni nekoj
banci.
Smisao i cilj ovog rada bio je analizirati i ocijeniti prikupljena teorijska i empirijska saznanja
o finansijskoj situaciji Investiciono-komercijalne banke, odnosno prikazati poziciju ove banke
koja pokazuje vrlo perspektivnu budunost uspjeno pratei vodee banke u Bosni i
Hercegovini. Sveobuhvatnom analizom finansijskih izvjetaja Investiciono-komercijalne
banke i njenih glavnih konkurenata donijeli smo zakljuke o poslovanju promatrane banke.
Na temelju izraunatih pokazatelja za IK banku, moemo zakljuiti da je banka, s obzirom na
jaku konkurenciju i svoju malu veliinu preduzea uope, poslovala uspjeno, te da je odrala
stabilnost poslovanja. Iz svega navedenog moe se zakljuiti kako je banka likvidna te
relativno podmiruje svoje obveze. Takoer, biljei blago poveanje trinog udjela, a vidno je
poveanje kredita komitentima, kao i depozita stanovnitva u posljednjih par godina.

16

LITERATURA
1. Belak, Vinko, Menadersko raunovodstvo, RRiF plus, Zagreb, 1995.
2. irovi, Milutin, Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001.
3. Pavkovi, Anita, Instrumenti poslovanja uspjenosti poslovnih banaka, Zbornik
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 2, broj 1, Zagreb, 2004.
4. Poli, Nedad; Serdarevi, Nino, Praktini aspekti finansijskog menadmenta, Univerzitet u
Zenici Ekonomski fakultet, Zenica, 2012.
5. Vidui, Ljiljana, Finacijski management, Graevinski fakultet Osijek, Osijek, 2005.
6. ager, Katarina; ager, Lajo, Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999.
7. ager Katarina, ager, Lajo, Analiza financijskih izvjetaja, Drugo proireno izdanje,
Masmedia, Zagreb, 2008.

Internet izvori:
1.http://ikbze1.directmedia.ba/Godisnji%20izvjestaj%20IK%20Banka%20Zenica
%202012%20Bos.pdf (5.11.2013.)
2. http://hrcak.srce.hr/40546 (5.11.2013.)
3. http://www.scribd.com/doc/24801645/7/IV-Pokazatelji-profitabilnosti (7.11.2013.)

17