TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

POLITEHNIKI SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

Specijalizacija elektrotehnika

Kreo Miljan

PROJEKT PLANIRANJA I IZVEDBE PASIVNE

OPTIKE MREE
DIPLOMSKI RAD br. E38

Zagreb, oujak 2009.

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

POLITEHNIKI SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ
Specijalizacija elektrotehnika

Kreo Miljan
JMBAG: 0035107509

PROJEKT PLANIRANJA I IZVEDBE PASIVNE

OPTIKE MREE
DIPLOMSKI RAD br. E38

Povjerenstvo:
Dr.sc., Predrag Valoi, Predsjednik povjerenstva

________________

Goran Belamari, dipl.ing, lan povjerenstva

________________

Dr.sc., Sonja Zentner Pilinsky, Mentor

________________

Zagreb, oujak 2009.

SAETAK
Brz protok i velike koliine podataka sve su vaniji u industriji, u uredskom
poslovanju, te u razliitim suvremenim video i komunikacijskim uslugama koje su
sastavni i nezaobilazni dio svakodnevnog ivota unutar vlastitog doma. Kako bi
pristupili eljenim podacima, te koristili eljene usluge potreban nam je trenutni
pristup udaljenim bazama podataka. Ogromna koliina podataka koje treba
transferirati velikom brzinom korisnicima optereuje iane (bakrene) prijenosne
veze i preko njihovih mogunosti. Poveanje brzine i kapaciteta ianih (bakrenih)
medija za prijenos informacija bilo bi izuzetno skupo, a preko odreenih granica
vjerojatno i nemogue. Pravi odgovor navedenim problemima su optike
komunikacije.
Zbog navedenih razloga ovaj diplomski rad obrauje planiranje, projektiranje i
izvedbu pasivne optike mree, koja se nametnula kao najprihvatljivije irokopojasno
rjeenje.

SADRAJ
SAETAK................................................................................................................... 1
SADRAJ................................................................................................................... 2
POPIS KRATICA ....................................................................................................... 3
POPIS TABLICA ........................................................................................................ 4
POPIS SLIKA ............................................................................................................. 5
1. UVOD ..................................................................................................................6
2. PON I TEHNOLOKE IZVEDBE PON-a .............................................................. 8
2.1. PTPF (Point To Point Fiber) optike mree ................................................... 8
2.2. Tehnoloke izvedbe PON-a ........................................................................ 10
2.3. Primjena WDM tehnologija u pasivnim optikim mreama .......................... 13
2.3.1. CWDM (Coarse Wavelength Division Multiplexing) ............................... 14
2.3.2. DWDM (Dence Wavelength Division Multiplexing) ................................ 15
2.4. Proraun PON-a .......................................................................................... 16
2.4.1. Proraun guenja (gubitak snage) ......................................................... 16
2.4.2. Proraun prijenosne irine ..................................................................... 18
3. ELEMENTI PASIVNE OPTIKE MREE ........................................................... 20
3.1. Svjetlovodni kabeli ...................................................................................... 20
3.1.1. Podjela sjetlovodnih kabela prema modu rada i indeksu loma ............. 20
3.1.2. Podjela sjetlovodnih kabela prema broju svjetlovodnih niti i vrsti vanjskog
omotaa ................................................................................................. 23
3.1.3. "Color code" kabela ............................................................................... 25
3.1.4. Mehanike karakteristike kabela ............................................................ 26
3.1.5. ITU-T standardi - preporuke .................................................................. 27
3.2. Optike spojnice .......................................................................................... 28
3.2.1. Vrste svjetlovodnih nastavaka ............................................................... 30
3.3. Svjetlovodni konektori ................................................................................. 31
3.3.1. Vrste svjetlovodnih konektora ................................................................ 32
3.4. Pasivni optiki sprenici/rasprenici (Coupler/Splitteri) ............................... 34
3.5. Distributivna kabelska kanalizacija .............................................................. 35
3.5.1. Rov kabelske kanalizacije...................................................................... 35
3.5.2. Kanalizacijske cijevi ............................................................................... 37
3.5.3. Kabelski zdenci ...................................................................................... 38
3.5.4. Uvlaenje svjetlovodnog kabela ............................................................ 40
4. MJERENJE SVJETLOVODNIH KABELA .......................................................... 42
5. SCENARIJ OTKLANJANJA SMETNJI I ODRAVANJE PON MREE ............ 44
6. DOKUMENTIRANJE OPTIKOG SUSTAVA .................................................... 49
7. ZAKLJUAK ...................................................................................................... 52
LITERATURA........................................................................................................... 53
SUMMARY ............................................................................................................... 54
PRILOZI ................................................................................................................... 55

POPIS KRATICA
AON Active Optical Network Aktivna optika mrea
ATM - Asynchronous Transfer Mode Mrena tehnologa prijenosa podataka
CATV - Cable Television Kabelska televizija
CWDM - Coarse Wavelength Division Multiplexing - Valni multipleks sa irokim
razmakom
DSL - Digital Subscriber Line Digitalna pretplatnika linija
DTK Distribucijska kabelska kanalizacija
DWDM - Dence Wavelength Division Multiplexing - Valni multipleks sa malim
razmakom
FTTx - Fiber To The x Svjetlovodna nit do x
FTTH - Fiber To The Home Svjetlovodna nit do kue
GBIC - Gigabit Interface Converter Gigabtni optiki modul
GPON - Gigabit Passive Optical Network Gigabitna pasivna optika mrea
GPS - Global Positioning System Sustav navigacije
MAC Medium Access Control Kontrola pristupa mediju
MMF Multi Mode Fiber - Multimodno vlakno
OLT Optical Line Terminal Optiki linijski svretak
ONT Optical Network Terminal Optiki korisniki prikljuak
OTDR - Optical Time Domain Reflectometry Optiki reflektometar
PEHD - Polyethylene High Density Polietilen visoke gustoe
PON - Passive Optical Network - Pasivna optika mrea
PTPF Point To Point Fiber Svjetlovodna nit od toke do toke
SFP - Small Form-Factor Pluggable Transceiver Gigabitni optiki modul
SMF Single Mode Fiber - Jednomodno vlakno
SVK Svjetlovodni kabel
TDM - Time Division Multiplexing Vremenski multipleks
WDM - Wavelength Division Multiplexing Valni multipleks
WiMAX - Worldwide Interoperability For Microwave Access irokopojasni beini
pristup

POPIS TABLICA
Tablica 1: Maksimalni prikaz dometa GPON-a glede guenja za G.652 vlakno [6] .. 11
Tablica 2: Maksimalne prijenosne irine GPON-a za G.652 vlakno [6] .................... 12
Tablica 3. Standardi za oznaavanje niti u SV kabelu .............................................. 25
Tablica 4. Mehanike karakteristike kabela [12] ....................................................... 26

POPIS SLIKA
Slika 1. PTPF "Point To Point Fiber" pasivna optika mrea [1] ................................. 8
Slika 2. PON pasivna optika irokopojasna mrea [1] ............................................ 10
Slika 3. Raspored valnih duljina za CWDM [4] ......................................................... 14
Slika 4. Raspored valnih duljina za DWDM [4] ......................................................... 15
Slika 5. Prikaz optike veze (duljine cca. 10km) za proraun gubitka snage ............ 16
Slika 6. Viemodni svjetlovod sa stepenastim indeksom loma [5] ............................ 20
Slika 7. Viemodni svjetlovod sa stalno promjenljivim indeksom loma [5] ................ 21
Slika 8. Jednomodni svjetlovod sa stepenastim indeksom loma [5] ......................... 22
Slika 9. Presjek 96 niti svjetlovodnog kabela [12] ..................................................... 23
Slika 10. Svjetlovodna spojnica ................................................................................ 29
Slika 11. Vrste svjetlovodnih nastavaka ................................................................... 31
Slika 12. Spoj dva svjetlovodna konektora [5] .......................................................... 32
Slika 13. FC konektor [5] .......................................................................................... 32
Slika 14. SC konektor [5] .......................................................................................... 32
Slika 15. ST konektor [5]........................................................................................... 33
Slika 16. LC konektor [5] .......................................................................................... 33
Slika 17. PON mrea sa Splitterom u pasivnom voru [4] ........................................ 34
Slika 18. Pasivni optiki sprenici/rasprenici (Coupleri/Splitteri) ............................. 35
Slika 19. Presjek rova kabelske kanalizacije ............................................................ 36
Slika 20. Cijevi i spojnice za kabelsku kanalizaciju [10] ............................................ 37
Slika 21. Tipski kabelski zdenac tip D3 za ugradnju u razinu okolnog terena [13] .... 39
Slika 22. Shematski prikaz upuhivanja kabela [11] ................................................... 40
Slika 23. Ureaj za mjerenje svjetlovodnih kabela (OTDR) ...................................... 43
Slika 24. Zamjena cijele kabelske duine ................................................................. 45
Slika 25. Koritenje rezevne petlje za sanaciju ......................................................... 46
Slika 26. Novi nastavak u novom zdencu ................................................................. 47
Slika 27. Novi nastavak u postojeem zdencu.......................................................... 48

1. UVOD
Vrlo brzi razvoj telekomunikacijskih tehnologija koji se je dogodio krajem 20.-tog, a
posebice ulaskom u 21. stoljee, rezultiralo je eljom i potrebom za pruanjem novih
usluga korisnicima koje uvelike mijenjaju stil ivota obinih ljudi, a tako i unapreenje
naina poslovanja od malih tvrtki pa do velikih korporacija. Digitalizacijom signala,
kompresijom i razliitim protokolima prijenosa, do nedavno prezahtjevne usluge,
posebice prijenos video signala, za dananje komunikacijske tehnologije ne
predstavljaju vei problem. Razvoj komunikacijskih tehnologija dovodi do globalne
prespojenosti, to se danas naziva "broadband" ili irokopojasna konvergentna
mrea.
Pojavom irokopojasnih usluga kao to su videokonferencija, prijenos digitalnog TV
signala, mrene igre, uenje na daljinu, telemedicina i dr., potrebne brzine za
prijenos tih usluga neprestano rastu, te sve ee dolazi do zaguenja javnih
prijenosnih mrea. Da bi se mogle prenositi eljene usluge u digitaliziranom obliku,
brzine prijenosa se u dananje vrijeme kreu od nekoliko Mbit/s pa do nekoliko
stotina Gbit/s. Uz velike potrebne brzine za prijenosom podataka telekomunikacijska
tehnologija je takoer zaduena da traenu uslugu distribuira jednakom kvalitetom
do svakog krajnjeg korisnika, bez obzira na lokaciju i udaljenost od davatelja usluge
(providera).
Vrlo est pojam koji se danas vee uz "broadband" je "Triple Play" koji ukljuuje
istovremeni prijenos govora, podataka i videa u digitaliziranom obliku. "Triple Play"
je danas sveprisutan diljem svijeta pa tako i kod nas. Danas se postavlja pitanje
kojom komunikacijskom tehnologijom, sa aspekta efikasnosti, pouzdanosti i
ekonominosti bi bilo najbolje dostaviti navedene usluge do krajnjeg korisnika. Na
raspolaganju su nam i uglavnom se koriste svjetlovodno vlakno (FTTx sustavi), brzi
bakreni kabeli (xDSL sustavi) i irokopojasni beini prijenos (WiMAX sustav).
S obzirom na mnoge prednosti koje FTTx sustav prua u odnosu na ostale
navedene ovaj diplomski rad se bavi projektiranjem i izvedbom jedne pasivne
optike mree.
U drugom poglavlju opisuju se osnovne karakteristike pasivnih optikih mrea,
prednosti i nedostaci kao i osnovne topoloke izvedbe. Opisana je primjena WDM
tehnologije u PON mreama. Ujedno su i prikazani osnovni prorauni, proraun
guenja i proraun prijenosne irine, potrebni za planiranje i gradnju PON mree. U
6

treem poglavlju detaljnije su opisani osnovni elementi PON mree i to svjetlovodni

kabeli, optike spojnice, svjetlovodni konektori i pasivni optiki sprenici/rasprenici.
Poto je u dananje vrijeme pravilo da se ina komunikacijska infrastruktura gradi
podzemno u istom poglavlju opisan je nain gradnje distributivne kabelske
kanalizacije (DTK), kao i opis osnovnih sastavnih dijelova DTK kao to su kabelski
zdenci i PEHD cijevi.
Nakon to su poloeni i pospojeni kabeli, a prije putanja sustava u upotrebu,
potrebno je izvriti potrebna mjerenja kako bismo bili sigurni u ispravnost i kvalitetu
prijenosnog sustava. Navedene radnje i postupci opisuju se u etvrtom poglavlju.
U petom poglavlju opisuje se nadzor mree i scenariji otklanjanja kvarova za vrijeme
eksploatacije PON mree, te postupci redovitog odravanja optike mree.
Poglavlje est posveeno je dokumentiranju optike mree koje je osnova za gradnju
i odravanje optike komunikacijske mree.

