SREDNJA EKONOMSKA KOLA

JOZE MARTINOVIA
MOSTAR

MATURALNI RAD

MIROVINSKO INVALIDSKO OSIGURANJE

Mentor : Sanja Bevanda

Uenica : Aleksandra voro

Mostar , travnja 2015.

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................2
1. MODELI MIROVINSKO - INVALIDSKOG OSIGURANJA.............................................3
Principi mirovinskog i invalidskog osiguranja.......................................................................4
Obuhvaenost kruga zatienih lica........................................................................................5
Obustava isplaivanja osiguranja............................................................................................6
2. NASTUPANJE OSIGURANOG SLUAJA..........................................................................7
Starost i smrt...........................................................................................................................7
Invalidnost...............................................................................................................................8
Subjekti pravnih odnosa mirovinskog i invalidskog socijalnog osiguranja............................9
Osigurane osobe......................................................................................................................9
3. PRAVA I OBAVEZE IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA.................11
3.1. Pravo na starosnu mirovinu........................................................................................11
3.2. Pravo na invalidsku mirovinu....................................................................................12
3.3. Pravo na obiteljsku mirovinu.....................................................................................12
Zajamena mirovina..............................................................................................................14
Mirovinski sta......................................................................................................................15
ZAKLJUAK...........................................................................................................................15
LITERATURA..........................................................................................................................16

UVOD
Mirovinsko i invalidsko osiguranje predstavlja jedan od najznaajnijih i, istovremeno,
najefikasniji oblik organizirane zatite radnika i njihovih obitelji.
Dananji sistem mirovinskog i invalidskog osiguranja je predmet panje i posebnog interesa
itave drutvene zajednice, te se kao takav, ovaj sistem ne moe svoditi na samo neke oblike
socijalne sigurnosti ljudi, koja, kao takva, preteno, ako ne i iskljuivo, interesira
osiguranike i odgovarajue slube i institucije. U veini suvremenih zemalja zapaeno je da se
broj uivalaca mirovinskog i invalidskog osiguranja stalno poveava. Iz podataka o
demografskim promjenama vidljivo je da se prosjean ljudski vijek stalno produava, sto ima
za posljedicu sve vei broj lica koja uivaju prednosti koje suvremeni sistem ovog osiguranja
prua. Ovome doprinosi i smanjenje trajanja radnog vremena i poveanje slobodnog
vremena. U objektivnom smislu, mirovinsko i invalidsko osiguranje se definira kao skup
pravnih pravila kojima se odreuju prava, obaveze i odnosi osiguranih lica kojim obuhvaeni
tom granom socijalnog osiguranja. Pod predmetom prava mirovinskog i invalidskog osiguranja
podrazumijevaju se oni drutveni odnosi koji to pravo normiraju, ureduju, odnosno
reguliraju. Drutveni odnosi koje pravo mirovinskog i invalidskog osiguranja reguliraju
jesu odnosi socijalne zatite za sluaj starosti, smrti i invalidnosti, kao i drugi sluajevi koji
su pokriveni u smislu vaeih zakona.
U ovom maturalnom radu opisati emo sve vrste te ostale pogodnosti koje su vezane za
mirovinsko i invalidsko osiguranje.

1. MODELI MIROVINSKO - INVALIDSKOG OSIGURANJA

Osnovna im je karakteristika da je predvieno ope obavezno mirovinsko-invalidsko
osiguranje razliitog domena. U teoriji socijalnog prava navodi se da u dravama zapada
postoje dva tipa penzijsko-invalidskog osiguranja, i to:
Europski - kontinentalni tip javnog sistema;
Anglosaksonski tip mirovinskog osiguranja.

Europski - kontinentalni tip mirovinskog sistema je tip osiguranja koji je karakteristian

kako po organizaciji koja je, u pravilu, odvojena od dravne vlasti, tako i po veem ili
manjem stupnju autonomije u pogledu unutarnjeg organiziranja i upravljanja. Blie
karakteristike ovog sistema su:
Financira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca po naelu 50 - 50% i zajedniki s
njima upravljaju;
Kao organi upravljanja javljaju se skuptine, razni odbori i druga tijela po naelu
samouprave;
Organizacijske jedinice za provoenje osiguranja su zavodi ili posebno blagajna na
elu sa direktorom;
Osiguranje se provodi za cijeli dravni teritorij odnosno po uim teritorijalnim
jedinicama
Anglosaksonski tip, kao posebna karakteristika ovog sistema se navodi da njime upravljaju
dravni slubenici. Mirovine su niske i jednake ali postoji i mogunost dopunskih mirovina.
Organizacijski mogu biti uspostavljene na centralnoj ili lokalnoj razini.

