Zoran Peric - Skripta OSNOVE BRODOGRADNJE - Industrijska Škola Split

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
SKRIPTA
OSNOVE BRODOGRADNJE
zanimanje: brodomehaniar / I razred
Pripremio: Zoran Peri, diplomirani inenjer strojarstva

Split, prosinac 2014. g.
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
SADRAJ:
Predgovor
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
2.
Brod
Povijesni razvoj brodogradnje
Pojam broda
Vrste brodova
Svojstva broda
Podjela brodskog trupa, osnovni dijelovi neovisno o tipu broda
Dijelovi elinog broda
Brodogradilita
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
Uvod u brodograevnu industriju

Pogoni brodogradilita
Izbori lokacije brodogradilita
Podjela brodogradilita
Transport unutar brodogradilita
3.
Brodska forma
3.1. Glavni parametri trupa broda, osnovni pojmovi

3.2. Glavne dimenzije trupa broda i njihovi omjeri
3.3 . Koeficijenti brodske forme:
*Koeficijent istisnine
*Koeficijent punoe glavnog rebra
*Koeficijent uzdune finoe broda
3.4. Istisnina ili deplasman broda
3.5. Vlastita teina broda
3.6. Nosivost i stupanj nosivosti
3.7 . Nadvoe
3.8. Zapremnina broda
3.9. Zagaznice i trim broda
3.10. Brodske linije:
*uzdunice
*rebra
*irnice
3.11. Palubni uzvoj (skok)
3.12. Preluk palube
3.13. Vrste formi prema reimu plovidbe
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.
Elementi broda
Standardi i propisi klasifikacijskih drutava
Sustavi gradnje trupa
Uzduni sustav gradnje
Popreni sustav gradnje trupa
Mjeoviti sustav gradnje trupa
Vanjska oplata
Naini izvedbe vanjske oplate
Kobilica broda

4.9.
4.10.
4.11.
4.12.
4.13.
4.14.
4.15.
4.16.
4.17.
4.18.
4.19.
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Zavrni voj
Ljuljna kobilica
Dvodno, uzdunjaci, rebrenice, pokrov dvodna, rubna ploa dvodna
Orebrenje u poprenom, uzdunom i kombiniranom sustavu gradnje broda
Poveze (Pregrade i upore, minimalni broj pregrada)
Konstrukcija nepropusnih pregrada, ravne pregrade, korigirane pregrade i upore
Palube i otvori na palubama, spajanje i podveze, grotla, prenice i linice
Konstrukcija strojarnice, dvodno strojarnice
Strukturni i nestrukturni tankovi, platforme
Konstrukcija krmenog i pramanog pika
Nadgrade, palubne kuice, katel i kostur.
5.
Oprema broda
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
5.6.
5.7.
5.8.
Oprema za sidrenje i vez (opi pojmovi, vrste, konstrukcija,princip rada, rukovanje)