2. PON I TEHNOLOKE IZVEDBE PON-a

2.1. PTPF (Point To Point Fiber) optike mree
FTTx mrea od toke do toke predstavlja najjednostavniju i za gradnju najskuplju
FTTx mreu. Kod ovakvog rjeenja svaki korisnik ima svoju vlastitu optiku nit preko
koje se izvodi prijenos signala. Ovakav nain gradnje optike infrastrukture naziva se
PTPF ili Pt-Pt (Point to Point Fiber). Slika1. prikazuje PTPF topoloku izvedbu
optikog kabelskog sustava.

Slika 1. PTPF "Point To Point Fiber" pasivna optika mrea [1]

U poetku se je do svakog korisnika vodila optika parica, gdje je jedna optika nit
sluila za "upstream", a druga za "downstream" prijenos. Razvojem i primjenom
valnog multipleksiranja (WDM) izmeu davatelja i korisnika usluga dovelo je do
smanjenja potronje optikih niti. Upotrebom pasivnog WDM sprenika/rasprenika
na obje strane protok informacija se spree/raspree u dva optika prozora
Tx1310nm / Rx1550nm i obrnuto. Takovi elementi danas su ve relativno jeftini i
najee su integrirani u terminalnu opremu, te omoguuju prijenos kompletne
komunikacije izmeu davatelja i primatelja usluga samo po jednoj optikoj niti.
Usprkos koritenju samo jedne optike niti po korisniku dovodi do problema za
potrebom velikog broja niti u magistralnom vodu (PTPF "backbon"), to navedeno
8

rjeenje uvelike poskupljuje. Vrlo est problem kod ovih rjeenja, posebno u urbanim
podrujima, je limitiran kapacitet distributivne telekomunikacijske kanalizacije (cijevi i
kanala). Poskupljenje izgradnje ovakvih mrea je vea i time ukoliko je na
odreenom podruju rjea naseljenost, pa je pravi PON najisplativiji u gusto
naseljenim urbanim podrujima.
S druge strane prijenosni kanal od 100Mbit/s i vie u ovakvom tipu mrea nije
problem, kao niti udaljenosti za prijenos od vie desetaka kilometara. Zbog
mogunosti pasivnog prespajanja niti (varenjem vlakana) pouzdanost sustava je vrlo
velika, a odravanje jeftino. Pouzdanost PON-a je vea i zbog nekoritenja aktivne
mrene opreme koja zahtijeva odravanje, a postaje i mjesto potencijalnih kvarova.
Naknadno proirivanje mree je jednostavno, ali uz uvjet da kapacitet magistrale to
omoguuje.
Pouzdanost ovog tipa mree je vea u odnosu na druge pristupne mree jer se uz
optike mree veu i sljedee osobine:
neosjetljivost na radiofrekvencijske, interferencijske i impulsne smetnje
malo guenje signala
mogu prijenos signala i preko 10Gbit/s
vea irina propusnog pojasa
vea sigurnost i tajnost prijenosa signala (onemogueno prislukivanje)
mala uestalost pogreke (BER)
manja teina kabela
manje dimenzije kabela za iste prijenosne mogunosti
Za razliku od AON (Active Optical Network) PON je potpuno pasivna optika
kabelska struktura, kod koje na mjestima spojita umjesto aktivne opreme
postavljamo

pasivne

optike

sprenike/rasprenike,

koji

razdjeljuju

ulazni

informacijski tok na vei broj fiziki putova.

2.2. Tehnoloke izvedbe PON-a

PTPF i AON mree imaju jednu veliku manu, a to je loa skalabilnost sustava to
znai oteano proirivanje mree kod naknadnog ukljuivanja novih korisnika u
mreu. Kod PTPF mree ogranieni smo zbog velikog poveanja optikih vlakana u
magistralnim vodovima, a nerijetko nas limitira i kapacitet distributivne kabelske
kanalizacije. Kod AON mrea gomila se broj aktivnih vornih pozicija to zbog skupe
aktivne opreme ulazi u zonu neekonominosti.
Pasivne optike mree, da bi se izbjegla problematika velike "potronje" optikih niti,
razvija se po principu P2MP (Point To Multi Point) mrea.

Slika 2. PON pasivna optika irokopojasna mrea [1]

Tom idejom rastereuje se glavna trasa PON mree tj. bolje se iskoritavaju
mogunosti optikih niti. Da bi na taj nain mogli realizirati optiku mreu moramo se
posluiti odreenim metodama multipleksiranja. Na raspolaganju imamo mogunost
vremenskog/paketnog multipleksiranja (TDM) ili multipleksiranja po valnim duljinama
(WDM). Kako se multipleksiranje po valnim duljinama moe izvesti sa posebnim
potpuno pasivnim elementima koji se zovu optiki sprenici, takovo rjeenje namee
se kao prihvatljivije rjeenje u praksi. Uloga optikih sprenika je da nam omoguuju
komunikaciju

za

vie

korisnika

po

jednoj

optikoj

niti.

Tipini

omjeri

sprezanja/rasprezanja su od 1:8 do 1:64, ali danas su nam na raspolaganju sprenici

koji omoguuju sprezanja u omjerima 1:4, 1:8 pa do 1:128.
Ovisno o pozicijama postavljanja sprenika u PON mrei moemo govoriti o
centraliziranom PON-u i distribuiranom PON-u.
10

Kod centraliziranog PON-a optiki sprenici su smjeteni u centralnom voru pa se

broj sprenika svodi na minimum, ali i koliina aktivne opreme u centralnom voru. U
pasivnom dijelu mree dijagnostika kvara je bra i jednostavnija, guenje je manje,
mogunost kvarova je svedena na minimum, pa je pouzdanost mree vea.
Kod distribuiranog PON-a optiki sprenici se postavljaju to blie lokacijama
samih korisnika. Centralno vorite je jednostavnije, smanjuje se broj ulinih
komunikacijskih kabineta, jer se najee koriste ve postojei komunikacijski
ormari. Zbog decentraliziranosti opreme dijagnostika kvara je oteana, te je
pouzdanost mree manja u odnosu na centralizirani PON. Velika prednost ovakve
topologije je u potrebi za manjim brojem niti u magistralnim vodovima.
Primjena pojedine topologije PON-a u praksi ovisi o fizikom rasporedu korisnika na
odreenom geografskom podruju, postojeoj kanalizacijskoj mrei ako ju elimo
iskoristiti i o strategiji razvoja irokopojasne mree.
Pasivne optike mree, u odnosu na PTPF mree, ipak se bore sa problemom
ogranienog dometa prijenosnog pojasa, to su osnove irokopojasnosti.
Tablicom 1. dan je prikaz guenja, a Tablicom 2. prikaz prijenosnog pojasa GPON-a
koji je standardiziran prema po ITU-T G.984 i kod kojeg je brzina magistrale
2,5Gbit/s, a sprezanje/rasprezanje se vri u omjeru od 1:32 do 1:128.

Preostala
dinamika

Duljina vlakna
G.652 na 1310nm
koluti 4km

Duljina vlakna
G.652 na
1550nm koluti
4km

2-3 dB

12 dB

30 km

40 km

2-3 dB

9 dB

20 km

30 km

22 dB

2-3 dB

6 dB

15 km

20 km

Dinamika po
ITU-T G.984

Guenje
sprenika
1:32

Guenje
sprenika
1:64

Guenje
sprenika
1:128

Rezerva
sustava

-28 dB

16 dB

-28 dB

19 dB

-28 dB

* izraun uz intrinsino guenje sprenika od 1dB i prosjeno guenje vara od 0,2 dB

Tablica 1: Maksimalni prikaz dometa GPON-a glede guenja za G.652 vlakno [6]

11

Agregatna brzina magistrale

Pojas po korisniku uz
sprenik 1:32

Pojas po korisniku uz sprenik

1:64

Pojas po korisniku uz sprenik

1:128

1,25 Gbs

39 Mbs

19,5 Mbs

9,75 Mbs

2,5 Gbs

78 Mbs

39 Mbs

19,5 Mbs

* izraun vrijedi uz maksimalan promet svih korisnika i uz zanemarenje "overhead" protokola raspodjeljivanja medija i vlakno G.652

Tablica 2: Maksimalne prijenosne irine GPON-a za G.652 vlakno [6]

Iz priloenih tablica se uoava da je PON pogodan za urbana podruja i preko 20km
(standard propisuje 20km). Smatra se da u veini gradova u krugu radijusa 20km od
centra ivi 98% graana i stoga je za takove sredine PON vrlo prihvatljivo rjeenje.
Za rijetko naseljena podruja ekonominost izgradnje PON-a se dovodi u pitanje.
Iz Tablice 2. vidimo da je prijenosna irina zadovoljavajua, iako manja nego u PTFP
mrei. Za prijenos tri do etiri video toka od kojih je jedan HDTV potrebno je
minimalna brzina od 20Mbit/s. Zahtjevi za brzinama 100Mbit/s po korisniku pa i vee
primoravaju nas na primjenu CWDM pa i DWDM tehnologija.
Najvanije prednosti PON-a su relativno niska cijena instalacije po korisniku u
odnosu na PTP sustava, te jednostavno i jeftino odravanje uz visoku pouzdanost.