Osnovne karakteristike mirovinsko invalidskog osiguranja

Stupanj ovisnosti neaktivnih raznovrsnih umirovljenika prema stanovnitvu krajem devedesetih
godina prolog stoljea je bila 20%, a da se da ce ona u 2020. godini biti vise od 33%.
Zbog toga se sistem dravnog financiranja, koji se oznaava kao prvi stupanj mirovinskog
osiguranja, posebno analizira i istovremeno afirmira, potie razvoj financiranja ovog sistema
putem kapitalnog pokria.
U literaturi socijalnog prava europske drave se razvrstavaju u etiri grupe:
3

Skandinavske zemlje (vedska, Finska, Danska i Norveka), ije mirovinske

sisteme karakterizira kasna dob za umirovljenje, ranije umirovljenje "povlai" za
sobom znatno manje penzije;

Zemlje

kontinentalne

Europe

(Njemaka,

Francuska,

Austrija,

Belgija,

Nizozemska, vicarska i Luksemburg) s izrazito visokim doprinosima i visokim nivoom

primanja - prisutna je tendencija reformi;

Zemlje June Europe (Italija, Grka, panjolska, Portugal) u kojima se godine za

odlazak u mirovinu povisuju, ali istovremeno dolazi i do pootravanja uvjeta za
stjecanje prava na mirovinu;

Velika Britanija - dalje je karakteriziraju relativno niske i jednake mirovine, s tim da

se u mirovinskom sistemu razvija i dodatni stupanj u vidu dopunskih mirovina.

U glavna obiljeja reformi u navedenim dravama uvrtava se: starija dob za umirovljenje,
vea fleksibilnost za godine umirovljenja i proteziranje postupnog umirovljenja, vee
razdoblje plaanja doprinosa i slobodnije kombiniranje mirovine s dohotkom od rada, stroi
uvjeti za ranije umirovljenje.
U BiH je i dalje obvezno mirovinsko-invalidsko osiguranje koje je detaljno ureeno
entitetskom regulativom. U RS postoji mogunost i dobrovoljnog osiguranja.

Principi mirovinskog i invalidskog osiguranja

Medu konvencijama MOR-a iz oblasti socijalnog osiguranja i za mirovinsko i invalidsko
osiguranje ima poseban znaaj Konvencija broj 102 koja je oznaila suvremene tendencije u
ukupnom razdoblju socijalnog osiguranja. Osnovna njena intencija je postizanje osiguranja od
svih socijalnih rizika. Zapravo, svojim sadrajem ova Konvencija postavlja osnove odreene
politike u cilju postizanja harmoninog i komplementarnog razvoja svih grana socijalnog
osiguranja u skladu sa ekonomskim mogunostima zemalja i ekonomskim poloajem
zatienih lica.
Opi principi iz navedenih konvencija, posebno iz Konvencije broj 102 treba da budu
ugraeni u osnove svakog sistema socijalnog osiguranja.
Princip solidarnosti proizlazi iz vaeih ustavnih dokumenata nae zemlje prema kojima se
pravo na socijalno osiguranje utvreno ustavom i zakonom osigurava obaveznim osiguranjem
na naelima uzajamnosti i solidarnosti. Iz principa solidarnosti slijedi i obaveza zatite lica

sa najniim primanjima, odnosno plaama, ali sa ogradom da istovremeno treba voditi

