Analiza Poslovanja Solaris D.D

VELEUILITE U IBENIKU
Predava: Anita Grubii, dipl.oec.
ANALIZA POSLOVANJA
NA PRIMJERU SOLARIS D.D.
POMONI MATERIJALI ZA IZUAVANJE
ibenik, STUDENI 2010.

0
SADRAJ
1. UVOD ............................................................................. 2
2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA ........................ 3
2.1 Svrha, korisnici i znaenje analize ......................................................................... 4
2.2 Struktura analize .................................................................................................... 5
2.2.1 Horizontalna analiza ....................................................................................... 5
2.2.2 Vertikalna analiza ........................................................................................... 6
2.3 Metode analize ...................................................................................................... 6
2.3.1 Komparativna analiza...................................................................................... 7
2.3.2 Analiza trenda ................................................................................................. 8
2.3.3 Analiza putem pokazatelja .............................................................................. 8
3. TUMAENJE FINANCIJSKIH IZVJEA ................ 10

3.1.1 Tumaenje pokazatelja likvidnosti ................................................................ 13
3.1.2 Tumaenje pokazatelja zaduenosti ............................................................... 15
3.1.3 Tumaenje pokazatelja aktivnosti .................................................................. 17
3.1.4 Tumaenje pokazatelja ekonominosti .......................................................... 19
3.1.5 Tumaenje pokazatelja profitabilnosti ........................................................... 20
3.1.5 Tumaenje pokazatelja investiranja ............................................................... 22
3.2 Usporedba rezultata financijskih izvjea ............................................................. 24
4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

DIONIKOG DRUTVA SOLARIS ................................26
4.1 Horizontalna i vertikalna analiza .......................................................................... 27
4.2 Pokazatelji likvidnosti.......................................................................................... 30
4.3 Pokazatelji zaduenosti ........................................................................................ 32
4.4 Pokazatelji aktivnosti ........................................................................................... 34
4.5 Pokazatelji ekonominosti ................................................................................... 36
4.6 Pokazatelji profitabilnosti .................................................................................... 37
4.7 Pokazatelji investiranja ........................................................................................ 39
5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA O POSLOVANJU

DIONIKOG DRUTVA SOLARIS ............................... 41
5.1 Poslovanje Solaris d.d. na temelju bilance i rauna dobiti i gubitka ...................... 41
5.2 Poslovanje Solaris d.d na temelju ocjena boniteta ................................................ 46
6. ZAKLJUAK.................................................................49
LITERATURA .................................................................. 51
POPIS PRILOGA .............................................................. 52
1. UVOD
Analiza financijskih izvjetaja poduzea zahtjevan je i sloen posao koji zahtijeva
teorijsko znanje vezano uz odabir odgovarajuih pokazatelja kao i njihovog ispravnog
tumaenja. Nadalje, do bi se pristupilo financijskoj analizi potrebno je poznavati
raunovodstvene tehnike koje prethode analizi kako bi se razumjelo kako primjena
pojedinih raunovodstvenih zahvata utjee na vrijednost podataka u temeljnim
financijskim izvjetajima.
Iako se analizom temeljnih financijskih izvjetaja koje su tvrtke sukladno zakonskoj
regulativi dune objaviti, apriori ne mogu dobiti apsolutno pouzdani pokazatelji
uspjenosti njihovog poslovanja, financijska analiza istih dobar je poetak svakog dubljeg
snimanja poslovanja poduzea.
Cilj ovog rada je analizirati temeljne financijske izvjetaje kako bi se stekao uvid u
poslovanje hotelska kue Solaris d.d., jedne od starijih hotelskih kua u Dalmaciji koja je
1996. privatizirana, a koja pokuava repozicionirati svoje mjesto na tritu putem
ulaganja u podizanje kvalitete smjetajnih jedinica, kao i ostalih popratnih sadraja.
Rad se kompozicijski sastoji od dva dijela, u prvom dijelu se daju teorijske pretpostavke
na temelju kojih je analiza poslovanja navedenog poduzea obavljena, dok se u drugom
dijelu pristupa analizi financijskih izvjetaja Solarisa d.d te daju zakljuna razmatranja o
poslovanju istog. Rad se uz uvod i zakljuak strukturno sastoji od etiri cjeline koje se
dalje u skladu s deduktivnim pristupom dijele u podcjeline.
Osnovne znanstvene metode koritene u pisanju ovog rada su deduktivno-induktivna
metoda, metoda analize i sinteze kao i znanstvena metoda kompilacije i komparacije.
2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA

Da bi se osigurao razvoj poduzea, a time i njegov opstanak na tritu potrebno je
upravljati poslovanjem i razvojem. Upravo u ovome se oituje znaenje analize
poslovanja poduzea, odnosno analize financijskih izvjea koja zapravo proizvodi
informacije potrebne za upravljanje.
Analiza financijskih izvjea prvenstveno je orijentirana na vrijednosne ili novane
podatke i informacije te je usmjerena na kvantitativne financijske informacije i zbog toga
se esto naziva i financijskom analizom.
Poduzee i njegovi poslovni partneri te dobavljai kapitala kreditori i investitori
obavljaju financijsku analizu. U poduzeu se provodi financijska analiza ne samo zbog
interne kontrole financijskog poslovanja ve i radi boljeg razumijevanja zahtjeva
dobavljaa kapitala, sadranih u financijskim uvjetima i izvrenju koje proizlazi iz toga.
Vrsta analize mijenja se u skladu s posebnim interesima ukljuenih strana.1
Analiza financijskih izvjea, za potrebe menadmenta, mora obuhvatiti: 2
analizu financijskih rezultata,
analizu financijskih uvjeta,
analizu financijske strukture te
analizu promjena u financijskoj strukturi.
U ovom kontekstu, analiza financijskih izvjea moe se opisati kao "proces primjene
razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iz financijskih izvjea
pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje" 3.
Uobiajeni postupci te analitika sredstva koja se koriste u analizi su sljedea:
Vukievi, M., Financije poduzea, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2006., str. 69
ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 156
3
isto
2
komparativna financijska izvjea koja omoguavaju sagledavanje promjena u

tijeku vremena (vie obraunskih razdoblja),
sagledavanje tendencija promjena pomou indeksa,
strukturna financijska izvjea,
analiza pomou pokazatelja i
specijalizirane analize.
2.1 Svrha, korisnici i znaenje analize

Analiza financijskih izvjea prvenstveno se izrauje za potrebe menadmenta poduzea,
s tim da se izvjea za interne potrebe sastavljaju s veom frekvencijom jer to omoguuje
donoenje objektiviziranih poslovnih odluka.
Svrha analize za interne potrebe je u tome da se ona koristi kao:
baza za prognozu buduih uvjeta, te planiranje budueg poslovanja i razvitka,
baza za pregovore s potencijalnim investitorima i vjerovnicima, te
instrument interne revizije i kontrole.
Za informacije koje proistjeu iz analize financijskih izvjea, osim menadmenta,

zainteresirani su i drugi korisnici, meu kojima se istiu:
vlasnici,
kreditori,
investitore,
analitiari fuzije i akvizicije poduzea,
revizori itd.
Znaenje analize promatra se prvenstveno s gledita upravljanja poslovanjem i razvojem

poduzea. Analiza prethodi procesu upravljanja, odnosno, prethodi procesu planiranja
koji je sastavni dio upravljanja. Zadatak analize je upravo u tome da prepozna dobre
osobine poduzea koje bi se trebale iskoristiti kao prednosti, ali i da prepozna slabosti
koje se odreenim aktivnostima trebaju ukloniti.
Ovisno o korisniku informacije koja proizlazi iz analize, te o njegovim interesima,

naglaava se znaenje pojedinih segmenata ukupne analize financijskih izvjea. 4 Stoga
je logino da kratkoronog kreditora prvenstveno zanimaju informacije o likvidnosti
poduzea; dugoronog investitora najvie zanimaju informacije o zaduenosti; dok su
vlasnici (dioniari) zainteresirani za dugoronu profitabilnost poduzea i njegovu
sigurnost, itd.
S druge strane, menadment poduzea zainteresiran je za sve aspekte poslovanja tako da
je za njega bitna cjelovita analiza financijskih izvjea, a ne samo njeni pojedini
segmenti.
2.2 Struktura analize

Koristei se svim dostupnim financijskim izvjeima, mogue je izraunati mnotvo
pokazatelja. Svaki analitiar eli imati skup odgovarajuih pokazatelja jer najbolji
analitiki postupak nije izraunati sve njih (sve pokazatelje), nego prepoznati i odluiti
koji od njih bi mogli biti korisni u konkretnoj analizi koju analitiar provodi.
2.2.1 Horizontalna analiza

Horizontalna analiza se definira kao "analiza financijskih izvjea koja omoguava
usporeivanje podataka u duem razdoblju, da bi se otkrile tendencije i dinamika
promjena pojedinih bilannih pozicija (financijskih podataka)"5.
Uobiajeni postupci i analitika sredstva koja se koriste u horizontalnoj financijskoj
analizi su:
komparativni financijski izvjetaji, te
Primjerice, Izvjetaj o dobiti koji se objavljuje za vanjske korisnike uvelike se razlikuje od onoga kojega
bi trebao imati direktor drutva. informacije o tome gdje se stvara dobiti smatraju se vrlo povjerljivima i
moraju se drati daleko ne samo od konkurenata, nego i od ulagaa u drutvo., Tracy, J.A., Kako itati i
razumjeti financijski izvjetaj, Jakubin i sin, Zagreb, 2001., str. 168
5
sagledavanje tendencija promjena pomou serije baznih indeksa.
2.2.2 Vertikalna analiza

Vertikalna analiza usmjerena je na razmatranje strukture financijskih izvjetaja, te se
najee definira kao "usporeivanje financijskih podataka (pozicija financijskih
izvjea) u jednoj godini"6.
Da bi se provela vertikalna analiza, potrebne su podloge koje omoguuju uvid u strukturu
bilance i izvjetaj dobiti i gubitka.
Kad je rije o vertikalnoj financijskoj analizi, strukturni financijski izvjetaji koji se
temelje na bilanci, usmjereni su na dva vana aspekta:
1. izvori kapitala poduzea, koji mogu biti kratkorone ili dugorone obveze, i
vlastiti izvori (vlasnika glavnica), te
2. iznos ukupnog kapitala poduzea uloen u tekua, fiksna ili ostala sredstva, a
kombinacija tih ulaganja u razne oblike sredstava odreena je djelatnou koju
poduzee obavlja.
2.3 Metode analize

Kao to je ve navedeno, osnovna svrha analize financijskih izvjea je procjena trenda,
veliine, dinamike i rizinosti buduih gotovinskih tijekova poduzea. Da bi se postigla
to cjelovitija i objektivnija slika o perspektivi poduzea ija izvjea se analiziraju,
potrebno je dobivene rezultate procijeniti s aspekta:
vremenske dinamike,
rezultata konkurencije, i
korporacijske strategije.
Analiza izvjea se moe provoditi slijedeim metodama, koje se meusobno

nadopunjuju i isprepleu, a to su:7
1. komparativna analiza,
2. analiza trenda i
3. analiza putem pokazatelja.
2.3.1 Komparativna analiza

Komparativna analiza provodi se usporedbom odabranih financijskih pokazatelja
poduzea s:
povijesnim pokazateljima,
pokazateljima konkurencije, odnosno djelatnosti, te
planiranim veliinama.
Usporedba s povijesnim pokazateljima predstavlja i jednu od metoda analize trenda, a

provodi se usporedbom pokazatelja u dva ili vie uzastopnih izvjetajnih razdoblja.
Usporedba s pokazateljima konkurencije vri se radi procjene izgleda poduzea u
budunosti. Moe se vriti usporedbom financijskih pokazatelja poduzea s prosjenim
pokazateljima za industriju. Ove rezultate treba paljivo tumaiti, ovisno u kakvom stanju
se industrija nalazi u tom trenutku (npr. ako je u recesiji, rezultati iznad prosjeka nisu
razlog slavlju).
Usporedba s planiranim veliinama se bazira na tome da se pokazatelji iz izvjea (dakle,
ono to je ostvareno) usporeuju s veliinama izraunatim na bazi planskih izvjea (ono
to je planirano, predvieno).
Vidui, Lj., Financijski menadment, RRiF-plus, Zagreb, 2006., str. 376
2.3.2 Analiza trenda

