GRAFOVI ANTROPOLOGIJE

BROWN RADCLIFFE (struk funk) - najvaniji doprinos R.B. izvodi iz njegova naglaavanja
strogo nepovijesnih, znanstvenih metoda u antropologiji; -cilj socijalne antropologije je
formulacija openitih postavki u vezi s drutvom, a socijalni antropolog se bavi vrstama socijalnih
fenomena -odvaja socijalnu antropologiju od etnologije -zalae se za to da se antropolozi odnose
prema istraivanjima koja se bave rekonstrukcijom povijesti kao da pripada etnologiji, a da pojam
socijalne antropologije zadre za izuavanje pravilnosti koja se otkrivaju u razvoju ljudskog drutva
te se mogu ilustrirati ili prikazati izuavanjem primitivnih naroda -funkcija drutvenih institucija je
da doprinose odravanju drutva kao cjeline -drutvo: integrirana cjelina funkcionalnih drutvenih
institucija -primjer: R.B. smatra da je jedino uistinu zadovoljavajue objanjenje metode ono
provedeno pomou primjera, to potvruju dva primjera: njegova analiza egzogamnih polovica i
obreda stanovnika na otoju Andaman -egzogamne polovice i sustavi su krvnog srodstva u kojima
je stanovnitvo podijeljeno u dvije drutvene skupine, a mukarac iz jedne skupine mora se oeniti
enomiz druge (totemi Orao i Vrana). BENEDICT RUTH -israivanje Zuni Indijanaca postat e
od sredinje vanosti za knjigu nastalu 1934. godine Obrasci kulture. OBRASCI KULTURE-ovo
djelo je postalo iznimno popularno ve 1934. kad je prvi puta tiskano (bila je prevedena na desetak
jezika):ponajprije, knjiga naglaava vanost kulture u odnosu na biologiju, naglasak na obrascima
kulture oznaio je novi zaokret prema prilino nesvakidanjoj ideji-Benedict je izloila razlike u
kulturnim obrascima suprostavivi tri relativno dobro prouena i razliita drutva: 1.Pueblo
Indijance 2.Dobu3. Indijance -te su zajednice bile potpuno drukija drutva s temeljito razliitim
kulturnim konfiguracijama -svako drutvo odabire neki segment spektra mogueg ljudskog
ponaanja, a u mjeri u kojoj se drutvo integrira, drutvene institucije nastoje promaknuti izraz
svojih odabranih dijelova, a potisnuti onaj suprotni

ETNOLOGIJUa BLISKOG SUVREMENOG DRUTVA ILI ETNOLOGIJa NAE

SVAKODNEVICE -prema Niedermlleru vlastito drutvo ovdje ne treba shvatiti kao konkretno
mjesto istraivanja, ve ponajprije kao zajedniki horizont, izvjesno stanje znanja/spoznaja
-istraivanje u kojem je istraiva/ica dijelom drutva i kulture koje istrauje nosi znaajku
temeljnog bivanja unutra u smislu dijeljenja nekih osnovnih znanja, emocija istraivaa/ica s
istraivanima - u etnologiji bliskoga nerijetko se kao teren izabire skupina ili pojedinci bliski po
nekim kategorijama -u tim istraivanjima ne izostaje samo fiziko premjetanje na neke daleke i
egzotine antropoloke terene ve u nekim i premjetanje iz vlastite ivotne sredine neki radovi
ukidaju premjetanje uope i doslovno nastaju kod kue -kako nema granice izmeu terena i
doma, rije je o stalnom bivanju u terenu u kojem se insajderstvo kao metodoloki postupak ne
moe definirati fizikim kretanjem, nego kognitivnim osvjeivanjem, autokulturnom
defamilijarizacijom -nije posrijedi samo poklapanje lokacija koje su inae razdvojene, nego i
pretapanje osobnog i profesionalnog ivota i uloga -u svim tim elementima istraivanje kod kue
kao istraivanje vlastite kulture najizravije uplie autobiografsko u etnologiju -antropoloko pisanje
o autobiografskom iskustvu nekog dijela svog ivota JUDITH OKELY naziva retrospektivnim
terenskim radom.