rauna o ekonomskoj situaciji zemlje i kategoriji zatienih lica. Doprinos za osiguranje koji
plaaju zatiena lica u radnom odnosu ne moe biti vei od 50% ukupnog iznosa sredstava
namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa i lanova njihovih obitelji
.Upravljanje socijalnim osiguranjem treba da se odvija preko dravnih organa, dok se
autonomiji subjekata osiguranja daje supsidijarni i ogranieni znaaj. U sluaju kada se
poslovi upravljanja ne vre od strane ustanova, odnosno organizacija ili status regulira vlast ili
organ uprave odgovoran pred parlamentom, u upravljanju treba da uestuju predstavnici
zatienih lica. I u ovom sluaju drava ima opu odgovornost za osiguranje dobre
administracije, koja e odluivati o garantiranim pravima. Organizacije mirovinskog i
invalidskog osiguranja cjelovito se utvruju zakonom, suglasno nainu ostvarivanja
nadlenosti entiteta, a u Federaciji Bosne i Hercegovine suglasno i nainu ostvarivanja
nadlenosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti socijalne politike.

Obuhvaenost kruga zatienih lica

Krug zatienih lica treba da obuhvati propisane kategorije radnika ili lanova njihovih obitelji
(supruge i djecu), s tim da ta obuhvatnost ini najmanje 50% ukupnog broja zaposlenih lica ili
propisane kategorije aktivnog stanovnitva koje predstavlja najmanje 20% cjelokupnog
stanovnitva.
U naem sistemu socijalnog osiguranja obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem
obuhvaena su za vrijeme koje su u radnom odnosu, odnosu koji je izjednaen sa radnim
odnosom, nai graani zaposleni kod stranih poslodavaca, lica bez dravljanstva, kao i lica
koja obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost.
Odreena duzina staa osiguranja, odnosno odreeni kvalifikacijski period uplate
doprinosa predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i obiteljsku
mirovinu. Odreena duina staa osiguranja u naem sistemu predstavlja uvjet ostvarivanja
prava mirovinskog i invalidskog osiguranja. Zavisno od vrste prava koja se ostvaruju pravo
na starosnu mirovinu, pravo na invalidsku mirovinu, pravo na obiteljsku mirovinu, pravo
osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou. Potrebna duina staa osiguranja razliito
se zakonski ureduju za ostvarivanje pojedinih prava.
U nacionalnom zakonodavstvu treba osigurati pravo albe u sluaju odbijanja ili osporavanja
njegove vrste i visine. Zatita prava osiguranih lica i korisnika mirovine u postupku ostvarivanja

prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osigurana su na nain predvien propisima o

upravnom postupku i zakonima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao lex specialis
propisima.

Obustava isplaivanja osiguranja

Do obustave davanja moe doi u vie sluajeva. Prvo je predviena potpuna obustava u
sluaju kada uivalac prava "obavlja izvjesnu djelatnost uz naknadu". Do djelomine
obustave moe doi ako zarada uivaoca prava, ili njegova druga imovina, ili obje zajedno
prelaze propisani iznos. Obustava davanja, odnosno ogranienja steenih prava u naem
sistemu moe se vriti i ta prava mogu prestati samo u sluajevima i pod uvjetom
predvienim zakonom. Ako su u pitanju mirovine stranih dravljana, koji su se iselili s
ciljem stalnog boravka u inozemstvu, mirovine se isplauju pod uvjetom:

da postoji sa dravom u koju se iselio strani dravljanin meunarodni ugovor,

da postoji sporazum o plaanju ovih primanja ili da ta drava priznaje takvo pravo
naim dravljanima.

Nastajanje odnosa iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pretpostavlja prethodno

ispunjavanje slijedea tri opa uvjeta:

postojanje prave osnove mirovinskog, odnosno invalidskog osiguranja;

postojanje stanja socijalne potrebe, odnosno nastupanje socijalnog osiguranog

sluaja (rizika) pokrivenog pravnom osnovom socijalnog osiguranja;

izjava, odnosno zahtjev lica koje se nalazi u stanju socijalne potrebe, odnosno lica
pogoenog osiguranim socijalnim sluajem.

Pored ovih opih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za nastavak bilo kojeg pravnog odnosa iz
mirovinskog i invalidskog osiguranja istovremeno i kumulativno, i posebni uvjeti koje
jedno lice treba da ispuni i to ono osobno kako bi steklo svojstvo osiguranika, to je
pretpostavka da se u konkretnom sluaju ispuni opi uvjet - postojanje pravne osnove. U
pitanju je uvrtavanje jedne osobe u odreenu kategoriju osiguranih osoba.