Analiza trenda prikazuje kretanje financijskog stanja tvrtke kroz vrijeme. esto se koristi
u kombinaciji s komparativnom analizom.
Ova analiza se moe provesti izraunom:
trendnih indeksiranih izvjea (horizontalna analiza) i
izvjea uobiajene veliine strukturnih izvjea (vertikalna analiza).
Izvjea koja se koriste prilikom analize trenda (bilanca i raun dobiti i gubitka),
pripremaju se na nain da se tijekom odreenog razdoblja stavke sukcesivnih izvjea
podijele sa stavkama iz izvjea koje je odabrano kao bazno ili standardno, odnosno
prikau se kao viekratnih poetnih stanja danih stavki. Upravo iz ovog razloga,
objektivnost ocjena dobivenih analizom trenda ovisi o kvalitetno odabranom baznom
izvjeu.
2.3.3 Analiza putem pokazatelja

Analiza putem pokazatelja je najee koritena analiza financijskih izvjea. Ona
predstavlja prvu fazu financijske analize.
Analiza putem pokazatelja pokazuje povezanost izmeu rauna u financijskim izvjeima
i omoguuje vrednovanje financijskog stanja i poslovanja tvrtke, a sve to na nain da
povezuje stavke iz jednog i/ili dvaju izvjea, odnosno knjigovodstvenih i/ili trinih
podataka.
Analizu putem pokazatelja je mogue vriti preko niza razliitih pokazatelja koji su
svrstani u razliite skupine ovisno o tome koji segment financijskog stanja, ili naina
poslovanja tvrtke, analiziraju8.
Ovisno o tome koje se odluke ele donijeti naglaava se znaenje pojedinih skupina (tipova) pokazatelja.
Primjerice, ukoliko se analiza provodi za bankara koji razmilja o tome da li e odobriti kratkoroni kredit
nekom poduzeu, tada se naglasak stavlja na postojeu financijsku situaciju poduzea i njegovu blisku
budunost. Zapravo, naglaava se znaenje pokazatelja koji mjere likvidnost. S druge strane, ako se radi o
dugoronom financiranju, tada se naglasak stavlja na mo poduzea da stvara prihode i njegovu efikasnost
Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvjea, su sljedee: 9

1. pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzea da podmiri svoje dospjele
kratkorone obveze;
2. pokazatelji zaduenosti mjere koliko se poduzee financira iz tuih izvora
sredstava;
3. pokazatelji aktivnosti mjere kako efikasno poduzee upotrebljava svoje resurse;
4. pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda, odnosno pokazuju
koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda;
5. pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloenog kapitala;
6. pokazatelji investiranja mjere uspjenost ulaganja u obine dionice.
Valja naglasiti kao izraunati pokazatelji, bez obzira na to o kojim pokazateljima je rije,
sami za sebe ne govore mnogo. Da bi se mogao donijeti kvalitetan i to realniji sud o
tome jesu li veliine pokazatelja zadovoljavajue ili nisu, potrebno je te pokazatelje
usporediti s odreenim standardnim veliinama koje su u ovom sluaju baza usporedbe.
poslovanja jer je poznato da neprofitabilna poduzea umanjuju vrijednost imovine i bez obzira na postojeu
dobru likvidnost, u budunosti nee moi iz ostvarenog poslovnog rezultata podmiriti obveze prema
dugoronim investitorima.
9
3. TUMAENJE FINANCIJSKIH IZVJEA
Openito govorei, dobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva

osnovna kriterija, a to su:
1. kriterij sigurnosti i
2. kriterij uspjenosti, tj. efikasnosti.
POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Pokazatelji
likvidnosti
Pokazatelji
zaduenosti
Pokazatelji
aktivnosti
Pokazatelji
ekonominosti
Pokazatelji
profitabilnosti
Pokazatelji
investiranja
USPJENOST
poslovanja
SIGURNOST
poslovanja
TEMELJNI KRITERIJI
DOBROG POSLOVANJA
Slika 1. Shematski prikaz povezanosti pokazatelja analize financijskih izvjetaja i

temeljnih kriterija dobrog poslovanja
Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 174
10
Kao to je i vidljivo iz gornje slike, pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i aktivnosti mogu

se smatrati pokazateljima
sigurnosti poslovanja.
druge strane,
pokazatelji
ekonominosti, profitabilnosti i investiranja su pokazatelji uspjenosti (efikasnosti)

poslovanja poduzea. Vidljivo je i da se pokazatelji aktivnosti mogu svrstati i u
pokazatelje sigurnosti i u pokazatelje uspjenosti. Naime, koeficijent obrtaja sredstava
(kao jedan od pokazatelja aktivnosti) s jedne strane bitno utjee na likvidnost i
financijsku stabilnost pokazatelji sigurnosti, a s druge strane utjee i na rentabilnost
poslovanja pokazatelj uspjenosti.
3.1 Tumaenje rezultata analize putem pokazatelja

Kao to je ve navedeno, svrha analize financijskih izvjea je procjena trenutnog stanja
poduzea te procjena njegove budunosti, odnosno perspektive. Zbog toga se dogaaji
procjenjuju s aspekta njihovog mogueg negativnog utjecaja na stanje poduzea u
budunosti.
Izraunati pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Usporedbom pokazatelja s
odreenim standardnim veliinama (koje ine bazu usporedbe), moe se donijeti
kvalitetan sud o tome jesu li veliine nekih pokazatelja zadovoljavajue ili nisu.
Najee koritene standardne veliine tih pokazatelja su: 10
planirani pokazatelj za period koji se analizira,
kretanje veliine odreenog pokazatelja tijekom odreenog vremena u istom

poduzeu,
veliina tog pokazatelja u slinom poduzeu koje pripada istoj grupaciji, te
prosjena vrijednost odreenog pokazatelja ostalih poduzea koja pripadaju istoj

grupaciji.
Problemi koji se javljaju kod usporedbe pokazatelja poduzea s pokazateljima za

industriju proizlaze iz: 11
10
11
Vidui, Lj., Financijski menadment, RRiF-plus, Zagreb, 2006., str. 400
11
kvalitete baze koja se uzima kao standard,
veliine poduzea,
stupnja diversifikacije poslovanja i
strategije poduzea.
Valja napomenuti da je pretpostavka za kvalitetnu analizu na bazi usporedbe s prosjekom

industrije ta da je industrija efikasna i ujedno prosperitetna. Pokazatelji za industriju
mogu predstavljati dobre standardne vrijednosti pod pretpostavkom da ciljevi i uvjeti
poduzea odgovaraju ciljevima i uvjetima industrije, te da industriju ine poduzea koja
imaju dobar menadment i koja su uspjena.
Takoer, poduzea se mogu bitno razlikovati u veliini, pa bi u tim sluajevima bilo
dobro poduzea iz industrije svrstati u podgrupe prema kriteriju veliine, te pokazatelje
poduzea usporediti s prosjekom podgrupe kojoj poduzee pripada.
Za poduzea koja posluju u vie industrija, trebalo bi raunati skupine pokazatelja za
poslovanje odjeljaka koji djeluju u razliitim industrijama, s ijim bi se onda prosjecima
mogli i usporeivati.
Ako se govori o procjeni budueg stanja odnosno perspektive poduzea na temelju
financijskih izvjea tada prognoza financijskih pokazatelja zahtijeva poznavanje mikro i
makro uvjeta poduzea i njegovih planova. Dakle, onaj tko vri financijsku analizu mora
procijeniti pruaju li uvjeti u gospodarstvu i industriji, kvaliteta menadmenta i drugi
potencijali poduzea, bilo organizacijski ili ljudski, garanciju da e se donijeti planovi i
ostvariti.
Ocjenjivanju, odnosno procjenjivanju pokazatelja uvijek treba prii paljivo, imajui u
vidu globalnu sliku. Primjerice, niski pokazatelj likvidnosti ne znai da poduzee nee
biti u stanju podmiriti svoje obveze. Ukoliko ima rezervni kapacitet zaduivanja, te ima
dobru profitabilnost i visoki omjer dugotrajne imovine, znai da moe uzeti dugoroni
kredit za otplatu kratkoronog ili pak prodati imovinu. Takoer, ako tvrtka na bazi
12
snienja prodajnih cijena (ime si sniava profitnu maru) provodi politiku proirenja
prodaje, preko visokog obrta ukupne imovine moe ostvariti visoki povrat na vlastiti
kapital.
Za neka poduzea raunovodstveni podaci su priblini ekonomskoj realnosti, dok je za
neka potrebno istraiti brojeve u izvjetaju da bi se temeljito analiziralo njihovo
financijsko stanje i poslovanje. Knjigovodstveni podaci razliitih poduzea trebali bi biti
standardizirani, koliko je to mogue, te uzimani oprezno u analitike svrhe zato to
nijedan omjer ne daje dovoljne informacije za prosuivanje financijskog stanja i
poslovanja poduzea.12 Ponekad poduzea pribjegavaju i friziranju13 financijskih
izvjea. Veina drutava nije sklona otvoreno izloiti sve injenice. Loe se vijesti ili
taje ili barem ne iskazuju dovoljno jasno, dok god je to mogue. Oito je da u
financijskim izvjetajima nedostaje otvorenosti i nepristranosti. Malo je drutava koja su
potpunim objavljivanjem vlastitih pogreaka i potekoa spremna iznijeti svoje prljavo
rublje pred javnost. U financijskim izvjetajima postoji mjesto za analizu i komentare
poslovodstva, ali to su obino prilino ublaene verzije onoga to se dogodilo tijekom
godine. Dosadanja praksa financijskog izvjetavanja, naalost jasno pokazuje da sve dok
nadlena tijela ne obveu drutva, malo je onih koja e odreene podatke dobrovoljno
davati.14
3.1.1 Tumaenje pokazatelja likvidnosti

Likvidnost je sposobnost poduzea da nenovane dijelove sredstava pretvara u novani,
likvidni oblik te kada te transformacije teku bez zastoja, kaemo da je gospodarski
subjekt likvidan. Dakle, pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzea da podmiri
12
Vukievi, M. Financije poduzea, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2006., str.71

Friziranje (window-dressing) predstavlja primjenu razliitih raunovodstvenih metoda i postupaka kako
bi godinji financijski izvjetaj poduzea djelovao to privlanije. Ovaj postupak je legalan ako se odnosi
na ubrzavanje prihoda i odgaanje rashoda., ili ako je rije o bilanci precjenjivanje imovine ili
podcjenjivanje imovine; Ivanovi, Z., Financijski menadment, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997., str.
76.
14
Tracy, J.A., Kako itati i razumjeti financijski izvjetaj, Jakubin i sin, Zagreb, 2001., str. 167.
13
13
svoje dospjele kratkorone obveze. Ovi pokazatelji smatraju se pokazateljima sigurnosti

poduzea.
U pokazatelje likvidnosti se ubrajaju:

1. koeficijent trenutne likvidnosti,
2. koeficijent ubrzane likvidnosti,
3. koeficijent tekue likvidnosti te
4. koeficijent financijske stabilnosti.
Koeficijent trenutne likvidnosti govori da li je tvrtka u mogunosti da u kratkom
vremenskom roku pribavi novana sredstva za podmirenje obveza. Pokazatelj bi trebao
biti vei od 0,5.
Koeficijent ubrzane likvidnosti govori da li je tvrtka u stanju podmiriti svoje kratkorone
obveze upotrebom najlikvidnije imovine. Njegova vrijednost mora biti minimalno 1, to
znai da kratkorone obveze ne bi smjele biti vee od zbroja iznosa novca i potraivanja.
Ako je pokazatelj visok, znai da treba unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja
suvika gotovine, pootriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne
imovine.
Koeficijent tekue likvidnosti govori da li je kratkotrajna imovina tvrtke barem dvostruko
vea od kratkoronih obveza. Poeljno je da ovaj pokazatelj bude vei od 2 to znai da
kratkotrajna imovina mora biti makar dvostruko vea od kratkoronih obveza.
Previsoki
pokazatelj
upuuje
na
slabo
upravljanje
kratkotrajnom
imovinom,
nekonkurentne zalihe ili slabo koritenje kratkoronih kredita. Ukoliko pokazatelj

pokazuje silazan trend, upozorava da kratkorone obveze rastu i/ili se kratkotrajna
imovina smanjuje. Rjeenje moe biti u poveanju ulaganja u neki od oblika kratkotrajne
imovine ili u reduciranju nekih od oblika kratkoronih obveza.
14
Tablica 1. Nain izrauna pokazatelja likvidnosti

NAZIV POKAZATELJA
Koeficijent trenutne
likvidnosti
Koeficijent ubrzane
likvidnosti
Koeficijent tekue
likvidnosti
Koeficijent stabilnosti
BROJNIK
NAZIVNIK
novac
kratkorone obveze
novac + potraivanja
kratkorone obveze
kratkotrajna imovina
kratkorone obveze
dugotrajna imovina
kapital + dugorone obveze
Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje koliko dugo se je dugotrajna imovina

financirala iz dugoronih sredstava. Ovaj pokazatelj mora biti manji od 1, jer to onda
ukazuje da se neto radni kapital (razlika izmeu kratkotrajne imovine i kratkotrajnih
obveza) poveava, a to povoljno utjee na odravanje likvidnosti.
Kao to je ve navedeno, za pokazatelje likvidnosti (osim menadmenta) ponajvie su
zainteresirani bankari koji razmiljaju o tome da li da odobre odreeni kratkoroni kredit
nekom poduzeu. Ujedno, niski pokazatelj likvidnosti ne znai da poduzee nee biti u
stanju podmiriti svoje obveze. Ukoliko ima rezervni kapacitet zaduivanja, te ima dobru
profitabilnost i visoki omjer dugotrajne imovine, znai da moe uzeti dugoroni kredit za
otplatu kratkoronog ili pak prodati imovinu.
3.1.2 Tumaenje pokazatelja zaduenosti

Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se poduzee financira iz tuih izvora sredstava.
Koriste se za procjenu financijskog rizika tvrtke te se smatraju pokazateljima sigurnosti
poduzea.
Pokazatelji su odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz vlastitog
kapitala, a koliko je financirano iz tueg, te je stoga, pomou ovih pokazatelja mogue
utvrditi omjer vlastitog i tueg kapitala.
15
Najei pokazatelji su:

1. koeficijent zaduenosti,
2. koeficijent vlastitog financiranja,
3. koeficijent financiranja,
4. pokrie trokova kamata,
5. faktor zaduenosti te
Raunaju se na temelju podataka

iz bilance
iz bilance i rauna dobiti i gubitka
6. stupanj pokria I. i stupanj pokria II.

