Anda di halaman 1dari 7

Socijalna antropologija

1. SHVATANJE PO P.RIARDU ?
Njegova greka se sastoji u tome to neopravdano cijepa drutvo na
vrijeme i historiju. Njegovi istomiljenici smatraju da tako podijeljeno
drutvo postaje predmet soc.antropologije.Greka prave i oni koji
antropologijom smatraju nauku koja za svoj predmet ima biofiziku
konstituciju ovjeka,kao i oni u ijim dijelima dominira misao o ovjeku kao
homo oeconomicus . Svi apstiniraju pred idejom
soc.posredovanja,ovjekove egzistencije,miljenja.Razvoj znanosti je
prospjesio pojavu raznih antropolikih disciplina.Izmeu njih mora postojati
komuniciranje na temelju ega se stie mogunost stvaranja cjelovite slike
o ovjeku,zakonima njegove prirode,oblicima
soc.posredovanja.doivljanju , miljenju.
2. ANTROPOLOKI IZMI ?
Materijalizam,naturalizam,empirizam,spirutalizam,idealizam,racionalistie i
iracionalistike metafizike.
3. PROBLEM FUNKCIJE JEZIKA ?
Jezik ima tri funkcije posredovanja : 1. Jezik kao prezentacija koji ima
jezinu prezentaciju,2. Jezik kao izraz ima tri vrste mogunosti : -jezik je
spoljanje manifestiranje neega , -jezik predhodi nekim predznacima koji
se svode na istu efektivnost i emocionalne izraajne stadije,-odreivanje
izraza kao oblika ili forme jezika. 3. Jezik kao sredstvo komuniciranja
ukratko bez jezika kao razgovor nema zajednice,a bez zajednice nema
sporazumijevanja,jezik je uvjet sporazumijevanja.
4. BROWN-DIRKEM RAZLIKA ?
Brown smatra da je funkcija primarni faktor svih drutvenih
institucija.Funkcija jedne institucije se sastoji u njenom doprinosu u
odravanju pojavnih svojstava drutva,institucije funkcioniraju pod
uvjetnom da se unapreuje i odravaju postojanost i koheziju u okviru
postojeeg sistema drutvenih odnosa.Dirkem ovaj pojam promatra sa
aspekta predstave o ivotu kolektiviteta ili cjeline.On pod pojmom funkcije
podrazumijeva ulogu koju jedna institucija obavlja u odravanju
kolektivnog ivota.Fukcijom neke pojave Dirkem oznaava njenu ulogu u
uspostavljanju opeg sklada u drutvu.Radklif Brow smatra da postoji
analogija izmeu organske i socijalne strukture,a Dirkem smatra da grupa
namee pojedincu logika pravila.
5. HISTORIJA?
Pitanje antropolpokog razumijevanja historije predstavlja alfu i omegu
antropologije i njenih disciplina.Postoje razna uenja koja je mogue
podijeliti u dvije velike grupe.Jedna grupa osporava znaaj historije emu
se suprostavlja Priard.Druga grupa istie znaaj historije,s razlikom to
jedni istiu znaaj duha,a drugi prakse kao baze ovjekove slobode u
individualnom i drutvenom smislu.Filozofi i antropolozi posveuju panju

