PITANJA KOJA JE NAMA DAO ZA ISPIT

1. DEFINIRANJE POLICY PROBLEMA

Definirati problem znai ocrtati razliku izmeu onog gdje smo i onoga kuda
elimo stii. Racionalni odluitelj mora uiniti upravo to: odrediti svoje
ishodite i budue ciljeve birajui alternative za dolazak do cilja.
Policy-analitiar e rijetko sam odabirati problem analize. Najee e mu
on biti zadan. Potrebno pokazati:
1. opseg problema (koliko ljudi je zahvaeno, koliki su trokovi...)
2. proirenost i raspored u zajednici (nacionalni ili lokalni problem, gdje
je njegov intenzitet najvei...)
3. vremenske pokazatelje (koliko, dugo traje, ciklian ili ne, koliko bi
mogao jo trajati ako se nita ne poduzme...)
Prilikom definiranja problema provjeravaju se dvije poetne vrijednosti.
Efikasnost - relativno jednostavan pristup u kojemu se u omjer
stavljaju uloena sredstva i dobiveni rezultati, potrebno je postii to
vei output uz to manji input.
Pravednost kada je pravednost dominantna vrijednost u policy
problemu bit e vjerovatno potrebna dravna regulativa i
intervencija. Takva intervencija je usmjerena na redistribuciju
poeljnih vrijednosti u drutvu.
Sljedei korak je lociranje problema u prostoru i vremenu kakva je
povezanost tog problema s drugim podrujima? Utiu li promjene na tim
podrujima i na na problem?
Glavna pitanja pri definiranju problema:
1. Koliko je ljudi obuhvaeno problemom?
2. Koliki su trokovi po posmatranoj jedinici?
3. S kolikim se sredstvima raspolaze?
4. Ima li prostora za proirenje ili je potrebno smanjenje?
5. Kakva je politika slika problema? Itd.
Glavno pravilo je RAZMILJAJ! Najvjerovatnije analitiar zna o problemu
mnogo vie nego to na prvi pogled izgleda.
2. ETIKA PRAVILA STRUKE
Policy prijedlozi trebaju maksimizirati zadane ciljeve,
Rjeenja ne smiju pomoi grupama iji su ciljevi nezakoniti,
Nastojati osigurati pravednost distribucije poeljnih vrijednosti u
drutvu,
Uzeti u obzir posljedice I nepredviene trokove.
3. Filtriranje policy problema

4. OBILJEJA POLICY ANALIZE

Poblie odreenje policy-analize kao poddiscipline politike znanosti
mogue je prikazati i njezinim ogranienjima i omeenou:
1. Srednjom razinom i dometom politikih odluka izmeu ustavnih
odluka,
2. Procesualnim obiljejem politikog odluivanja i djelovanja, velikim
brojem aktera i odluivakih toaka.
3. Rije je o multidimenzionalnoj analizi koja u sebi sadrava
ekonomske,socijalne, politike, pravne, etike, nacionalne i ostale mogue
dimenzije.
4. Ciljanom racionalnou i problemskim (vrijednosnim) usmjerenjem
koje ne odabire uvijek istraiva, nego mu ga moe zadati naruitelj
analize.
Ciljevi policy analize: mogu biti razliiti prikupljanje injenica I stavova,
izrada moguih rjeenja, ocjena uspjenosti zakona itd.
Vrste naruuitelja: unutar org. u kojoj analitiar radi ili izvan nje
Institucijski ambijent u kojem se analiza provodi: ministarstvo,
nevladina organizacija, politika stranka itd.
Metodoloki pristup I tehnike: politoloki, ekonomski, pravni itd.
5. POLICY IZVJETAJ
Analitiko-istraivaki napor dobiva konaan oblik u policy izvjetaju. To je
analitiarev konani proizvod koji predaje naruitelju, korisniku ili
nalogodavcu. U policy izvjeu su saeti svi elementi provedene analize,
ukljuujui i zakljune preporuke ili ocjene. To je mjesto ne kojem e
analitiar jasno I nedvosmisleno prikazati tok I rezultate svoje analize I
odgovoriti na sva psotavljena pitanja na poetku istraivanja.
Tehnologija izrade policy izvjetaja:
1. KOMUNIKACIJA S NALOGODAVCIMA da bi istraivanje bilo
kompletno I da bi nalogodavac bio u konanici zadovoljan bitno je da
se ostvari komunikacija izmedju analitiara I nalogodavca kako bi
analitiar dobivao smjernice na ta tano da obrati panju (elje
nalogodavca) a kako bi istovremeno I nalogodavac bio bolje upuen
u samu analizu I bolje je u konanici shvatio.
2. FORMA IZVJEA Forma izvjea ima jedan jedini zadatak a to je
to bolje I efikasnije prikazati rezultate analize. Izvjetaj ne smije
imati vie od 15 do 20 str.
Prva str. nakon naslovne sadri informacije o naruitelju studije I
neke druge bitnije informacije (finansiranje,zahvale itd).
Nakon toga slijedi saetak izvjetaja (executive summary). U njemu
moraju biti jasno napisani GLAVNI STAVOVI ANALIZE.
Nakon saetka slijedi sadraj izvjetaja. Ostali dijelovi moraju imati
jasno prepoznatljive I poglavljima odijeljene cjeline (najvanije
2