Koeficijent zaduenosti pokazuje koliko od ukupnih sredstava je financirano iz tuih
izvora. Pokazatelj se izraava u postotku, a mora biti manji od 0,5 to onda znai da
tvrtka nije prezaduena te da je sigurna za ulaganja. Vii pokazatelj znai da je tvrtka
rizina, da mora plaati vee trokove kamata.
Koeficijent vlastitog financiranja govori u kojem omjeru vlastita sredstva sudjeluju u

financiranju poslovanja. Pokazatelj mora bit vei od 0,5, to onda znai da je poslovanje
financirano s vlastitim sredstvima vie od 50%.
Koeficijent financiranja pokazuje kolika je rizinost ulaganja u odreeno poduzee. to je
koeficijent manji, manja je i rizinost, te obrnuto.
Pokrie trokova kamata pokazuje razmjer u kojem poslovni dobitak moe pasti, a da se
ne dovede u pitanje plaanje kamata, odnosno govori da li je tvrtka u mogunosti
podmiriti trokove kamata za kredit kojeg je podignula. Pokazatelj bi trebao biti vei od
3, a izraava se kao "puta" ili x. to je pokazatelj vei, to je vea sigurnost vjerovnika.
Meutim, visoki pokazatelj moe znaiti i da financijska poluga nije dovoljno
iskoritena.
Faktor zaduenosti pokazuje da li je tvrtka u stanju podmiriti svoje obveze unutar 5
godina, uz postojee uvjete poslovanja i ostvarivanje dobiti. Manji faktor znai manju
zaduenost.
16
Stupanj pokria I. i stupanj pokria II. koriste se za razmatranje pokria dugotrajne

imovine glavnicom. Stupanj pokria I. (zlatno bankarsko pravilo) govori da li se je
potovala rona usklaenost, a stupanj pokria II. (zlatno bilanno pravilo) da li se je
potivala usklaenost s obzirom na vlasnitvo. Pokazatelj stupnja pokria II. uvijek mora
biti vei od 1 jer je poznato da dio dugoronih izvora, zbog odravanja likvidnosti, mora
biti iskoriten za financiranje kratkotrajne imovine.
Tablica 2. Nain izrauna pokazatelja zaduenosti
NAZIV POKAZATELJA
Koeficijent
zaduenosti
Koeficijent vlastitog
financiranja
Koeficijent financiranja
Pokrie trokova kamata
Faktor zaduenosti
BROJNIK
NAZIVNIK
ukupne obveze
ukupna imovina
glavnica
ukupna imovina
ukupne obveze
Glavnica
dobit prije poreza i kamata
Kamate
ukupne obveze
zadrana dobit + amortizacija
glavnica
dugotrajna imovina
Stupanj pokria I.
Stupanj pokria II.
glavnica + dugorone obveze
dugotrajna imovina
3.1.3 Tumaenje pokazatelja aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti slue za mjerenje efikasnosti poduzea pri koritenju svojih
raspoloivih resursa. Ovi pokazatelji mogu se smatrati i pokazateljima sigurnosti i
pokazateljima uspjenosti poslovanja poduzea.
Pokazatelji aktivnosti upuuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, a u
njih se ubrajaju sljedei pokazatelji:
17
1. koeficijent obrta ukupne imovine,

2. koeficijent obrta kratkotrajne imovine,
3. koeficijent obrta dugotrajne imovine,
4. koeficijent obrta potraivanja te
Raunaju se
na temelju
podataka iz bilance i rauna
dobiti i gubitka
5. trajanje naplate potraivanja u danima.
Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje koliko dana je potrebno da se obrne ukupna
imovina poduzea, odnosno pokazuje kolika je efikasnost tvrtke u koritenju imovine u
stvaranju rezultata. Ovaj pokazatelj bi trebao biti to vei, a izraava se kao "puta" ili x.
Ukoliko pokazatelj iznosi (primjerice) 0,8 puta, to znai da tvrtka na jednu kunu uloene
imovine ostvaruje 0,8 kuna prodaje.
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine nam govori koliko se puta, u tijeku godine dana,
obrne kratkotrajna imovina. Poeljno je da pokazatelj bude to vei.
Koeficijent obrta dugotrajne imovine prikazuje kolika je efikasnost koritenja strojeva i
opreme poduzea te je takoer poeljno da koeficijent bude to vei, dok u industriji
iznosi oko 1,1. Niski pokazatelj upuuje na mogue probleme u vezi s marketingom, ili
da tvrtka ima novija postrojenja i opremu koja su nedovoljno iskoritena.
Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko se novanih jedinica prihoda moe
ostvariti s 1 kunom uloenom u potraivanja. Poeljna veliina ovog pokazatelja je 3,6.
Tablica 3. Nain izrauna pokazatelja aktivnosti
NAZIV POKAZATELJA
BROJNIK
NAZIVNIK
Koeficijent obrta ukupne imovine
ukupni prihod
ukupna imovina
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine
ukupni prihod
kratkotrajna imovina
Koeficijent obrta potraivanja
prihodi od prodaje
Potraivanja
Trajanje naplate potraivanja u danima
broj dana u godini (365)
koeficijent obrta potraivanja
18
Trajanje naplate potraivanja u danima govori koliko dugo poduzee mora ekati prije
nego dobije gotovinu od prodaje na trgovaki kredit. On reflektira efikasnost naplate
potraivanja, kreditne politike i aktivnosti menadmenta. Pokazatelj za razdoblje naplate
u industriji je 100 dana. Visoki pokazatelj moe biti odraz krize nelikvidnosti, loe
kvalitete robe ili pak liberalne kreditne politike, dok s druge strane, niski pokazatelj moe
biti odraz restriktivne kreditne politike koja koi prodaju.
Osim pokazatelja koji su prikazani u tablici, mogue je izraunati i mnoge druge
koeficijente obrta, kao na primjer koeficijent obrta ukupnih zaliha, koeficijent obrta
pojedinih vrsta zaliha, a mogue je i izraunati koeficijente obrta potraivanja za svakog
pojedinog kupca i slino. Pri tome je vano, i s aspekta sigurnosti i s aspekta uspjenosti,
da je koeficijent obrta to vei broj, jer to onda ukazuje da je vrijeme vezivanja ukupne i
pojedinih vrsta imovine to krae.
3.1.4 Tumaenje pokazatelja ekonominosti

Pokazatelji ekonominosti mjere odnos izmeu prihoda i rashoda te tako pokazuju koliko
se prihoda ostvari po jedinici rashoda.
U ove se pokazatelje ubrajaju:
1. ekonominost ukupnog poslovanja,
2. ekonominost prodaje,
3. ekonominost financiranja te
4. ekonominost izvanrednih aktivnosti.
Raunaju se na temelju
podataka iz rauna dobiti i
gubitka
Tablica 4. Nain izrauna pokazatelja ekonominosti
Ekonominost ukupnog poslovanja
ukupni prihodi
ukupni rashodi
Poeljna
veliina
>1
Ekonominost poslovanja (prodaje)
prihodi od prodaje
rashodi prodaje
>1
Ekonominost financiranja
financijski prihodi
financijski rashodi
>1
Ekonominost izvanrednih aktivnosti
izvanredni prihodi
izvanredni rashodi
>1
NAZIV POKAZATELJA
BROJNIK
NAZIVNIK
19
Odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda rezultira pokazateljem ukupne ekonominosti

ili ekonominou ukupnog poslovanja. Za kompleksnije sagledavanje poslovanja, osim
ovog temeljnog pokazatelja ekonominosti, potrebno je raunati i druge, tzv. parcijalne
pokazatelje
ekonominosti.
To
omoguava
sagledavanje
utjecaja
parcijalnih
ekonominosti na ukupnu ekonominost poduzea.

Poeljno je da pokazatelji ekonominosti budu to vei.
3.1.5 Tumaenje pokazatelja profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloenog kapitala te tako izraavaju snagu zarade
tvrtke. Oni pokazuju ukupni efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na
mogunost ostvarenja profita. Iskazuju se u obliku postotka (%).
Profitabilnost se moe mjeriti:
1. u odnosu na obujam prodaje (bruto i neto profitna mara) i
2. u odnosu na ulaganja (profitabilnost imovine i vlastitog kapitala).
Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su:
1. bruto profitna mara,
2. neto profitna mara,
Raunaju se na temelju podataka iz rauna

dobiti i gubitka
3. neto rentabilnosti imovine,

4. bruto rentabilnost imovine,

iz bilance i rauna dobiti i gubitka
5. rentabilnost vlastitog kapitala,

6. temeljna snaga zarade,
7. povrat na ukupnu imovinu/ulaganje (ROA ili ROI) te
8. povrat na vlastiti kapital/dioniku glavnicu (ROE).
20
Tablica 5. Nain izrauna pokazatelja profitabilnosti

NAZIV POKAZATELJA
BROJNIK
NAZIVNIK
Neto mara profita
neto dobit + kamate
ukupni prihod
Bruto mara profita
dobit prije poreza + kamate
ukupni prihod
Neto rentabilnost imovine
neto dobit + kamate
ukupna imovina
Bruto rentabilnost imovine
dobit prije poreza + kamate
ukupna imovina
Rentabilnost vlastitog kapitala
neto dobit
vlastiti kapital (glavnica)
Pokazatelj bruto profitne mare odraava politiku cijena koju tvrtka provodi, a ujedno i
efikasnost proizvodnje, odnosno kontrolu trokova.
Nizak pokazatelj moe znaiti da se tvrtka opredijelila za poveanje profitabilnosti
poveanjem obujma (pa e imati i visok obrt imovine i zaliha). Visoki pokazatelj moe
znaiti da tvrtka eli visokom marom ostvariti visoki profit po jedinici prodaje, rtvujui
obujam prodaje. Ako se visoka mara ostvaruje visokim cijenama, konkurentnost tvrtke
moe doi u pitanje, posebno ako nema poseban poloaj na tritu (npr. monopol).
Pokazatelj neto profitne mare pokazuje kako menadment kontrolira trokove, rashode i
prihode, pa se koristi kao pokazatelj efikasnosti menadmenta.
Niski pokazatelj moe biti rezultat relativno niskih cijena ili relativno visokih trokova u
odnosu na ostvarenu prodaju. Stoga se niska profitna mara moe objasniti borbom za
zadravanje udjela na tritu, u uvjetima pojaane konkurencije, snienjem cijena ili
zadravanjem postojeih cijena proizvoda.
Pri utvrivanju rentabilnosti imovine razlikuje se neto i bruto rentabilnost. I ovdje je, kao
i kod mare profita, razlika u obuhvatu poreza u brojniku pokazatelja. Stoga, razlika
izmeu ta dva pokazatelja upuuje na relativno porezno optereenje u odnosu na ukupnu
imovinu.
Osim ovih pokazatelja, jo se rauna i rentabilnost vlastitog kapitala, koja je zapravo i
najznaajnija. Na temelju usporedbe rentabilnosti vlastitog kapitala i rentabilnosti ukupne
imovine te kamatne stope koja odraava cijenu kotanja tueg kapitala, mogue je doi
do zanimljivih zakljuaka o stupnju koritenja financijske poluge.
21
Pokazatelj temeljne snage zarade je dobar pokazatelj za usporednu analizu u sluaju kada
postoje razlike u stupnju financijske poluge. Vea snaga zarade mogla bi se osigurati
primjenom programa kontrole trokova te veeg obrta ukupne imovine na bazi
poveanog obujma prodaje.
Pokazatelj se rauna kao odnos izmeu EBIT-a i ukupne imovine, gdje je EBIT dobit
prije oporezivanja uveana za kamate.
Povrat na ukupnu imovinu pokazuje sposobnost tvrtke da koritenjem raspoloive
imovine ostvari dobit. Usporedbom ove stope s kamatnom stopom moe se zakljuiti
isplati li se tvrtki zaduivati, jer je razlika izmeu ROA i kamatne stope financijska korist
od zaduivanja koja pripada dioniarima.
Povrat na vlastiti kapital pokazuje snagu zarade u odnosu na ulaganja dioniara (izraena
prema knjigovodstvenoj vrijednosti), dakle, koliko je poduzee zaradilo na financijskim
sredstvima koja su uloili dioniari.
Valja napomenuti da se kod poduzea koje proizvodi proizvode vee rizinosti u odnosu
na proizvode drugih tvrtki u industriji, javljaju natprosjeni pokazatelji profitabilnosti i
pokria kamate, te nii pokazatelji zaduenosti.
3.1.5 Tumaenje pokazatelja investiranja