problemu historije.Osnovna razlika je to prvi nastojed da u prvi plan stave


idealnost dok drugi potenciranju na stvarnom i postojeive.Hegel je jedan
od najznamenitijih mislilaca koji obrazlae znaaj historije iju idealizaciju
odbacuje Marx.Greke prave i protagonista.One se iskazuju u dvostrokum
smislu:prvo zapostavljaju pitanje antropolokog razumijevanja historije i
drugo ne istiu razliku dimenzija prolosti,sadanjosti i budunosti.Tri
pristupa objanjena historije:univerzalistiki,relativistiki i ekstremno
relativistiki pristup.
6. SALINOVA TEORIJA LINOSTI?
Linost je samo komponenta (proizvod) meuljudske situacije koja izvan
tog polja ne postoji kao znanstveno prouavanje.
7. AN PIJAE ?
an Pijae svoju psihologiju oznaava kao psihologiju ponaanja
predstavlja neku vrstu usmjerenog biheviorizma koji stanje teita na
ponaanje ovjeka onako kako ga moemo objektivno i izravno promatrati
u duhu tzv. objektivne psihologije i s druge strane daje neobino veliki
znaaj psoholokim doivljajima koji reguliraju ovjekovo ponaanje u
drutvu.Isticanje znaaja psiholokog doivljaja predstavlja jedan od
glavnih problema.
8. OTUENJE ?
Korijen otuenja lei u ovjekovoj djelatnosti tj. radu. Radom ovjek stavra
svoje predmete svoja ivotna sredstva.Ti predmeti i ta sredstva postaju
vlasnitvo drugog ,a ne onoga ko ih je svorio. Ukoliko se rad ne iskazuje
kao ovjekovo samopotvrivanje onda je rije o otuenom radu. Zbog
takvog rada dosadanja historija ovjekove egzistencije poznaje slijedee
oblike otuenja:-otuenja proizvoda rada od onoga koji ih je stvorio,otuenje generike sutine od ovjeka,-otuenje ovjeka od ovjeka.Ove
oblike otuenja Marx konzekventno obrazlae i pokazujui u sutini
pomenutih vrsta empirijskom analizom temelja graanskog drutvaprivatngo vlasnitva,bilo u obliku kapitala ili rada.Jedine veine da se
nadvlada otuenje Marx vidi u radikalnoj promjeni vladajuih odnosa u
proizvodnji.
9. KONCEPTI AUTONOMNOSTI KULTURE ?
a) Koncept o univerzalnom znaenju : predstavnici insistiraju na otkrivanju
opih kriterija ili principa pomou kojih se mogu pokazati razliiti oblici
ivota i utvrditi nit ljudske evolucije.Apstrahiraju specifinostikulturnih i
socijalnih varijateta u traganju za opim i zajednikim crtama drutva i
kultura odnosno za univerzalnim naelima.Pri tome potcjenuje znaaj
individualiteta odnosno subjektivna osjeanja i doivljaje.Neospojivost
se prepoznaje po ideji da je neophodna univerzalna funkcionalna shema
za obuhvaanje i interpretiranje bogatstva kulturnih fenomena odnosno
da je institucionalna shema univerzalna.Misao o univerzalimu prije
Malinovskog razvija Tylor.
b) Koncept o relativnom vaenju : teorija o kulturnom vaenju je
inkopatibilna sa uenjem okulturnom univerzalizmu.Predstavnici teorije