Oprema za spaavanje
Oprema za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, naini ukrcavanja i iskrcavanja tereta
Protupoarna oprema
Navigacijska oprema
Oprema nastambi i prostorije za stan.
Rashladni prostori na brodu
Ventilacija, grijanje i klimatizacija
Predgovor
Ova skripta je namjenjena uenicima srednje strukovne kole za zanimanje
brodomehaniar u sklopu industrijskih i ostalih tehnikih zanimanja, a u skladu je s
aktualnim nastavnim planom i programom za zanimanje brodomehaniar.
1.
1.1.
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Brod
Povijesni razvoj brodogradnje
Brod je plovno sredstvo koje slui za prijevoz robe i putnika (trgovaki i putniki) za
ribolov (ribarski), za vojne operacije na vodama (ratni brodovi), za vrenje specijalnih poslova
na moru i rijekama (polaganje kabela, istraivanje) i za obavljanje raznih zadataka u vezi s
plovidbom (remorkeri, ledolomci).
Vjerojatno najstariji nalaz brodske olupine datira oko 3000 god. prije nove ere. Radi se o vie
brodova naenih u pustinjskom pijesku u blizini Nila.
Duina ovih brodova procijenjena je izmeu 60 i 80 stopa. Brodovi su bili dugi i uski, sa
malom uzdunom vrstoom, dovoljnom za plovidbu mirnim Nilom. Na morskim brodovima,
napinjali su konop od pramca do krme i tako dobivali potreban element uzdune vrstoe.
Mnogi povjesniari smatraju da su Feniani, kao civilizacija iznimno orijentirana na
Mediteran, bili prvi pravi brodograditelji. Naime, dotadanji egipatski brodovi, koji su
uglavnom plovili Nilom, nisu bili takve konstrukcije kao feniki brodovi koji su bili graeni
za more. Oko 2000 godina pr. n. e. grka civilizacija poinje intenzivnije ploviti istonim
Mediteranom te razvija brodogradnju.
U Grkoj se po prvi puta pojavljuje kobilica i brodska konstrukcija koja je slina dananjoj
drvenoj konstrukciji. Za trgovinu, Grci su gradili iroke i oble brodove na pogon jedrima,
omjera duine i irine oko 1:3. esti ratovi izmeu grke i drava u okruenju, dovele su do
razvoja ratnih brodova. Ratni su brodovi bili znatno dui od trgovakih, omjera duine i irine
od 1/5 do 1/6. Za pogon su koristili jedra i vesla, pa im je bila potrebna vea duina kako bi se
moglo koristiti vei broj vesala.
Grki ratni brodovi bile su poznate trijere.Tokom vremena trijera je usavravana postavi
jedan od najboljih ratnih brodova na vesla. Imale su duinu oko 42 m, irinu 5.8 m i gaz oko
1.8 m.
Liburni su antika civilizacija s podruja Kvarnera, velebitskog primorja i sjeverne Dalmacije.
Mnogi antiki tekstovi Liburne navode kao vjete pomorce i brodograditelje koji su gradili
najbolje brodove svog vremena. Zbog orkanske bure na sj. Jadranu, koju spominju i Rimljani,
ali i piratstva po kojemu su takoer bili poznati, Liburni su gradili brze, vrste i okretne
brodove. Liburni su u to vrijeme imali najraznovrsniju flotu brodova, od kojih potjeu i neki
dananji nazivi na Jadranu, Sredozemlju i ire, primjerice:
-Drakofori; desantni ratni brodovi sa zmajskom glavom na pramcu i krmi (kasnije vikinki
Drakkari)
-Liburnea; bojni brodovi, dvoveslarke, koje su potom kopirali i razvili Rimljani
-Galaia; vei transportno-trgovaki brod, imenjak kasnijih srednjovjekovnih galija
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
-Lembul; manji i brzi ribarski brod kao prototip i naih dalmatinskih leuta
-Paros; manja brodica za prijevoz i lokalni ribolov tj. prethodnik i imenjak dananje pasare.
Vikinzi su bili poznati i vrsni pomorci.Vikinzi ve poetkom srednjeg vijeka grade
brodove za plovidbu Atlantskim oceanom. Njihovi su brodovi bili manji od mediteranskih, ali
vitkiji, bri i okretniji. Trgovaki brodovi bili su dugi do 25 m, a plovili su samo na jedra te su
postizali brzinu i preko 12 vorova. U srednjem vijeku na Atlantiku i Sredozemlju grade se
trgovaki brodovi Nave sa pogonom na jedra. Atlantske nave su neto vitkije, a sredozemne
manje, zdepastije sa gotovo krunom formom pramca i krme. Ratnim verzijama nave
dograivala su se vrsta nadgraa na stupovima, katel na pramcu i kasar na krmi, a na dijelu
vanjske oplate iznad vodne linije, ugraivala su se uzduna i poprena ukrepljenja.
Slika : Dubrovaka nava
Slika : Karavela Santa Maria
Krajem srednjeg vijeka, u XIV i XV st., grade se vei brodovi karavele. Columbo je
njima krenuo u otkrivanje novih zemalja. (St. Maria, Nina i Pinta). Karavele su brodovi sa
dva do etiri jarbola, visokih bokova i u pravilu bez naglaenih katela.
Potkraj XIV i poetkom XV st. dubrovaka trgovaka mornarica se naglo razvija i zauzima
jedno od vodeih mjesta u Sredozemlju.. Poznata je dubrovaka karaka. To je bio veliki
brod s katelom i naglaenim kasarom. Vee su karake mogle krcati i do 1300 t tereta.
Slika: Karaka
5
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Ratovi u Europi i masovna emigracija itelja iz Europe u Ameriku u prvoj