HRVATSKA POVIJEST - moderne su junoslavenske etnologije nastale usporedno s modernim

nacionalnim pokretima-politikim pokretima koji su potaknuli nacionalnu integraciju bili su
potrebni simboli -zagovornici nacionalnih ideja u potrazi za izvornim nacionalnim vrijednostima
odlazili su u narod; mnogi od njih su organizirali skupljanje grae o narodnoj kulturi, to je
BURKE nazvao otkriem narodne kulture-razvoj nae znanosti pokazuje vezu izmeu vodeih
linosti nacionalne politike i pretea moderne etnologije:1)1813. zagrebaki biskup Maksimilijan

Vrhovec uputio je sveenicima svoje biskupije okrunicu na latinskom jeziku pozivajui ih da

prikupe sve hrvatsko i slavensko to svjedoi o bogatstvu jezika 2)Ljudevit Gaj, vodea osoba
hrvatskog narodnog preporoda sam je skupljao narodne pjesme i poslovice 3)Ivan Kukuljevi
Sakcinski, koji je prvi u hrvatskom saboru govorio na hrvatskom jeziku, objavio je sustavnu
uputnicu namijenjenu povijesnim istraivanjima, a dio se pitanja odnosio na ivot i kulturu puka
4)prvi objavljeni tekst politiara Ante Starevia opisivao je svadbene obiaje u njegovu zaviaju
5)Antun Radi, utemeljitelj moderne hrvatske etnologije, potaknuo je sustavno skupljanje grae o
narodnom ivotu i obiajima -oni koji su prouavali narod i narodnu kulturu smatrali su a priori da
se u narodu, prostom puku, krije riznica nacionalnih vrednota, znakova i simbola. INSTITUCIJE
-kada obrasci ponaanja i ideologije postanu relativno prepoznatljivi, trajni i autonomni, nazivamo
ih institucijama -najekstremniji oblici institucija su oni koje GOFFMAN naziva totalnim
institucijama: vojska, zatvori, internati, zajednice, kultovi, psihijatrijske bolnice itd.-->te
organizacije rukovode praktino svim vidovima ivota njihovih lanova -HENRY MAINE,
smatrao je da se prijelaz iz tradicionalnog u moderno zasnova na prelasku iz statusa u ugovor -u
tradicionalnom drutvu ljudi stupaju u meusobne odnose prvenstveno na osnovu drutvenog
statusa koji im je dodijeljen roenjem, npr. u drutvenom i ekonomskom odnosu izmeu roba i
gospodara.

.-DURKHEIM mislio je da se tradicionalna drutva dre na okupu zato to su svi njihovi lanovi
u osnovi isti (svi su lovci ili poljoprivrednici, od zajednikog pretka), to u velikoj mjeri mogu sami
zadovoljiti vlastite potrebe, te zato vide sebe u svojim zemljacima, to je nazvao mehanikom
solidarnou -WEBER: institucije se organiziraju oko zadataka koje izvravaju, a ne na
drutvenim odnosima koji u njima vladaju -smatrao je da klju za razumijevanje birokracije lei u
nainu na koji ona rjeava suvremeni problem administracije tako to organizira velike grupe ljudi
prema ciljevima koji nisu osobni i regulira ponaanje svojih lanova pomou skupa pravila
postupanja. KULTURA -u razgovoru antropologa o pojmu kulture neprekidno se javljaju tri
pitanja: jedno se odnosi na mjeru u kojoj kulturu treba smatrati integralnom cjelinom; drugo u
kojoj mjeri kulturu treba promatrati kao autonomnu, a tree je kako najbolje moemo crtati granice
oko kultura -zamisao da je kultura integralna i integrirajua cjelina dijelom se zasniva na vanom
modernistikom saznanju da ispod naizgled zasebnih djelia vjerovanja ili ponaanja poiva
temeljnija realnost: za Karla Marxa nain proizvodnje, za Durkheima drutvo, Freuda nesvjesno,
Boasa sama kultura. -drugi pogled na integraciju ima vie racionalistiku osnovu:dakle, kultura se
integrira unutranjom logikom pravila koja joj omoguuju da neto znai i bude produktivna -trea
predstava o integraciji poziva se na pojam formalnog sistema, gdje se elementi uzajamno
podrazumijevaju -Robert Murphy je jednom primijetio: iako je jednostavna, ideja da su drutva
sistematizirana centralna je u drutvenim naukama -do sistematizacije dolazi putem uzajamnog
prilagoavanja normi, ideja, vrijednosti, estetike i drugih kulturalnih elemenata, a ona se odvija na
polju praktinih, svakodnevnih aktivnosti, prilagoavanjem i povlaivanjem jedno drugom u nainu
ponaanja-u novije vrijeme, antropolozi poeli smatrati kulturu neprekidnim preraivanjem,
odbacivanjem i oivljavanjem elemenata to rezultira kompleksima koji se stalno mijenjaju.