2. NASTUPANJE OSIGURANOG SLUAJA

U pitanju je utvrivanje postojanja socijalne potrebe koja je kao takva predviena zakonom.
Izriito je predvieno da se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja stjeu za sluaj:

starosti,

invalidnosti,

smrti.

Rizici starosti i smrti su rizici mirovinskog i invalidskog osiguranja, a rizik invalidnosti je rizik
invalidskog osiguranja.

Starost i smrt
Osiguranici nakon odreenih godina mirovinskog staa, odnosno nakon utvrenih godina
ivota i godina mirovinskog staa mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu.
Ukazuje se na poveanje trajanja ivotnog vijeka ovjeka, pa se time produava i sposobnost
ovjeka da sve due bude radno produktivan. Istovremeno smo u jednom broju zemalja
suoeni sa problemom nezaposlenosti, pa se mora voditi rauna o pravu na rad i u domenu
mirovinskog i invalidskog osiguranja. Slijedi da granice starosti kao osigurani rizik ovisi o
raznim elementima. Poslije smrti osiguranika i lica koje je osigurano za odreene sluajeve,
odnosno rizike, lanovi njegove obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu , kao
osnovno pravo, ako ispune propisane uvjete.

Invalidnost
Invalidnost, postoji kad osiguranik na bilo koji nain postane potpuno nesposoban za
obavljanje poslova radnog mjesta na koje je bio rasporeen i koje je obavljao prije nastanka
invalidnosti, a ista je posljedica takve promjene u zdravstvenom stanju koja se ne moe
otkloniti lijeenjem ili mjerama rehabilitacije.

Kod osiguranika postoji promjena radne sposobnosti kada moe da radi puno radno vrijeme
na drugim poslovima koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihofizikim sposobnostima sa ili
bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije.
Prema navedenoj definiciji, bitni elementi invalidnosti su:

da postoji potpuna nesposobnost ili promjena sposobnosti;

da je do potpune nesposobnosti ili promjene radne sposobnosti dolo uslijed trajnih

promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom
boleu, povredom van rada ili boleu koja se ne moe otkloniti lijeenjem ili
mjerama medicinske rehabilitacije;

da zbog takve promjene u zdravstvenom stanju osiguranik ne moe da obavlja poslove

svoga radnog mjesta

Uzrok invalidnosti je znaajan kod utvrivanja uvjeta za stjecanje pojedinih prava iz

mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i za odreivanje visine novanih davanja po osnovu
tih prava. Invalid rada jeste onaj osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz
mirovinskog i invalidskog osiguranja. Invalidi rada razvrstavaju se na dvije kategorije
invalidnosti: I i II kategorija. O stupnju kategorije invalidnosti ovise i prava koja se mogu
ostvariti po osnovu invalidnosti (zaposlenje, profesionalna rehabilitacija, invalidska mirovina)
emu prethodi i ispunjavanje drugih uvjeta. Prema zakonskim odredbama, u I kategoriju
invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, a u
drugu kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa promijenjenom radnom
sposobnou.
Ovisno od predmeta zahtjeva, zahtjevom se inicira pokretanje postupka radi utvrivanja
nastupanja osiguranog sluaja, a u nekim sluajevima radi se samo o zahtjevu za pokretanje
postupka radi utvrivanja prava na isplatu konkretne socijalne pomoi iz mirovinskog i
invalidskog osiguranja. Osigurana osoba pokree postupak za ostvarivanje prava iz
mirovinskog i invalidskog osiguranja svojim zahtjevom kada ocijeni da su ispunjena sva tri
opa uvjeta za zasnivanje socijalno-pravnog odnosa.

Subjekti pravnih odnosa mirovinskog i invalidskog

socijalnog osiguranja

Subjekti pravnog odnosa mirovinskog i invalidskog osiguranja su:

osigurane osobe;

nosioci, odnosno zavodi, i druge organizacije, i poduzea, odnosno poslodavci

predvieni zakonom.

Osigurane osobe
Subjekti pravnih odnosa mirovinskog i invalidskog osiguranja su ona lica koja imaju status
osiguranih lica, koja su pogoena osiguranim sluajem odnosno rizikom i koja su u tom
svojstvu podnijela zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog, odnosno invalidskog
osiguranja.
Osigurana lica razvrstana su u dvije velike grupe, i to na:

osiguranike i

osigurana lica u uem smislu.