Pokazatelji investiranja slue za mjerenje uspjenosti ulaganja u dionice poduzea. Iako
se posebno ne naglaava, podrazumijeva se da se radi o obinim dionicama. Za izraun
pokazatelja investiranja, osim podataka iz financijskih izvjea, potrebni su podaci o
dionicama (o njihovom broju te njihovoj trinoj vrijednosti).
Najee koriteni pokazatelji investiranja su:
1. dobit po dionici (EPS),
2. dividenda po dionici (DPS),
22
3. odnos isplate dividendi (DPR),

4. odnos cijene i dobiti po dionici (P/E),
5. ukupna rentabilnost dionice te
6. dividendna rentabilnost dionice.
Dobit po dionici (EPS) i dividenda po dionici (DPS) govori koliko se kuna dobiti ili
dividendi ostvari po dionici. U pravilu je dobit po dionici vea od dividende po dionici jer
se dio dobiti zadrava. Meutim, mogua je i obrnuta situacija ali to onda znai da su
dividende isplaivane iz zadrane dobiti.
Odnos isplate dividendi prikazuje odnos izmeu dividendi po dionici i dobiti po dionici.
Odnos cijene i dobiti po dionici pokazuje koliko je trina vrijednost dionice vea od
dobiti po dionici.
Ukupna rentabilnost dionice i dividendna rentabilnost dionice su, sasvim sigurno,

najznaajniji pokazatelji investiranja. To su u biti pokazatelji rentabilnosti vlastitog
kapitala. No u ovoj situaciji je bitno da vlastiti kapital nije iskazan po knjigovodstvenoj,
ve po trinoj vrijednosti.
U normalnim situacijama ukupna rentabilnost je vea od dividendne rentabilnosti, no i
ovdje je mogu obrnuti sluaj, ali samo ako se dividende isplauju iz zadrane dobiti
kumulirane u prethodnim obraunskim razdobljima.
Tablica 6. Nain izrauna pokazatelja investiranja
NAZIV POKAZATELJA
BROJNIK
NAZIVNIK
Dobit po dionici (EPS)
neto dobit
broj dionica
Dividenda po dionici (DPS)
dio neto dobiti za dividende
broj dionica
Odnos isplate dividendi (DPR)
dividenda po dionici (DPS)
dobit po dionici (EPS)
Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E)
trina cijena dionice (PPS)
Ukupna rentabilnot dionice
Dividendna rentabilnost dionice
dividenda po dionici (DPS)
23
3.2 Usporedba rezultata financijskih izvjea

Sve analize raunovodstvenih podataka obuhvaaju usporedbe. Tvrdnja koja kae da je
odreeno poduzee "X" zaradilo milijun kuna dobiti sama po sebi nije upotrebljiva,
gotovo da ni ne govori nita. Ova tvrdnja e postati korisna samo ako i kad se usporedi s
neim drugim, bilo da se radi o usporedbi s drugim poduzeima iz iste grane, ili da se
radi o usporedbi sa prologodinjom zaradom poduzea "X".
Kroz financijska izvjea poduzea mogu se dobit priblino toni opisi stvarnog
poslovanja i stvarnog stanja u kojem se poduzee nalazi. No pronalaenje odgovarajueg
standarda s kojim se te stvarne svote mogu usporediti esto je teko.
Stvarni iznos iz financijskog izvjea moe se usporeivati s etiri tipa standarda, a to su
sljedei:15
1. iskustvom,
2. budetom,
3. nekim povijesnim iznosom, te
4. vanjskim mjerilom.
Analitiari i menaderi postupno izgrauju vlastite ideje o tome to je dobro, a to loe
poslovanje. Vana prednost koju imaju ljudi s iskustvom je da posjeduju osjeaj o tome
to su ispravni odnosi u danoj situaciji. Ponekad su ti subjektivni standardi analitiara i
menadera vaniji od standarda temeljenih na mehanikoj usporedbi.
Sva poduzea pripremaju budete koji pokazuju kakvo se poslovanje oekuje pod
postojeim okolnostima. Ako stvarno poslovanje odgovara planiranom, logiki se
zakljuuje da je poslovanje bilo dobro.
Usporedba tekueg poslovanja poduzea s prijanjim poslovanjem konzistentna je s
filozofijom menadmenta o kontinuiranom poboljanju. Takva usporedba ne zadire u
problem razlika u raunovodstvenoj metodi. Ako se metoda mijenjala, promjena se mora
objaviti u financijskim izvjeima. U najboljem sluaju, usporedba tekuih svota s
15
Anthony, R., N., Reece, J., S., Raunovodstvo, Financijsko i upravljako raunovodstvo, RRiF-plus,
Zagreb, 2004., str. 299
24
povijesnim svotama istog poduzea moe pokazati samo da je tekue razdoblje bolje ili
loije od prologa. No to ne moe biti zdrava osnova za prosudbu.
Kad se jedno poduzee usporeuje s drugima, razlike u okolini i raunovodstvu mogu
proizvesti ozbiljne probleme u usporeivanju. No ako analitiar uzme u obzir te razlike,
tada vanjski podaci omoguavaju provjeru poslovanja kod koje je prednost u tome to se
do njih dolo neovisno.
Nijedan od navedenih standarda nije savren, no esto je mogue ugrubo provesti
korekciju za one faktore koji uzrokuju neusporedivost. Usporedba tada moe uputiti na
vana pitanja koja valja istraiti, jer ona e rijetko sama ponuditi odgovore na ta pitanja.
Neka poduzea kao mjerilo za usporedbu uzimaju rezultate visoko cijenjenog
konkurenta. Druga pak, izmeu svojih poslovnih jedinica pronalaze onu s najboljim
poslovanjem te njene rezultate upotrebljavaju kao mjerilo s kojim usporeuju poslovanje
ostalih jedinica. Danas je ak, putem Interneta i kompjutorskih baza podatka omoguen
pristup financijskim i statistikim informacijama pojedinih tvrtki koje ih objavljuju.
Glavna vrijednost analize financijskih izvjea je da ona sugerira pitanja na koja treba
traiti odgovore. Ovakva analiza rijetko daje odgovore na pladnju, nego se u njih mora
proniknuti. Velika i nepovoljna razlika izmeu stvarnog poslovanja (ostvarenih rezultata)
i bilo kojeg standarda koji je upotrijebljen, upuuje na to da neto moda nije u redu te to
onda vodi do nove analize, odnosno istrage. Pa i tada kada analiza pokazuje da je neto
loe, ona rijetko pokazuje postojee uzroke tog loeg stanja. Meutim, ipak omoguava
da se sagleda itavo stanje, svi pokazatelji te da se pomou njih pokua prodrijeti u
mjesto gdje je nastao problem.
25
4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA DIONIKOG

DRUTVA SOLARIS d.d.
Tvrtka SOLARIS d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam registrirana je kao
dioniko drutvo. Sjedite tvrtke je u ibensko-kninskoj upaniji, Hotelsko naselje
Solaris b.b., ibenik. Tvrtka je postala dioniko drutvo 26.10.1995. godine.
ifra oznake oblika vlasnitva je 20, to oznaava udio privatnog kapitala vie od 50% u
veinskom vlasnitvu domaih pravnih osoba. ifra djelatnosti je 55100, to predstavlja
ugostiteljstvo, trgovinu, iznajmljivanje plovila, djelatnost marina, sportske i rekreacijske
djelatnosti i slino.
Solaris d.d. nema podrunica. Na zadnji dan 2004. godine u Solarisu d.d. su bile
zaposlene 172 osobe, 2005. godine 253 osobe, a na zadnji dan 2006. godine 298 osoba.
Solaris d.d. ima otvoren iro-raun kod Jadranske banke d.d. ibenik. U emisiji redovnih
dionica izdano je ukupno 726.990 dionica pod oznakom SLRS-R-A. Nominalna
vrijednost dionice 2004. godine iznosila je 372,02 kune, a 2005. i 2006. godine iznosi
300 kuna. Dionice Solarisa d.d. kotiraju na Zagrebakoj burzi.
Deset najveih dioniara tvrtke SOLARIS d.d. u 2006. godini su: Ugo-grupa d.o.o.,
Solaris d.d., Jadranska banka d.d., Erste bank d.o.o., Hrvatski fond za privatizaciju, kojo
Franjo, Raiffeisenbank Austria, Vlatko Perak, Priji Neboja i Bumbak Frane.
Horizontalna i vertikalna analiza te analiza financijskih pokazatelja tvrtke SOLARIS
d.d. iz ibenika raena je na temelju financijskih izvjetaja objavljenih na internet
stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Zagrebake burze. Navedeni
financijski izvjetaji sastavni su dio ovog rada, te predstavljaju priloge od 1 do 6.
Financijska analiza obuhvaa razdoblje od tri poslovne godine, i to 2004., 2005. i 2006.
godinu.
26
4.1 Horizontalna i vertikalna analiza

