Hrvatski jezik i knjievnost i Povijest

Grafiki anglicizmi
Seminarski rad iz Hrvatske leksikologije

www.maturski.org

Sadraj
Sadraj.........................................................................................................................................2
Saetak........................................................................................................................................3
1. Uvod........................................................................................................................................4
2. Istraivanje..............................................................................................................................5
2. 1. Odabir uzorka i tijek istraivanja....................................................................................5
1. BDP BIDIPI ILI BEDEPE?.........................................................................................5
2. PTSP PITIESPI ILI PETEESPE?................................................................................6
3. UPOTREBA GRAFEMA KARAKTERISTINIH ZA ENGLESKI JEZIK.................7
4. OZNAKE ZA NOVANE JEDINICE...........................................................................8
5. PITANJE VELIKOG POETNOG SLOVA U NAZIVU KOLEGIJA..........................9
6. SANKT-PETERSBURG, SANKT-PETERBURG ILI PETROGRAD?......................10
7. UPOTREBA NAVODNIH ZNAKOVA........................................................................11
3. Jo neki primjeri grafikih anglizama...................................................................................12
4. Zakljuak...............................................................................................................................13
5. Literatura...............................................................................................................................14

Saetak
Rad istrauje jedan od slabije prouenih tipova anglizama, a to su grafiki anglizmi. Cilj je
rada ispitati u kolikoj su mjeri grafiki anglizmi zastupljeni i prepoznati u hrvatskome jeziku
te na koji se nain ire ukoliko ih ima. U tu je svrhu provedena anketa na uzorku od 39
studenata koji se aktivno slue engleskim jezikom u svakodnevnoj komunikaciji. Rezultati
ankete pokazali su da su grafiki anglizmi poprilino zastupljeni u svakodnevnoj
komunikaciji. Navedeno je jo nekoliko primjera koji dokazuju velik utjecaj engleskoga
jezika na ispitanom podruju. Zakljueno je da engleski jezik na svim jezinim razinama ima
velik utjecaj na hrvatski te da su grafiki anglizmi prisutni u svakodnevnoj komunikaciji.
Grafiki su anglizmi nedovoljno istraeni te su svakako zanimljiv predmet daljnjih
razmatranja.

Kljune rijei
grafiki anglizam, anglicizam, istraivanje, upotreba grafikih anglizama

1. Uvod
Anglizmi su prepoznatljive rijei ili jedinice iz engleskoga jezika preuzete i
prilagoene drugom jeziku (Ani, 2004: 22). Uz anglizam, pojavljuje se i sinonim anglicizam.
Alemko Gluhak, jezikoslovac koji se, izmeu ostalog, bavi utjecajem engleskog jezika na
hrvatski, u svom radu o grafikim anglicizmima objanjava razliku izmeu anglizama i
anglicizmima voen odnosom galizama i galicizama. Galizmi jesu galske rijei u latinskome
jeziku, a galicizmi francuske rijei u inim jezicima. Tako bi se anglizmi odnosili na rijei iz
staroengleskog jezika, a anglizmi na rijei iz suvremenog engleskog jezika. U hrvatskom se
jeziku ne moe govoriti o rijeima iz staroengleskog jezika pa nema mogunosti brkanja
pojmova anglizam i anglicizam. Budui da je ustaljeni hrvatski izraz za rije koja vue korijen
iz engleskog jezika anglizam, u daljnjoj razradi koristit e se upravo taj izraz. Tipova
anglizama ima mnogo, a jedan od slabije istraenih tipova anglizama upravo su grafiki
anglizmi. Grafiki su anglizmi vrlo zanimljivo podruje jer je njihova pojavnost u jeziku
uestala, a govornici najee uope nisu svjesni injenice da se radi o anglizmima. Tako su,
primjerice, brojne kratice pod utjecajem engleskog jezika, zatim imena stanovnika drava u
kojima je slubeno pismo irilica, nazivi mjernih jedinica, upotreba velikih poetnih slova
Grafiki anglizmi najee nastaju u prevoenju, a ire se uglavnom glasilima. Glavni je cilj
ovoga rada istraiti koliko su grafiki anglizmi zastupljeni u svakodnevnoj komunikaciji.