informacije na poetak a nakon toga argumentacija I

dokumentacija).
3. STIL IZVJETAJA izvjetaj mora biti jezgrovit I konkretan. Bez
obzira koliko analitiar zna o njemu I bez obzira koliko elio istai sve
njegove strane najbitnije je da ga napise kratko, jasno, jezgrovito I
pojmovima koje svako moe da razumije.
4. VREMENSKO OGRANIENJE Sjajno napravljena analiza nee biti
od koristi ako nije stigla na vrijeme, dok e ona manje dobra a
uraena na vrijeme, puno vie posluiti nego besprijekorna koja
kasni.
5. USMENO IZLAGANJE danas se sve ee koristi I nosi mnoge
prednosti jer je lake neto prezentovati usmeno pred ljudima koji
imaju mogunost postavljati pitanja I dobiti bolja objanjenja za
nejasne stvari. Takoer se analitiar moe posluiti projekcijom ali ne
smije biti dua od 20 minuta jer onda pada koncentracija.
6. PRIMJENE POLICY METODA
Postupci I metode analize politikog procesa koje analitiar moe
primijeniti, mogu se razvrstati u tri grupe: deskriptivne, kauzalne I
evaluacijske. Metode iz pojedine grupe dominiraju u odreenim fazama:
Policy proces
Oblikovanje

Prevoenje

Vrednovanje

Deskriptivne

+++

++

Kauzalne

++

++

Evaluacijske

++

+++

Metode

7. TOK POLICY PROCESA

Incijativa i definiranje problema

ta je policy problem? po emu je to javni problem? to je to problematino

u indikatorima pojave? kako dospijeva na dnevni red odluivakih tijela?
tko su glavni autori itd..
Rjeenje
Kako je oblikovana alternativa za rjeavanje problema? koje se dominantno
rjeenje nudi (financijsko,pravno,politiko)?
Odluivanje
Kako se selekcioniraju razliita rjeenja? koji se kriteriji pri tom moraju
zadovoljiti? tko donosi odluke?
Realizacija
Tko sudjeluje u provedbi odluke? to je uinjeno i kakvi su uinci? postoji li
otpor i sukob u pogledu realizacije?
Vrednovanje

Kako se mjeri uinak odluke? kako se provodi monitoring? tko donosi

preporuke na temelju rezultata vrednovanja?