polovici XIX st., razvoj trgovine izmeu Amerike i dalekog istoka na Pacifiku, sredinom XIX
st., te velika potraga za zlatom u Kaliforniji koja je zahtjevala redovitu i brzu opskrbu sa
istone obale, sve je to doprinjelo tome da Amerika razvija i gradi vrlo brze brodove s
naroito vitkim trupom i mnogo jedara raznih vrsta (brikova, kuma i krinjaka). Tako je
postepeno nastao najsavreniji tip jedrenjaka poznat pod imenom kliper. Kliperi su bili
brodovi graeni za brzinu, a da bi se brod mogao nazvati kliperom morao je prei udaljenost
izmeu New Yorka i San Franciska za manje od 110 dana. Nosivost takvih kalifornijskih
klipera kretala se izmeu 1000 i 2000 t. Najbri kliper je bio Flying Cloud izgraen u
Bostonu od projektanta Donald McKaya. Flying Cloud je u jednom danu prevalio 374
milje, prosjenom brzinom od 15.5 vorova, a put od New Yorka do San Franciska je preao
u 89 dana i 21h.
Slika : Kliper
Zlatno doba klipera, bilo je izmeu 1840. godine i 1859. godine. Kliperi potom bivaju
pomalo istiskivani od brodova na parni pogon, iako su se jo gradili, do kraja XIX st.
Jedrenjaci naime nisu mogli konkurirati brzinom, ali su mogli cijenom prijevoza koja je ipak
bila nia. Stoga su se jo neko vrijeme gradili veliki elini jedrenjaci nosivosti i preko 4000 t
sa 4 i 5 jarbola.
Godine 1807. u Americi Robert Fulton sagradio je prvi parobrod. Prvi su parobrodi imali
pogon na bone kotae to je bilo glomazno, te su imali malu brzinu, ali su za plovidbu
rijekama bili prikladniji od jedrenjaka. Prvi parobrod koji je preao Atlantik samo sa parnim
strojevima je Great Western 1838. godine.Vrlo je znaajno za razvoj parobroda da je u to
vrijeme izumljen i brodski vijak, koji je pojednostavio konstrukciju pogonskog ureaja, a za
morske brodove bio puno prikladniji od bonog kotaa.
Brzi razvoj zapoet u XIX st. nastavlja se jo intenzivnije u XX st. Pronalaze se novi
sustavi pogona, a pogonski ureaji postaju snaniji, ekonominiji i pouzdaniji. Primjenjuju se
nova konstrukcijska i tehnoloka rjeenja, novi materijali, novi ureaji i dr. Glavne inovacije
bile su:
- eljezo, a kasnije elik, zamjenjuju drvo kao glavni konstrukcijski materijal;
- Jedrenjake zamjenjuju parobrodi, a kasnije i brodovi na diesel motorni pogon, plinske
6
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
turbine, nuklearni pogon;

- Uvoenje zavarivanja;
- Razvoj novih, specijaliziranih tipova brodova (tankeri, brodovi za prijevoz rasutog
tereta, kontejnerski brodovi, brodovi za ukapljeni naftni plin,).
Slika : Kontejnerski brod

(eng.container ship ili box boats)
Slika : Brod za ukapljeni plin (LNG)
1.2.
Slika : Brod za rasuti teret

(eng.bulk carrier)
Slika : Tanker
Pojam broda
Definicija pojma broda i plovnih objekata vezanih uz brod