2. Istraivanje
2. 1. Odabir uzorka i tijek istraivanja
Budui da je engleski jezik u veoj mjeri koriten uglavnom meu mlaom
populacijom, ispitano je 39 studenata razliitih fakulteta. Ispitani su studenti biotehnikih,
drutvenih, humanistikih i tehnikih znanosti. Time se odmah moe zakljuiti da su u dodiru
s razliitom literaturom te da, ovisno o fakultetu koji pohaaju, moe doi do razlika u
upotrebi pojedinih grafikih anglizama. Ispitanicima je podijeljena anketa koja se sastojala od
sedam kratkih pitanja. U svakom se pitanju ispitivala upotreba pojedinog grafikog anglizma.
Budui da u hrvatskome jeziku nije rijetkost da se nekim skraenicama daju engleski
nazivi, ispitana je upotreba skraenica BDP i PTSP.
1. BDP BIDIPI ILI BEDEPE?
Prvo se pitanje odnosilo na upotrebu skraenice BDP koja je akronim za bruto domai
proizvod. Ispitanici su odgovarali itaju li BDP kao bedepe ili bidipi. U hrvatskom bi se
jeziku taj akronim trebao itati kao bedepe, no nerijetko se uje i bidipi. Iako inaica bidipi
postoji, anketa je pokazala da se puno rjee upotrebljava nego bedepe. Veina ispitanika
zaokruila je odgovor bedepe, ak njih 97,44%. Samo 2,56% ispitanika zaokruilo je odgovor
bidipi. Oito se engleska inaica koristi u puno manjoj mjeri.
Grafiki to izgleda ovako:

Postavlja se pitanje kako je uope dolo do pojave inaice bidipi? Bruto domai proizvod na
engleskom je jeziku gross domestic product. Dakle, skraenica je GDP i od hrvatske se
skraenice razlikuje u jednom grafemu. Lako je mogue da je hrvatska skraenica zbog
slinosti i pod utjecajem auditivnih i audiovizualnih medija poprimila osobine engleske
skraenice.
2. PTSP PITIESPI ILI PETEESPE?
Drugo se pitanje odnosilo na itanje skraenice PTSP koja je akronim za
posttraumatski stresni poremeaj. Taj bi se akronim u hrvatskom jeziku trebao itati kao
peteespe, no nerijetko se uje i pitiespi. Budui da se bidipi, sudei po prolom pitanju, puno
manje koristi moglo bi se pretpostaviti da e i pitiespi zaokruiti manjina. No rezultati ankete
pokazali su upravo suprotno. Od 39 ispitanika, ak njih 71,79% PTSP ita kao pitiespi, a
28,21% kao peteespe.
Grafiki to izgleda ovako:

Nakon ovih rezultata postavljaju se dva pitanja. Prvo je zato se uope pojavila inaica
pitiespi? Odgovor je slian kao i u prvom pitanju. Engleski izraz za posttraumatski stresni
poremeaj jest posttraumatic stress disorder. Ponovo je mogue uoiti veliku slinost izmeu
dvaju kratica. Hrvatska je kratica PTSP, a engleska PTSD.
Drugo je pitanje zato se pitiespi toliko koristi, a bidipi ne? Toan je odgovor nemogue nai,
no moe se pretpostaviti da se kratica BDP najee pojavljuje u informativnim emisijama
6