12

2.3. Primjena WDM tehnologija u pasivnim optikim

mreama

WDM tehnologija omoguuje multipleks po valnim duljinama, to znai da se po

jednom optikom vlaknu moe slati vie svjetlosnih zraka razliitih valnih duljina.
Svaka svjetlosna zraka predstavlja zasebni komunikacijski kanal praktiki neovisan o
drugom kanalu tj. svjetlosnoj zraci. Jedna od najeih spominjanih osobina
svjetlovodnih niti je mogu prijenos velikog kapaciteta signala. Dananja tehnologija
(aktivni ureaji) primjenjiva u praksi omoguuje bez veih problema prijenos signala
10Gbit/s po valnoj duljini. Mogue su i vee brzine prijenosa ali na vrlo kratke
udaljenosti, stoga za sad nisu primjenjive u praksi. Glavni razlozi se nalaze u
karakteristikama

svjetlovodnih

niti

(kromatskoj

disperziji

nainima

njene

kompenzacije). Ako se i zaustavimo na brzini signala od 10Gbit/s po valnoj duljini, a

uzimajui u obzir da se danas realno moe kroz jedno optiko vlakno prenositi 64 pa
i vie valnih duljina dolazimo do mogue brzine prijenosa signala 640 Gbit/s i vie po
samo jednoj optikoj niti. Poto znamo da se potrebna brzina za prijenos Triple Play
usluga po korisniku kree ve od 20Mbit/s, vrlo lako dolazimo do raunice da
prijenosne mogunosti samo jedne svjetlovodne niti zadovoljava potrebe nekoliko
tisua pa ak do nekoliko desetaka tisua korisnika. Sada se postavljaju pitanja kako
raspoloivi kapacitet svjetlovodne niti u potpunosti iskoristiti i koja topoloka rjeenja
primijeniti da se postigne optimalan uinak. Kod povezivanja velikih komunikacijskih
vorita iskoristivost prijenosnog kapaciteta svjetlovodne niti je puno vea nego je to
mogue postii kod povezivanja krajnjih korisnika. Kod povezivanja krajnjih korisnika
najvei problem nam se javlja gomilanjem optikih niti u magistralnom kabelu, a
poto nam svjetlovodne niti pruaju veliki prijenosni kapacitet postavlja se pitanje
kojim tehnologijama dovesti signal do krajnjih korisnika upotrebom to manjeg broja
niti u magistralnom kabelu.
Poto govorimo o pasivnim optikim mreama namee nam se WDM (Wavelength
Division Multiplexing) tj. multipleks po valnim duljinama. Primjenom WDM-a
osigurava se decidirana valna duljina po svakom korisniku ako koristimo dvije niti po
korisniku (jedna za prijem, a jedna za predaju signala) ili dvije valne duljine ako
koristimo samo jednu optiku nit do krajnjeg korisnika. U WDM PON-u logiki se
ostvaruje "point to point" komunikacija izmeu davatelja i primatelja usluge kao i u
13

PTPF mreama, samo je bitna razlika to u ovom sluaju logiki put odreene valne
duljine ("logical path") zamjenjuje fiziko vlakno ("physical path").
Multipleks po valnim duljinama nudi nam dva osnovna rjeenja i to CWDM i DWDM.

2.3.1. CWDM (Coarse Wavelength Division Multiplexing)

Ovaj nain multipleksa omoguava nam multipleks sa rijetkim rasporedom valnih
duljina. Prema preporuci ITU-T G 694.2 CWDM nam nudi 8 kanala tj. valnih duljina
sa razmakom izmeu kanala 20nm, kao to je vidljivo na Slici 3.

Slika 3. Raspored valnih duljina za CWDM [4]

Na slici je vidljivo da su kanali grupirani u dva pojasa. Valne duljine 1470nm,
1490nm, 1590nm i 1610nm (oznaene zelenom bojom) nalaze se u prvom ili A
pojasu, dok su valne duljine 1510nm, 1530nm, 1550nm i 1570nm (oznaene utom
bojom) u drugom ili B pojasu. Zbog rijetkog rasporeda po valnim duljinama CWDM
oprema je relativno jednostavna jer nije potrebno voditi rauna o razini signala
pojedinih valnih duljina. Zbog jednostavnije izvedbe CWDM oprema je i relativno
jeftina u odnosu na DWDM opremu, ali to sa druge strane "plaamo" mogunou
povezivanja manjeg broja korisnika po jednoj optikoj niti, pa smo primorani polagati
magistralne kabele sa veim brojem niti. Dodatno poveanje broja kanala po
preporuci ITU-T G694.2 za CWDM mogue je postii ako se koriste kabeli sa
"dehidriranim" vlaknima, tzv. "low water peak fiber" po preporuci ITU-T G.652D koje
14

imaju linearnu prijenosnu karakteristiku (slabljenje svjetlovoda) u cijelom podruju od

1270nm do 1625nm. Upotrebom ovih vlakana i CWDM opreme mogue je koristiti i
do 18 valnih duljina tj. kanala.

2.3.2. DWDM (Dence Wavelength Division Multiplexing)

Gui raspored valnih duljina (i preko 100), a time i vei broj kanala po
svjetlovodnom vlaknu moe se postii primjenom DWDM tehnologije. Prema
preporuci ITU-T G.694.1 i primjenom optikih vlakana ITU-T G.652 DWDM nam
omoguuje 64 valne duljine po svjetlovodnom vlaknu (vidi Sliku 4.).

Slika 4. Raspored valnih duljina za DWDM [4]

Prema navedenoj preporuci ovdje su 64 valne duljine raspodijeljene u 16 skupina po
4 valne duljine. Razmak izmeu valnih duljina ili kanala je 100GHz ili 0,8nm. Valne
duljine su podijeljene po skupinama kako bi se u pojedinim ureajima omoguilo
jednostavnije izdvajanje odnosno umetanje grupe od 4 valne duljine u promet. Kod
ubacivanja signala u optiku nit kod DWDM-a je potrebno voditi rauna o
izjednaavanju razina signala koji se trenutno prenose i onih koji se ubacuju u
vlakno. Vidljivo iz Slike 4. skupine valnih duljina 1-8 smjetene su u C pojas
(1529,55nm 1562,42nm), dok su skupine 9-16 smjetene u L pojas (1569,59nm
1603,17nm). Valne duljine u prostoru izmeu C i L pojasa se namjerno ne koriste.
Kao i kod CWDM-a primjenom kabela sa optikim nitima prema preporuci ITU-T
G.652D i niti ITU-T G.655 mogue je koristiti dosta vei broj kanala (i preko 100).
Zbog tehnoloke sloenosti DWDM ureaji su jo dosta skuplji od CWDM ureaja,
ali tu razliku u cijeni kompenziramo jednostavnijom topolokom i kabelskom
izvedbom mree.
15

2.4. Proraun PON-a

Prilikom planiranja mree za odreeno podruje i odreenu koncentraciju korisnika
potrebno je provesti odreene proraune kako bismo se uvjerili u mogunost
realizacije eljene mree, a time i doli do podataka koji su nam potrebni za odabir
elemenata mree. Dva osnovna prorauna su proraun guenja i proraun
prijenosne irine.

2.4.1. Proraun guenja (gubitak snage)

Proraun gubitka snage optike veze (Optical Link Loss) odreuje duljina optike
veze uzimajui u obzir sve mogue gubitke pri prijenosu kao to su:
slabljenje svjetlovodne niti
slabljenje konektora i spojnica
slabljenje pasivnih elemenata mree (Splittera)
sigurnosna margina sustava (kompenzacija statikih varijacija tehnikih
karakteristika komponenti, utjecaj temperaturnih promjena, naprezanja niti,
mikro/makro savijanja pri instalaciji kabela, starenje komponenti, buduih
popravaka optike veze i sl.)
Slika 5. nam prikazuje optiku vezu sa glavnim elementima koji uzrokuju guenje
signala. Za proraun su takoer uzete tipine vrijednosti guenja koja se dobivaju u
praksi. Guenja prespojnih kabela i pigtail-ova su zbog male duine zanemareni.

Slika 5. Prikaz optike veze (duljine cca. 10km) za proraun gubitka snage

16

PSVuk = F * L + n K * ILK + n S * ILS + ILSP + PSM = 0,3 * 10 + 6 * 0,3 + 4 * 0,05 + 19 + 6 = 30dB

PSVuk

- ukupni gubici [dB]

- slabljenje svjetlovodne niti [dB/km]

- duljina svjetlovodne niti [km]

nK

- broj konektora

ILK

- gubici konektora [dB]

nS

- broj zavarnih spojeva

ILS

- gubici zavarnih spojeva [dB]

ILSP

- gubici sprenika [dB]

PSM

- sigurnosna margina [dB]

Nakon prorauna gubitka snage potrebno je izraunati raspoloivu snagu (Power

Budget) koju nam odreuje izlazna snaga predajnika te osjetljivost prijemnika. Za
proraun su uzete tipine vrijednosti ureaja koji se primjenjuju u praksi.
PA min = PTX min PRX min = 5dBm (40dBm) = 35dB
PA min - raspoloiva snaga
PTX min - snaga na izlazu predajnika [dBm]
PRX min - osjetljivost prijemnika [dBm]

Glavni uvjet za ostvarenje prijenosa signala je da su ukupni gubici ( PSVuk ) manji od

raspoloive snage ( PA min ).
PSVuk < PA min
Iz prorauna se vidi da PON ima dovoljnu dinamiku za urbana podruja, gdje se
smatra da u krugu radijusa 20km ivi 98% populacije. Ako se primjeni manji omjer
sprezanja signala vidljivo je da se mogu obuhvatiti i dosta vea podruja.

17

2.4.2. Proraun prijenosne irine

Ve smo u ranijim poglavljima spomenuli da je potrebna brzina po korisniku za
prijenos Triple Play usluga 20-40Mbit/s. Ako se u optikoj mrei primjeni sprezanje
signala u omjeru 1:64 brzina PON-a mora biti najmanje:

64 kanala x (20 40)Mbit/s = 1280 2560Mbit/s

Ako smo za agregatnu brzinu mree odabrali 2,5Gbit/s, te uz pretpostavku da se

moe gotovo u potpunosti iskljuiti mogunost da svi korisnici u istom trenutku
koriste maksimalni promet po kanalu, prosjena raspoloiva brzina po korisniku
iznosit e i preko 50Mbit/s to je zadovoljavajue.
Ako se postave zahtjevi za brzinama i preko 100Mbit/s po korisniku pa i vee to ne
predstavlja preveliki problem jer dananji raspoloivi laseri DWDM tehnologije
standardno ostvaruju brzine OTU-2 to iznosi 10Gbit/s, dok standardni laseri CWDM
tehnologije ostvaruju brzine OTU-1 to iznosi 2,5Gbit/s. Danas ve postoje laseri koji
ostvaruju brzine OTU-3 to iznosi 40Gbit/s, ali te brzine nisu primjenjive na veim
udaljenostima, prvenstveno zbog pojave disperzije i nelinearnih efekata kod
prijenosa optikog signala.
Disperzija je pojava da se impulsi prilikom prijenosa svjetlovodnim vlaknom
proiruju, te na taj nain ograniavaju irinu propusnog pojasa. Postoji nekoliko vrsta
disperzija od kojih je bitno za spomenuti kromatsku i polarizacijsku disperziju.
Kromatska disperzija nastaje iz razloga to indeks loma materijala ovisi o valnoj
duini svjetlosnog signala, pa pojedini pojasevi prenoenog signala (spektra) stiu
na prijemnu stranu vlakna s razliitim vremenskim zakanjenjem, a posljedica ovog
efekta je proirenje impulsa signala. Za monomodne svjetlovode prosjene
vrijednosti veliine kromatske disperzije kreu se od 2-5 ns/km.
Polarizacijska disperzija nastaje iz razloga to jezgra svjetlovodnog vlakna nije
idealni valjak nego je malo eliptian. To je posebno karakteristino za jednomodne
svjetlovode ija se zraka iri sreditem vlakna u dva ortogonalna polarizacijska moda
x i y. Dolazi do promjena u indeksu loma za ta dva stanja polarizacije. To je uzrok
pomak u vremenu te dvije polarizacijske osi to u konanici dovodi do proirenja
impulsa. Utjecaj polarizacijske disperzije je vei to su vee brzine prijenosa signala.
18

Nelinearni optiki efekt je usko povezan sa snagom pojedinog signala koji se

prenosi. Kod vlastite modulacije faze imamo promjenu faze uslijed puta signala
svjetlovodom i nelinearno irenje impulsa. Krina modulacija je posljedica zbirnog
efekta koji se javlja u vlaknima u kojima istodobno propagira vie valnih duljina.
Svaka pojedina valna duljina ne uzrokuje modulaciju faze jer ima malu snagu, ali ako
se vie valnih duljina pribroje jedna drugoj onda dolazi do nelinearnog irenja
impulsa tj. efekt dolazi do izraaja. Ovaj efekt karakteristian je za WDM sustave u
kojima istodobno propagira vie valnih duljina svjetlovodnim vlaknom i javlja se
smanjenjem razmaka izmeu kanala, te podizanjem snage pojedinih valnih duljina,
pa je u takovim sustavima potrebno o tome voditi rauna.