Brod je plovno sredstvo kojemu svojstva, oblik i veliina omoguavaju da sigurno
plovi u eljenom smjeru radi prijevoza tereta ili ljudi ili za neke druge plovidbene pothvate.
Pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno
privezan ili usidren na moru (plutajui objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomino
ukopan u morsko dno ili poloen na morsko dno (nepomini odobalni objekt).
7
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt moe biti
brod, ratni brod, jahta ili brodica:
a) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, ija je duljina
vea od 12 metara, a bruto tonaa vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika.
Brod moe biti putniki, teretni, tehniki plovni objekt, ribarski, javni ili
znanstvenoistraivaki .
b) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, ukljuujui podmornicu, koji je pod
zapovjednitvom pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske, a ija je posada vojna,
odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je duan isticati vanjske znakove raspoznavanja
ratnih brodova hrvatske dravne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo uini
poznatim
c) putniki brod jest brod na mehaniki pogon koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika
d) tehniki plovni objekt jest brod, sa ili bez mehanikog poriva koji je namijenjen za
obavljanje tehnikih radova (bager, dizalica, jarualo, pokretni odobalni objekt za istraivanje
i eksploataciju podmorja i sl.)
e) plutajui objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije
namijenjen za plovidbu (npr. plutajui dok, plutajue skladite, plutajui restoran, plutajua
elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.)
f) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je
duljina vea od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva vea od 5 kW.
Pojam brodica ne obuhvaa:
plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili
obavljanja radova,
plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja,
kanue, kajake, gondole i pedaline,
daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima
g) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za
gospodarsku djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji
boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 putnika
h) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti
od opeg interesa drave, a iji je vlasnik, odnosno brodar drava ili neko drugo tijelo
ovlateno od drave (npr. policijski brod, brod luke kapetanije, brod Obalne strae, i sl.) i
koji slui iskljuivo u negospodarske svrhe.
1.3.
Vrste brodova
Prema veliini, brodovi se dijele na:

Mali brodovi
Srednji brodovi
Veliki brodovi
Vrlo veliki brodovi (mamut brodovi)
L 50 m (75 m)
L= 75-100 m
L= 100 m 250 m
L> 250 m
Prema namjeni brodovi se dijele na:

- trgovake brodove - namijenjeni za prijevoz putnika i robe
- teretni brodovi - namijenjeni prijevozu iskljuivo raznih vrsta tereta
8
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
putniki brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletniki ili linijski brodovi)
putniko-teretne brodove
ratne brodove - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije
krstarice, razarai, podmornice, minopolagai, minolovci, torpedni amci, patrolni brodovi,
desantni brodovi, nosai zrakoplova...
- specijalni brodovi - namijenjeni za posebne poslove i zadatke - ribarski brodovi, tegljai,
ledolomci, trajekti, jahte, jedrilice, brodovi-svjetionici, brodovi za polaganje kabela,
brodovi-dizalice (vidi "Veli Joe")
Prema podruju plovidbe brodove moemo podijeliti na:
-
brodove za plovidbu morem

brodove male obalne plovidbe
brodove velike obalne plovidbe
brodove duge plovidbe
brodovi za plovidbu unutarnjim vodama
rijene brodovi
jezerske brodovi
kanalske brodove
Prema materijalu od kojeg su izgraeni brodove moemo podijeliti na:

-
drvene brodove
eline brodove
kompozitne brodove
betonske brodove
brodove od aluminija i njegovih legura
brodove od plastinih masa.
Prema vrsti pogona brodove moemo podijeliti na:

- jedrenjake - za pogon koriste vjetar koji djeluje na jedra
- parobrode - za pogon koriste parni stapni stroj
- motorne brodove - brodovi sa Diesel motorom i brodovi sa parnim ili plinskim turbinama
- brodove na elektrini pogon - za pogon koriste elektromotore koji se napajaju iz
akumulatora, (npr. podmornice)
- brodove na Diesel elektrini pogon - sami pogon je elektromotor koji dobiva elektrinu
energiju od generatora pogonjenog Diesel motorom
Podjela brodova prema nainu stvaranja uzgona:
hidrostatski sila uzgona jest rezultat hidrostatskih sila na trup broda
- klasina deplasmanska plovila
- katamarani
- SWATH (Small Waterplane Area Twin Hull) plovila
hidrodinamiki
- gliseri
- hidrogliseri
aerostatski (zrani jastuk)
- ACV ( Air Cushion Vehicles) plovila
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
- SES ( Surface Effect Ship) plovila
Glavna podjela pomorskih brodova je na ratne brodove i na brodove trgovake