poput dnevnika i vijesti na nacionalnoj televiziji gdje se strune slube brinu o izraavanju
voditelja pa iste nee dopustiti da se BDP proita kao bidipi. PTSP najee e se pojaviti u
emisijama vezanim za medicinu ili pak psihologiju i druge drutvene znanosti, no takve
emisije nisu za iru populaciju. Istovremeno, drutvu je dostupan velik broj filmova i serija
ratne ili sline tematike na engleskome jeziku pa je lako mogue da su upravo ti mediji usadili
pitiespi u ui govornika hrvatskoga jezika.
3. UPOTREBA GRAFEMA KARAKTERISTINIH ZA ENGLESKI JEZIK
Tree se pitanje odnosilo na upotrebu grafema karakteristinih za engleski jezik u
svakodnevnoj komunikaciji poput x umjesto ks i c umjesto k. Ta se svakodnevna
komunikacija odnosi na elektroniku potu, razne raunalne programe za razgovor
internetom, sms poruke i sl. Na pitanje koriste li grafeme x (umjesto ks) ili c (umjesto k) i sl.
28,21% ispitanika odgovorilo je potvrdno, a 71,79% ispitanika izjasnilo se da ne upotrebljava
grafeme koji nisu dio hrvatske latinice.
Grafiki to izgleda ovako:

irenje grafema atipinih za hrvatski jezik nije neobina pojava jer se u glasilima nerijetko
pojavljuju rijei kao to su sex i casino. To se posebno odnosi na neke dnevne novine koje
ciljaju na prosjenu itateljsku publiku koju privlae udarnim naslovima i utim tiskom.
Preuzimanje stranih grafema svakako treba izbjegavati.

4. OZNAKE ZA NOVANE JEDINICE

etvrto se pitanje odnosilo na upotrebu oznaka za novane jedinice. Kao prototipne
oznake uzete su oznake za euro, funtu i ameriki dolar.
Ispitanicima je postavljeno pitanje koje od navedenih oznaka koriste za euro, funtu i ameriki
dolar, a ponueni su odgovori a) EUR, GBP, USD, b) , , $ i c) koristim obje inaice oznaka.
Oznake EUR, GBP i USD oznake su meunarodnog novarstva i svoj izvor imaju u
engleskome jeziku dok se oznake , i $ koriste u zemljama u kojima se upotrebljavaju. Oba
su naina pravilna i mogu se koristiti, no moe se rei da je pravilnije upotrebljavati one
novane oznake koje su karakteristine za zemlju u kojoj se odreena valuta upotrebljava. Na
spomenuto je pitanje 17,95% ispitanika odgovorilo pod a), 58,97% ispitanika pod b), a
23,08% ispitanika pod c).
Grafiki to izgleda ovako:

5. PITANJE VELIKOG POETNOG SLOVA U NAZIVU KOLEGIJA

Ovo je anketno pitanje vjerojatno dalo najzanimljivije rezultate. Ispitanici su morali
zaokruiti reenicu kojoj bi dali prednost.
Ponueni odgovori bili su:
a) Studiram hrvatski jezik i knjievnost i povijest.
b) Studiram Hrvatski jezik i knjievnost i Povijest.
c) Studiram Hrvatski Jezik i Knjievnost i Povijest.
Za prvu se reenicu odluilo 51,28% ispitanika, za drugu 46,15% ispitanika, a za treu tek
2,56% ispitanika.
Grafiki to izgleda ovako:

to je pravilno i zato su ispitanici bili toliko podijeljeni izmeu dvije reenice? Jasno je da se
trea reenica moe odmah eliminirati kao pravilna jer nema potrebe da se i jezik i
knjievnost piu velikim poetnim slovom. To su ope imenice unutar naziva smjera na
fakultetu. Poznato je da je jedna od karakteristika engleskoga jezika pisanje kolegija i
kolskih predmeta velikim poetnim slovom. U Hrvatskom pravopisu Matice hrvatske nalazi
se pravilo o pisanju imena nastavnih predmeta i kolegija. Velikim poetnim slovom piu se
imena nastavnih predmeta i kolegija (npr. u slubenim dokumentima) (Badurina, Markovi,
Mianovi, 2008: 130). Takoer se navodi pravilo da se imena uenja, znanstvenih podruja i
disciplina piu malim poetnim slovom (Badurina, Markovi, Mianovi, 2008: 137).
Ispitanici imena kolegija i smjerova na fakultetu izjednauju sa znanstvenim disciplinama pa
nije udno to se vie od polovice ispitanika odluilo za prvu reenicu. Veliko se poetno