I prva i druga grupa osiguranih lica ima vise podgrupa.

1) Osiguranici se razvrstavaju na vise podgrupa:
a) Prvu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obaveznim mirovinskim i invalidskim
osiguranjem i kojima se po toj osnovi osiguravaju prava iz ovog osiguranja, kao i njihovo
ostvarivanje, ine:

zaposlenici na teritoriji entiteta Bosne i Hercegovine;

profesionalna vojna lica koja imaju svojstvo vojnog lica prema propisima o
vojnoj slube;

zaposlenici organa unutranjih poslova;

zaposlenici u sudskoj policiji i kazneno-popravnim ustanovama;

zaposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriji entiteta koji su upueni na rad

u inozemstvo, ako nisu obavezno osigurani po propisima drave u koju su
upueni ili ako meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju (u daljem tekstu
meunarodni ugovor) nije drugaije odreeno;

dravljani Bosne i Hercegovine, koji su zasnovali radni odnos kod organizacije koja
obavlja djelatnost u inozemstvu;

izbrani ili imenovani nositelji javne ili druge drutvene funkcije u organima
Bosne i Hercegovine, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drugaije odreeno.

b) Drugu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obaveznim mirovinskim i

invalidskim osiguranjem ine dravljani entiteta Bosne i Hercegovine koji su:

na teritoriji entiteta zaposleni kod stranih ili meunarodnih organizacija i ustanova,

konzularnih i diplomatskih predstavnitava ili su u osobnoj slubi stranih dravljana
ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno;

zaposleni u inozemstvu, ako su bili neposredno pred odlazak u inozemstvo

osigurani na teritoriji BiH, odnosno ako su imali pred odlazak u inozemstvo
prebivalite na teritoriji BiH i nisu obavezno osigurani kod inozemnog nositelja
socijalnog osiguranja;

zaposleni kod stranog poslodavca u dravi u kojoj su obavezno osigurani ali u

kojoj prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne mogu da ostvaruju ili ih ne
mogu koristiti van te drave, pod uvjetom da su neposredno pred odlazak u
inozemstvo imali prebivalite na teritoriji BiH i ako su dravljani BiH.
c) Treu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obaveznim mirovinskim i invalidskim

osiguranjem ine strani dravljani i lica bez dravljanstva koji su na teritoriji Bosne i Hercegovine:

zaposleni kod stranog poslodavca, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije

ureeno;

zaposleni kod meunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih I

konzularnih predstavnitava, ako je takvo osiguranje predvieno meunarodnim
ugovorom.
d) etvrtu podgrupu osiguranika koji su obavezno osigurani ovom vrstom osiguranja

cine lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno lica na teritoriji Bosne i
Hercegovine:

koja obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost, a upisana su u odgovarajui registar;

koja u skladu sa posebnim propisima samostalno u vidu zanimanja obavljaju

profesionalnu djelatnost, te vjerski slubenici;

korisnici prava na odgovarajuce zapoljavanje za vrijeme prekvalifikacije odnosno

dokvalifikacije;

vrhunski sportai, ako nisu osigurani po drugoj osnovi.

e) Posebnu podgrupu osiguranika cine zemljoradnici i lanovi njihovog domainstva i

druga lica koja se bave poljoprivrednom djelatnou kao jedinim ili glavnim zanimanjem,
koji su navrili 15 godina ivota.

10

Nakon sto je protekao rok 31. svibnja 1999. godine do kada je trebalo ujediniti dva
mirovinsko-invalidska fonda u FBiH (Sarajevski i Mostarski), Visoki predstavnik u BiH je
svojom odlukom proglasio Zakon o organiziranju mirovinsko-invalidskog osiguranja.

3. PRAVA I OBAVEZE IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG

OSIGURANJA
Osnovna prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su:

pravo na starosnu mirovinu - za sluaj starosti,

pravo na invalidsku mirovinu - za sluaj invalidnosti,

pravo na obiteljsku mirovinu - za sluaj smrti osiguranika,

Pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou, odnosno prava invalida i

kategorije invalidnosti, na profesionalnu rehabilitaciju, odnosno naknadu zbog tjelesnog
oteenja.