19

3. ELEMENTI PASIVNE OPTIKE MREE

3.1. Svjetlovodni kabeli
3.1.1. Podjela sjetlovodnih kabela prema modu rada i indeksu
loma
S obzirom na tip ugraenih svjetlovodnih vlakana, te s obzirom na njihove
geometrijske karakteristike, svjetlovodni kabeli se mogu podijeliti u tri osnovne
skupine:

viemodno vlakno sa stepenastim indeksom loma

viemodno vlakno sa stalno promjenljivim indeksom loma
jednomodno vlakno sa stepenastim indeksom loma

1. Viemodni svjetlovod sa stepenastim indeksom loma

Slika 6. Viemodni svjetlovod sa stepenastim indeksom loma [5]

Ova tip svjetlovoda karakterizira promjer jezgre koja je usporediva s promjerom

omotaa, te je promjer jezgre puno vei od valne duljine zrake koju prenosi
svjetlovod. Zbog toga kroz ovu svjetlovodnu nit postoje vie putova irenja
svjetlovodne zrake, pa kaemo da se svjetlost rasipa u vie zraka tj. modova koji
propagiraju s jednog kraja na drugi. Najnii modovi putuju uzdu osi svjetlovodne
niti. Vii modovi vide se kao zrake koje se reflektiraju pri emu porastom moda rada
raste i razmak izmeu toaka u kojima se dogodila refleksija. Na Slici 6. vidimo da je
signal na izlazu priguen i proiren. Priguenje se javlja kao uzrok to je polje na
20

granici gdje se javlja refleksija eksponencijalno padajue, te zrake dijelom prelaze u

plat prilikom refleksije. Pri tome se disipira toplina i snaga zrake opada pa je izlazni
signal priguen. Kromatsko rasprenje javlja se zbog toga to svi modovi ne prolaze
isti put od poetka do kraja niti. Najnii mod prolazi najkrai put, dok najvii modovi
prolaze najdui put. Posljedica toga je da sve zrake ne stignu u isto vrijeme na kraj
svjetlovodne niti pa kada se spoje u jednu dobijemo vremensku disperziju.
Ovaj ti svjetlovoda karakterizira vee guenje signala pa se uglavnom koriste za
udaljenosti do 5 km. Dimenzije ovih svjetlovodnih niti su najee 50/125m i
62,5/125m.
2. Viemodni svjetlovod sa stalno promjenljivim indeksom loma

Slika 7. Viemodni svjetlovod sa stalno promjenljivim indeksom loma [5]

Kod ovog tipa svjetlovodnog vlakna indeks loma se mijenja po paraboli ako idemo od
centra jezgre prema njenom platu. Zrake koje putuju unutar jezgre ne odbijaju se u
diskretnoj toki, nego postaju postupno zakrivljene te prate gotovo sinusoidalnu
putanju u niti. Zbog manjeg indeksa loma u udaljenijim podrujima od sredita niti,
zrake koje putuju pod veim kutom imaju veu brzinu od onih koje putuju preteno
sredinjim dijelom niti. Vii modovi kod ovog svjetlovoda su ogranieni, pa je
ogranieno i priguenje, dok se zbog male disperzije kroz te niti mogu prenositi
signali veom brzinom u odnosu na multimodne niti sa stepenastim indeksom loma.
Tipini promjer jezgre kod ovog vlakna je takoer 50m i 62,5m dok je plat
125m. Iako ovaj tip svjetlovoda ima bolje karakteristike od prije navedenog,
primjena mu je takoer na manjim udaljenostima, ali za neto vee kapacitete
prijenosa signala.

21

3. Jednomodni svjetlovod sa stepenastim indeksom loma

Slika 8. Jednomodni svjetlovod sa stepenastim indeksom loma [5]

Za prijenos signala najveim brzinama i na najvee udaljenosti koriste se kabeli sa
jednomodnim nitima. Karakteristika ovih niti je da im je jezgra puno manjeg promjera
u odnosu na omota (tipini promjer jezgre kod ovog vlakna je 9m, dok je plat
125m), tj. jezgra im je promjera reda veliine valne duine svjetla. Zbog toga
prilikom ulaska zrake u svjetlovod ne dolazi do razdvajanja zrake, pa se
svjetlovodom moe iriti samo jedan mod. Svjetlost kroz nit propagira samo putem
jedne zrake koja se giba centralnom osi. Kaemo da svjetlovod radi u najniem
modu, pa se i stoga zove jednomodni svjetlovod. Zbog irenja samo jednog moda
kod ovih svjetlovoda nema gubitaka zbog zagrijavanja i nema rasipanja u vremenu
zbog razliitog prolaska puta zrake. Meutim za jednomodne niti je karakteristian
pojam "cutoff wavelenght" (kritina valna duljina). Kritina valna duljina je najmanja
valna duljina

koja se generira prilikom propagacije u osnovnom modu. Na toj

kritinoj valnoj duljini javlja se drugi mod rada koji se propagira kroz plat i uzrokuje
gubitke. Kako se valna duljina poveava u odnosu na kritinu poinju se javljati
gubici osnovnog moda i sve vie energije prelazi u plat. Posljedica toga je malo
priguenje i vremensko rasprenje izlaznog signala. Zbog malog priguenja ovim
svjetlovodom je mogue prenositi signale na velike udaljenosti, a zbog malog
rasipanja impulsa imamo veu irinu prijenosnog pojasa.
Zbog drastino boljih karakteristika u odnosu na multimodne svjetlovode, a i zbog
sve vee primjene to je dovelo do smanjenja cijena takovih kabela, danas se sve
vie ugrauju. Kada imamo situaciju da bi nam za eljenu mreu ili neki njezin manji
segment mogao posluiti multimodni svjetlovod jedino opravdanje za takav odabir je
cijena multimodne aktivne opreme koja je za sada dosta nia u odnosu na aktivnu
opremu za jednomodne svjetlovode. to se tie PON mrea kabelsku strukturu ine
kabeli sa jednomodnim nitima.
22

3.1.2. Podjela sjetlovodnih kabela prema broju svjetlovodnih niti i

vrsti vanjskog omotaa
Kako bi se svjetlovodne niti mogle koristiti za komunikacijske svrhe potrebno ih je na
odgovarajui nain "zapakirati" u jedan sloeni element kojeg nazivamo optiki
kabel. Optiki kabel je skup vie optikih modula koji su na odreen nain sloeni u
jednu cjelinu. U kabelu su optike niti zatiene od mehanikih, kemijskih i ostalih
vanjskih utjecaja.
Osnovni dijelovi svjetlovodnog kabela su:

svjetlovodna nit
zatitni omota (Buffer)
elementi za vrstou
vanjski omota

Slika 9. Presjek 96 niti svjetlovodnog kabela [12]

Zatitni omota (Buffer) je osnovna zatita svjetlovodne niti unutar kabela i prema
izvedbi moe biti labavi zatitni omota ili vrsti zatitni omota.
Labavi zatitni omota je izveden u obliku cjevice koja je dosta veeg promjera u
odnosu na svjetlovodnu nit. Unutar jedne cjevice se u pravilu smjeta vie niti,
najee do 12. Cjevice se ispunjavaju specijalnim gelom kako bi se dodatno
zatitile svjetlovodne niti. Na taj nain svjetlovodne niti formirane unutar cjevice su
izolirane od ostatka kabela i zatiene od mehanikih i drugih utjecaja koje djeluju na
23

sam kabel. Razliiti temperaturni koeficijent plastike i stakla od kojeg su napravljene

svjetlovodne niti u ovom sluaju ne utjeu na niti jer nema vrstog fizikog kontakta
izmeu niti i cjevice.
vrsti zatitni omota je plastini sloj koji se vrsto nanosi na svjetlovodnu nit. Ovaj
tip zatite omoguava dosta manje radijuse savijanja svjetlovodnog kabela. Mana
ovog naina zatite je negativni utjecaj razliitog temperaturnog koeficijenta izmeu
izolacije i svjetlovodne niti pa zbog temperaturnih promjena dolazi do mehanikog
naprezanja niti.
Kod kabela za vanjsko polaganje u pravilu se koriste kabeli za labavim zatitnim
omotaem (Loose Tube), dok se kod kabela za unutarnje polaganje koristi vrsti
zatitni omota.
Elementi za vrstou osiguravaju mehaniku vrstou kabela. Prvenstveno prilikom
instalacije pa i kod same eksploatacije na kabel djeluju razne vanjske sile koje mogu
otetiti svjetlovodne niti. U tu svrhu se najee koristi kevlar, staklene niti
(Fiberglass) ili elik. Prednost nemetalnih elemenata je da se ne isteu prilikom
vlanih optereenja.
Vanjski omota titi kabel od vanjskih mehanikih i kemijskih utjecaja kao to su:
mehanika habanja, kiseline, alkali, ulja, mehaniko oteenje od glodavaca i dr.
Najei materijali koji se koriste za izradu vanjskog omotaa su PVC, polyethylene,
polypropylene, nylon, teflon i dr.
Ovisno o broju svjetlovodnih niti i vrsti vanjskog omotaa svjetlovodne kabele
dijelimo na:
1. Kabele za unutarnje polaganje:

kabeli s jednom niti (Simpleks)

kabeli s dvije niti (Dupleks)
Distribution kabeli vienitni kabeli kod kojih je vie niti omotano u isti
omota

Break Out kabeli vienitni kabeli kod kojih je svaka nit zatiena
svojim omotaem

Raiser kabeli namijenjeni za meuetano polaganje unutar objekata,

te moraju zadovoljavati uvjet da ne proiruju poar izmeu etaa tj. da
su negorivi ili ne podravaju gorenje (samogasivi)
24

2. Kabele za vanjsko polaganje:

kabeli za zrano polaganje zahtjevi za ove kabele su otpornost na

vlagu, zatita od same, veliko temperaturno podruje, UV zatita i dr.

kabeli za ukopavanje u zemlju i podvodno polaganje zahtjevi za ove

kabele su otpornost na vlagu, zatita od glodavaca, temperaturno
podruje, kabeli sa metalnim dijelovima ili potpuno dielektriki
(nemetalni) kabeli

3.1.3. "Color code" kabela

Kako bi tono znali broj pojedine niti u kabelu niti su oznaene odreenim bojama. U
Tablici 3. vidi se redoslijed boja niti u jednoj cjevici prema razliitim standardima.
Kada kabel ima vie popunjenih cjevica sa nitima, onda brojanje niti poinje od
crvene cjevice koja je poetna cjevica, te se prelazi na zelenu cjevicu koja je
smjerna, te se zatim nastavi dalje u navedenom smjeru.
r.br.