smatraju da sve kulturne jedinice predstavljaju jedinice za sebe i da


svaka u odnosu na drugu ini samostalni i autentini
fenomen.Najdosljediji predstavnici relativnog vaenja kulturnih i ostalog
vrijednosti su Marx,Nie i moderni pozitivisti.Relativistiki koncept
kulture postaje meta otre kritike.Nju poduzima Evans-Prichard koji
smatra da relativizma sam sebe srozava kao teoriju nego i kao svako
miljenje.
10. SOCIJALNO POSREDOVANJE ?
Pojam posredovanje uope podrazumjeva neki autoritet ili neku silu koja
posreduje izmeu ovjeka,ovjekovog ivota i ovjekovih predstava o
ivotu i smislu ivota.Pojam socijalnog posredovanja ima drugo
znaenje.Nije proizvod ili izraz tajanstvenih autoriteta ili sila i ovjekovih
osjeaja apsolutne ovisnosti.Predstvalja proces gdje ovjek svoj odnos
prema predpostavkama egzistencije uspostavlja poisredstvom drutvene
zajednice kojoj pripada i u kojoj obavlja djelatnost soc.posredovanje se ne
moe zamisliti bez adekvatnog izraavanja ovjekovog ivota.Uspostavljen
je klasino-politikoj organizaciji ivota drutva.Sutina soc.posredovanje
se sastoji u postojanju drutvenog sistema u kojem se neadekvatno
izraava ovjekova ljudska sutina.ovjekovu drutvenost pretvara u
odvajanje ili otuivanje ovjekove generike sutine od ovjekove
konkretne individualne egzistencije.
11. 5 IDEJA O OVJEKU PO SCHELERU ?
a) Ideja o ovjeku koja se susree u crkvenim krugovima
b) Ideja o ovjeku kao homosapiensu
c) Ideja i ovjeku koja polazi od homo fabera
d) Ideja o ovjeku koja se suprostavlja tezom o nunoj dekadenciji ovjeka
e) Ideja o ovjeku koja se oznaava postulatornim ateizmom odgovornosti
12. POSREDNI I NEPOSREDNI IZVORI ?
Posredni izvori su u Kantovom i Gehlenovom uenju i Nievoj radikalnoj
kritici zapadne misli u Frojdovoj dubinskoj psihologiji hermeneutici i teoriji
kulture i kod nekih novokatonovaca koji su antropolozi ideju univerzalne
znanosti. Neposredni izvori Plesnerove antropologije
( Berksoni,Butas,Huserl)Gehlovi izvori ( openhauer,Fitche).
13. OBJASNITI METODE ?
a) Funkcionalna utemeljitelj Malinovski,bitna odlika je to koristi tri
znaenja termina :integracionstiki,ulitardni i dualistiki.
b) Strukturalna-utemeljitelj tros i Priard.Sutina je vidljiva po
potcjenjivakom odnosu njegovih pristalica prema
funkcionalizmu.Ukljuuje relacionu analizu-analiza sistema srodstva i
enidbenih pravila.Osnovna sutina je to koristi
nesubjektivnost,neempirijski pristup sociolokim fenomenom.
c) Dijalektika u Heraklitovom uenju shvaena u stalnim promjenama,a
protivjenosti i suprotnosti predstavljaju izvore kretanja i razvoja.U
tome je sutina Heraklitove teoreme panta rei.Predstavlja metodu
istraivanja i objanjava pojavu u neprekidnom procesu u povezanosti

sa drugim pojavama suprotnosti i protivjenosti negacijom odreenih


stanja i nastojanja novih oblika.
d) Historijsko-komporativna.koriste je samo neki antropolozi.Utemeljitelj
Priard i Dirkem.Priard je koristi da bi odradio osobine strukturalnih
formi i razloge za njihovu primjenu,a Dirkem u tradicionalnom
smislu:1.istraivanje raznolikosti ivota ponaanja i djelovanja, 2.
Prouavanje vremenskih perioda,3.prouavanje vie drutava razliitog
karaktera.

14. VRIJEDNOST PO PORIJEKLU ?


Bez ovjeka i povjesnog razvitka nema vrijednosti.ovjek je baza i
stvaralac vrijednosti-materijalnih i duhovnih,realnih i idealnih,racionalnih i
iracionalnih.
15. PROGRES ?
Aktuelnosti progresa datira jo od 18 .stoljea.Mislioci 18 i 19 tog stoljea
progres oznavaju kao duhovni napredak i napredak ovjeanstva.O
progresu moemo govoriti sa stajalita perspektive humanistikih ciljeva i
vrijednosti odnosno sa stajalita ne samo slobode od nego i slobode za
to predstavlja mogunost da ovjek stvaran ansambl humanistikih
odnosa izmeu sebe i drugog ovjeka
16. RAZLIKA IZMEU SOCIJALNE ANTROPOLOGIJE I SOCIOLOGIJE ?
Postoji kardinalna razlika.Njihovo distingiranje mogue je izvriti na temelju
predmeta soc. Antropologije tj. ovjek i manifestiranja njegovog
drutvenog ivota. Sociologija za svoj predmet ima drutvo.Ne uzima
raznolike aspekte individualnosti i subjektivne doivljajnosti ovjeka na
koujima insistira soc. antropologija .Soc.antropologija istraivanje svog
premeta temelji na socijalni ili drutvenim injenicama. Njoj se moe
prigovoriti isto to i sociologiji,a to je pozitivizam antropo ukljuuje
individualnu i subjektivnu doivljajnost , to sociologija
zapostavlja.Apstrahiranje ili uoptavanje treba da predstavlja zajedniku
crtu antro i sociolokih disciplina.Sociologija nastoji da opie aspekte
stvarnosti koji imaju opi karakter,interesira se za ono to se u formi
drutvenosti pojavljuje kao krakteristika pripadnika globalne drutvene
zajednice.Ona se vie interesira za socijalne faktore nasuprot njoj na
subjetktivnom i individualnom doivljavanju drutvenih formi insistira
soc.antropologija. To je jedna od primarnih razlika sociologije i soc.
antropologije.
17. NAVESTI DVA PRISTUPA OVJEKA DO POJAVE ANTROPOLOGIJE I
RAZLIKA IZMEU NJIH?
To su : racionalistiki i empirijski .Oni su suprotni i egzistiraju u raznim
varijantama.Postoje razliiti uvidi kako kod racionalista tako i kao kod
empirista.Za posljednje je dovoljno navesti razliku Loka i Hjuma
predstavnici engleske empiristike antrop. 17. I 18. stoljea. Kod Hjuma je
izraenije dolo shvaanje ovjeka ne samo kao razumnog nego i
drutvenog djela tvornog bia.Lok smatra da se nauka o ovjeku moe