8. VREDNOVANJE POLICY RJEENJA

Ekonomski kriteriji vrednovanja govore nam o tome kako proizvesti usluge
i poeljne vrijednosti to racionalnije. U policy analizi jednako je vano za
koga proizvesti usluge. Visokoefikasni programi mogu biti politiko i
socijalno ne prihvatljivi jer zanemaruju kriteriji pravednosti koja se odnosi
na raspodjelu poeljnih vrjednosti izmeu socijalnih grupa. Postoje dvije
dimenzije kriterija pravednosti:
Horizontalna jednak tretman slinih subjekata u istoj socijalnoj
grupi
Vertikalna distribucija izmeu nejednakih drutvenih slojeva koji
se najee razlikuju po imovinskom stanju.
9. POGREKA TREE VRSTE
Pogrena definicija problemskog realiteta se naziva POGREKOM TREE
VRSTE. Metoda se pravilno koristi, ali se rjeava problem koji je definiran
na pogrean nain. Nejasno i nepotpuno definiran problem je est sluaj.
Kao i u medicini: ispravna dijagnoza bolesti prvi je uvjet uspjenog
izlijeenja.
10. Rjeavanje problema je usko vezano za efikasnost. Objasnite
taj odnos.
Efikasnost je relativno jednostavan pristup nu kojemu se u omjer stavljaju
uloena sredstva i dobiveni rezultati.Potrebno je postii to vei output uz
to manji input.Efikasnost je povezana s djelovannjem trita koje svojom
konkurencijom prisiljava na stalno smanjivanje trokova i poveanje
rezultata.
11. DEFINIRAJTE POJAM POLICY-ANALIZA.
Policy-analiza predstavlja znaajan i priznat dio politologije, iji je interes,
prije svega, sadrajno vezan za sadrajnu dimenziju politike (policy) u svim
njenim formama odluivanja, kao to su: nacrti, zakoni ili drugi propisi ili
programi.
12. DEFINIRAJTE POJAM POLICY-PROCES.
Policy proces su administrativne organizacijske i politike aktivnosti i
stavovi koji oblikuju transformiranje policy inputa u outpute i posljedice.

13. POJAM POLITIKE JE VIEDIMENZIONALNO STRUKTUIRAN,

TAKO DA SE PRAVI RAZLIKA IZMEU TRI DIMENZIJE POLITIKE.
KOJE SU TO DIMENZIJE I KOJE SU SFERE NJIHOVOG INTERESA?
Razlikuju se sljedee tri dimenzije politike: Polity, Politics i Policy.
Polity oznaava formalnu dimenziju politike to jest normativnu
strukturu, regulaciju postupaka i institucija u kojima se politika odvija. Ona
je ustanovljena putem ustava, pravnog poretka i tradicije. Kroz institucije
sistema se kanaliziraju ak i principi obrazovanja politike volje: izbori,
osnovna prava i sloboda miljenja, politike stranke , savezi. Polje
djelovanja se pokriva postojeim institucijama.
Politics oznaava procesualnu dimenziju politike, proces odluivanja,
rjeenja konflikata, provedbu politikih ciljeva i interesa. Zasniva se na
posredovanju izmeu interesa putem konflikata i konsenzusa. Ovoj
dimenziji politike svojstvena su neka od klasinih pitanja politologije: (ko i
kako moe realizirati svoje interese; koji mehanizmi postoje za reguliranje
konflikata, itd.). Ovaj stalni proces obrazovanja politike volje i
posredovanja interesa ne moe se shvatiti studiranjem institucija ili
sadraja.
Policy predstavlja odnosno oznaava normativnu, sadrajnu dimenziju
politike, obradu problema putem politiko-administrativnog sistema, a
prema obvezujuim odlukama, (autoritativno odreuje vrijednosti) koja
ukazuje na ciljeve, zadatke i predmet politike. Obrazovanje politike i
ispunjavanje zadataka ovise o interesima. Zbog toga je ova dimenzija
politike puna konfliktnih sadraja.
14. TA JE NAROITO POTREBNO POKAZATI PRILIKOM
DEFINIRANJA PROBLEMA?
Kod definisanja problema potrebno je pokazati:
opseg problema (koliko ljudi je zahvaeno, koliki su trokovi...)
proirenost i raspored u zajednici (nacionalni ili lokalni problem,
gdje je njegov intenziet najvei...)
vremenske pokazatelje (koliko, dugo traje, ciklian ili ne, koliko bi
mogao jo trajati ako se nita ne poduzme...)
EFIKASNOST je relativno jednostavan pristup u kome se u omjer stavljaju
uloena sredstva i dobiveni rezultati, potrebno je postii to vei output uz
to manji input.
PRAVEDNOST je vrijednost koju je tee iskazati trinim mehanizmima
cijene ili ponude i potranje.
15. TA SU TO POLICY MODELI?
Policy modeli su pojednostavljene predodbe odabranih aspekata
problemske situacije za neke posebne svrhe. Model je pojednostavljen
5

prikaz odnosa izmeu elemenata datog referentnog sustava. Dakle

modeli su misaone rekonstrukcije stvarnosti..
Najvanija korist je u tome to nam pomau da jasno i precizno
razmiljamo o naem problemu.