KARAKTERISTIKE KULTURE
-razvili su je antropolozi pred kraj 19. st. -prva jasna i
razumljiva definicija sir Edward Burnett Tylor (britanski antropolog) 1871. kultura je sloena
cjelina koja ukljuuje znanje, uvjerenja, umjetnost, zakon, udoree, obiaj i svaku drugu
sposobnost i navike koje stjee ovjek kao lan drutvene zajednice -komparativnim
prouavanjem vie razliitih kultura antropolozi su se sloilli oko osnovnih karakteristika
zajednikih svim kulturama. 1.Kultura Je Zajednika -kultura je skup zajednikih idela, vrijednosti i
standarda ponaanja zajedniki nazivnik koji djelovanje pojedinaca ini shvatljivim drugim
pojedincima njihova drutva. ni jedan pripadnik nekog drutva ne tumai svoju kulturu potpuno

jednako kao netko drugi. -osim individualnih, pojavljuju se i neke druge varijacije:razlike izmeu
uloga mukaraca i ena, razlike vezane uz dob, varijacije izmeu podgrupa supkultura. 2.Kultura
Se Ui-svaka kultura se ui, a ne nasljeuje bioloki-enkulturacija proces kojim se kultura prenosi
s jednog narataja na drugi. 3.Kultura Se Temelji Na Simbolima -antropolog Leslie White je
zamijetio da je koritenje simbola poetak cjelokupnog ljudskog ponaanja -najvaniji simboliki
aspekt kulture je jezik. 4.Kultura Je Integrirana-integracija tendencija da svi aspekti neke kulture
funkcioniraju kao uzajamno povezana cjelina antropolog koji ispituje jedan aspekt neke kulture
uvijek nalazi potrebnim ispitati i druge.
FUKNCIJE KULTURE -kultura ne moe preivjeti ako ne rjeava uspjeno osnovne probleme,
zato mora:-osigurati proizvodnju i raspodjelu roba i usluga koje se smatraju neophodnima za ivotosigurati bioloki kontinuitet reprodukcijom svojih lanova-enkulturirati svoje lanove kako bi
mogli postati odrasli koji dobro funkcioniraju-odravati red meu svojim pripadnicima, ali i meu
njima i pridolicama-motivirati svoje pripadnike na preivljavanje i angairati se u aktivnostima
neophodnima za opstanak-biti spremna na promjenu eli li omoguavati prilagodbu i u
promijenjenim okolnostima.

CLAUDE LEVI-STRAUSS(struk funk) Poznat kao osniva strukturalizma u antropologiji.

