Hrvatsko katoliko sveuilite

Odjel za povijest
Ilica 242, Zagreb

Tomislav Ritoa

Slubenica Boja Ana Marija Marovi (1815.

1887.)
Seminarski rad iz predmeta Boka Kotorska

Maja Katui, dr. sc.

(mentor)

Zagreb
1

Svibanj, 2015.

Sadraj:
Uvod.......................................................................................................................................... 3
Razrada............................................................................................................................... 4 5
Zakljuak.................................................................................................................................. 6
Literatura................................................................................................................................... 7

Uvod:
U sljedeem seminaru poblie u opisati, ivot, ostavtinu i umjetnike radove,
Slubenice Boje Ane Marije Marovi. U razradi je opisan njezin ivot, knjievni opus i
slikarska djela. Na kraju je zakljueno kako je ona utjecala na tamonji svijet u kojem je ona
radila, te kako je njezin utjecaj ostao do danas. to se tie literature, koritena je knjiga Ivana
Damia, Svjedoci evanelja : Sluge Boji i slubenice Boje u Hrvata i internetski lanak s
portala Hrak od Nedjeljke Bali-Nii, Croatica christiana periodica.

Razrada:
Ana Marija Marovi roena je u Veneciji, 7. veljae 1815. u dobro stojeoj obitelji iz
Dobrote. Krtena je u crkvi San Giovanni in Bragara, u kojoj su se njezini roditelji jo 1770.
vjenali i u kojoj e provesti velik dio svog ivota. U djetinjstvu je u crkvu ila veinom s
djedom, pa je vjerojatno tako i zavoljela crkvu i Boga. Zanimljivo je njezino djeje
shvaanje prieivanja. Naime, smatrala je kako se ljudi klanjaju pred ciborijem kad se
prieste, zato to je on u plamenu, kako je izgledalo jer se jako sjajio. Prosvjetljenje je
doivjela za vrijeme prve priesti, kada je obeala da e posvetiti svoj ivot Bogu. Za uitelja
je imala mons. Daniela Canala, s kojim e suraivati do kraja ivota. Bila je vrlo lijepa
djevojka i roditelji su je htjeli to prije udati, da nastavi brodovlasnike i trgovake poslove
obitelji Marovi. Sa svojih 18 godina ustrajala je u tome da se ne eli udati, pa joj je stoga
obitelj zabranila odlazak u crkvu i oduzimali su joj knjige. No ipak je dolo do dogovora. Ana
Marija se ne e udati, ali e ostati kod kue i ne e ii u samostan.1
Velik dio svog ivota Ana Marija posvetila je knjievnosti, glazbi i slikarstvu,
posveenoj Bogu. Jedino slikarsko djelo koje je neto poznatije od ostalih je slika Madonna
u crkvi S. Maria del Pianto. to se tie knjievnosti, pisala je ponajvie sonete i pjesme, od
kojih je veina nastala u razdoblju od 1834. do 1851. Kao uzore u stvaranju svojih djela,
uzimaju se Petrarca, Ariosto, Dante i Tasso. U svojim djelima veinom opisuje prirodu u kojoj
vidi Boji utjecaj. Najpoznatije zbirke soneta koje je stvorila bilu su Versi di Filotea
(Filoteini stihovi) i Lattere Morali (Moralni stihovi). to se tie proze, poznata su djela Il
mese di luglio consacrato a Gesu redentore (Mjesec srpanj posveen Isusu Otkupitelju), Pie
conversacioni sulla vita di s. Dorotea V. M., (Poboni razgovori o ivotu sv. Doroteje,
djevice i muenice), itd. Stvarala je i glazbena djela, koja su ostala zaboravljena i danas nisu
ouvana. Zbog svojih soneta, postala je poznata po Sredozemlju.