3.1. Pravo na starosnu mirovinu

Mirovina je dugo vremena tretirana kao privilegija koja se teko stjecala i ostvarivala i to, po
pravilu, pri kraju ivotnog vijeka. U suvremenim uvjetima, mirovina postaje pravo osiguranika,
koje on ostvaruje po osnovu svoga rada, odnosno cijele svoje radne karijere odnosno
profesije.

Starosna penzija predstavlja trajni socijalni presti u novcu koju osiguranici

ostvaruju kao osnovno pravo iz mirovinskog i invalidskog osiguranja po osnovu rizika starosti.
Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, osiguranik stjee pravo na starosnu
mirovinu :
kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa (prijevremena
starosna mirovina) ili
kad navri 40 godina mirovinskog staa, bez obzira na godine ivota (puna starosna
mirovina)
Meutim, u RS, iako su opi uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu istovjetni uvjetima
u FBiH, predviena je izuzetna mogunost za povoljnije stjecanje starosne mirovine.

11

Zakonom je izriito predvieno da osiguranik-ena ako to zahtijeva, moe stei pravo na

starosnu mirovinu kad navri 60 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja ili kad
navri 35 godina staa osiguranja bez obzira na godine ivota.

3.2. Pravo na invalidsku mirovinu

Pravo na invalidsku mirovinu imaju oni osiguranici kod kojih je utvrena I kategorija
invalidnosti pod uvjetima:

da je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez

obzira na duinu mirovinskog staa;

da je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da je

prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu pokriva najmanje
treinu razdoblja od navrenih 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti,
raunajui taj radni vijek na pune god.

Osiguranik kod kojeg je utvrena I kategorija invalidnosti do navrene 30. godine ivota,
stjee pravo na invalidsku mirovinu, ako je invalidnost uzrokovana povredom na radu ili
boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu
pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja.

3.3. Pravo na obiteljsku mirovinu

Za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu potrebno je ispuniti sljedee uvjete :
1) Opi uvjeti odnose se na osiguranika, koje on mora ispuniti do svoje smrti, tj. on mora da
navri odreen sta osiguranja, odnosno mirovinski sta ili da je umrli osiguranik ve bio
uivalac nekog od prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Zapravo, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu, ako je umrli osiguranik
ispunjavao jedan od sljedeih uvjeta:

ispunio uvjete za starosnu mirovinu;

po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku mirovinu;

bio korisnik starosne ili invalidske mirovine.

12

U sluaju kada je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne
bolesti, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog
staa osiguranika.
2) Posebni uvjeti su oni uvjeti koje treba da ispunjava lan obitelji pokojnog osiguranika.
Pravo na obiteljsku mirovinu mogu, pod utvrenim uvjetima ostvariti:

brani drug;

djeca osiguranika roena u braku i van braka;

usvojena djeca koju je osiguranik uzdravao;

druga djeca bez roditelja koju je osiguranik uzdravao do svoje smrti

Prema novim zakonodavnim rjeenjima vise nemaju pravo na obiteljsku mirovinu roditelji,
braa i sestre.
Udovica stjee pravo na obiteljsku mirovinu ako je:

do smrti branog druga navrila 45 godina ivota;

do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga, postala
potpuno nesposobna za privreivanje;

poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku
mirovinu po tom branom drugu, a udovica vri roditeljske dunosti prema toj djeci.
Udovica koja u toku trajanja prava po toj osnovi postane potpuno nesposobna za
privreivanje, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu, dok postoji takva nesposobnost

Udovica koja u toku trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri 45 godina ivota, zadrava
po toj osnovi pravo na obiteljsku mirovinu trajno.
Udovac stjee pravo na obiteljsku mirovinu ako je:

do smrti branog druga navrio 60 godina ivota;

do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga
postao potpuno nesposoban za privreivanje;

poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vise djece koja imaju pravo na obiteljsku
mirovinu po tom branom drugu, a udovac vri roditeljske dunosti prema toj djeci.