Objavljivanjem knjiga Osnovne kulture srodstva 1949., Tuni tropi 1955., Strukturalna
antropologija 1973., postao je dobro poznat u francuskoj intelektualnoj javnosti.
STRUKTURALNA ANTROPOLOGIJA L.S. tvrdi da se socijalna antropologija bavi
izuavanjem institucija za koje se smatra da su sustavi predodbi (koristi predodbe kada govori o
vjerovanjima, osjeajima, pravilima, vrijednostima, stajalitima i znaenjima). Traganje za
dubinskim strukturama drutvenog ivota usmjerilo je L.S.-a na istraivanje triju glavnih podruja:
sustava klasifikacije, teorije srodstva i logike mita.Temeljne postavke strukturalizma: ono to
znamo o vanjskome svijetu stjeemo vlastitim osjetilima; fenomeni koje uoavamo imaju obiljeja
koja im pripisujemo zbog naina na koji djeluju na naa osjetila i naina na koji je ljudski um
oblikovan za razvrstavanje i tumaenje podraaja koji dospiju do njega. Tvrdi da su fonemi i
rodbinski pojmovi elementi znaenja, iako imaju znaenje samo u odnosu na sustave koje izgradio
um na razini nesvjesnog miljenja sustav srodstva, poput jezika, postoji samo u ljudskoj svijesti,
to je proizvodnji sustav predodbi SRODSTVO-ANALIZA AVUNKULATA: Sustavi srodstva
postoje radi razmjene ena, odreujui kategorije moguih supruga i zabranjenih partnera.
Vrijednost tako shvaenog srodstva pokazuje njegova ralamba odnosa mladia (Ego) i brata
njegove majke (ujaka), institucije nazvane avunkulat, Avunkulat je zapravo jedinica srodstva koja
izraava temeljne odnose krvnog srodstva, srodstva steenog brakom i podrijetla na formalni,
strukturalni nain. MIT: Pogreno je shvaati mitove kao odraze drutvene stvarnosti ve su one
stvorene preobrazbe drutvenog postojanja. Ako se u mitu mogu pronai temeljne nesvjesne
strukture, tada to moe biti odraz postojanja temeljnih mentalnih struktura koje pruaju
organizacijske kategorije kulturnih fenomena. L.S. prepoznaje etiri razine predodbi unutar mita:
zemljopisnu, tehnoloko-ekonomsku, drutvenu i kozmoloku. Postoje dva aspekta u konstrukciji
mita: slijed dogaaja koji tvori oigledan sadraj onoga to se dogodilo & shema mita koja
predstavlja razliite razine apstrakcije na osnovi koji se gradi slijed dogaaja.

MEAD MARGARET (struk funk)

Faze istraivanja:
1. --> Odrastanje na Samoiterensko istraivanje na Samoi, 8 mjeseci -izuavanje 68 djevojica u dobi od 8 do 20 godina iz tri
susjedna sela -odgoj djece stvara linost koja odreenom drutvu daje njegova bitna svojstva
adolescentska kriza nije univerzalno razdoblje u razvoju linosti nego je kulturoloki uvjetovana
-Freeman smatra da je Mead podcijenila sloenost kulture, drutva, povijesti i psihologije
Samoanaca, smatrajui ih prilino jednostavnima to je, kako Freeman smatra, posljedica injenice
da Mead nije poznavala samoanski jezik, sloenost samoanskog statusa i politikog sustava, te
njezine naivne zanesenosti Samoom kao tropskim rajem 2. -->Spol i temperament u tri
primitivna drutva meukulturalna usporedba plemena na Novoj Gvineji -razliiti odgoj rodnih

temperamenata a. Arapei smatraju da je mukarcima i enama priroena njenost, srdani su i

pristuani, sposobni i voljni podiniti se potrebama onih koji su mlai ili slabiji; s iskrenom i
njenom brigom skrbe o maloj djeci i nesebinim zadovoljstvom prate djetetovo napredovanje
prema zrelosti b. Mundugumori ive u drutvu koje se temelji na teoriji prirodnog neprijateljstva
izmeu svih pripadnika istog spola; oevi i sinovi, majke i keri su neprijatelji; c. ambuli:
mukarci su zaokupljeni umjetnou dok ene obnaaju stvarnu vlast, nadziru ribarenje, trgovinu3.
-->Karakter na Baliju terensko istraivanje na Baliju -prostor, vrijeme i drutveni status tvore
ureenu cjelinu s malo stresa i napora -prouavanje osnova linosti uvjetovanih kulturom
-kombinacija tradicionalne etnografije s fotografskim snimanjem--3 faze istaivanja predstavljaju
etnografsku osnovu kljunog doprinosa Mead: posebna metoda odgoja djece oblikuje linost koja
pak odreenom drutvu podaruje njegova bitna svojstva