Za Solaris d.d. izvrena je horizontalna i vertikalna analiza bilance i rauna dobiti i
gubitka za razdoblje od 2004. do 2006. godine. Za promatrana razdoblja, osim apsolutnih
iznosa u financijskim izvjetajima, dana je i struktura pojedinih pozicija te odnos istih
pozicija kroz vrijeme.
U bilanci je, za potrebe vertikalne analize, aktiva i pasiva izjednaena sa 100, a sve ostale
pozicije promatrane su kao postotak u strukturi ukupne aktive (pasive). U raunu dobiti i
gubitka ukupni prihodi izjednaeni su sa 100, a sve pozicije promatrane su kao postotak u
strukturi ukupnih prihoda. Za potrebe horizontalne analize usporeuju se iste pozicije
bilance i rauna dobiti i gubitka kroz tri poslovne godine.
Postupak horizontalne i vertikalne analize potrebno je razmatrati povezano. Izraavanjem
strukture financijskih izvjetaja omoguava se usporedba nekoliko uzastopnih godina.
Prilozi od 1 do 6 predstavljaju izvjetaje horizontalne i vertikalne analize, te je na temelju
njih dana slijedea analiza.
U strukturi imovine vrlo visok udio ini dugotrajna imovina. Njen udio se u promatranom
razdoblju vrlo malo mijenja. U 2005. i 2006. godini dugotrajnu imovinu ine materijalna
imovina (95%) i financijska imovina (5%). Budui da se radi o poduzeu koje obavlja
uslunu djelatnost, ovako visok udio dugotrajne imovine (oko 99%) u ukupnoj imovini
nije povoljan za uspjeno poslovanje. Poduzee u promatranom razdoblju nema
dugotrajnu nematerijalnu imovinu i dugotrajnih potraivanja.
Usporedo s visokim udjelom dugotrajne imovine, javlja se vrlo niski udio kratkotrajne
imovine (oko 1%) u ukupnoj imovini. To upuuje na mogue probleme vezane uz
likvidnost poduzea. Najvei udio u strukturi kratkotrajne imovine zauzimaju
potraivanja od kupaca, koja su najnia u 2005. godini, a najvia u 2006. godini kada
iznose 57% kratkotrajne imovine. Zalihe iskazuju tendenciju rasta. Plaeni trokovi
budueg razdoblja imaju tendenciju pada, no u strukturi imovine gotovo su zanemarivi.
27
Iz strukture pasive uoava se visok udio vlastitog kapitala, koji se sa 84,2% u 2004.
godini, poveava na 85,7% u 2005. godini, te smanjuje na 84,3% u 2006. godini. Ovi
podaci upuuju na zakljuak da poduzee nema problema sa financiranjem, budui da
ima visok udio trajnih sredstava.
Upisani kapital u 2004. godini ini 22% ukupne pasive. On se smanjuje u 2005. godini u
odnosu na prethodnu godinu za 4,5% i na toj razini se zadrava u 2006. godini. Rezerve
imaju vrlo visok udio u ukupnoj pasivi, te iskazuju tendenciju rasta. U 2004. godini one
iznose 62%, a u 2006. godini ak 66,73% ukupne pasive. Kroz promatrano razdoblje
rezerve se poveavaju za ukupno 4,6%. U ove rezerve, iskazane u bilanci, ukljuene su
sve rezerve i zadrana dobit/gubitak, ali i sve ostale pozicije kapitala i rezervi koje nisu
drugdje ukljuene. Iz Izvjetaja o promjenama kapitala vidljivo je da u 2004. godini
ukupni kapital ine rezerve sa 74% te upisani kapital sa 26%. U 2005. godini ukupni
kapital ine revalorizacijske rezerve sa 69,5%, upisani kapital sa 20,5% te dobit tekue
godine sa oko 6%. U 2006. godini ukupni kapital ine revalorizacijske rezerve sa 69%,
upisani kapital sa 21% i zadrana dobit sa 6%.
Dugorone obveze iskazuju tendenciju pada, te u 2006. godini njihov udio u ukupnoj
pasivi iznosi 10,9%. Kratkorone obveze prate kretanje vlastitog kapitala. Naime, u 2005.
godini kada se poveava vlastiti kapital, dolazi do smanjenja kratkoronih obveza za oko
1%, a u 2006. godini kada se smanjuje vlastiti kapital dolazi do poveanja kratkoronih
obveza za oko 1,8%. Najvei udio u kratkoronim obvezama ine obveze prema
dobavljaima, a slijede ih financijske obveze.
U raunu dobiti i gubitka, iz strukture ukupnih prihoda vidljivo je da je najvei dio
prihoda ostvaren iz osnovne djelatnosti to je pozitivno. Tu se moe uoiti da je vei udio
prihoda od prodaje u inozemstvu nego u zemlji, budui da Solaris d.d. veinom ima
strane turiste. Prihodi iz osnovne djelatnosti rastu u 2005. godini u apsolutnom iznosu, no
znatno se smanjuje njihov udio u strukturi ukupnih prihoda. Naime, u 2004. godini oni
iznose 83,5% ukupnih prihoda ili 71.329.000 kuna, dok u 2005. godini iznose samo
66,4% ukupnih prihoda ili 156.310.000 kuna. Razlog pada udjela poslovnih prihoda u
28
ukupnim prihodima je vrlo visok udio izvanrednih prihoda.
U 2006. godini udio
poslovnih prihoda ponovno raste, no u apsolutnom iznosu oni se smanjuju u odnosu na

prethodnu godinu to je nepovoljno. Pozitivno je to je poduzee od 2004. do 2006.
godine udvostruilo poslovne prihode.
Financijski prihodi imaju tendenciju pada, budui da u 2004. godini iznose 11,52%
ukupnih prihoda, a u 2005. godini 3,55%. U 2006. godini njihov udio u ukupnim
rashodima je 1,37%. Najvei dio ovih prihoda proizlazi iz kamata i drugih financijskih
prihoda, no njihova vrijednost je viestruko nia od iznosa financijskih rashoda to je
nepovoljno i upuuje na zakljuak da poduzee iz financijskih aktivnosti ostvaruje
negativan financijski rezultat.
Izvanredni prihodi u 2004. godini iznose 5% ukupnih prihoda, ali se u 2005. godini
znatno poveavaju na ak 30%. U istom razdoblju i izvanredni rashodi prate rast
izvanrednih prihoda. Iz toga proizlazi da je poduzee iz nepredvienih aktivnosti
ostvarilo velike prihode, ali i rashode.
U 2005. godini rashodi su rasli za 105%, dok su prihodi rasli za 175%. Najvei udio u
ukupnim rashodima ine poslovni rashodi i to posebno materijalni trokovi, trokovi
osoblja i amortizacija. Trokovi osoblja se relativno smanjuju u odnosu na rast poslovnih
prihoda.
U 2006. godini poduzee je povealo stope amortizacije i time je znatno opteretilo
rashode koji su po visini nadmaili iznos ukupnih prihoda. Razlog poveanja stopa
amortizacije je usklaenje sa zakonskim propisima. Posljedica toga je slabljenje
poslovnog rezultata, odnosno ostvarenje gubitka. Upravo zahvaljujui ostvarenom
gubitku u prethodnim razdobljima poduzee je bilo osloboeno plaanja poreza na dobit
u onim poslovnim godinama kada je poslovalo pozitivno (2004. i 2005. godina). Tu
problematiku ureuje Zakon o porezu na dobit, koji dozvoljava da se ostvareni gubitak
29
prenosi kroz 5 narednih godina. Prema navedenom Zakonu porez na dobit plaa se u
iznosu od 20% na utvrenu poreznu osnovicu 16.
Financijski rashodi u 2004. godini ine ak 22% ukupnih prihoda to nije logino budui
da se poduzee uglavnom financira vlastitim kapitalom. Financijski prihodi i rashodi se
smanjuju u 2005. godini to znai da je poduzee poboljalo naplatu svojih potraivanja
te po toj osnovi naplauje manje kamate, ali i da plaa manje kamate za koritenje tuih
sredstava.
Vano je naglasiti da su u promatranom razdoblju poslovni prihodi uvijek vei od
poslovnih rashoda. Nasuprot tome, financijski prihodi su uvijek manji od financijskih
rashoda to negativno utjee na poslovni rezultat.
U 2004. godini ostvareni dobitak iznosi samo 0,73% ukupnih prihoda to oznaava vrlo
malu dobit. U slijedeoj poslovnoj godini dobit iznosi 26% ukupnih prihoda, ali ve u
2006. godini poduzee je ostvarilo gubitak.
U 2005. godini poduzee je ostvarilo pozitivan pomak u poslovanju, to je vidljivo i po
poslovnom rezultatu. Nasuprot tome, u 2006. godini poduzee je ostvarilo gubitak te
stagnira. Poveani su materijalni trokovi, trokovi osoblja i amortizacija, a poslovni
prihodi su smanjeni u odnosu na prethodnu godinu. I bez poveanja stopa amortizacije
poduzee bi u 2006. godini ostvarilo znatno manju dobit nego prethodne godine.
4.2 Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti prikazuju sposobnost poduzea da podmiri dospjele kratkorone
obveze. Utvruju se na temelju podataka iz bilance. U tablici br. 11 izraunati su:
16
Porez na dobit prijavljuje se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi na PD obrascu.
30
koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekue

likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti.
Tablica 7. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti
Opis
/
Godina
Novac
Kratkorone obveze
Koeficijent trenutne likvidnosti
2004.
693.000
47.945.000
0,014
2005.
1.032.000
35.804.000
0,029
2006.
96.000
58.261.000
0,002
Opis
/
Godina
Novac + potraivanja
Kratkorone obveze
Koeficijent ubrzane likvidnosti
2004.
9.786.000
47.945.000
0,204
2005.
8.701.000
35.804.000
0,243
2006.
9.097.000
58.261.000
0,156
Opis
/
Godina
Kratkotrajna imovina
Kratkorone obveze
Koeficijent tekue likvidnosti
2004.
12.580.000
47.945.000
0,262
2005.
11.522.000
35.804.000
0,322
2006.
14.720.000
58.261.000
0,253
Opis
/
Godina
2004.
2005.
Dugotrajna imovina
1.209.838.000 1.226.126.000
Glavnica + dugorone obveze
1.174.911.000 1.202.063.000
Koeficijent financijske stabilnosti
1,030
1,020
Izvor: Obrada autorica prema bilancama drutva za navedena razdoblja
2006.
1.216.648.000
1.172.237.000
1,038
Izraunati pokazatelji upuuju na zakljuak da poduzee ima znatnih problema sa

likvidnou, posebice u zadnjoj poslovnoj godini. Navedeno proizlazi iz injenice da je
kratkotrajna imovina znatno manja od kratkoronih obveza, to znai da tvrtka ne moe
iz kratkoronih izvora podmiriti svoje kratkorone obveze.
Koeficijent trenutne likvidnosti ne bi smio biti manji od 0,5, dok je kod tvrtke Solaris d.d.
on manji od 0,03. Koeficijent ubrzane likvidnosti ne bi smio biti manji od 1, a koeficijent
tekue likvidnosti ne bi smio biti manji od 2. Suprotno tome, koeficijent financijske
stabilnosti mora uvijek biti manji od 1. Svi navedeni pokazatelji za tvrtku Solaris d.d.
iznimno su loi.
31
Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti, za razliku od ostalih pokazatelja

likvidnosti, predstavlja pozitivnu tendenciju jer se u tom sluaju likvidnost i financijska
stabilnost poveava budui da se sve vei dio glavnice i dugoronih obveza koristi za
financiranje kratkotrajne imovine. U sluaju Solarisa d.d. to nije tako, ve koeficijent
financijske stabilnosti ima tendenciju rasta, dok ostali pokazatelji likvidnosti imaju
tendenciju pada.
4.3 Pokazatelji zaduenosti

Pokazatelji zaduenosti prikazuju strukturu kapitala poduzea na odreeni dan. Raunaju
se na temelju podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka. U tablici 8. izraunati su
slijedei pokazatelji:
koeficijent
zaduenosti,
koeficijent
vlastitog financiranja,
koeficijent financiranja, pokrie trokova kamata, faktor zaduenosti i stupanj pokria I. i

II.
Na temelju koeficijenta zaduenosti, koeficijenta vlastitog financiranja i koeficijenta
financiranja vidljivo je da je odnos vlastitog i tueg kapitala povoljan. U 2004. i 2006.
godini 16% imovine financirano je iz tueg kapitala, u 2005. godini taj postotak se
smanjuje na 14%. I obrnuto, u 2004. i 2006. godini 84% imovine financirano je iz
vlastitog kapitala, dok u 2005. taj postotak iznosi 86%.
Pokrie trokova kamata pokazuje koliko su puta trokovi kamata pokriveni ostvarenim
iznosom bruto dobiti. Poveanje tog pokria znai smanjenje zaduenosti. Ovaj
pokazatelj je nezadovoljavajui u 2004. godini kada iznosi samo 1,03. Takoer je
nezadovoljavajui u 2006. godini kada je ostvaren gubitak u poslovanju. U 2005. godini
pokazatelj pokria trokova kamata je zadovoljavajui, a iznosi 5,6. To znai da su
trokovi kamata 5,6 puta pokriveni ostvarenim iznosom bruto dobiti.
32
Tablica 8. Pokazatelji zaduenosti

Pokazatelji zaduenosti
Opis
/
Godina
Ukupne obveze
Ukupna imovina
Koeficijent zaduenosti
2004.
193.159.000
1.222.923.000
0,158
2005.
176.083.000
1.238.056.000
0,142
2006.
192.535.000
1.231.619.000
0,156
Opis
/
Godina
Glavnica
Ukupna imovina
Koeficijent vlastitog financiranja
2004.
1.029.697.000
1.222.923.000
0,842
2005.
1.061.784.000
1.238.056.000
0,858
2006.
1.037.963.000
1.231.619.000
0,843
Opis
/
Godina
Ukupne obveze
Glavnica
Koeficijent financiranja
2004.
193.159.000
1.029.697.000
0,188
2005.
176.083.000
1.061.784.000
0,166
2006.
192.535.000
1.037.963.000
0,185
2004.
19.130.000
18.506.000
1,034
2005.
74.296.000
13.287.000
5,592
2006.
7.935.000
9.941.000
0,798
2004.
193.159.000
-30.664.000
-6,299
2005.
176.083.000
26.121.000
6,741
2006.
192.535.000
111.610.000
1,725
2004.
1.029.697.000
1.209.838.000
0,851
2005.
1.061.784.000
1.226.126.000
0,866
2006.
1.037.963.000
1.216.648.000
0,853
Opis
/
Godina
Dobit prije poreza i kamata
Kamate
Pokrie trokova kamata
Opis
/
Godina
Ukupne obveze
Zadrana dobit + amortizacija
Faktor zaduenosti
Opis
/
Godina
Glavnica
Dugotrajna imovina
SP I.
Opis
/
Godina
2004.
2005.
2006.
Glavnica + dugorone obveze
1.174.911.000 1.202.063.000 1.172.237.000
Dugotrajna imovina
1.209.838.000 1.226.126.000 1.216.648.000
SP II.
0,971
0,980
0,963
Izvor: Obrada autorica prema bilancama drutva i raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja
Faktor zaduenosti govori o vremenu potrebnom za podmirenje ukupnih obveza iz