DIN/VDE 0888-3

ISO

IEC 60794-2

red

blue

blue

green

orange

yellow

blue

green

red

yellow

red

natural/white

natural/white

grey

green

grey

yellow

violet

brown

brown

orange

violet

violet

grey

turquoise

natural/white

turquoise

10

black

black

black

11

orange

pink

brown

12

pink

turquoise

pink

Tablica 3. Standardi za oznaavanje niti u SV kabelu

Kako bi bili 100% sigurni u redoslijed niti u kabelu, u praksi se pokazalo da je
najbolje koristiti podatke od proizvoaa kabela.

25

3.1.4. Mehanike karakteristike kabela

Zbog potreba za upuhivanjem velikih duina kabela, mehanike karakteristike
trebaju odgovarati standardima:

IEC 60793-1
IEC 60794-1-2
Prema tim standardima kabeli izmeu ostalog moraju imati poveanu mehaniku
otpornost na vlana optereenja (tipino 2700N pa i vie), te mali promjer savijanja
(tipino 15D). Ostale mehanike karakteristike vide se u Tablici 4.

Tablica 4. Mehanike karakteristike kabela [12]

Zbog velikih udaljenosti izmeu krajnjih ureaja povezanih na svjetlovodni kabel,

koriste se vee tvornike duine (iznad 4km) kako bi se smanjio broj ravnih
nastavaka na glavnom kabelu, a time i ukupno vlastito priguenje na pojedinim
nitima. Standardne tvornike duine isporuke optikih kabela za glavne trase su
2000100 i 4000m 100m, ali se sa proizvoaem mogu ugovoriti i druge potrebne
duine, s obzirom na razmake izmeu zdenaca TK kanalizacije i krivudanje trase.

26

Projektirane pozicije spajanja tvornikih duina rade se sa poetnom pretpostavkom

da su tvornike duine nominalno 2000 ili 4000m.

3.1.5. ITU-T standardi - preporuke

Kako glavne trase optikih mrea moraju prenositi velike koliine podataka za
zadovoljenje potreba prijenosnog sustava uglavnom se odabiru jednomodni
nemetalni kabeli kapaciteta 12, 24, 48, 96 ili vie niti, predvienih za rad na valnim
duinama od 1300nm do 1625nm (9/125 m).
Svojstva svjetlovodnih jednomodnih niti u glavnom svjetlovodnom kabelu trebaju
odgovarati slijedeim standardima ovisno o primjeni i eljenim karakteristikama
prijenosnog sustava:
ITU-T G.652

To je standard za jednomodni svjetlovod 9/125 m sa stepeniastim

indeksom loma koji radi u 2. i 3. prozoru. Danas se u praksi najvie
koristi, a ova je norma i najprimjenjivanija kod nas. Optimizirano je za
valnu duljinu od 1310nm i na njoj ima nultu disperziju. Moe raditi i na
1550nm, ali nije optimizirano. Tipina kromatska disperzija na 1550nm
iznosi oko 17ps/nm-km. Mora se kompenzirat za aplikacije koje koriste
vee brzine prijenosa. Priguenje je manje od 0,5dB/km na 1310nm i
manje od 0,4dB/km na 1550nm. Danas je postignuto priguenje od 0,3
- 0,4dB/km na 1310nm i od 0,17 - 0,25 dB/km na 1550nm.
Polarizacijska disperzija manja od 0,1 ps/km.
ITU-T G.653

To je optiko vlakno s pomaknutom disperzijom. Namijenjeno je za 3.

optiki prozor. Takoer je jednomodno sa stepeniastim indeksom
loma. Namijenjeno je za valnu duinu od 1500nm - 1600nm. Danas se
poveava trend komunikacije na 3. prozoru pa je nulta disperzija s 2.
prozora pomaknuta na 3. prozor. Guenje ispod 0,35dB/km, a

27

postignuto je od 0,19 - 0,25dB/km. Ovo vlakno je loe za WDM sustave

jer za njih ne smije u podruju od interesa biti toka nulte disperzije.
ITU-T G.654

To je jednomodno optiko vlakno s pomaknutom cutoff vrijednou.

Imaju male gubitke u podruju od 1550nm jer koriste isti silicij u jezgri.
Meutim imaju veliku kromatsku disperziju na 1550nm.
ITU-T G.655

To je vlakno s pomaknutom non-zero disperzijom. Mogu umanjiti

nelinearna izoblienja tako da izbacuju nultu disperziju izvan treeg
optikog prozora. Imamo dvije familije NZD+ i NZD- ovisno da li nulta
disperzija upada prije 1550nm ili poslije te valne duine. Guenje oko
0,2dB/km i polarizacijska disperzija 0,1ps/km.
U Hrvatskoj su se optiki kabeli poeli polagati cca 1990. godine. U javnim
telekomunikacijama se upotrebljavaju jednomodni kabeli prema preporuci ITU-T
G.652. Danas se polau svjetlovodni kabeli prema preporuci ITU-T G.652D, a za
vee magistralne vodove imamo sluajeve u praksi gdje se postavlja kabel sa
svjetlovodnim nitima ITU-T G.655 ili kabel koji se sastoji od dijela niti prema ITU-T
G.652D i dijela niti prema ITU-T G.655. Uglavnom se polau kao podzemni kabeli sa
labavim zatitnim omotaem (Loose Tube).

3.2. Optike spojnice

Nastavljanje svjetlovodnih vlakana vri se postupkom zavarivanja (fusion-splicing).
Svjetlovodni spoj (Splice) je trajni i nerastavljivi spoj dviju svjetlovodnih niti. Takav
"zavareni" spoj unosi jako mala priguenja signala (oko 0,05dB) i refleksija pri
prelasku signala iz jedne niti u drugu gotovo da i nema. Ovaj tip spojeva se
primjenjuje na spajanju niti u kabelima koji se ugrauju vani na terenu, tj. gdje nema
potrebe za estim rastavljanjem spojeva.
Kako su to spojevi koji se izvode vani na terenu, na kvalitetu i brzinu rada s optikim
vlaknima, te na rezultate spajanja veliki utjecaj ima temperatura okoline, vjetar, kia i
28

ostali klimatski uvjeti, te se zbog toga preporua izrada nastavaka u specijalno

ureenom vozilu. Zbog toga je na svakom mjestu, gdje e se vriti spajanje,
potrebno prilikom polaganja kabela ostaviti dovoljnu duinu kabela (cca. 5 - 25 m sa
svake strane budue spojnice, ovisno o uvjetima na samoj lokaciji spojnice), kako bi
se kabel prilikom izrade spoja mogao uvui u vozilo u kome se taj posao obavlja. Na
svim mjestima nastavaka (spojnica) se na taj nain dobiva rezervna duina kabela
od 10 do 50 m zbog buduih potreba odravanja svjetlovodnog kabela.
Posebno treba napomenuti da kvaliteta spoja optikog kabela ovisi o strpljivosti i
smirenosti radnika koji vri spajanje te od uvjeta na terenu, a najvie od vibracija
uslijed vjetra te praine koja znatno utjee na produktivnost i kvalitetu rada.

Slika 10. Svjetlovodna spojnica

29

Spajanje niti svjetlovodnog kabela vri se varenjem niti elektrinim lukom (fusion
splice) pomou specijalnih ureaja. Ureaji su danas ve opremljeni LID sustavom
kontrole i mjerenja parametara spoja, pa se neposredno nakon varenja spoj mjeri i u
sluaju loe kvalitete spajanje se ponavlja i do 5 puta kako bi se dobila
zadovoljavajua kvaliteta spoja. Ispravni spoj tj. guenje mjereno LID sustavom
zadovoljava ako je priblino 0,05 dB.
Spajanje razliit vrsta niti (kao npr. niti prema preporukama ITU-T G.652D (SMF) i
G.655 (NZDSF) u zanatskom smislu je jednako. Potrebno je samo u ureaju za
spajanje (fusion splicer-u) imati program za svaki tip niti. Tim programom su
odreene struje fuzije, pred fuzije, vrijeme propaljivanja, i drugi podaci vezani za tip
niti. Nakon izvenog spajanja niti se uvruju u kazete koje su sastavni dio
svjetlovodne spojnice. Duina ostavljenih niti u svakoj spojnici mora biti dostatna za
10-erostruko obnavljanje spoja.

3.2.1. Vrste svjetlovodnih nastavaka

Prilikom izrade svjetlovodnih nastavaka ovisno o broju i nainu spajanja pojedinih niti
kabela razlikujemo tri vrste nastavaka:
1. Ravni nastavak

Kod ovog nastavka se vri nastavljanje SV kabela i spajaju se ravno sve niti
kabela. Ova vrsta nastavaka vri se na zavrecima tvorniki isporuenih
duljina kabela.
2. Ravasti nastavak

Kod ravastog nastavka spajaju se samo potrebne niti na spojni svjetlovodni

kabel, dok se preostale niti u svjetlovodnom kabelu ne prekidaju.
3. Ravno-ravasti nastavak

Ravno-ravasti nastavak izvodi se na pozicijama gdje se kraj tvornike

duine svjetlovodnog kabela poklapa sa pozicijom gdje se spaja i uvodni
svjetlovodni kabel, te se u tom nastavku samo odreene niti spajaju na

30

uvodni kabel, dok se sve ostale niti glavnog svjetlovodnog kabela spajaju
ravno.

Slika 11. Vrste svjetlovodnih nastavaka

3.3. Svjetlovodni konektori

Za razliku od Splice-a koji je nerastavljivi spoj svjetlovodni konektori ostvaruju
rastavljivi spoj. Svjetlovodni konektor je element koji slui za spajanje svjetlovodne
niti iz kabela sa aktivnom opremom ili za prespajanja na niti u drugom svjetlovodnom
kabelu. Konektori se konstruiraju i proizvode sa dva najvanija uvjeta, a to su da
omoguuju viestruka spajanja i raspajanja spojeva, te da je spoj dovoljno kvalitetan
da se ostvari maksimalni mogui prijenos svjetlosne energije tj. da guenje signala
bude to manje. Dodatno se od konektora oekuje da gubici moraju biti jednaki bez
31

obzira na mjesto gdje se koristi i da bude jeftin. Na Slici 12. vidi se spoj dva
svjetlovodna konektora kao i osnovni dijelovi konektora.