MEHANIZMI PROMJENE KULTURE INOVACIJA-inovacija je svaki postupak, orue ili

naelo koji postignu iroku prihvaenost unutar skupine, smatra se poetkom svake promjene-da bi
inovacija bila prihvaena mora biti to usklaenija s potrebama, vrijednostima i ciljevima drutva,
ali najvea prepreka u prihvaanju moe biti mo navike. DIFUZIJA-difuzija je posuivanje
kulturnih elemenata jednog drutva od pripadnika drugog, tj. irenje obiaja ili postupaka jedne u
drugu kulturu-pri posuivanju imamo veliku mogunost izbora koji su najee kompatibilni s
postojeom kulturom. KULTURNI GUBITAK -nove inovacije esto dovode do gubitka neke
starije-ponekad kulturni gubitak moe biti i bez zamjene. PRISILNA PROMJENA -ljudi ne
odluuju uvijek slobodno o svom izboru, esto ih neka druga skupina na to prisili, obino kao dio
osvajanja ili kolonijalizma. AKULTURACIJA -akulturacija su velike promjene na koje su
pripadnici kultura prisiljeni zbog intenzivnog izravnog dodira meu drutvima. GENOCID
-istrebljenje jednog naroda od strane drugog esto u ime napretka, bilo namjernim inom ili kao
sluajni ishod aktivnosti koje poduzima jedan narod vodei malo rauna o njihovu utjecaju na
druge. UPRAVLJANA PROMJENA -najekstremniji sluajevi akulturacije dogaaju se kao
posljedica vojnog osvajanja i istiskivanja tradicionalne politike vlasti od strane osvajaa koji nita
ne znaju o kulturi tog naroda ili ne mare za nju. REVITALIZACIJSKI POKRETI -uobiajena
reakcija na prisilnu promjenu -moe se smatrati pokuajem nekih lanova drutva da brzim
prihvaanjem modela viestrukih inovacija izgrade kulturu koja bi ih vie zadovoljavala..
REVOLUCIJA I POBUNA -ako je cilj pokreta upravljan iznutra prvenstveno prema ideolokom
sustavu i prateoj drutvenoj strukturi nekog kulturnog sustava naziva se revolucijom to joj je cilj
zamjena jedne postave vlastodraca drugom. MODERNIZACIJA-modernizacija je proces
kulturne i drutvenogospodarske promjene, pri emu drutva u razvoju prihvaaju neke
karakteristike zapadnih drutava.(tehnoloki i poljop razvoj, industrijalizacija, urbaizacija,
struk.diferencijacija, integrativni mehanizmi).

NEOEVOLUCIONISTI (30tih-70tih)kritika Bosova partikularizma. Znanstvene zakonitosti koje

kulturne promjene povezuju s razliitim podrujima materijalnog ivota. Bliski marksizmu. WHITE
LESLI: Kultura je sredstvo pomou kojeg se ovjeanstvo prilagoava fizikoj i drutvenoj okolini.
Kultura je ekstrasomatska. Povijest ljudskog kulturnog razvoja definiraju promjene u koliini
energije i uinkovitosti koritenja ene. Kultura ima 3 podsustava: tehnoloki, socioloki i
ideoloki.Tehnoloki je temeljna i primarna odrednica kulture.Drutva koja su se domogla vee
koliine ene stekla su prednost u prilagodbi-evolucijski naprednija. JULIAN STEWARD:Kulturna
ekologija. disciplina koja se bavi izuavanjem procesa prilagodbe drutva svojoj okolini te
prilagodbe potiu unutarnje dru.predodbe. Kulture su sline jer se slino rpilagoavaju slinim
prirodnim okoliima. Slinosti se razvijaju u povijesno neovisnim razdobljima i kulturnim
tradicijama. Vielinijski oblik evolucije. Pr lovno sakupljane zajednice:brojano male, dioba rada
po spolu, zajednice nemaju centralne figure, animizam i amanizam. NARODNA KULTURA I
MO: PRILAGODBA ILI OTPOR

-hrvatska etnologija izrasla je na istraivanju narodne kulture i time se iskljuivo bavila sve do
sredine 70-ih godina 20. stoljea-premda ta etnologija nije bila naklonjena teorijskom odreivanju
svog predmeta, ipak kod RADIA nalazimo definiciju kojoj je narod glavno uporite ta definicija
polazi od razlika koje dijele narod od gospode -suvremena kritika etnologija danas drugaije
odreuje svoj predmet ->razlike izmeu sela i grada u mnogo su se pogleda bitno smanjile, nekad
zatvorene male seoske zajednice svesu vie izloene utjecaju globalizacije -s druge pak strane
etnoloka kritika i dekonstrukcija upozorile su na ideoloku pozadinu konstrukcije pojma narod, na
izostanak uvida u drutveni i politiki kontekst kulture.