zadrane dobiti i amortizacije. Smatra se da faktor zaduenosti ne bi smio biti vei od 3,5
godine, no ovdje je rije o obraunskoj veliini, te ne pokazuje u kojem vremenu
33
poduzee moe doista podmiriti svoje obveze. U sluaju Solarisa d.d. faktor zaduenosti
je nepovoljan u 2004.godini zbog visokog iznosa prenesenog gubitka. U 2005. godini
pokazatelj je takoer nepovoljan, te iz njega proizlazi da bi poduzeu za podmirenje svih
obveza iz zadrane dobiti i amortizacije trebalo oko 7 godina. U 2006. godini faktor
zaduenosti je iznimno povoljan iako je u toj poslovnoj godini poduzee ostvarilo
gubitak. Razlog povoljnom faktoru zaduenosti jest visok iznos zadrane dobiti ostvaren
u prethodnoj poslovnoj godini.
Stupanj pokria I. i II. govore o nainu financiranja dugotrajne imovine. Poeljno je da
stupanj pokria I. bude vei od 0,5, a stupanj pokria II. vei od 1. Stupanj pokria I. je
zadovoljavajui. On predstavlja zlatno bilanno pravilo, te istie vanost usklaenosti u
odnosu na vlasnitvo. Prema njemu dugotrajnu imovinu treba financirati iz vlastitog
kapitala. Stupanj pokria II. nalazi se na granici zadovoljavajueg rezultata. To upuuje
na injenicu da se dugotrajna imovina ne financira iz dugoronih i trajnih izvora
sredstava, ve se jedan njen dio financira iz kratkoronih izvora to nikako nije dobro.
Ovaj pokazatelj predstavlja zlatno bankarsko pravilo koje nalae ronu usklaenost
dijelova aktive i pasive, odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih
izvora (vlastitih ili tuih).
4.4 Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti mjere brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Raunaju
se na temelju podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka. U tablici 9. izraunati su
slijedei pokazatelji: koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta kratkotrajne
imovine, koeficijent obrta potraivanja i trajanje naplate potraivanja u danima.
34
Tablica 9. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti
Opis
/
Godina
Ukupni prihod
Ukupna imovina
Koeficijent obrta ukupne imovine
2004.
85.425.000
1.222.923.000
0,070
2005.
235.496.000
1.238.056.000
0,190
2006.
151.518.000
1.231.619.000
0,123
Opis
/
Godina
Ukupni prihod
Koeficijent obrta kratkotr. imovine
2004.
85.425.000
12.580.000
6,791
2005.
235.496.000
11.522.000
20,439
2006.
151.518.000
14.720.000
10,293
Opis
/
Godina
Prihodi od prodaje
Potraivanja
2004.
71.329.000
9.093.000
7,844
2005.
156.310.000
7.669.000
20,382
2006.
147.845.000
9.001.000
16,425
Opis
/
Godina
2004.
2005.
2006.
Broj dana u godini
365
365
365
7,844
20,382
16,425
Trajanje naplate potraivanja u danima
46,530
17,908
22,222
Koeficijent obrta ukupne imovine je vrlo lo u promatranom razdoblju. Koeficijent obrta

kratkotrajne imovine je 2005. godine poboljan u odnosu na 2004. godinu, to znai da se
smanjuje prosjeno trajanje obrta. Za pravilno tumaenje ovih pokazatelja potrebno ih je
usporediti sa istim pokazateljima koje su ostvarile sline tvrtke po veliini i djelatnosti, a
to se detaljnije obrauje u 5. cjelini. Iz tablice 9. je vidljivo da je 2005. godina bila
najuspjenija po pitanju poslovne aktivnosti, budui da su koeficijenti obrta imovine u toj
godini znatno vei.
Koeficijent obrta potraivanja takoer iskazuje tendenciju rasta, to znai da se smanjuje
trajanje naplate potraivanja. Takoer je najpovoljnije trajanje naplate potraivanja
Solaris d.d. ostvario u 2005. godini. Za izraunavanje ovog pokazatelja pretpostavljeno je
da Solaris d.d. posluje cijelu godinu, tj. 365 dana.
35
4.5 Pokazatelji ekonominosti

Pokazatelji ekonominosti prikazuju odnos izmeu prihoda i rashoda, te pokazuju koliko
se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Raunaju se na temelju podataka iz rauna dobiti i
gubitka. U tablici 10. izraunati su slijedei pokazatelji: ekonominost ukupnog
poslovanja,
ekonominost
poslovanja,
ekonominost
financiranja,
ekonominost
izvanrednih aktivnosti.
Tablica 10. Pokazatelji ekonominosti
Pokazatelji ekonominosti
Opis
/
Godina
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Ekonominost ukupnog poslovanja
2004.
85.425.000
84.801.000
1,007
2005.
235.496.000
174.487.000
1,350
2006.
151.518.000
153.524.000
0,987
Opis
/
Godina
Prihodi od prodaje
Rashodi prodaje
Ekonominost poslovanja
2004.
71.329.000
61.645.000
1,157
2005.
156.310.000
97.037.000
1,611
2006.
147.845.000
139.767.000
1,058
Opis
/
Godina
Financijski prihodi
Financijski rashodi
Ekonominost financiranja
2004.
9.841.000
19.102.000
0,515
2005.
8.360.000
14.051.000
0,595
2006.
2.099.000
10.672.000
0,197
Opis
/
Godina
2004.
2005.
Izvanredni prihodi
4.255.000
70.826.000
Izvanredni rashodi
4.054.000
63.399.000
Ekonominost izvanrednih aktivnosti
1,050
1,117
Izvor: Obrada autorica prema raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja
2006.
1.574.000
3.085.000
0,510
Pokazatelji ekonominosti moraju biti vei od 1. Na temelju podataka iz gornje tablice

vidljivo je da je ekonominost ukupnog poslovanja i ekonominost poslovanja
zadovoljavajua i s tendencijom rasta u 2005. godini. Kao i kod prijanjih pokazatelja,
tako i pokazatelji ekonominosti u 2006. godini nisu povoljni budui da je poduzee u toj
poslovnoj godini ostvarilo gubitak, te ima vee rashode od prihoda.
36
Financijska aktivnost poduzea daje iznimno loe rezultate. To proizlazi iz trokova

kamata koje poduzee plaa za koritenje tuih izvora sredstava. Sa financijskim
prihodima poduzee uspijeva u 2004. godini pokriti 51% financijskih rashoda, a u 2006.
godini samo 20% financijskih rashoda.
Ekonominost izvanrednih aktivnosti zadovoljavajua je u 2004. i 2005. godini kada
vrijednost ovih pokazatelja prelazi 1. U 2006. godini ovaj pokazatelj je izrazito lo, te
ukazuje da izvanredni prihodi ine 51% izvanrednih rashoda.
4.6 Pokazatelji profitabilnosti

Kao pokazatelji profitabilnosti najee se raunaju mara profita i rentabilnost imovine.
Mara profita se rauna na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, a razlikujemo
bruto i neto profitnu maru. Razlika je u poreznom optereenju u odnosu na ukupan
prihod. U tablici 11. izraunati su slijedei pokazatelji: neto mara profita, bruto mara
profita, neto rentabilnost imovine, bruto rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog
kapitala.
Pokazatelji neto i bruto profitne mare upuuju na rast mare profita u 2005. godini, dok
u 2006. godini dolazi do pada budui da je tvrtka ostvarila gubitak. Mare profita od 22%
i 32% povoljne su, dok u 2006. godini mara profita od 5% nije zadovoljavajua.
37
Tablica 11. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti
Opis
/
Godina
Neto dobit + kamate
Ukupni prihod
Neto mara profita
2004.
19.130.000
85.425.000
22,39%
2005.
74.296.000
235.496.000
31,55%
2006.
7.922.000
151.518.000
5,23%
Opis
/
Godina
Dobit prije poreza + kamate
Ukupni prihod
Bruto mara profita
2004.
19.130.000
85.425.000
22,39%
2005.
74.296.000
235.496.000
31,55%
2006.
7.935.000
151.518.000
5,24%
Opis
/
Godina
Neto dobit + kamate
Ukupna imovina
Neto rentabilnost imovine
2004.
19.130.000
1.222.923.000
1,56%
2005.
74.296.000
1.238.056.000
6,00%
2006.
7.922.000
1.231.619.000
0,64%
Opis
/
Godina
Dobit prije poreza + kamate
Ukupna imovina
Bruto rentabilnost imovine
2004.
19.130.000
1.222.923.000
1,56%
2005.
74.296.000
1.238.056.000
6,00%
2006.
7.935.000
1.231.619.000
0,64%
Opis
/
Godina
2004.
2005.
Neto dobit
624.000
61.009.000
Glavnica
1.029.697.000
1.061.784.000
Rentabilnost vlastitog kapitala
0,06%
5,75%
Izvor: Obrada autorica prema raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja
2006.
-2.019.000
1.037.963.000
-0,19%
Pokazatelji bruto i neto profitne mare za Solaris d.d. su jednaki, to znai da nije
iskazano porezno optereenje u odnosu na ukupan prihod. Razlog tome je to je Solaris
d.d. u prethodnim godinama ostvarivao gubitak, a prema Zakonu o porezu na dobit
ostvareni gubitak pribraja se poslovnom rezultatu u razdoblju 5 godina, te na taj nain
tvrtke koje su poslovale s gubitkom mogu, u razdoblju od 5 godina, izbjei plaanje
poreza na dobit.
Stopa rentabilnosti imovine rasla je sa 1,5% u 2004. godini na 6% u 2005. godini, dok je
u 2006. godini znatno pala zbog ostvarenog gubitka. Stopa rentabilnosti vlastitog kapitala
je vrlo niska, a budui da je znatno nia od stope rentabilnosti imovine isplati se koristiti
tui kapital.
38
4.7 Pokazatelji investiranja

Pokazatelji investiranja mjere uspjenost ulaganja u redovne dionice poduzea. Raunaju
se na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, no potrebni su i podaci o dionicama,
kao npr. broj dionica, njihova trina i knjigovodstvena vrijednost, koji su dani u tablici
12. U tablici 13. izraunati su slijedei pokazatelji: dobit po dionici, dividenda po dionici,
odnos cijene i dobiti te ukupna rentabilnost dionice.
Tablica 12. Podaci o dionicama

Broj dionica
NOMINALNA vrijednost dionice
KNJIGOVODSTVENA vrijednost dionice
TRINA vrijednosti dionice
Izvor: www.jik.hr
2004.
726.990
372,02 kn
1.416,38 kn
85 kn
2005.
726.990
300 kn
1.460,52 kn
1.050 kn
2006.
726.990
300 kn
1.427,75 kn
1.030 kn
Tablica 13. Pokazatelji investiranja

Pokazatelji investiranja
Opis
/
Godina
Neto dobit
Broj dionica
2004.
624.000
726.990
0,86 kn
2005.
61.009.000
726.990
83,92 kn
2006.
-2.019.000
726.990
-2,78 kn
Opis
/
Godina
Trina cijena dionice (PPS)
Odnos cijene i dobiti (P/E)
2004.
85,00
0,86
99,03
2005.
1050,00
83,92
12,51
2006.
1030,00
Opis
/
Godina
2004.
2005.
2006.
0,86
83,92
-2,78
Trina cijena dionice (PPS)
85,00
1050,00
1030,00
Ukupna rentabilnost dionice
1,01%
7,99%
-0,27%
Iz gornje tablice vidljivo je da je u 2004. godini ostvarena dobit po dionici u iznosu od

0,86 kn. Godine 2005. dobit po dionici je iznosila 83,92 kn, dok je u godini 2006.
39
ostvaren gubitak po dionici od 2,78 kn. Tvrtka Solaris d.d. u razdoblju od 2004. do 2006.
godine nije isplaivala dividendu svojim dioniarima. Iz tog razloga dividenda po dionici
i odnos isplate dividendi nisu izraunati.
Odnos cijene i dobiti po dionici prikazuje koliko puta je trina cijena dionice vea od
dobiti po dionici. Smanjivanje tog pokazatelja najee upuuje na poveanje trine
cijene dionice. U 2004. godini trina cijena dionice vea je 99 puta od dobiti po dionici
to nije povoljno, dok je u 2005. trina cijena dionice vea 12,5 puta od dobiti po
dionici. U tom razdoblju vidljiv je znatan rast trine cijene dionice, ali i dobiti po
dionici.
Ukupna rentabilnost dionice najvanija je dioniarima. Ovaj pokazatelj je najvei u 2005.
godini, a negativan u 2006. godini kada poduzee posluje s gubitkom. Ukupnu
rentabilnost dionice valja usporediti sa rentabilnosti vlastitog kapitala. Izmeu ova dva
pokazatelja dolazi do odstupanja jer za izraunavanje prvog pokazatelja koristimo trinu
vrijednost dionice, a za izraunavanje drugog pokazatelja koristimo podatke iz
financijskih izvjetaja. Proizlazi da je ukupna rentabilnost dionice vea od rentabilnosti
vlastitog kapitala.
40
5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA O POSLOVANJU