16. MODELI MOGU BITI?

Modeli mogu biti iskazani kao:
Fiziki modeli (globus, maketa I sl.)
Grafiki modeli (dijagrami, grafikoni, karte I sl.)
Dijagrami toka su najvazniji I njima pokazujemo kretanje ili
promjene nekih stanja kroz zadano vrijeme. Ovakvi se slikovni
modeli nekad nazivaj I dinaminim modelima. Podvrsta sui m
modeli odluivanja
Matematiki izrazi itd.
Modeli se mogu dijeliti I obzirom na svrhe, oblike iskaza I metodoloke
funkcije.
Deskriptivni modeli opisuju I objanjavaju uzroke I posljedice odluka.
Najee se koriste za praenje rezultata neke odluke.
Vrijednosni modeli odreuju orginalni optimalni rezultat neke
vrijednosti. Ovi modeli za razliku od deskriptivnih modela koji opisuju samo
smjer I povezanost, pruaju I informacije o intenzitetu.
Prema prezentaciji modeli se mogu iskazati:
Verbalno
Simboliki (matematski I kompjutorski)
Shematski itd.
17. PREMA WILLIAMU DUNNU POSTOJE TRI VRSTE STRUKTURE
PROBLEMA. NAVEDITE IH.
William Dunn navodi tri vrste struktura problema u pogledu njihove sloenosti?

i. visoko struktuirani problemi-mala sloenost;

ii. srednje struktuirani problemi-srednja sloenost;
iii. nisko struktuirani problemi-velika sloenost.

18. KAKO GLASI CENTRALNO PITANJE ZATVORENIKE DILEME?

Je li mogua suradnja u svijetu egoista,a bez konanog vrhunskog
autoriteta?

19. TA JE TO ZATVORENIKA DILEMA? OBJASNITI SVE NJENE

MOGUNOSTI.
Zatvorenika dilemma je model problemske situacije s dva aktera,
ograniene razmjene informacija kojim se testiraju ishodi saradnje ili
nesaradnje.
U toj igri postoje dva igraa "zatvorenika" i svaki od njih ima dvije
mogunosti: suraivati ili ne suraivati s tuiteljem.
Prva mogunost: igra A odabire suradnju, drugi igra B takoer se
odluuje za saradnju, I obojica dobivaju N(agrada)po 3 boda.
Druga mogunost: igra A surauje i ne dolazi do dobitka, a igra B ne
surauje i uzima dobit to ga potie na buduu ne suradnju.
Trea mogunost: igra A ne surauje, igra B surauje i sada A uzima
dobit, a B ostaje na nuli,
etvrta mogunost: ako pak obojica ne surauju, svaki uspijeva doi do
minimalnog dobitka(K=1).
Slobodni jahai pojedinci ubiru korist od kolektivnog dobra a da nita ne
ulau u njega.
Za policy analitiara ovo je dobar primjer odluivanja u situaciji kada su
problemi slabo strukturisani i kada je rezultat odluke neizvjestan.
20. TA JE TO KLASIFIKACIJSKA ANALIZA?
Klasifikacijska analiza je tehnika kojom nastojimo to jasnije razumeti i
definisati problemsku situaciju.
Klasifikacijom se moe doi do novih uvida u problem uoavanjem inae
prikrivenih osobina i odnosa.
Jedan klasifikacijski kriterij obino nije dovoljan pa se koristimo sa nekoliko
klasifikacijskih kriterija da bi doli do kompleksnih tipologija.

21. OBJASNITI POLICY-CIKLUS (SVAKU OD FAZA)

U policy-ciklusu radi se o konceptu iz Policy-analize, u ijoj osnoci je da se
pri Policy-Making, dakle, pri procesima odluivanja i sprovoenja
autoritativnih vrijednosti, razlikuje nekoliko faza.