mornarice. Daljnja podjela odnosi se na namjenu brodova, tj. na poslove koje obavljaju na
moru, ili na terete koje prevoze.
U nastavku e se obraditi samo brodovi trgovake mornarice.
Brodovi za prijevoz generalnog tereta
U smislu prijevoza tereta morem, ovi brodovi spadaju u najstariju vrstu trgovakih
brodova. Generalni teret predstavlja bilo koji teret koji se prevozi morem, a danas se takav
teret uglavnom prevozi kontejnerima.
Takav teret ine:
- razne vree rasutog tereta;
- kutije, kaete, predmeti u
drvenim okvirima;
- bale, role i slini predmeti;
- pojedini predmeti poput
limenki, baava i sl.
Nekadanji brodovi za prijevoz
generalnog tereta su imali karakteristian
izgled: trup s nadgraem na sredini broda
(kasnije po krmi), ispred i iza nadgraa
nekoliko skladita s meupalubljem, razne
samarice ili dizalice za ukrcaj i iskrcaj
tereta i stroj na sredini trupa broda.
Tipian primjer su bili brodovi klasa
Victory i Liberty koji su izgraeni u SAD za vrijeme 2. svjetskog rata i plovili su jo dugo
nakon toga.
Generalni teret nikada ne moe idealno popuniti skladini prostor te ga treba vrlo
paljivo rukovati i privrivati kako ne bi dolo do pomicanja tereta prilikom prijevoza.
Danas se brodovi za generalni teret vrlo malo koriste, eventualno na nekim priobalnim
podrujima i na kraim relacijama.
10
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta

Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta su oni koji mogu istovremeno prevoziti
generalni teret i teret koji je npr. paletiziran ili spremljen u kontejnerima. Prvi brodovi koji su
prevozili kontejnere su zapravo bili kombinirani brodovi koji su u odreenim skladitima
imali prostor pripremljen za ukrcaj kontejnera. Takvi brodovi esto imaju i rampe, tj.
mogunost ukrcaja tereta i pomou prikolica ili kamiona. Tako razlikujemo:
- Djelomini ili polukontejnerski brodovi (partial container ships ili semicontainer ships) koji se upotrebljavaju djelomino za prijevoz kontejnera i
djelomino za klasini generalni teret.
- RO-RO brodovi s horizontalnim ukrcajem kontejnera s kamionske prikolice ili
eljeznikog vagona na brod ili s broda na prikolicu odnosno vagon.
- Sistemi LASH, s podvrstama Seabee i BACAT, koji u svojim teglenicama
prevoze i kontejnere.
- Konvertibilni kontejnerski brodovi (convertible container ships), u kojima se
dio broda ili itav brod moe upotrijebiti za smjetaj bilo kontejneriziranog ili
konvencionalnog tereta, s uredajima koji omoguuju preureenje broda od
putovanja do putovanja
Izraz kombinirani prijevoz se u pomorstvu koristi i za teret koji se istovremeno
prevozi s dva razliita sredstva:
- prijevoz kamiona brodovima ili vlakovima;
- prijevoz vlakova brodovima i sl.
Isti izraz se koristi i za primjenu vie razliitih prometnih sredstava za jedan teret u
sustavu door-to-door, tj. od vrata do vrata pri emu se jedan teret sloi na paletu ili u
kontejner te se npr. kamionom preveze do eljeznike postaje, dalje vlakom do luke i u
nastavku brodom itd. Teret se moe prevesti i na jednom djelu puta zrakoplovom.
Brodovi za prijevoz kontejnera