Slika 12. Spoj dva svjetlovodna konektora [5]

3.3.1. Vrste svjetlovodnih konektora

Danas u upotrebi imamo puno vrsta svjetlovodnih konektora, a jedni od najeih su:
FC konektor

Slika 13. FC konektor [5]

Ovaj tip konektora osigurava visoku preciznost spajanja i na taj nain ostvaruje
siguran spoj u tekim uvjetima okoline. Otporan je na vibracije i sl. utjecaje jer se
izrauje u metalnom kuitu koje ima navoj kojim se privruje na spojnik.
Konstruiran je za otprilike 500 prekapanja, a guenje je cca. 0,25dB. Postoje verzije
konektora za monomodne i viemodne svjetlovodne niti.

SC konektor

Slika 14. SC konektor [5]

32

Ovaj tip konektora osigurava brzo i lako spajanje i raspajanje spojeva, pa se jo zove
"push-on", "pull-off" konektor. Pogodan je za rad gdje je potreban dvostruki
(Dupleks) spoj. Konstruiran je za 1000 prekapanja i ima guenje cca. 0,25dB.
Takoer postoje verzije konektora za monomodne i viemodne svjetlovodne niti.

ST konektor

Slika 15. ST konektor [5]

Kuite je metalno slino kao i kod FC, a izvedeno je kao bajunet pa omoguava
brzo spajanje i raspajanje spojeva. Ovaj tip konektora danas ima dosta iroku
primjenu, a konstruiran je za 500 prekapanja i ima guenje cca. 0,4dB. Takoer
postoje verzije konektora za monomodne i viemodne svjetlovodne niti.

LC konektor

Slika 16. LC konektor [5]

Ovaj tip konektora izrauje se u plastinom kuitu i sadri sve prednosti SC i ST
konektora. Kuite je malo i omoguava jednostavno i brzo spajanje. Primjenjuje se
u aplikacijama gdje imamo veliki broj prikljuaka.

Konstruiran je za 1000

prekapanja i ima guenje cca. 0,15dB. Takoer postoje verzije konektora za

monomodne i viemodne svjetlovodne niti.

33

Kod nas u praksi se u pravilu svi navedeni tipovi mogu nai, s time da FC i ST tip
konektora su ve sve manje u upotrebi. Danas se uglavnom koriste SC konektori, te
se sve vie prelazi na LC tip konektora.

3.4. Pasivni optiki sprenici/rasprenici (Coupler/Splitteri)

Ve smo u ranijim poglavljima rekli kako je tehnologija valnog multipleksiranja
(WDM) prevladavajua tehnologija u PON mreama. WDM (CWDM i DWDM)
tehnologija nam prua mogunost preko samo jedne svjetlovodne niti prenositi i
preko 100-tinjak valnih duljina tj. zasebnih kanala, to nam omoguuje povezivanje
vie korisnika na jednu svjetlovodnu nit. Kako bi to mogli fiziki ostvariti omoguuju
nam pasivni optiki sprenici/rasprenici (Coupleri/Splitteri). Takovi pasivni elementi
u smjeru protoka signala prema korisnicima imaju ulogu razdvajanja signala (valnih
duljina) iz jedne svjetlovodne niti prema odreenom broju korisnika tj. imaju ulogu
rasprenika (eng. Splittera), dok u suprotnom smjeru protoka signala spreu signale
vie korisnika u jednu svjetlovodnu nit te se ponaaju kao sprenici (eng. Coupleri).
U praksi se najee takav element naziva Splitter. Jedna od jednostavnijih
topologija PON mree je upotreba Splittera u pasivnom voru kao to je vidljivo na
Slici 17.

Slika 17. PON mrea sa Splitterom u pasivnom voru [4]

U ovom sluaju se od davatelja usluga po svjetlovodnoj niti alju sve valne duljine, te
se u optikom Splitteru valne duljine razdvajaju i zasebno vode do krajnjih korisnika.

34

WDM Splitteri se najee izrauju sa omjerima sprezanja/rasprezanja 4, 8, 16, 32 i

64, s time da osim faktora dijeljenja postoji podjela po grupama valnih duljina, pa se
tako kombinacijom Splittera sa razliitim grupama valnih duljina moe ostvariti
dijeljenje i preko 100-tinjak valnih duljina.

Slika 18. Pasivni optiki sprenici/rasprenici (Coupleri/Splitteri)

Optiki Splitteri, osim kao na Slici 18., se izrauju u modularnim kuitima
standardiziranih dimenzija namijenjenih za ugradnju u okvire (rack-ove) koji se
ugrauju u standardizirane komunikacijske ormare.

3.5. Distributivna kabelska kanalizacija

Svjetlovodni kabel sluiti kao glavni prijenosni medij informacijsko-komunikacijskom
sustavu, a telekomunikacijska kanalizacija kao njegova infrastruktura za uvlaenje i
polaganje. Trasa svjetlovodnog telekomunikacijskog kabela determinirana je trasom
telekomunikacijske kanalizacije, te je telekomunikacijska kanalizacija osnova za
razvitak telekomunikacijske infrastrukture.

3.5.1. Rov kabelske kanalizacije

Iskop rova izvodi se u zemljanom materijalu, vertikalnim zasijecanjem bonih strana,
a iskopani materijal se odbacuje na cca. 1 m od iskopanog rova. Rov za izradu
kabelske kanalizacije najee se izvodi u dimenzijama 0,9m x 0,4m (dubina x
irina) na glavnoj trasi. Poloaj, irina te dubina rova definira se projektom. irina
rova zavisi od broja cijevi u jednom redu, razmaka izmeu cijevi, irine potrebne za
35

manipulaciju s cijevima, te dubina rova. Minimalna irina rova potrebnog za

manipulaciju iznosi po 10 cm s obje strane cijevi.
Iskop rova vri se strojem gdje je to god mogue, ali kod nailaska na druge
instalacije iskop se vri runo da ne bi dolo do oteivanja instalacija. Nakon iskopa
dno rova treba oistiti od otpada i ostalog materijala.
Izrada ispune kabelskog rova podrazumijeva ugradnju sloja pijeska ili betona
debljine 5 cm ispod cijevi, oblogu poloenih cijevi pijeskom ili slojem betona, te
izradu pjeanog ili betonskog sloja debljine 5 cm iznad tjemena najgornje cijevi. Za
izradu posteljice i obloge kabela moe se upotrijebiti prirodni ili drobljeni pijesak
frakcije 0,09 - 2,0 mm bez glinovitih sastojaka (maks. 5 %) i organskih neistoa
(maks. 5 %). Pjeani materijal razastire se na ureeno dno rova, izravna se i sabija
na stupanj zbijenosti S = 100 %.
Prilikom gradnje telekomunikacijske kanalizacije potrebno je voditi rauna o krianju i
paralelnom voenju telekomunikacijskih kabela sa drugim podzemnim objektima kao
npr. vodovod, plinovod energetski kabeli i dr., te se je potrebno pridravati uputa
prema Pravilniku o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske
infrastrukture (Narodne novine br. 88/01) kao i drugih primjenljivih pravila i propisa.

Slika 19. Presjek rova kabelske kanalizacije

36

3.5.2. Kanalizacijske cijevi

Radi racionalnije izrade kabelske kanalizacije predvia se upotreba cijevi iz
polietilena visoke gustoe (PEHD), koje se isporuuju na bubnjevima standardne
duine od 300 m za cijevi promjera 50mm. Navedena vrsta cijevi je znatno
fleksibilnija od PVC cijevi, te zbog vee duljine neprekinutosti i manjeg broja spojnih
mjesta smanjuje se vrijeme izrade pa je sama izgradnja racionalnija, bra i jeftinija.
Kako se tehnika uvlaenja kabela standardnim nainom sve vie nadomjeta
tehnikom upuhivanja, a kod svjetlovodnog kabela se ve iskljuivo i koristi, potrebno
je ugraivati cijevi dimenzionirane za tlak od minimalno 6 bara za cijev od 50mm
koje se najee koriste za uvlaenje svjetlovodnog kabela.
Za upuhivanje magistralnih svjetlovodnih kabela najee se koristi PEHD cijev

50mm, ali se u DTK mogu pojaviti npr. i PEHD cijevi 40mm, 90mm, 110mm i
dr. Kod izrade kabelske kanalizacije u naseljima i gusto naseljenim podrujima, gdje
imamo puno svjetlovodnih kabela tj. ulazimo ve u sustav mikrokabliranja primjenjuju
se usnopljene sekundarne mikrocijevi koje nam omoguuju lake dovoenje
(upuhivanje) pojedinih kabela do krajnjih korisnika.

Slika 20. Cijevi i spojnice za kabelsku kanalizaciju [10]

37

Za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije uz cijevi upotrebljava se i

slijedei pribor:

spojnice

poklopci (epovi)

ljepilo

gumene brtve

klizna sredstva

ostali graevinski materijali

3.5.3. Kabelski zdenci

Zdenci kabelske kanalizacije su lako sklopive armirano-betonske montane
konstrukcije i slue za prihvat kanalizacijskih cijevi i za izradu spojnica na
svjetlovodnim kabelima. DTK zdenci se izrauju od armirano-betonskih elemenata,
tvorniki proizvedenih, sastavljanjem montanom izvedbom na terenu. Spajanjem
svih elemenata zdenac je kompaktna cjelina. Sklopljeni i montirani montani zdenci s
betonskom ispunom moraju izdrati bez deformacije optereenje od 150 kN s
napadnom tokom na sredini poklopca. Elementi i uvodne ploe moraju biti izraene
od dobro nabijene (vibrirane) betonske mase bez pukotina, mjehura, upljina i drugih
mana koje bi utjecale na vrstou gotovog montiranog zdenca.
Zdenci kabelske kanalizacije, ovisno o uvjetima na terenu, u pravilu se ugrauju u
razini okolnog tla, ali i ispod povrine zemljanog terena.
Kabelski zdenci se u pravilu postavljaju na pozicijama potrebnim za izradu
nastavaka na svjetlovodnom kabelu, na pozicijama rezervnih duina svjetlovodnog
kabela (u pravilu na polovici duine izmeu nastavaka za spajanje tvornikih duina
kabela), na prijelazima ispod prometnica ili drugih objekata, te na pozicijama naglih
skretanja trase kabelske kanalizacije. Prema potrebi zdenci se postavljaju i na
drugim pozicijama trase svjetlovodnog kabela u svrhu eventualnih buduih potreba.
Radi lake lokacije kabelskih zdenaca prilikom eksploatacije kabelske kanalizacije
kao i za lake naknadno odravanje danas se za svaku poziciju kabelskog zdenca
oitavaju GPS koordinate.
38

Slika 21. Tipski kabelski zdenac tip D3 za ugradnju u razinu okolnog terena [13]

39

3.5.4. Uvlaenje svjetlovodnog kabela

Za vee duljine svjetlovodnog kabela (vee od 100m) danas je ve uobiajeno da se
uvlai u cijevi TK kanalizacije metodom upuhivanja, s obzirom da kod ove metode
uvlaenja kabela ne dolazi do velikih mehanikih naprezanja rasteretnog elementa
kabela.
Prije uvlaenja svjetlovodnog kabela u PEHD cijev potrebno je izvriti kalibraciju
cijevi, tj. potrebno je napraviti provjeru njihove prohodnosti, zbog postojanja
mogunosti da je prilikom ugradnje i zatrpavanja PEHD cijevi dolo do neispravnosti
na pojedinim pozicijama.
Ispitivanje prohodnosti cijevi vri se propuhivanjem spuvice ili kalibratora kroz cijev.
Moe se takoer koristiti i kalibrator sa odailjaem, pomou kojeg se, u sluaju
zastoja, moe tono locirati mjesto na kojem bi dolo do zastoja kod uvlaenja
kabela. Ukoliko se kod ispitivanja otkrije greka na cijevima, istu je potrebno
zabiljeiti u ispitnom protokolu, te se takove pozicije prije poetka upuhivanja
svjetlovodnog kabela trebaju sanirati.
Prije samog poetka uvlaenja kabela trebaju se izvriti sve pripreme koje e
osigurati normalne radne uvjete, i to:

ograditi mjesto rada

postaviti prometne znakove ako se polaganje vri uz prometnu povrinu
skinuti poklopce sa zdenaca
kontrolirati eventualnu prisutnost plina u zdencima
oistiti zdence
provjeriti prohodnost cijevi.