Definiranje problema: javno mnjenje postaje svjesno problema kao

takvog, te na osnovu zahtjeva odreene grupe (politike stranke, NGO,
loby...) i dominantnih drutvenih vrijednosti definira problem kao
relevantno djelotvoran.
Obrazovanje agende: Problem dospijeva na politiku agendu
odluivanja, gdje se raspravlja i odluuje o tome ko e se, kada i u kojoj
formi baviti ovim problemom.
Formuliranje politike: Problem se obrauje praen pokuajima utjecaja,
a diskusija se odvija u okviru pravila igre koja su propisana u konkretnom
politikom sistemu, nakon ega se od strane odreenih aktera dolazi do
formulacije politike, na ijem kraju se pojavljuje autoritativna provedba u
formi zakona, drugih propisa ili programa.
Implementacija: U procesu implementacije odluka formulacija politike
putem odreenih konkretnih politikih i administartivnih aktera dobiva
konkretnu dimenziju.
Novo formuliranje politike, politiko terminiranje: Rezultati koje
dobijamo nakon implementacije usvojene politike, tzv. Policy rezultati,
izazivaju politike reakcije odobravanja (podrke) ili negodovanja
(protivljenja) postignutim, to nanovo pokree cijeli krug kauzalnih
(uzrono-posljedinih) veza, koje vode do produbljivanja, promjene ili
prekida (kraja) te politike.
8

Ovo je idealan koncept. On nam pomae u struktuiranju empirijske

analize.Na ovaj nain se najbolje poznaju posebnosti i tokovi i procesi
odluivanja u politici.U politikim naukama postoje mnoge slini koncepti
Policy-ciklusa, koji se razlikuje samo u malim detaljima
22. ZA KLASIFIKACIJE VRIJEDE STANDARDNA PRAVILA. KOJA SU
TO PRAVILA?
Za klasifikacije vrijede standardna pravila:
1. realnost (grupe i podgrupe postoje-nisu izmiljene)
2. jednoznanost (sve grupe izvedene prema jedinstvenom kriteriju)
3. potpunost (svi elementi pojave klasificirani, a grupa ostalo
svedena na minimum ili je uope nema)
4. diskriminacijska otrina (klase se meusobno razlikuju,
izbjegnuto dvostruko brojanje)
5. hijerarhijska odvojost (klasa i potklasa jasno odreena i
uvaavana tokom cijele klasifikacije).
23. POLICY NACRT
Ingraham definira: Policy nacrt je kao proces u kojemu se uzrone veze
izmeu problema i rjeenja sustavno istrauju.
Bobrow i Dryzek: Nacrt je stvaranje djelatnog plana za ostvarivanje
eljenih rezultata u odreenom kontekstu.
Policy nacrt pridonosi realistinijem sagledavanju povezanosti propisa ili
zakona s ostvarenim rezultatima i posljedicama pa omoguuje utvrivanje
kljunih varijabli kao mjerenje i vrednovanje policy promjena.
24. ANALIZA ANALOGIJA MOE BITI KORISNA ZA POLICYANALITIARA. NABROJTE ANALOGIJE KOJE POZNAJETE.
Postoje etiri vrste analogija:

1. osobna analogija - analitiar se nastoji uivjeti u problemsku situaciju. Uspeno se

postie sudjelujuim posmatranjem. Npr. analitiar kao pacijent u bolnici, svoja
iskustva prenosi u postupak definicije problema u zdravstvu.
2. neposredna analogija - jednostavna potraga za slinostima dvaju pojava ili situacija.
Npr. znaaj borbe protiv alkoholizma prenosi se na prevenciju zloupotrebe
psihotropnih supstanci droge.
3. simbolika analogija - mehaniki sistemi se esto uporeuju sa drutvenim: termostat
na parnom kotlu s ispitivanjem javnog mnijenja; trini mehanizmi ponude i potranje
sa stranakom izbornom borbom za glasove biraa...
4. konstruirana analogija - analitiar nastoji konstruirati vrijednosni sistem s kojim
usporeuje svoj problem: hipotetske usporedbe tipa razlika izmeu teorije i prakse,
norme i stvanosti, modelski oekivanog i stvarnog, itd.