.-HERZFELD definira think tank na sljedei nain: to su institucije koje opskrbljuju mone
vladine i druge slube ne toliko onime to ovi ele sazneti nego preteno onime to te institucije
ele da drugi percipiraju kao istinsko znanje -u Hrvatskoj razliite kulturne institucije, mediji i
politike sile odavno su prisvojile i reinterpretirale kanone i stereotipe narodne kulture; odravaju ih
u javnom ivotu, u politici, umjetnosti i posebno u industriji zabave -upravo medijske prezentacije
narodne kulture, obiaja i folklora danas oblikuju i utvruju uvrijeeno shvaanje narodnih
tradicija. OBREDI POJAAVANJA-vjerski obredi poticani nekom stvarnom ili potencijalnom
krizom grupe; odravaju se masovne ceremonije kako bi suzbile opasnost za grupu-smisao im je
umanjiti strah od krize, ujediniti ljude i potaknuti zajedniko djelovanje-pogrebne sveanosti
omoguavaju drutvenu prilagodbu nakon gubitka umrle osobe. OBLICI BRAKA
1.
monogamija- 1 i 1m 2. serijska monogamija- niz brakova m. i . (rastave) 3. poligamija- vie na
jednog
-->poligiNija: vie ena (Islam) -->poliANDrija: vie ena (same 4) npr. Eskimi
-->levirat: brak udovica koja eni brata mua -->sorotat: udovac eni sestru ene 4.grupni brak:
sekte-->vie . i m. 5. istospolni: zajednica ljudi istog spola * virgin, tobelije: (Albanija) djevojka
preuzima rodnu ulogu mukarca (ponaanje, ima status)kad nema m. nasljedika
POSTMODERNIZAM: sumnja u znanost i napredak kritika velikih pripovijesti. Odbacivanje
temeljnih istina i cijelosti etnografske stvarnosti.Urbana antropol, antropol kod kue, etnologija
suvremenih drutava i etnologija bliskog.U HR redefiniranje predmeta istraivanja: selo-->grad,
prolost-->suvremenost,
statinost-->procesi, mjene, dinamika. Posljedice globalizacije:
deteritorijalizacija(nove koncepcije prostora-mjeanje kultura), transkulturacija(hibridizacija i
kreolizacija-mjeanje bijelaca i indijanaca), indigenizacija(etnike revitalizacije).

RADI ANTUN
-on se smatra osnivaem hrvatske etnologije, zacrtao je izvjesne parametre
terena i terenskog rada, koji su u nekim aspektima prakticirani do danas -Radi je odredio
etnologiju kao znanost o kulturi vlastitoga, ali poglavito seljakog dijela drutva, kojeg trebaju
istraivati sami pripadnici tog drutva pismeni i obrazovani seljaci - prvi hrvatski etnografi s kraja
19. i poetka 20. stoljea su to i bili: prema Radievoj preporuci bili su sudionicima kulture koju su
opisivali ili pak, kao sveenici ili uitelji, neposredni promatrai kulture iz koje su i sami potekli
-graa dobivena zapisom obrazovanog seljaka imala je apsolutni epistemoloki primat u Radievoj
ideji terena i terenskog rada -Radi se, dakle, zalagao za emski pristup -pritom on nije
problematizirao pozicioniranost tih kolovanih seljaka-etnografa u odnosu na istraivanu kulturu,
podrazumijevajui da su unato kolovanju ostali bliski modelima seljake kulture. HIPOTEZA
ANTUNA RADIA O DVJEMA KULTURAMA -pretpostavka Antuna Radia o kulturi gospode
i kulturi seljaka, oznauje poetak moderne hrvatske etnologije -Radievu teoriju o dvjema
kulturama mogue je razumjeti kao okvir za istraivanje meuodnosa socijalnoga, nacionalnoga i
kulturnoga identiteta 1.dvoslojna koncepcija kulture proizlazi iz socijalne strukture tadanje
Hrvatske (od 100 Hrvata ima 90 seljaka)-KULTURA je po Radievu miljenju zapravo skup razlika
koje dijele narod od gospode i inteligencije-rije je dakle o dvjema kulturama: narod ima svoju, a
gospoda svoju kulturu 2.-u Radievim tekstovima nedostaje razrada odnosa meu dvjema
kulturama -one su odvojene i meu njima postoji jaz; utjecaji gospodske (tuinske, mehanizirane,
urbane) kulture na onu seljaku a priori su negativni jer, kako misli, ne sadre u sebi poruke
nacionalnoga identiteta -takvo gledanje kasnije e omoguiti razvoj hrvatske etnologije, koja e