Udovac koji u toku trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri 60 godina ivota zadrava
trajno to pravo.
Dijete stjee pravo na obiteljsku mirovinu od smrti osiguranika i moe to pravo koristiti do
navrenih 15 godina ivota. Starije dijete zadrava, odnosno stjee pravo na obiteljsku
mirovinu, ako je na redovnom kolovanju, a najkasnije do navrenih 25 godina ivota.

13

Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad do navrene godine
ivota od kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na obiteljsku
mirovinu za sve vrijeme dok traje takva nesposobnost.
Dijete kod koga nastane potpuna i trajna nesposobnost za samostalni ivot i rad poslije
navrenih godina ivota do kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti
osiguranika, stjee pravo na obiteljsku mirovinu, ako ga je osiguranik uzdravao do svoje
smrti.

Zajamena mirovina
U novom mirovinsko-invalidskom sistemu uveden je sistem zajamene i najnie mirovine.
1) Pravo na zajamenu mirovinu imaju oni osiguranici koji su ostvarili:

Mirovinu u visini od 75% mirovinske osnove;

Starosnu mirovinu sa 40 godina mirovinskog staa;

Invalidsku mirovinu sa 35 godina mirovinskog staa;

Invalidsku mirovinu po osnovi invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili

profesionalnom boleu.

Zajamena mirovina odreuje se za svaku godinu, s tim sto ne moe biti manja od 80%
prosjene mirovine isplaene u prosincu prethodne godine, usklaene sa porastom postotka
porasta mirovina u godini u kojoj se isplauje zajamena mirovina.
2) Pravo na najniu mirovinu imaju ostali osiguranici, kao i korisnici obiteljskih mirovina
ovih osiguranika.
Najnii iznos ove mirovine ne moe biti manji od 60% od prosjene mirovine isplaene u
prosincu prethodne godine, usklaene sa postotkom poveanja mirovina u godini u kojoj se
isplauje najnii iznos mirovina.
U RS nije predviena zajamena mirovina, nego samo najnia mirovina, koja ne moe biti nia
od 80 KM.

Mirovinski sta
Mirovinski sta je vrijeme koje se osiguraniku priznaje u postupku ostvarivanja prava iz
mirovinsko invalidskog osiguranja. Mirovinski sta,obuhvaa:

14

vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na snagu Zakona o mirovinskom i

invalidskom osiguranju, koje se rauna u sta osiguranja po odredbama ovog Zakona i
poseban sta u smislu ovog zakona;

vrijeme navreno do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom I invalidskom

osiguranju koje se rauna u mirovinski sta po propisima koji su vaili do stupanja
na snagu ovog Zakona, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.

ZAKLJUAK

Cilj ovog rada bio je da se sagledaju pojedinosti vezane za mirovinsko-invalidska osiguranja, tj.
kako se dolazilo do njih, to je sve potrebno, kada ona poinju da vae za osiguranika, prikazani
su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni da bi osiguranje vailo, itd. Predstavljene su neke osnovne
stvari vezane za mirovinsko - invalidsko osiguranje. Iz ovog rada se moe zakljuiti da je
mirovinsko-invalidsko osiguranje jako vano za ljude, ali da na njega ne treba gledati kao izvor
bogaenja, jer se lako dokazuje da li je uinjeno neto osiguranom licu namjerno ili ne. Ukoliko
postoji sumnja u dogaaj koji je osiguran, sve se ispituje. Pogotovo ako je rije o onim osobama
koje pokuavaju da postanu ratni osiguranici , odnosno da postanu punopravni primatelji ratne
mirovine koja je znamo u naoj dravi jako popularna naalost.
Takoer u radu je prikazano i to to se deava s mirovinom osiguranika kada on premine ili
kada postane nesposoban za daljnji rad. Ono to ja mogu zamjeriti mirovinsko-invalidskom
osiguranju jeste to to, bez obzira kolika plaa bila dok smo u radnom odnosu, mirovina nije ni
u pola takova, premala je.

15

LITERATURA
1) Prof. Dr. Sejad Dedi , Socijalno pravo, Sarajevo, 2005.
2) Avdalovi V. : Menadment rizikom u osiguranju, elind, Beograd, 2000.

INTERNET IZVORI
1) http://hr.wikipedia.org/wiki/Mirovinsko_osiguranje

16