DIONIKOG DRUTVA SOLARIS
5.1 Poslovanje Solaris d.d. na temelju bilance i rauna dobiti i
gubitka
Poslovanje trgovakog drutva Solaris d.d. razmatrano je na temelju financijskih
izvjetaja, a obuhvaeno je razdoblje od 2004. do 2006. godine. U postupku analize
koritena je horizontalna i vertikalna analiza, te est skupina pokazatelja.
U 2004. godini temeljni kapital drutva iznosi 270.457.280 kuna. Izdano je 726.990
redovnih dionica ija je nominalna vrijednost 372,02 kune. Na zadnji dan 2004. godine
Solaris d.d. ima ukupno 407 dioniara. Tri najvea dioniara su Ugo-oprema d.o.o.
(54,5%), Jadranska banka d.d. (37,7%) i Hrvatski fond za privatizaciju (0,5%).
Iz
Izvjetaja o novanom toku vidljivo je da od poslovnih aktivnosti poduzee generira

pozitivan neto novani tok, dok investicijske i financijske aktivnosti rezultiraju
negativnim neto novanim tokom. U 2004. godini ostvaren je negativan neto novani tok
u iznosu od 316.000 kuna. Na kraju poslovne godine ukupni iznos novca i novanih
ekvivalenata iznosi 693.000 kuna, dok je na poetku te poslovne godine iznosio
1.009.000 kuna. Pozicija rezerve u bilanci iznosi 758.616 kuna. Taj iznos obuhvaa
sumu rezervi i zadrane dobiti tj. prenesenog gubitka. Rezerve iznose 804.689.000 kuna,
a preneseni gubitak iznosi 46.073.000 kuna. U 2004. godini nema revalorizacijskih
rezervi.
U 2005. godini temeljni kapital drutva iznosi 218.097.000 kuna. Poduzee nije izdavalo
nove dionice, no promijenjena je njihova nominalna vrijednost koja sada iznosi 300 kuna.
Na zadnji dan 2005. godine Solaris d.d. ima 481 dioniara. Tri najvea dioniara su Ugooprema d.o.o. (54,5%), Solaris d.d. (23,4%) i Jadranska banka d.d. (14,6%). Iz Izvjetaja
o novanom toku vidljivo je da poduzee od poslovnih aktivnosti generira pozitivan neto
novani tok koji je za 27% vei nego prethodnu godinu. Investicijske i financijske
aktivnosti rezultiraju negativnim novanim tokom. U 2005. godini ukupno je ostvaren
41
pozitivan neto novani tok u iznosu od 339.000 kuna. Iznos novca i novanih
ekvivalenata na kraju poslovne godine iznosi 1.032.000 kuna. Pozicija rezerve u bilanci
iznosi 782.678.000 kuna. U taj iznos ukljuene su slijedee stavke: rezerve 6.543.000
kuna, vlastite dionice 37.667.000 kuna, zadrana dobit 369.000 kuna i
revalorizacijske rezerve 738.099.000 kuna. Rezerve iz 2004. godine, koje su iznosile
804.689.000 kuna, na poetku 2005. godine prenesene su na poziciju revalorizacijskih
rezervi.
U 2006. godini nije bilo promjene u iznosu temeljnog kapitala, broja izdanih redovnih
dionica i njihove nominalne vrijednosti. Na zadnji dan 2006. godine Solaris d.d. ima 565
dioniara. Tri najvea dioniara su Ugo-grupa d.o.o. (66,5%), Solaris d.d. (23,4%) i
Jadranska banka (2,6%). Iz Izvjetaja o novanom toku vidljivo je da poduzee iz
poslovnih i financijskih aktivnosti generira pozitivan neto novani tok, dok iz
investicijskih aktivnosti proizlazi negativan novani tok. U 2006. godini ukupno je
ostvaren negativan neto novani tok u iznosu od 936.000 kuna. Na kraju poslovne godine
ukupan iznos novca i novanih ekvivalenata iznosi 96.000 kuna. Pozicija rezerve u
bilanci iznosi 821.885.000 kuna. U nju su ukljuene slijedee stavke: rezerve 9.594.000
kuna, vlastite dionice 37.667.000 kuna, zadrana dobit 58.327.000 i revalorizacijske
rezerve 716.297.000 kuna. U ovoj poslovnoj godini smanjen je iznos revalorizacijskih
rezervi za 3% u odnosu na prethodnu godinu.
Poduzee Solaris d.d. ne ostvaruje zadovoljavajuu sigurnost i uspjenost poslovanja.
Naime, kapital i rezerve kojim poduzee raspolae uloen je u neodgovarajue oblike
imovine, te je uglavnom imobiliziran u dugotrajnoj materijalnoj imovini, dok kratkotrajne
imovine poduzee ima vrlo malo i zbog toga ima znatnih problema sa likvidnou. To je
vidljivo iz slike br. 2.
42
AKTIVA
Dugotrajna imovina
Slika 2. Struktura aktive

Izvor: Bilanca drutva na dan 31. 12. 2006.
Budui da se poduzee financira uglavnom iz vlastitog kapitala, logino je da se

financijski rashodi smanjuju. Nelogino je da poduzee smanjuje dugorono zaduenje, a
istovremeno poveava kratkorono zaduenje iako ima znatnih problema sa likvidnou.
Poduzee ima problema sa aktivnou budui da su mu koeficijenti obrta imovine i
potraivanja loi. Takoer, problema ima i sa rentabilnosti imovine. Iz bilance proizlazi
da je poduzee vrlo malo zadueno i da se financira vlastitim kapitalom, to je vidljivo na
slici br. 3.
PASIVA
Kapital i rezerve
Dugorone obveze
Kratkorone obveze
Slika 3. Struktura pasive

Izvor: Bilanca drutva na dan 31. 12. 2006.
43
Iako faktor zaduenosti u 2006. godini upuuje na to da poduzee moe sve svoje obveze
podmiriti u razdoblju od 2 godine, ono ne posluje sigurno i stabilno. Poveava se udio
kratkoronog financiranja, a smanjuje udio dugoronog financiranja to je jako
nepovoljno. Poduzee moe svoje obveze podmiriti samo prodajom dugotrajne
materijalne imovine. To upuuje na zakljuak da je imovina nerentabilna.
Svi pokazatelji likvidnosti su vrlo loi, budui da poduzee nema kratkotrajne imovine
kojom bi podmirilo dospjele kratkorone obveze. Koeficijent financijske stabilnosti je
nepovoljan jer iz njega proizlazi da se dugotrajna imovina dijelom financira iz
kratkoronih izvora to je protivno svim pravilima financiranja.
Iz pokazatelja zaduenosti proizlazi da poduzee nema problema sa zaduenou. Pokrie
trokova kamata ukazuje da se trokovi kamata mogu pokriti iz ostvarene dobiti samo u
2005. godini. Faktor zaduenosti je zadovoljavajui samo u 2006. godini, no tada
poduzee posluje s gubitkom. Stupanj pokria I. je zadovoljavajui. Stupanj pokria II.
upuuje na injenicu da poduzee ne moe dugotrajnu imovinu financirati iz dugoronih i
trajnih izvora sredstava.
Pokazatelji aktivnosti ukazuju na injenicu da se ukupna imovina relativno slabo obre,
dok se kratkotrajna imovina i potraivanja najbre obru u 2005. godini.
Pokazatelji ekonominosti zadovoljavajui su za osnovnu djelatnost. Nasuprot tome,
ekonominost financiranja je porazna, kao i ekonominost izvanrednih aktivnosti u 2006.
godini. Nejasno je zato poduzee ima dvostruko vee financijske rashode od financijskih
prihoda, budui da raspolae sa vrlo visokim udjelom vlastitih sredstava. Problem je
vjerojatno u rentabilnosti vlastitog kapitala, koji ne ostvaruje dovoljnu stopu profita na
uloene iznose. Menadment poduzea nije sposoban vlastiti kapital rentabilno koristiti u
obavljanju osnovne djelatnosti, ali niti ga plasirati na trite te ostvariti financijski prihod,
ve suprotno, uz ostvarenje niske stope rentabilnosti vlastitog kapitala, poduzee plaa
kamate i druge naknade za koritenje tuih sredstava.
44
Profitna mara je zadovoljavajua u godinama kada poduzee posluje pozitivno.

Nasuprot tome, rentabilnost imovine je vrlo loa. To upuuje na injenicu da poduzee
ostvaruje relativno malu dobit na uloena sredstva. Rentabilnost vlastitog kapitala je jo
nepovoljnija od rentabilnosti ukupne imovine. Iako poduzee ima 85% vlastitih
sredstava, isplativije je koristiti tua sredstva jer je rentabilnost ukupne imovine vea od
rentabilnosti vlastitog kapitala.
Nominalna vrijednost dionice je 2004. godine iznosila 372,02 kune, a 2005. i 2006
godine 300 kuna. Knjigovodstvena vrijednosti dionice znatno je via od nominalne i
trine cijene dionice, to je vidljivo iz slike br. 3. Dobit po dionici zadovoljavajua je
samo u 2005. godini. U promatranom razdoblju poduzee nije isplaivalo dividende
dioniarima. Odnos cijene i zarade (P/E) je vrlo nepovoljan u 2004. i 2006. godini. U
2005. godini trina cijena dionice 12,5 puta je vea od dobiti po dionici. Ovi pokazatelji
upuuju na injenicu da je knjigovodstvena vrijednost dionice visoka, to proizlazi iz
visoko procijenjene vrijednosti imovine.
VRIJEDNOST DIONICA
1.600 kn
1.400 kn
1.200 kn
1.000 kn
800 kn
600 kn
400 kn
200 kn
0 kn
NOMINALNA vrijednost dionice

KNJIGOVODSTVENA vrijednost
dionice
TRINA vrijednosti dionice
2004.
2005.
2006.
godina
Slika 4. Vrijednost dionica

Izvor: Financijski izvjetaji drutva Solaris d.d.
Na temelju izvrene analize bilance i rauna dobiti i gubitka, te uvida u ostale financijske
izvjetaje poduzea Solaris d.d. vidljivo je da poduzee ne posluje uspjeno i sigurno.
Takoer je mogue ustvrditi da poduzee u zadnjoj godini ima pad poslovnih prihoda, a
45
poveanje poslovnih rashoda. Najvei razlog rastu rashoda su poveane stope

amortizacije, koje je poduzee uskladilo sa zakonskim propisima. Ukoliko poduzee
uspije smanjiti negativan odnos iz financijskih i izvanrednih aktivnosti, u narednim
godinama moglo bi uspjeno poslovati. No tada je potrebno smanjiti udio dugotrajne
materijalne imovine, a poveati udio likvidne imovine, posebno novca i financijske
imovine.
5.2 Poslovanje Solaris d.d na temelju ocjena boniteta
Osim usporedbe tijekom vremena za potpuniji uvid u poslovanje poduzea potrebno je

izvriti i drugu vrstu usporedbe koja se sastoji od usporedbe pokazatelja jednog poduzea
s pokazateljima slinog poduzea u djelatnosti ili s industrijskim prosjekom u istom
vremenskom razdoblju. Takva usporedba daje uvid u relativno financijsko stanje i
poslovanje poduzea no usporedbama s djelatnosti mora se prii oprezno.
Problemi koji se javljaju kod usporedbe pokazatelja tvrtke s pokazateljima za industriju
proizlaze iz:
kvalitete baze koja se uzima kao standard
veliine tvrtke
stupnja diversifikacije poslovanja
strategije koju tvrtka slijedi.
Ako su rezultati u industriji ispod zadovoljavajuih, ne znai da razina pokazatelja tvrtke

na razini industrijskog prosjeka upuuje na dobre rezultate i perspektivu tvrtke.17
Prema podacima iz tablice 14. vidljivo je da Solaris d.d. u 2005. i 2006. godini prema
pokriu stalnih sredstava i zaliha kapitalom i drugim izvorima ne odstupa znaajnije od
svih poduzea grane kao ni od poduzea iste veliine koje se bave hotelijerstvom.
to se udjela kapitala u izvorima sredstava, vidljivo je da je u 2005. i 2006. godini imao
85%, odnosno 84% kapitala udio kapitala u izvorima sredstava to znatno odstupa od
17
Vidui, Lj., Financijski menadment, RriF plus, Zagreb, 2002., str.393
46
svih poduzetnika iji udio kapitala u izvorima sredstava iznosi 57%, a poduzetnika iste
veliine 72%.
Tablica 14. Usporedba pokazatelja Solarisa d.d. na temelju BON-1