izgraditi na temelju empirijskog prouavanja ljudske kulture.Zajednika nit


se sastoji to smatraju da je potrebno razbiti predrasude o razumu kao
pauku koji sam ispreda cijelo znanje. Lok istie da pomou razuma
ovjek spoznaje ono to mora spoznati.Predstavnici empiristike atrop.
Pristupaju ovjeku bitno drugaije nego to je to sluaj sa predstavnicima
racionalistike antrop. bilo kog razdoblja.Apolutizacija racionalistikog
pristupa na raun empiristikog i isticanje znaaja drugog na raun prvog
postaju predmet otrih kritika ,racionalisti odbacuju empiristiki dok
empiristi ne prihvaaju asolutno znaenje racionalistikog kriterija.
18. ZAKONI ?
Plesner obrazlae sutine tri temeljna antropoloka zakona. a) zakon
prirodne artificioznosti(iskazuje ovjekovu deficijentnost) b) zakon
posredne neposrednosti (ovjeku je priroda mnogo uslirahla na temelju
njega se dopunjava ovjekova nepriroda,neizrasla priroda) c) zakon
utopijskog stajalita (razvija svijest o vlastitoj nitavnosti i nistavnosti
postojeeg svijeta, tj. JA-TI-MI. Plesnerovo uenje o zakonu utopijskog
stajalita ne ustaje protiv postojee stvarnosti.
19. FROMOVA ANTROPOLOGIJA ?
Fromova antrop. stavlja teite na sutinu i znaaj procesa individulizacije i
linosti polazei od ideja da proces linog JA ometaju razni drutveni
faktori.Govori o individualnosti i jedinstvenosti linosti kao vanim
materijalom za znansvetno prouavanje. Zakljuuje da socijalizacija linosti
ne moe dovesti do potpunog konformizma nego je i povezana sa razvojem
personalizacije.Signalizira i osjvetljava ljudsku tenju i potrebe koje
karakteriziraju ljudskoj situaciji.Procesi individualizacije i slobode ovise od
ekonomskih i politikih prilika drutva i karakteru struktura individue u
njima. Predmet Fromovih prouavanja nije ni linost ni meuljudski odnos u
maloj grupi nego drutvo sa svojim specifinim tipovima meuljudskih
odnosa i karakternim strukturama drutva.
20. TO PREDSTAVLJA VRIJEDNOST ?
Vrijednosti su klju razumjevanja ovjekove individualnosti i
drutvenosti.Predstavljaju aktivistiko-dinamiki odnos osjetilnog subjekta
spram svijeta, odnosno akciju i ono to akcija omoguava.
21. CLASSIREROV ODNOS PREMA TRADICIONALNOJ ODREDBI
OVJEKA ?
Cassirer ne odbacuje tradicionalnu odredbu ovjeka (animal rationale)
smatrajui kako ima neprolaznu vrijednost.
22. STAV MALINOVSKOG O KULTURNOM DETERMINIZMU ?
Malinowski smatra da je neophodna univerzalna fukcionalna shema za
obuavanje i interpretiranje itavog bogatstva kulturnih fenomena,odnosno
da je institucionalna struktura univerzalna u svim kulturama i u svakoj
manifestaciji kulture.
23. STAV TYLORA O KULTURNOM DETERMINIZMU ?