25. ZA KOJE VRSTE PROBLEMA SE KORISTI ANALIZA POLITIKIH

USMJERENJA?
Ova metoda se koristi za nisko struktuisane probleme koji u sebi nose
suprotstavljene, uglavnom politike pretpostavke o rjeenjima. Politiki sukob
najee nije izazavan samom problemskom situacijom, indikatorima stanja
(podacima), nego njihovom politikom (ideolokom) interpretacijom.
Na ovom mijestu politiki djelovati znai osigurati dovoljan utjecaj da pojedinci ili
grupe djeluju u skladu s naim preporukama i ciljevima.

26. POSTUPCI DEFINIRANJA PROBLEMA USMJERENI SU NA

PREVLADAVANJE TIPINIH ZABLUDA I OGRANIENJA U POLICYANALIZI. KOJE SU TO ZABLUDE I OGRANIENJA?
Postupci definisanja problema usmjereni su na prevladavanje tipinih zabluda i ogranienja u
policy-analizi, a to su:
1. uvjerenja da jedinstveni odluitelj (U OBLIKU JEDNE OSOBE ILI KOMPAKTNE
GRUPE) ima jasno rangirane vrijednosne prioritete KOJI SE MOGU POTPUNO
REALIZOVATI
2. zanemarivanje sistemskog otkrivanja suprotnih i drugaijih definicija problemske
stvarnosti
3. aktivnosti rjeenja problema odvijaju se najee u nadlenim institucijama ija
zatvorenost prema drugim idejama i metodama onemoguuje alternativne pristupe
njihovu rjeavanju
4. definisanje problemske situacije esto je uslovljeno RASPOLOIVIM
SREDSTVIMA, FORMALNIM, POVRNIM I SIMBOLIKIM RAZLOZIMA, dok
se temeljne znaajke ne prepoznaju ili se namjerno zanemaruju.
Nakon definisanja problema i njegova opisa policy-analitiar pristupa otkrivanju i analizi
policy-rjeenja.
27. DEFINIRAJTE POJAM JAVNA POLITIKA.
Javna politika je aktivnost politikih stranaka i interesnih grupa kroz
odreeno vrijeme.
Javna politika je racionalna aktivnost vlada kroz odreeno vrijeme na
zadovoljavanju kolektivnih potreba.
Javna politika je stranaka aktivnost kroz odreeno vrijeme na ispunjenju
stranakog programa stranke na vlasti.
28. DEFINIRAJTE POJAM AGENDA.
AGENDA je stanje odabranih problemskih prioriteta drave ili organizacije.

10

29. NEGATIVNI DOKAZI (3-4 KARAKTERISTIKE)-SEKUNDARNA

ANALIZA.
George i Jonathan Lewis su nas upozorili kako su i nevidljivi podaci za
istraivaa potencijalno vrlo vrijedni. Oni su razradili tipologiju negativnih
dokaza:
1. Dogaaj se nije dogodio;
2. Populacija nije svjesna dogaaja;
3. Populacija eli prikriti dogaaj;
4. Uobiajeni i svakodnevni dogaaji lako se previaju;
5. Na registraciju dogaaja utjee istraivaev bias;
6. Dogaaj se nesvjesno ne registrira;
7. Dogaaj se svjesno ne registrira.
30. EASTONOV MODEL INUPTA I OUTPUTA
Rad, Davida Estona o vaan je jer on smatra da je policy-proces process
koji ukljuuje interakciju kreatora politike s njihovom politikom okolinom.
Ovaj model je prilino jednostavan, meutim, takoe je i vrlo vaan, po
tome to naglaava da je policy interaktivan proces. Estonov model
pretpostavlja I da postoje jasno definirane svrhe I ciljevi. Estonov inputoutput model stvara krug putem povratne sprege pri emu ishodi politike
utiu na budue zahtjeve. Politika se moe shvatiti krug ili proces koji se
sastoji od vie faza koje su rijetko odijeljene a to su:
1. Odluivanje da se odlui priznati neki problem
2. Formuliranje alternativnih opcija
3. Donoenje odluka
4. Provedba
5. Ispravci I nadopune
31. ANKETNA ISTRAIVANJA
Temeljna funkcija ankete je da istraivaeve hipoteze pretvori u pitanja
kojima treba doi do informacija za potvrivanje ili odbacivanje
postavljenih hipoteza. Prilikom sastavljanja pitanja treba paziti na to da:
1. Pitanja budu razumljiva
2. U istom bitanju ne budu postavljena 2 pitanja a ponuen jedna
odgovor
3. Pitanja budu jasno i kratko postavljena
4. Nejasan vremenski okvir u pitanju moe dovesti do neodreenih
odgovora
5. Sugerirajua pitanja mogu iskriviti odgovor (da ili ne)
6. Pitanja ne budu previe struna kako bi ih svi mogli razumjeti
7. Izbjegavati pitanaj koja nude nejasan par za uporedjivanje
Anketa je instrument za mjerenje pulsa demokratije.
Anketna istraivanja su omoguila javnosti da govori o svojim interesima, a
politikim akterima da slijede te interese obeanjima te d au konalnici
dobiju izbornu podrku. Masovni mediji im znatno u tome pomau tako da
11