Slika 22. Shematski prikaz upuhivanja kabela [11]

40

Za upuhivanje kabela u PEHD cijevi potreban nam je ureaj za upuhivanje (Cablejet)

i kompresor. Ureaj za upuhivanje svjetlovodnog kabela mora biti opremljen
registracionim dinamometrom kojim se prati intenzitet sile tijekom uvlaenja, kako ne
bi bilo prekoraeno dozvoljeno vuno optereenje kabela, koje moe dovesti do
mehanikih oteenja i pucanja samih svjetlovodnih niti.
Da bi svjetlovodni kabel podnio optereenje vunom silom, a da pri tome ne pretrpi
oteenja, treba ispuniti slijedee uvjete:

na mjestima promjene smjera trase, mora se odrati minimalni polumjer

savijanja

najvea dozvoljena vuna sila, ija veliina ovisi o tipu i konstrukciji kabela
nikako ne smije biti prekoraena (pratiti na registracionom dinamometru)

uzimajui u obzir oblik trase i pad terena nuno je pridravati se posebnih

smjerova uvlaenja kabela

na mjestima promjene smjera trase, mora se odrati minimalni polumjer

savijanja
Nakon uvlaenja svjetlovodnog kabela, vri se njegovo oblikovanje u kabelskim
zdencima. To znai da se u kabelskim zdencima u kojima e se nalaziti spojnice i
rezervne petlje za potrebe redovnog odravanja, treba odrezati PEHD cijev, i izvriti
formiranje kabela u zdencu. Na mjestima gdje kabel ulazi u PEHD cijev, radi
spreavanja ulaenja vode u cijev, treba izvesti brtvljenje epovima/uvodnicama. Za
krae duljine svjetlovodnog kabela (krae od cca. 100m) uvlaenje se vri runo
pomou forpana.
Budui da svaki spoj unosi dodatno priguenje u prijenosnoj mrei, treba teiti da se
uvlae to vee duine kabela. Danas se ve bez veih problema upuhuju kabeli
duine od 4 i preko 4 km.
Doputena temperatura okoline pri polaganju kabela lei u rasponu od 0 do + 40C,
a tijekom skladitenja i eksploatacije od -20 C do +40 C.

41

4. MJERENJE SVJETLOVODNIH KABELA

Nakon to je svjetlovodni kabel spojen i zavreni su radovi na polaganju, potrebno je
provjeriti njegovu ispravnost i kvalitetu optikih svojstava. Na svjetlovodnim
prijenosnim sustavima prvo je potrebno ispitati njegovu neprekinutost, od jednog do
drugog kraja optikih niti, a tek nakon toga treba ispitivati pogreke i probleme na
njima. Ukoliko se radi o dugakom svjetlovodnom sustavu s puno meuspojeva
svjetlovodne niti, treba provjeriti svaki spoj. Za provjeru svjetlovodnih spojeva
najjednostavniji i najpouzdaniji nain je mjerenje svjetlovodnim reflektometrom
OTDR (Optica Time Domain Reflectometer), a za priguenje je praktian mjera
snage (Power meter).
Na svjetlovodnim se nitima obavljaju mjerenja sljedeih njihovih znaajki: priguenja,
mjesta prekida ili mjesta njihove povrede.
Kada se optika mrea sastoji od vie dionica mjerenja se vre po zavretku
pojedine dionice:

ispitivanje i mjerenje mjeraem snage

zavrno mjerenje OTDR ureajem
Ispitivanje i mjerenje mjeraem snage (power-meter) vri se na sljedei nain:

s jedne strane alje se signal (laser source) npr. snage -7dBm, valne duljine
1550nm

s druge strane mjeri se primljeni signal, te razina primljene snage pokazuje

guenje, ujedno se provjerava ispravni redoslijed niti

rezultat: tablica sa podacima o priguenju

Ispitivanje i mjerenje OTDR ureajem vri se na sljedei nain:

vri se obostrano, sa razdjelnika

valne duljine za ispitivanje: 1310nm i 1550nm za G.652D SM kabel
valne duljine za ispitivanje: 1550nm i 1625nm za G.655 SM kabel
podaci se izravno iz ureaja (OTDR-a) prebacuju u software za obradu
software ispisuje liste reflektograma za svaku nit

42

Podaci koji se dobivaju prilikom mjerenja:

parametri instrumenta
reflektogram
event table sa podacima o duljini linka, broju i poziciji diskontinuiteta
guenje (splice loss), priguenje reflektiranog signala (return loss), ukupno
priguenje (total loss), ukupno priguenje reflektiranog signala (total return
loss)

izraunata vrijednost guenja po km duine (dB/km)

mjerna dokumentacija sadri navedene podatke za svaku nit, dvostrano,
mjereno na dvije valne duljine

dokumentacija takoer treba sadravati: blok shemu spajanja dionice,

certifikate instrumenata i certifikat o osposobljenosti ispitivaa, te shemu
razbrajanja kabela

Slika 23. Ureaj za mjerenje svjetlovodnih kabela (OTDR)

43

5. SCENARIJ OTKLANJANJA SMETNJI I

ODRAVANJE PON MREE
Kako je kod komunikacijskih sustava pa tako i u PON mreama vrlo bitna
pouzdanost sustava i vremenski kontinuirana isporuka usluge korisniku, za nadzor
optikih mrea danas su razvijeni kompletni sustavi koji omoguavaju 24-satni
monitoring optike mree. Sustavi smanjuju vrijeme detekcije i otklanjanja problema
to korisniku osigurava pouzdanije koritenje usluga. Sistem preko svojih modula
kontinuirano vri OTDR mjerenja, nadgledajui optike veze i u sluaju problema
alje alarm preko centralnog sustava na nadzorni server. Na taj se nain
administrator sustava na vrijeme obavjetava o detektiranom problemu. Sustav na
taj nain daje informacije o stanju optike mree u realnom vremenu.
Sustav se koristiti za testiranje aktivnih i neaktivnih optikih niti, kao i za mjerenje
prijenosnih karakteristika u CWDM i DWDM sustavima.
Vrlo est sluaj greki u optikim mreama su mehanika oteenja kabela, pa je s
toga potreban popravak na terenu.
Protokol o scenarijima otklanjanja fizikih greki je sljedei:

sustav detektira prekid TK prometa, te nadzorni centar daje osnovnu

informaciju o dionici na kojoj je nastao prekid

mjerna ekipa izlazi na teren

mjerenjem se utvruje vrsta greke i lokacija (udaljenost) - OTDR
lokacija na terenu se otkriva pomou dokumentacije izvedenog stanja i
potrebne instrumentacije kao npr. uz upotrebu GPS ureaja

monterska ekipa vri iskop na mjestu smetnje i utvruje uzrok i karakter

donosi se odluka o nainu rjeavanja problema sa svjetlovodnom kabelu:
popraviti kabel na mjestu smetnje, mijenjati dio kabela ili cijelu kabelsku
duinu

faktori odluivanja: duina dionice, broj nastavaka na dionici, udaljenost

zdenaca za odravanje, koliina preostalih rezervnih petlji, i dr.

44

Za potrebe takovih zahvata prilikom projektiranja i izvoenja optike mree izvode se

rezervne duine na svjetlovodnim kabelima i to, na magistralnom svjetlovodnom
kabelu ostavljaju se rezervne petlje na svakom nastavku, te na svakoj polovici
izmeu tvornikih duina kabela. Na mjestu ravastog spoja ostavlja se 25 metara
sa svake strane, a na ravnim nastavcima takoer po 25 metara sa svake strane.
Rezervna petlja postavljena u zdencu gdje nema spoja (na polovici tvornike duine
kabela) sadri od 50 do 100 metara svjetlovodnog kabela.
Postoje nekoliko naina otklanjanja smetnji nakon prekida svjetlovodnog kabela
ovisno o navedenim faktorima i to:
1. Zamjena cijele kabelske duine
Ako je oteenje nastalo kao prema Slici 24., tj. da imamo situaciju da nam rezervna
petlja od 50m u zdencu ZD4 nije dovoljno dugaka da bi tu rezervnu duinu navukli
do nastavka N1 u zdencu ZD3, te uzimajui u obzir da nam je cilj zadrati isti broj
nastavaka na trasi SV kabela, u tom sluaju emo zamijeniti cijelu tvorniku duinu
kabela od zdenca ZD3 do zdenca ZD5. Kabel odspajamo u nastavcima N1 i N2, te
izvlaimo oteeni kabel iz PEHD cijevi. Na mjestu nastalog kvara vrimo iskop i
sanaciju PEHD cijevi. Kada je PEHD cijev sanirana upuhujemo novi svjetlovodni
kabel iz zdenca ZD4 prema zdencu ZD3 i ZD5, s time da u zdencu ZD4 formiramo
rezevnu petlju od 50m. Nakon poloenog kabela novi kabel se spaja u postojeim
spojnicama N1 i N2.

Legenda: ZD3-TK zdenac, N1-svjetlovodni nastavak, R-rezervna duina svjetlovodnog kabela

Slika 24. Zamjena cijele kabelske duine

45

2. Koritenje rezervne petlje za sanaciju

Ako je oteenje nastalo kao prema Slici 25., tj. na udaljenosti od zdenca sa ravnim
nastavkom manjoj od duine rezervne petlje sanaciju emo izvriti koritenjem
rezevne duine kabela. Kabel odspajamo u nastavku N1, te izvlaimo krai kraj
oteenog kabela iz PEHD cijevi. Po potrebi vrimo iskop i sanaciju PEHD cijevi na
mjestu oteenja. Kada je PEHD cijev sanirana upuhujemo potrebnu duinu
postojeeg svjetlovodnog kabela iz zdenca ZD4 prema zdencu ZD3. Nakon
navlaenja kabela do zdenca ZD3 kabel se spaja u postojeoj spojnici N1. Kod ovog
nain sanacije kao posljedicu dobivamo manju duinu rezevne petlje u zdencu ZD4.

Legenda: ZD3-TK zdenac, N1-svjetlovodni nastavak, R-rezervna duina svjetlovodnog kabela

Slika 25. Koritenje rezevne petlje za sanaciju

3. Novi nastavak u novom zdencu

Ako je oteenje nastalo kao prema Slici 26., tj. da imamo situaciju da nam rezervna
petlja od 50m u zdencu ZD4 nije dovoljno dugaka da bi tu rezervnu duinu navukli
do nastavka N1 u zdencu ZD3, a dodavanjem novog nastavka neemo izai izvan
dozvoljenih granica naruavanja kvaliteta prijenosnih karakterisitka svjetlovodnog
kabela, sanaciju emo izvesti dodavanjem novog zdenca i nastavka na mjestu
oteenja.
Za ovaj nai sanacije se odluujemo iz razloga to je svjetlovodni kabel dosta skup i
ako je polagan u tvornikim duinama 4km ili vie zamjena cijele tvornike duine je
vei financijski troak od ugradnje novog zdenca i nastavka.