Tylorova teorija kae da su ljudsko miljenje i ponaanje odreeni prirodnim


zakonima ,koji ne ostavljaju prostora za slobodnu volju.
24. RAZLIKA FROM I SALIVEN ?
Saliven smatra da je linost integrirani tip interpersonalnog ponaanja
proizvod meuljudskih odnosa. Treba tumaiti Salivenovu tvrdnju da je
socijalizacija najznaajniji proces kojima se objanjava bit linosti . Njegova
teorija se moe izraziti formalne procese jer socijalizacije domininantniju u
teoriji linosti od unutarnjih problema same linosti.I From prouava
probleme linosti u zoni meuljudskih odnosa.Njegova temeljna misao
sastoji se u tvrdnji da je nemogue izolovano izuavati individu i njenu
dinamiku jer su drutveni odnosi izvori motivacije individue kao socijalnog
bia.Linost je dinamike prirode. Da bi shvatio taj odnos From smatra da
se mora objasniti problemu ljudske prirode i ljudske situacije. Iz
specifinosti ljudske situacije formira se specifinost ljudkse prirode koja se
moe objasniti sa pet osnovnih potreba,potreba za uzdruivanjem za
preovladavanjem i stvaralatvom za uhorijenjenou i za okvirom
orijentacije.

25. CASSIREROVA ANTROPOLOGIJA ?


Cassirerova antropologija simbola polazi od ideje o ovjeku kao animal
symbolicum.Ljudski svijet i ovjekov individualni i drutveni ivot moe se
razumijeti pomou simbola.U ovoj antr. ovjek je shvaen kao isto
duhovno bie. Simboli su sastavni dio ljudskog ivota i ovjek ih
svakodnevno koristi.Kao usporedbu moe se uzeti da je ovjek
simboliko ,a ivotinja signalsko bie.
26. SREDINJI POJAM ANTROPOLOGIJE JEDINSTVA ?
Ekscentrinost-ovjek je neutemeljeno, otvoreno bie spram svjeta.
27. TKO NAGLAAVA ZNAAJ HISTORIJE ZA ANTROPOLOGIJU ?
Znaaj historije za antropologiju naznaava Marx.
28. PREDSTAVNICI ANTROPOLOGIJE ODOZGO ?
Predstavnici antropologije odozgo su : Cassirer(teorija o ovjeku kao animal
symbolicum) i Scheler (antropologija duha ).
29. POSREDNI IZVORI PLESNEROVE I GEHLENOVE ANTROPOLOGIJE ?
Posredni izvori Plesnerove antropologije su u Kantanovom i Fihteovom
uenju,Nietzscheovoj radikalnoj kritici zapadne misli,Freudovoj dubinskoj
psihologiji,heremeneutici i teoriji kulture i kod nekih novokantovaca koji su
anticiplicirali ideju univerzalne znanosti o ovjeku kao temelju i cenzoru
svih znanosti.Posredni motivi Gehlenove antropologije su u
Schopenhaureovoj misli.
30. POLAZITE ANTROPOLOGIJE ODOZDO ?
Osnova antropologije odozdo ini suprotnost izmeu prirodnog i duhovnog
ponaanja ovjeka . Gehlen polazi od ovjekove prirodne ili bioloke

deficijentnosti i kulture,koja nadoknauje prirodne nedostatke ljudskog


bia.
31. BIT ANTROPOLOGIJE IZNUTRA I KO JE RAZVIJA ?
Bit je u zahtjevu povezivanja drutvenog i individualnog,fizikog i
psiholokog.Ovu metodu razvija Claude Levi-Strauss.
32. ODNOS JA ,TI , MI ? TKO GA ZASTUPA ?
Ova relacija predstavlja neoboriv dokaz o tome da ovjek svojim biem
objedinjuje individualnosti i kulture ,koja nadoknauje prirodne nedostatke
ljudskog bia.
33. DRUGA STRANA LJUDSKE PRIRODE PO GEHLENU JE I TO
PREDSTAVLJA ?
Kultura-ljudske prirode preraena ovjekovom djelatnou unutar i pomou
koje jedino moe ivjeti .Ona je neprirodna tvorevina kojom se ovjeku
omoguuje opstanak.