gotovo redovito narodnu kulturu promatrati odvojeno od gospodske, kao da interakcija nije
postojala. -za Radia je kultura izvorno narodna, a civilizacija je neto drugo: ona oznaava
tehniki i urbani razvoj, te ak moe sprijeiti u razvoju i unititi postojeu domau, samoniklu
kulturu -osjeaj etnike pripadnosti se raa na rubovima, ondje gdje dolazi do dodira s drugom
etnikom skupinom, s drugaijim mentalitetom pa i s drugim socijalnim slojevima.

REVITALIZACIJSKI POKRETI-drutveni pokreti, esto vjerske prirode, kojima je cilj cjelovita

promjena drutva-uzrokovala ih je dominacija stranih sila u nezapadnim drutvima; pokuaj da se
izgradi kultura koja e ih vie zadovoljavati-kargo-kultovi domoroci zaposleni na istovaru i
distribuciji robe zapadne proizvodnje, ali bez praktinog znanja kako doi do te robe, olakanje od
dnevnih frustracija i kulturnog propadanja nalaze u religiji. RELIGIJA 1. ANTROPOLOKI
PRISTUP RELIGIJI-osnovna je funkcija rituala smanjiti uznemirenost i zadrati jakom vjeru u
sebe, to slui kako bi ljude odralo u mogunosti da izau na kraj sa stvarnou-dio svih kulturasastoji se od vjerovanja i obrazaca ponaanja kojima ljudi pokuavaju kontrolirati svega postojeeg
svijeta koji je inae izvan njihove kontrole-u lovakim i sakupljakim zajednicama je temelj
svakodnevnog ivota -kako se drutva uslonjavaju uglavnom je ograniena na odreene prigode,a
manje na svakodnevicu. DUHOVI PREDAKA-vjerovanje u duhove predaka u skladu je s
rairenom zamisli da su ljudska bia sastavljena od dva dijela, od tijela i neke vrste vitalnog duha.
ANIMIZAM-vjerovanje u duhovna bia koja udahnjuju duu prirodi; jedno od najrairenijih
vjerovanja u nadnaravna bia. ANIMATIZAM-snaga ili mo koja vodi prema nekom ishodu, a
moe se pojaviti u svakoj stvari -vjerovanje da sav svijet nadahnjuju nadnaravne sile izvan ovjekanpr. mana za Melanezijce (ratnikov uspjeh se ne pripisuje njegovoj snazi ve mani sadranoj u
amuletu objeenom oko njegova vrata). AMANI-povremeni vjerski slubenik,ima jedinstvenu
mo steenu vlastitom inicijativom-takve osobe posjeduju izuzetne sposobnosti djelovanje na
nadnaravna bia i sile; iscjeljivanje i proricanje, lijeenje-amanizam svojim esto dramatinim
obredima potie oslobaanje napetosti pripadnika drutva-aman je u aritu pozornosti pa moe
pomoi odravanju drutvene kontrole-elementi amanizma transvestizam, stanje transa i
govorenje nerazumljivim jezikom.
RELIGIJE FUNKCIJE Religija ima nekoliko vanih drutvenih funkcija:-sankcionira veliki
raspon ponaanja odreujui pojmove dobra i zla-postavlja kriterije za prihvatljivo ponaanje i
pomae ouvati postojei drutveni poredak-uklanja teret odluivanja s pojedinca i prebacuje
odgovornost na bogove-igra veliku ulogu u odravanju drutvene solidarnosti-pomae u
obrazovanju. SRODSTVA I SRODNIKE SKUPINE: ESKIMSKI sustav sustav nazivlja u
srodstvu, poznat pod nazivom linearan sustav koji istie uu obitelj posebice naglaavajui majku,
oca, brata i sestru te skupljajui zajedno sve ostale roake u iroke kategorije kao to su ujaci, ujne i
bratii/sestrine. HAVAJSKI sustav kada su meu osobama u srodstvu svi roaci istog spola i
istog narataja obuhvaeni istim nazivom; taj sustav odraava odsustvo vrstog unilinearnog
podrijetla i obino se povezuje s ambilinearnim podrijetlom. IROKEKI sustav nain
imenovanja osoba u srodstvu, pri emu su otac i oev brat obuhvaeni istim nazivom, to vrijedi i
za majku i majinu sestru, dok se oeva sestra i majin brat nazivaju razliito; paralelni bratii i
sestrine svrstani su meu brae i sestre, dok su unakrsni bratii i sestrine svrstani odvojeno, ali
nisu izjednaeni s roacima nekog drugog narataja. sustav VRANA razvrstavanje srodnika
najee povezano s martilinearnim podrijetlom, pri emu se oeva sestra i ki oeve sestre imenuju
jednako, majka i majina sestra spojene su pod isti naziv; paralelni bratii i sestrine izjednaene su
s braom i sestrama. OMAHA sustav ekvivalent sustavu Vrana, linija majine patrilinearne loze
izjednaena se u nekoliko narataja. SUDANSKI ILI OPISNI sustav sustav rodbinskog nazivlja
pri kojem se otac, oev brat i majin brat meusobno razlikuju u nazivima, a isto tako majka,
majina sestra i oeva sestra; unakrsni i paralelni bratii i sestrine razlikuju se po nazivima jedni
od drugih, ali i od brae i sestara; najpreciziniji sustav.