46

Na mjestu kvara vrimo iskop i ugraujemo novi zdenac kabelske kanalizacije.

Postojee PEHD cijevi sa SV kabelom uvodimo u novougraeni zdenac. Iz rezervne
petlje u ZD4 navuemo minimalnu duinu SV kabela potrebnu za izradu nastavka, te
u zdencu ZD4/1 napravimo novi nastavak N1/1.
Ovu vrstu sanacije moemo izvesti samo ako situacija na terenu omoguava
ugradnju novog zdenca tono na mjestu kvara.

Legenda: ZD3-TK zdenac, N1-svjetlovodni nastavak, R-rezervna duina svjetlovodnog kabela

Slika 26. Novi nastavak u novom zdencu

4. Novi nastavak u postojeem zdencu

Ako je oteenje nastalo kao prema Slici 27., tj. da imamo slinu situaciju kao u
predhodnom scenariju, ali iz odreenim razloga nemamo mogunost ugraditi novi
zdenac i spojnicu na mjestu nastalog kvara, kako bi izbjegli troak zamjene cijele
tvornike duine svjetlovodnog kabela sanaciju moemo izvesti na sljedei nain.
Kabel odspajamo u nastavku N1 u zdencu ZD3, te do zdenca ZD4 izvlaimo
oteeni kabel iz PEHD cijevi. Na mjestu nastalog kvara vrimo iskop i sanaciju
PEHD cijevi. Kada je PEHD cijev sanirana upuhujemo novu duinu svjetlovodnog
kabela iz zdenca ZD4 prema zdencu ZD3. Nakon poloenog kabela novi kabel se
spaja u postojeoj spojnici N1 u zdencu ZD3, a u zdencu ZD4 izraujemo novu
sponicu N1/1. Kod izrade novog nastavka preporuuje na strani novopoloenog
kabela formirati novu rezevnu petlju u duini 50m za budue potrebe.

47

Legenda: ZD3-TK zdenac, N1-svjetlovodni nastavak, R-rezervna duina svjetlovodnog kabela

Slika 27. Novi nastavak u postojeem zdencu

Sam pasivni sustav (optiki kabel), pravilno montiran, nema posebnih zahtjeva za
redovno odravanje, pa je stoga periodiki potrebno obavljati kontrole neispravnosti
od mehanikih oteenja.
Preventivno odravanje (jednom godinje) obuhvaa slijedee aktivnosti:

pregled trase kabela i stanje u tipskim betonskim zdencima

pregled uvoda kabela u objekte za smjetaj opreme
mjerenje karakteristika svjetlovodnih niti (dvosmjerno OTDR)

48

6. DOKUMENTIRANJE OPTIKOG SUSTAVA

Da bi se pristupilo gradnji sustava kao to su PON mree potrebno je izraditi
projektnu dokumentaciju tj. projekt. Prema vaeim zakonima Republike Hrvatske
projekt moe izraditi i potpisati samo ovlateni projektant koji je lan Hrvatske
komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
Projektna i ostala tehnika dokumentacija mora biti izraena prema vaeim
zakonima, normama i primjenjivim pravilima struke za sustav koji se projektira.
Osnovni dijelovi projekta optikog komunikacijskog sustava su:
1. opi dio projekta:

sadraj projektne dokumentacije

projektni zadatak
mjere zatite
tehniki uvjeti za dobavu instalacija
2. tehniki opis:

opis tehnikog rjeenja projektiranog sustava

opisi naina gradnje pojedinih dijelova sustava
popis ugraene opreme
popis vaeih zakona i normi
3. dokumentacija sustava:

blok shema sustava

situacijski prikaz sustava u mjerilu 1:1000 ili 1:5000
shema niti svjetlovodnog kabela
detalji spajanja pojedinih dijelova
proraun sustava
atesti ugraene opreme i dr.

Projektni zadatak ima ulogu definirati sve detalje, te dati sve osnovne smjernice
potrebne za projektiranje eljenog sustava. Osim tehnikih detalja kvalitetan
projektni zadatak mora definirati i ekonomske, vremenske i pravne pojedinosti
49

potrebne za realizaciju projekta. Mora definirati rokove izrade pojedinih faza, a time i
cijelog projekta, a treba sadravati i sve ostale podatke koji mogu biti vani za izradu
kvalitetnog projekta, te kvalitetnu realizaciju eljenog cilja. Projektni zadatak definira
naruitelj odnosno investitor. S obzirom da o kvaliteti projektnog zadatka uvelike
ovisi konana kvaliteta realizacije projekta veoma je poeljno da ga izrauje
projektant struan za podruje struke koja je tema projekta. Projektni zadatak je
temelj svega pa se s pravilom se kae da je osnovni dokument projekta.
Tehniki opis ima ulogu opisati projektirani sustav. Opisati sve bitne sastavne
dijelove projekta, te sve radnje i tehnoloke procese koji se pojavljuju pri konanoj
realizaciji projekta. Kvalitetom i strunou pri izradi tehnikog opisa direktno se
utjee na konanu kvalitetu realizacije projekta.
Popis vaeih zakona i normi je sastavni dio projekta. Pridravanje odreenih
zakona i normi kako kod projektiranja, tako i kod realizacije projekta ima za cilj
osigurati potrebnu kvalitetu i funkcionalnost konanog cilja projekta, a to e se
postii na taj nain da se za opremu predvienu projektom tokom gradnje, te
putanja u rad, kontrolom dokae funkcionalna ispravnost prema vaeim zakonima,
propisima i standardima i to u pogledu pouzdanosti, mehanike otpornosti i
stabilnosti, sigurnosti u sluaju poara, da ne ugroava zdravlje ljudi, ne stvara
preveliku buku i vibracije, tedi energiju i da se to bezbolnije uklopi u prirodni okoli.
Vrlo je bitno da projektant i sudionici u gradnji redovito prate aktualne zakone, te
prate izmjene i dopune aktualnih zakona i normi.
Neki od bitnih zakona i normi kojih se je potrebno pridravati kod projektiranja i
realizacije PON mrea su:
1.

Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 76/07)

2.

Zakon o elektronikim komunikacijama (NN 73/08)

3.

Pravilnik o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske

infrastrukture (NN 88/01)

4.

Pravilnik o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mrei (NN 58/95)

5.

Uputa za projektiranje i gradnju DTK (HPT,VII/97)

6.

Uputa za planiranje pristupnih telekomunikacijskih mrea (HT, 12/2000)

50

7.

Pravilnik o tehnikim pregledima u telekomunikacijama (NN 7/05)

8.

Pravilnik o elektrinoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odreenih

naponskih granica (NN 135/05)

9.

Pravilnik o EMC (NN 16/05)

10. IEC 60794-1-1:2001-07 Optical fibre cables

11. ITU-T G.694.1 Spectral grids for WDM applications: DWDM frequency grid
12. ITU-T G.694.2 Spectral grids for WDM applications: CWDM wavelength grid
13. ITU-T G.652 Characteristics of single-mode optical fibre and cable
14. ITU-T G.655 Characteristics of a non-zero dispersion shifted single-mode
optical fibre and cable
15. Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom
ureenju i gradnji (NN 152/08)
16. Zakon o zatiti od poara (Narodne novine RH br. 58/93, 33/05, 107/07)
17. Zakon o zatiti na radu (Narodne novine RH br. 59/96 i 94/96, 114/03)
18. Zakon o zatiti prirode (Narodne novine 70/05)
19. Zakon o zatiti okolia (Narodne novine 110/07)

U prilozima se kao primjer dokumentacije sustava nalaze primjeri blok sheme,

situacijskog prikaza (M1:1000) i sheme niti svjetlovodnog kabela PON mree jednog
manjeg stambenog naselja.

51

7. ZAKLJUAK
Upravo sad smo svjedoci naglog porasta implementacija FTTx rjeenja u svijetu, pa i
kod nas. Optiki kabeli se svakodnevno masovno polau, te se koristi svaki slobodni
fiziki put, bilo da se radi o kabelskoj kanalizaciji, direktnom ukopavanju ili zranome
polaganju. ak i poduzea kojima nisu pruanje telekomunikacijskih usluga primarna
djelatnost s razvijenom sebi svojevrsnom specijalnom infrastrukturom pokuavaju
nai tehniku mogunost polaganja optikog kabela i pruanja komunikacijskih
usluga. Novo poloeni kilometri optikog kabela uz eljeznike pruge, autoceste,
plinovode ili energetske dalekovode, a sutra ve i unutar izljevnih kanalizacijskih
kolektora, svjedoe o velikoj potrebi za prijenosnim pojasom kako u svijetu tako i u
Hrvatskoj. Svakodnevno se reklamiraju nove komunikacijske i multimedijalne usluge,
a optike mree su se opravdano nametnule kao najkvalitetnije telekomunikacijsko
rjeenje. I stoga je ovim diplomskim radom opisano planiranje, te opisani potrebni
elementi i postupci za izvedbu pasivne optike mree (PON) kao trenutno
naprihvatljivije irokopojasno rjeenje.

52

LITERATURA
[1] InfoTrend, Prvi hrvatski poslovni asopis za informatiku, br: 145/12/2006
[2] Fiber Optic Cable System Installation, Eric R. Peterson, Delmar Publishers
[3] ITU-T Recommendation G.983.1, Broadband optical access systems on
Passive Optical Networks (PON), 01/2005
[4] WDM tehnologija u razvoju optikih pasivnih mrea, doc.dr.sc. Winton Afri
[5] Strukturno kabliranje planiranje, projektiranje, izvoenje i odravanje, FER
ZESOI/LS&S Zagreb, sijeanj 2004.
[6] http://www.netiks.hr/
[7] http://www.corning.com/
[8] http://www.ericsson.com/hr/
[9] http://www.adc.com/
[10] NBG Fiber Optic GMBH, Modular Cable System
[11] Sustavi strukturnog kabliranja, II dio: Svjetlovodni (pod)sustavi, EDZ Zagreb
[12] Tehnika dokumentacija za svjetlovodne kabele, Elna kabel
[13] Uputa za projektiranje i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije
(DTK), Hrvatska pota i telekomunikacije, srpanj 1997.

53

SUMMARY
Fast flow and large amounts of data are getting more important in industry, in office
operation, and in a variety of contemporary video and communication services that
are integral and indispensable part of everyday life within the home. To access
desired data, and use preferred services, requires us instant access to remote
databases. Huge amount of data that needs to be transferred with high-speed to
users, extremely loads wire (copper) transmission links, even beyond their
capabilities. Increasing speed and capacity of wire (copper) media for the higher
information transfers, would be extremely expensive, and over certain limits probably
impossible. The real answer for these problems are optical communications.
Because of these reasons, this diploma thesis deals with the planning, design and
implementation of passive optical network, which imposes itself as best broadband
solution.

54

PRILOZI
1. Blok shema svjetlovodnog kabela
2. Situacijski prikaz svjetlovodnog kabela (M1:1000)
3. Shema niti svjetlovodnog kabela

55