slovo sve ee upotrebljava za nazive pripadnika pokreta, lanova organizacija, za nazive

vjerskih zajednica, mjeseca, dana u tjednu Navedeni su primjeri karakteristika engleskog
pravopisa.
6. SANKT-PETERSBURG, SANKT-PETERBURG ILI PETROGRAD?
esto se pitanje odnosilo na pisanje imena ruskoga grada. Za Sankt-Petersburg
odluilo se ak 78,2% ispitanika, za Sankt-Peterburg 10,26% ispitanika, a za Petrograd
11,54% ispitanika. Jedan je ispitanik napisao da koristi inaice Sankt-Petersburg i SanktPeterburg, a jedan Sankt-Peterburg i Petrograd.
Grafiki to izgleda ovako:

Ruski naziv navedenog grada jest Sankt-Peterburg, hrvatska je inaica Petrograd, a engleska
Saint-Petersburg. Zanimljivo je uoiti da je inaica Sankt-Petersburg zapravo kombinacija
ruske i engleske inaice te da se upotrebljava kod gotovo 80% ispitanika. Jedan je ispitanik,
iako se u anketi taj podatak nije traio, zaokruio Sankt-Petersburg te napomenuo da zna da ta
inaica nije pravilna, ali ju koristi jer ju svi koriste. Ovdje se ne moe govoriti o pravilnoj i
nepravilnoj inaici jer je Sankt-Petersburg oito uao u masovnu upotrebu te se irenje te
inaice ne moe sprijeiti. Prednost svakako valja dati hrvatskoj inaici Petrograd, no ona se
oito slabije koristi. Odgovor na pitanje zato je to tako te zato se ne koristi hrvatska inaica
u glasilima i svakodnevnoj komunikaciji nemogue je pronai. Moe se jedino pretpostaviti
da hrvatska inaica nije ula u masovniju upotrebu (kao to su npr. uli Be za Wien ili pak
Budimpeta za Budapest) zbog velike udaljenosti samoga grada.
10

7. UPOTREBA NAVODNIH ZNAKOVA

Jedan od zanimljivijih oblika grafikih anglizama svakako su navodni znakovi.
Poznato je da se u engleskom jeziku koriste gornji navodni znakovi te je anketno pitanje
postavljeno s pretpostavkom da dio ispitanika i u hrvatskom jeziku koristi navodne znakove
karakteristine za engleski jezik. Ispitanicima su postavljena pitanja koje navodne znakove
najee koriste te ovisi li upotreba navodnih znakova o tome piu li tekst na raunalu ili
rukom.
Veina ispitanika koristi uobiajene ,,navodne znakove karakteristine za hrvatski
jezik (31 ispitanik). Nekoliko je ispitanika napomenulo da koritenje navodnih znakova ovisi
o jeziku u kojem piu odreeni tekst. Nije nepoznata upotreba ovakvih navodnih znakova (8
ispitanika) ili ak ovakvih (2 ispitanika). to se tie drugog dijela pitanja neki ispitanici
navode stavljaju u kurziv, nekima ovisi o fontu koji koriste, a neki upotrebljavaju razliite
navodne znakove na raunalu i ,,kad piu rukom.
Zanimljivo je napomenuti da ispitani studenti tehnikih znanosti upotrebljavaju
uglavnom navodne znakove karakteristine za engleski jezik vjerojatno zbog literature s
kojom se susreu i engleskog jezika kojim se slue u raznim raunalnim programima.