TERENSKI RAD: STRATEGIJE I PRAKSA -veina antropologa poinje pripreme

viegodinjim izuavanjem povijesti i ranije etnografske literature o podruju koje ele istraivati
-budui da antropolozi smatraju da je neophodno da na terenu govore jezikom ljudi koje izuavaju
bez pomoi prevodioca, etnograf mora prilino teno govoriti nekoliko jezika -prvi zadatak
etnografa je da se ukotovi u zajednici -kad stignu sve dozvole, etnografi se suoavaju sa istim
problemima ko i svatko tko se naseljava u novoj zajednici, -audio snimci govora i muzike,
fotografije, film, crtanje, genealogija, pravljenje mapa, popis stanovnitva, arhivsko istraivanje,
prikupljanje predmeta materijalne kulture, botanikih i drugih uzoraka sve su to tehnike koje
etnograf moe upotrijebiti. UPRAVLJANJE VREMENSKIM RITMOVIMA -GAVAZZI i
KURET : --> zanimao ih je godinji protok obiaja, a uz to su htjeli utvrditi njihovo podrijetlo -->
pritom su polazili od injenice da su ritmovi narodnih obiaja fiksirani agrarnom godinom i
neospornim kalendarom crkvene godine, a s druge strane da je rije o ciklinoj koncepciji vremena
kao prostora u kojem se prolost, sadanjost i budunost sastaju na istoj -takve kulturne
konstrukcije nerijetko izravno odreuju nae ivote i oblikuju nae poglede na svijet -najsustavnije
provedena kontrola vremena u modernoj Europi bio je revolucionarni kalendar Francuske
revolucije -taj je kalendar nastojao simboliki odvojiti vrijeme prije revolucije od novog vremena
koje bi trebalo donijeti preporod i bolju budunost nakon revolucije -razliiti aspekti kalendarskih
ritmova i pokuaji upravljanja tim ritmovima tijekom jugoslavenskog socijalizma: 1. Ritam Boia
i etnika granica- u prosincu 1945., Boi je u Hrvatskoj bio neradni dan ali ubrzo je u okvirima
radikalne provedbe odvajanja crkve od drave Boi degradiran u radni dan: ljudi su bili obvezni
dolaziti na posao 2. Dan ena: antifaistika front ena kao vjerni pratilac Komunistike partije i
provoditelj njenih direktiva, programirala je Dan ena kao simboliko godinje obiljeavanje borbe
ena za drutvenu ravnopravnost.