Godina
Podrazred u 2005.
Opis
2004
2005
2006
poduzetn
svi
ici iste
poduzetn.
veliine
Podrazred u 2006.
svi
poduzetnici
poduzetnici
iste veliine
C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduenosti i likvidnosti

1. Pokrie stalnih sredstava i zaliha,
0,97
0,98
0,96
0,97
1,00
0,92
0,92
84,20
85,76
84,2
61,53
70,01
57,51
72,40
kapitalom i dugoronim izvorima

2. Udio kapitala u izvorima sredstava, u %
8
3. Faktor zaduenosti, broj godina
12
10
4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine
0,07
0,19
0,12
0,24
0,25
0,21
0,24
5. Koeficijent ope likvidnosti
0,26
0,32
0,25
0,78
1,15
0,58
0,48
6. Vrijeme naplate kratkotrajnih
34
15
17
27
19
31
15
11
10
16
21
13
1,01
1,35
0,99
1,05
1,11
0,99
1,04
2. Udjel dobiti u ukupnom prihodu, u %
0,73
25,91
0,00
10,80
12,67
6,29
6,85
3. Udjel dobiti u imovini, u %
0,05
4,93
0,00
2,59
3,17
1,33
1,62
4. Dobit po zaposlenom, u kunama bez
2.355
176.325
34.692
44.778
19.682
22.504
potraivanja od kupaca, u danima

7. Vezivanja zaliha, u danima
D. Pokazatelji poslovne uspjenosti
1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda,
koeficijent
lipa
Izvor: BON-1, FINA
Faktor zaduenosti znaajno se smanjio sa 12 u 2004. na 2 u 2005. te porastao na 4 u

2006. Velike promjene kretanja po godinama primjeuju e u cijeloj grupaciji kao i meu
hotelijerskim poduzeima iste veliine.
Koeficijent obrtaja ukupne imovine uvelike odstupa od prosjeka grupacije kao i
koeficijent ope likvidnosti koji je nepovoljan kroz sve tri godine. 18
18
Analiza odstupanja od prosjeka trebala bi se temeljiti na znanju o distribuciji omjera za promatrana poduzea. Ako
poduzee koje se analizira ima stopu likvidnosti 1,5, a industrijski prosjek je 1,6 bilo bi dobro znati koliko poduzea
ima stopu manju od 1,5. ako je to samo 2% poduzea, ima mnogo vie razloga za zabrinutost nego ako je to 25%. Zbog
toga, trebamo informacije o disperziji razdiobe kako bismo prosudili znaenje odstupanja financijskih omjera
odreenog poduzea od prosjeka djelatnosti. Vukievi, M., Financije poduzea, Golden marketing-Tehnika knjiga,
Zageb, 2006., str. 71
47
Vrijeme naplate kratkotrajnih potraivanja od kupaca znatno se smanjilo u 2005. u

odnosu na 2004. godinu te je znatno povoljnije od prosjeka grupacije u 2005. koje je
izriito nepovoljno. Kretanja u 2006. godinu ukazuju na pribliavanje prosjeku.
Vezivanja zaliha u danima je povoljnije, tj. krae od vremena vezivanja u svim
poduzeima koja se bave hotelijerstvom.
Pokazatelji poslovne uspjenosti pokazuju jednak trend kretanja kao i pokazatelji
financijske stabilnosti, zaduenosti i likvidnosti kroz promatrano razdoblje, te se
primjeuje znatno odstupanje od grupacije.
Kod zavrne ocjene uspjenosti poslovanja mora se uzeti u obzir da financijsko stanje i
poslovanje itave djelatnosti slabije od zadovoljavajueg, pa i poslovanje poduzea iznad
prosjeka ne mora biti dovoljno. Poduzee moe imati brojne probleme u apsolutnim
terminima i ne ni trebalo pribjegavati relativnoj usporedbi s djelatnou.19
U hrvatskom hotelijerstvu stope povrata na ulaganje su vrlo niske i prema procjenama se

kreu izmeu 1 i 3%. Turizam zahtijeva relativno visoka ulaganja po jedinici kapaciteta,
pa tako u Hrvatskoj ulaganja u hotele s pet zvjezdica uglavnom prelaze 100.000 eura po
sobi. Takoer, turizam nije visoko akumulativna djelatnost. Prihodi ovise o trinom
poloaju svakog projekta, gdje veliku ulogu igra uspjenost sustava prodaje, a
profitabilnost je odreena i relativno visokim udjelom troka rada u ukupnoj strukturi
trokova, jer je rije o radno intenzivnoj djelatnosti. S obzirom na ta dva faktora, povrat
ulaganja u turizmu ostvaruje se na dugi rok, o emu investitori trebaju voditi rauna 20
19
isto
Sanja imar, direktorica Horwath Consultinga, tvrtke specijalizirane za savjetovanje u hotelijerstvu i
turizmu, navodi iz lanka Plan B: Bijeg u turizam, iz lipnja 2006., www.horwath.hr, 03. srpanj 2006.
20
48
6. ZAKLJUAK
Financijski izvjetaji predstavljaju konaan proizvod financijskog raunovodstvenog
procesa. Postoje razliite vrste i oblici financijskih izvjetaja, ovisno o konanom cilju
njihova sastavljanja, no veina izvjetaja se moe podijeliti u dvije kategorije: izvjea
stanja i izvjea toka. Izvjea stanja uvijek pokazuju stanje u odreenom trenutku.
Najei primjer takvog izvjetaja je bilanca. Izvjea toka pokrivaju odreeno razdoblje.
To su najee raun dobiti i gubitka, te izvjee o novanom toku i izvjee o promjeni
kapitala. Svi iznosi u financijskim izvjetajima moraju biti izraeni u novcu.
Izvjetaji financijskog raunovodstva ponajprije su usmjereni razliitim skupinama izvan
poduzea, iako ih upotrebljava i uprava. Za financijske izvjetaje poduzea najee su
zainteresirani investitori koji oekuju da njihov uloeni kapital bude siguran te da ostvari
zadovoljavajui povrat. Kako bi se dobile sve potrebne informacije o poslovanju
poduzea, potrebno je izvriti analizu financijskih izvjetaja. Brojke iz financijskih
izvjetaja obino su za analitike svrhe najkorisnije kada su izraene relativno u formi
pokazatelja. U tu svrhu najee se koriste horizontalna i vertikalna analiza, te analiza
pojedinanih pokazatelja.
Za Solaris d.d. iz ibenika izvrena je horizontalna i vertikalna analiza za 2004., 2005. i
2006. godinu, te su izraunati pojedinani pokazatelji. Na temelju te analize utvreno je
da poduzee ne posluje sigurno i stabilno. Uspjeno poslovanje biljei se samo u 2005.
godini. Prevelik dio sredstava poduzea imobiliziran je u obliku dugotrajne materijalne
imovine, te nema dovoljno kratkotrajne imovine za odravanje zadovoljavajueg stupnja
likvidnosti. Iz toga proizlazi da je za podmirenje kratkoronih obveza potrebno prodati
dio dugotrajne materijalne imovine, no to bi se moglo negativno odraziti na poslovni
proces. Rentabilnost imovine je vrlo loa, a proizlazi iz nisko ostvarene stope dobiti u
odnosu na vrijednost ukupne imovine. Takoer su loi pokazatelji aktivnosti koji ukazuju
na injenicu da se ostvaruju relativno niski prihodi u odnosu na angairana sredstva.
49
Navedeni zakljuci dobiveni su analizom bilance, rauna dobiti i gubitka, te izvjetaja o

novanom toku i izvjetaja o promjeni kapitala. Financijski izvjetaji koriteni u analizi
objavljeni su na internet stranicama Zagrebake burze i Hrvatske agencije za nadzor
financijskih usluga. Obveza javnog objavljivanja financijskih izvjetaja proizlazi iz
Zakona o raunovodstvu, a odnosi se na sva poduzea ije dionice kotiraju na burzi, kao
to je sluaj sa poduzeem Solaris d.d.
50
LITERATURA
1. Anthony, R., N., Reece, J., S., Raunovodstvo, Financijsko i upravljako
raunovodstvo, RRiF-plus, Zagreb, 2004.
2. Ivanovi, Z., Financijski menadment, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997.
3. Tracy, J.A., Kako itati i razumjeti financijski izvjetaj, Jakubin i sin, Zagreb,
2001.
4. Vidui, Lj., Financijski menadment, RRiF-plus, Zagreb, 2006.
5. Vukievi, M., Financije poduzea, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb,
2006.
6. ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999.,
str. 156
7. www.horwath.hr
8. www.jik.hr
51
POPIS PRILOGA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Bilanca drutva Solaris d.d (31. 12. 2004.)

Raun dobiti i gubitka drutva Solaris d.d (31. 12. 2004.)
Bon I za 2005.
Bon I za 2006.
52

Analiza Poslovanja Solaris D.D

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Analiza Poslovanja Solaris D.D

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

VELEUILITE U IBENIKU

Predava: Anita Grubii, dipl.oec.

ibenik, STUDENI 2010.

3. TUMAENJE FINANCIJSKIH IZVJEA ................ 10

4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA O POSLOVANJU

2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA

analizu financijskih rezultata,

analizu financijskih uvjeta,

analizu financijske strukture te

analizu promjena u financijskoj strukturi.

komparativna financijska izvjea koja omoguavaju sagledavanje promjena u

sagledavanje tendencija promjena pomou indeksa,

strukturna financijska izvjea,

analiza pomou pokazatelja i

2.1 Svrha, korisnici i znaenje analize

Svrha analize za interne potrebe je u tome da se ona koristi kao:

baza za prognozu buduih uvjeta, te planiranje budueg poslovanja i razvitka,

baza za pregovore s potencijalnim investitorima i vjerovnicima, te

instrument interne revizije i kontrole.

Za informacije koje proistjeu iz analize financijskih izvjea, osim menadmenta,

analitiari fuzije i akvizicije poduzea,

Znaenje analize promatra se prvenstveno s gledita upravljanja poslovanjem i razvojem

Ovisno o korisniku informacije koja proizlazi iz analize, te o njegovim interesima,

2.2 Struktura analize

2.2.1 Horizontalna analiza

komparativni financijski izvjetaji, te

sagledavanje tendencija promjena pomou serije baznih indeksa.

2.2.2 Vertikalna analiza

2.3 Metode analize

Analiza izvjea se moe provoditi slijedeim metodama, koje se meusobno

2.3.1 Komparativna analiza

pokazateljima konkurencije, odnosno djelatnosti, te

Usporedba s povijesnim pokazateljima predstavlja i jednu od metoda analize trenda, a

Vidui, Lj., Financijski menadment, RRiF-plus, Zagreb, 2006., str. 376

2.3.2 Analiza trenda

trendnih indeksiranih izvjea (horizontalna analiza) i

izvjea uobiajene veliine strukturnih izvjea (vertikalna analiza).

2.3.3 Analiza putem pokazatelja

Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvjea, su sljedee: 9

3. TUMAENJE FINANCIJSKIH IZVJEA

Openito govorei, dobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva

POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Slika 1. Shematski prikaz povezanosti pokazatelja analize financijskih izvjetaja i

Kao to je i vidljivo iz gornje slike, pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i aktivnosti mogu

ekonominosti, profitabilnosti i investiranja su pokazatelji uspjenosti (efikasnosti)

3.1 Tumaenje rezultata analize putem pokazatelja

planirani pokazatelj za period koji se analizira,

kretanje veliine odreenog pokazatelja tijekom odreenog vremena u istom

veliina tog pokazatelja u slinom poduzeu koje pripada istoj grupaciji, te

prosjena vrijednost odreenog pokazatelja ostalih poduzea koja pripadaju istoj

Problemi koji se javljaju kod usporedbe pokazatelja poduzea s pokazateljima za

kvalitete baze koja se uzima kao standard,

stupnja diversifikacije poslovanja i

Valja napomenuti da je pretpostavka za kvalitetnu analizu na bazi usporedbe s prosjekom

3.1.1 Tumaenje pokazatelja likvidnosti

Vukievi, M. Financije poduzea, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2006., str.71

svoje dospjele kratkorone obveze. Ovi pokazatelji smatraju se pokazateljima sigurnosti

U pokazatelje likvidnosti se ubrajaju:

nekonkurentne zalihe ili slabo koritenje kratkoronih kredita. Ukoliko pokazatelj

Tablica 1. Nain izrauna pokazatelja likvidnosti

kapital + dugorone obveze

Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje koliko dugo se je dugotrajna imovina