11

Jo neki primjeri grafikih anglizama

Jedan od zanimljivih primjera grafikih anglizama svakako su imena dravljana
zemalja u kojima se irilica koristi kao slubeno pismo. Inae je dananje ope naelo za
prenoenje imena iz drugih jezika da se imena iz jezika koji se piu latinicom prenose se u
hrvatski tekst tako kako se piu, a imena iz jezika koji se piu drugim pismima prenose se u
hrvatski jezik po odreenim transkripcijskim pravilima. Ta su transkripcijska pravila najee
preuzeta iz engleskoga jezika jer imena sportaa i javnih linosti openito u glasilima najee
dobivaju engleskooblina imena. Tako e, primjerice, rijetki prosjeni itatelj pomisliti da je
prezime poznate ruske tenisaice Marie Sharapove zapravo pogreno napisano. Njezino je
prezime , odnosno arapova.
Nije na odmet spomenuti i grafem q iza kojeg u engleskome jeziku obvezno ide u. To
u nekim jezicima nije sluaj. Primjer je toga ime stare kineske dinastije Qin koja e u literaturi
najee biti naena kao dinastija Quin.
U glasilima se vrlo esto pojavljuju udarni naslovi poput Dinamo vs. Hajduk ili Mirko
Filipovi vs. Kevin Randleman. Navedena kratica vs. oznaava englesku rije versus koja
znai protiv te je se sve ee upotrebljava u novinskom i sportskom diskursu.
Zanimljivo je spomenuti i neke mjerne jedinice. Poznate su mjerne jedinice inch, foot i
mile. Za sve navedene mjerne jedinice postoji ekvivalent u hrvatskome jeziku koji je u skladu
s hrvatskom tradicijom i metrologijom, a to su palac, stopa i milja. U hrvatskom se jeziku za
foot i mile upotrebljavaju izrazi stopa i milja, no in se zadrao unato ekvivalentu u
hrvatskome jeziku, a to je palac.
Takoer se vrlo esto u televizijskom programu mogu nai prijevodi saetka filmskih
radnji koji su neprilagoeni hrvatskom jeziku. Posebno se tu istiu klitike koje esto stoje na
pogrenim mjestima. Tako bi se, primjerice, reenica Rudy Baylor is a jobless young attorney
doslovno prevela kao Rudy Baylor je nezaposleni mladi pravnik bez voenja rauna o
poloaju enklitike. Pravilno bi bilo napisati Rudy Baylor nezaposleni je mladi pravnik ili
Rudy je Baylor nezaposleni mladi pravnik.

12

Zakljuak
Moe se zakljuiti da engleski jezik na svim jezinim razinama ima iznimno velik
utjecaj na hrvatski jezik, a vrlo vjerojatno i na ostale jezike u svijetu. Za razliku od leksikih
anglizama koji su predmet brojnih istraivanja, grafiki su anglizmi jo uvijek vrlo
neistraeno podruje. Grafiki su anglizmi, kao to se moe vidjeti iz priloenog, u velikoj
mjeri prisutni u jeziku te su u svakodnevnoj upotrebi. Govornici hrvatskoga jezika najee
nisu svjesni injenice da se u nekim izrazima uope radi o bilo kakvoj vrsti anglizma to
grafike anglizme ini jo zanimljivijima za razmatranje i daljnja istraivanja.

13

5. Literatura
1. Vladimir Ani, 2004. Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber
2. Lada Badurina, Ivan Markovi, Kreimir Mianovi, 2008. Hrvatski pravopis, Zagreb:
Matica hrvatska
3. Alemko Gluhak, 2009. Grafiki anglicizmi, u: Lada Badurina, Ivo Pranjkovi, Josip
Sili, Jezini varijeteti i nacionalni identiteti : Prilozi prouavanju standardnih jezika
utemeljenih na tokavtini, Zagreb: Disput
4. Alemko Gluhak, 2004. Ruska i neka druga imena u hrvatskom jeziku danas, u: Folia
onomastica Croatica 12-13 (http://hrcak.srce.hr/folia-onomastica)

www.maturski.org

14