1 Ivan Dami, Slubenica Boja s. Ana Marija Marovi, redovnica u Svjedoci evanelja: Sluge
Boji i slubenice Boje u Hrvata, (Zagreb: Glas Koncila, 2010), 41-43.
2 Nedjeljka Bali-Nii, Naboni soneti Bokeljke Ane Marije Marovi (1815. 1887.), Croatica Christiana
Periodica 24 (2000): 201-206, pristup ostvaren 30. IV. 2015., http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=162452

Osim svog umjetnikog stvaralatva, postala je zasluna za osnivanje mnogih drubi.

Prvu je osnovala 1838. kao Pobono drutvo posveeno tajni Srca Isusova. Socijalno se
angairala, te je pomagala siromanima i bolesnima. Tako je dola do ideje na uzgoj
kanarinaca, s ciljem da ih prodaje kako bi uljepali ivot svojim pjevom i manjim ljudima ali i
zbog potrebe za primanjima, jer je njezina obitelj bila sve slabija nakon smrti njezinog oca
1854. Tim novcem, Ana Marija je pomagala bolesnu i siromanu djecu po Veneciji. 3 Kasnije,
1862. osnovala je drubu Pobono djelo za otputene iz zatvora, za sve one koje je
napustila obitelj, s mons. Canalom. Dvije godine kasnije osnovana je Druba za naknadu
uvreda nanesenih Presvetom Srcu Isusovu koja je za cilj imala pomagati prostitutke,
duhovno i moralno obnoviti ljude koji su postali najgori sloj drutva.Takoer iste godine, par
mjeseci kasnije, osnovana je druba Institut sestara obnoviteljica posveenih presvetim
Srcima Isusa i Bezgrene Marije. Pravila tog instituta odobrio je papa Pijo IX. Iste godine
Ana Marija upoznala se s Carlom Saleriom i Carolinom Orsenigo, s kojom e kasnije osnovati
zajedniku drubu u koju je ula pokorno, molei da ju prime u novonastalu instuciju. 4
Godine 1880. Ana Marija poinje pobolijevati i sve je slabija. 1884. umire mons.
Daniele Canal, njezin uitelj prijatelj i vjeita potpora Ane Marija. Zbog raka nije mogla
prisustvovati pogrebu svog prijatelja. Nekoliko godina kasnije, bolest uzima sve jai zamah i
ona umire 3. listopada 1887. Pokopana je na otoiu sv. Mihovila, pred Venecijom, sve do
1932., kada su njezini ostaci premjeteni u kapelu Santo Volto, Instituta Canal Marovich.
to se tie njezine beatifikacije, o tome se raspravlja jo od kraja drugog svjetskog rata.
Sporno je to to ona nije svjedoila nikakvom udo, ali je vjerno i uzorno sluila Bogu,
pomaui sirotinju. 5

3 Ivan Dami, Slubenica Boja , 44-45.

4 Isto 45-47
5 Isto 48-49
5

Zakljuak:
Ana Marija Marovi danas se smatra slubenicom Bojom, zato to se tek vodi proces
za njezinu beatifikaciju. Iako nikada nije bila u Boki Kotorskoj, svojim djelima u Veneciji i
ire, danas se slavi kao hrvatska slubenica Boja. Iako je svoj ivot u potpunosti posvetila
Bogu, pronala je vremena i za knjievnost i slikarstvo, te se pokazala kao vrhunska
umjetnica, to ju je i proslavilo. Njezine drube opstale su i slue jo i danas, a najpoznatija je
druba Institutio Canal ai Servi, koja je nazvana prema njezinom prijatelju i uitelju.

Literatura:
Bali-Nii, Nedjeljka. Naboni soneti Bokeljke Ane Marije Marovi (1815.
1887.). Croatica Christiana Periodica 24 (2000): 201-206. Pristup ostvaren 30. IV. 2015.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162452.
Dami, Ivan. Slubenica Boja s. Ana Marija Marovi, redovnica. U Svjedoci
evanelja: Sluge Boji i slubenice Boje u Hrvata. 41-49. Zagreb: Glas Koncila, 2010.