je anketa postala politika spona pomou koje politiko vodstvo djeluje i

oblikuje javne politike u skladu sa eljama i interesima javnosti.
Ankete se sada koriste, ne samo pred izbore ve i izmeu izbornih ciklusa
te ih tkao politiari i politike stranke koriste da ispitaju politike
konkurente, odabir i definirianje tema i drutvenih problema na kojima e
se temeljiti strategija predizborne kampanje itd.
Anketna istraivanja za potrebe stvaranja javnih politika slina su
marketinkim istraivanjima. Ankete su korisne za pronalaenje novih
informacija i oblika ponaanja korisnika usluga. Njima se nastoje utvrditi
potrebe graana i dobiti ocjene djelovanja postojeih programa. Kada je za
neki program potrebno uestvovanja graana, putem ankete se mogu
istraiti njihovi stavovi o tom pitanju i spremnost d auestvuju u izradi
programa.
32. STANDARDNA PRAVILA I UPUTE ZA PISANJE UPITNIKA
1. Pitanja moraju biti razumljiva.
2. U istom pitanju ne smiju biti postavljena dva pitanja, a omoguen
samo jedan odgovor
3. Pitanja moraju biti relativno kratka i jasna.
4. Nejasni vremenski okvir u pitanju moze dovesti do openitih i
neodreenih odgovora
5. Vrijednosno optereena i sugestivna pitanja mogu snano iskriviti
rezultate u eljenom smjeru.
6. U policy-korisnim anketama pitanja su esto previe struna ili se
oekuje veliko znanje ispitanika.
7. Izbjegavati pitanja koja nude nejasni par za usporedbu. Smatrate li
da se u BiH ivi bolje nego u drugim dravama?
33. STRATIFICIRANI SLUAJNI UZORAK
Sluajni uzorak moe biti jednostavan kada iz neke vee populacije kao to
je popis biraa ili popis vlasnika telefoskog prikljuka sluajni odabirom
izdvojimo uzorak. Stratificirani sluajni uzorak ima istu logiku izbora ali je
populacija jasnije omeena i opisana. To moe biti dio ukupne populacije
izdvojen prema kriteriju spola, dobi ili nekom drugom obiljeju.Stratificirani
sluajni uzorak omoguuje neto tanije rezultate istraivanja s
kvalitetnjim usporedbama izmeu odabranih strata uzorka.

34.

REPREZENTATIVNI UZORAK
12

Reprezentativni
uzorak primjenuje se najee, tako to se dobije
odabirom relativno malog broja jedinica iz vee populacije tako da sve
jedinice u velikoj populaciji imaju jednaku vrijednost da mogu biti
odabrane u uzorak. to znai, da je temeljno pravilo da svaki lan
populacije koju istraujemo ima jednaku mogunost istu razinu sluajnosti,
da bude odabran u uzorak.
35.

INTERVJU

U policy-analizi je intervju nezamjenjiv nain prikupljanja podataka, a

odnosi se prije svega na intervijuiranje lanova policy-zajednica, policyaktera te poduzetnika, politiara ili pripadnika te odluivake elite, ovo je
njea istraivaka metoda za prikupljane novih podataka u anlizi
procesa odluivanje.
Intervju se primjenjuje kada o odreenoj temi nismo mogli prikupiti
dovoljno informacija iz literature, dokumenatam putem interneta i sl.
Najee je tada rije o relativno novom problemu ili kad ej nakon
prouavanja sekundarnih izvora ostalo mnogo nejasnih i otvorenih pitanja.
Intervju je kvalitativna metoda. Za intervju biramo one sagovornike za koje
znamo da su kompetentni za onu temu o kojoj istrazujemo I za koje znamo
da nam mogu dati veliki broj tanih I pouzdanih informacija dakle experti
iz odreene istraivane oblasti. Pitanja koja postavljamo ispitaniku pozeljno
je da budu jasna I nedvosmislena kako bi dobili iste takve I odgovore. Na
intervju je potrebno doi ranije kako ne bi doslo do problema tehnicke
prirode.
36.

Brainstorming

37. DELFI METODA

Delfi metodom se potiu, razvijaju, razmjenuju i sentitiziraju sudovi o
razvoju i buduem stanju neke pojave ili procesa. Njom je trebalo
prevladati komunikacijske tekoe u toku rada: dominaciju jedne osobe u
grupi, konfornizma, osobne sukobe hijerarhijske odnose u grupi itd. Delfi
metoda je zapoela svoj razvoj angairanjem strunjaka za evaluaciju
podataka pomou kojih se nastojalo prognozirati budue stanje.
Standardna delfi metoda je izmijenjena za potrebe policy analize I kao
takva se nekad naziva policy-delfi metoda. Njen je osnovni zadatak
otkriti I prikupiti suprostavljene, konfliktne poglede o moguem rjeenju
problema I buduem stanju pojave. Neki od elemenata klasine delfi
metode su zadrzani kao sto je kontrolirani feedback I kontinuirano
informiranje, a neki su modificirani.
Delfi metoda se provodi tako da analitiar u prvoj fazi odabere problem
istraivanja. Slijedi odabir uzorka aktivnih sudionika (metoda

13

snjene lavine prvi ispitanici identificiraju dva sljedea ispitanika,

jendog koji se slae s njima I jednog koji s ene slae).
Uzorak ne bi trebao sadrati vie od 30 ispitanika.
Nakon prvog kruga analiziraju se prikupljeni odgovori I koriste se.
Nakon toga poinje se s drugim krugom anketiranja. U njemu se
ispitanici informiraju o miljenjima drugih sudionika te se od njih trai da
daju dodatne komentare i ocjene. Broj krugova anketiranja zavisi od
sloenosti problema, ali je to najee od 3 do 5 krugova. Obino se delfi
analiza zavrava javnom raspravom to je dobro jer se svi sudionici sastaju
I mogu uti druga miljenja I stavove. Delfi metodom se nastoji provocirati
kreativno miljenje o buduem stanju.
38. ANALIZA TROKOVA I KORISTI
Analiza trokova i koristi pokuava procijeniti sve aspekte problema I
poredati ih prema vanosti. Ona polazi od predpostavke da se sve moe
kvantificirat ii tako mjeriti te da se mogu usporeivati vrlo razliiti
imbenici i prioriteti. Ovu analizu esto primjenuju politiari kako bi se
donjela odluka o javnim projektima, kao npr. nove ceste, nasipa zrane
luke itd. tako to ova analiza uzima u obzir ekonomske trokove zatim ih
usporedi s ekonomskim koristima koje su srednjorone ili dugorone.
39. TRI USLOVA ZA USPJENO POLICY RIJESENJE
Prvi uvjet pri izradi uspjenog rjeenja, policy-alternative, je njezina
tehnika provedivost. Imamo li na raspolaganju svu potrebnu tehniku
opremu? Neke se stvari ne mogu provesti jer se danas smatraju
neostvarivim; eksploatacija morskog dna na velikim dubinama,
zaustavljanje epidemije AIDS-a jeftinim cjepivom itd.
Drugi je uvjet postojanje dovoljnih financijska sredstava i
ekonomskih izvora. Rije je o razliitim sredstvima kojima raspolaemo
ili ne raspolaemo. Mogu biti mjerljivi (novac, radna snaga, energija,
vrijeme itd) i nemjerljivi (motivacija, organizacijska sposobnost itd.).
Trei uvjet politika podobnost policy-alternative, ovaj je uvjet vaan
zato to se policy odvija primarno unutar politikog sustava i politike
arene. Ako je ne prihvate oni koji donose odluke politiari, birai I ostali
politiki akteri, mali su izgledi da e rjeenje biti prihvaeno I sprovedeno.

14