Kontejnerski brod (Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj
teret prevozi u kontejnerima u skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, to je uobiajeno
sredstvo intermodalnog prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats
(brodovi za kutije), kontejnerski brodovi prevoze veinu svjetskog suhog tereta, tj. tvornikih
proizvoda. Po vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i
11
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
kontejnerski brod za horizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni djele na velike oceanske,
i manje feedere koji opskrbljuju vee brodove u sredinjim kontejnerskim lukama.
Postepeno se razvilo nekoliko tipova brodova za prijevoz kontejnera, od kojih su
najznaajniji:
- Potpuni kontejnerski brodovi (full container ships) s elijama za smjetaj
kontejnera u unutranjosti broda (cellular type) i u vie redova na palubi.
- Obalni kontejnerski brodovi (feeder service), manji brodovi s ravnom palubom
ureenom za smjetaj kontejnera, koji dovoze kontejnere iz manjih luka u
glavnu kontejnersku luku radi ukrcavanja na prekomorski brod ili ih iz te luke
razvoze u druge, manje luke.
Najvei kontejnerski brodovi na svijetu (izvor: Wikipedia)
Izgraen
Ime
2006.
Emma Mrsk
Duina
o.a.
397,7 m
Kapacitet
TEU
15 200
BRT
Vlasnitvo
Zastava
2009.
MSC Danit
365,50 m
2009.
2008.
2005.
2002.
2006.
2006.
2003.
MSC Beatrice
CMA CGM Thalassa
Gudrun Mrsk
Clementine Mrsk
COSCO Guangzhou
CMA CGM Medea
Axel Mrsk
366 m
346,5 m
367,3 m
348,7
350 m
350 m
352,6 m
56,4 m
51,20
m
51 m
45,6 m
42,8 m
42,6 m
42,8 m
42,8 m
42,8 m
151 687
Maersk Line
Danska
14 000
153 092
MSC S.A.
Panama
14 000
10 960
10 150
6600
9450
9415
9310
151 559
128 600
97 933
96 000
99 833
99 500
93 496
Panama
Cipar
Danska
Danska
Grka
Francuska
Danska
45,6 m
9200
97 825
45,6 m
42,8 m
45,8 m
9178
9100
9040
90 500
107 551
89 000
MSC S.A.
CMA CGM
Maersk Line
Maersk Line
COSCO
CMA CGM
Maersk Line
Nippon Yusen
Kaisha
MSC S.A.
MSC S.A.
K Line
2006.
NYK Vega
338,2 m
2005.
2006.
2006.
MSC Pamela
MSC Madeleine
Hannover Bridge
336,7 m
348,5 m
336 m
irina
Panama
Liberija
Liberija
Japan
Osnovna karakteristika po kojoj se kontejnerski brodovi razlikuju od brodova za

generalni teret, skladita su s posebnim elijama za svaki kontejner i automatskim slaganjem.
Kontejnerski brod je, isto kao i sam kontejner, vrlo jednostavne strukture. Nema
meupalublja, nema posebnih otvora na palubi ni dizalica, osim u izuzetnim sluajevima, a
nema ni druge opreme za prekrcaj jer se ureaji za ukrcavanje i iskrcavanje nalaze na lukim
obalama.
Najprometnije kontejnerske luke u svijetu (izvor: Wikipedia)
Poredak
Luka
Drava
TEU (u 1000) +/- od 2004. % promjene od 2004.
1
Singapur
Singapur
23 192
1863
8,73
2
Hong Kong
Kina
22 427
443
2,02
3
Shanghai
Kina
18 084
3527
24,23
4
Shenzhen
Kina
16 197
2582
18,96
5
Busan
Juna Koreja
11 843
413
3,61
6
Kaohsiung
Tajvan
9471
0
0,00
7
Rotterdam
Nizozemska
9287
1006
12,15
8
Hamburg
Njemaka
8088
1085
15,49
9
Dubai
Ujedinjeni Arapski Emirati
7619
1190
18,51
10
Los Angeles
SAD
7485
164
2,24
Konvencionalni brodovi imaju prostranu i jaku palubu koja pridonosi vrstoi broda,
dok je kod kontejnerskih brodova elijskog tipa palubna povrina ograniena samo na uske
dijelove izmeu elijskih skladita i bokova broda, tako da elijska struktura slui ujedno i za
12
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
osiguranje stabiliteta broda. Kontejnerski brodovi dizajnirani sa svrhom to vee optimizacije

tereta.
Kapacitet se mjeri u kapacitetu ukrcaja TEU (Twenty-foot equivalent unit),
standardnog kontejnera 6.1 2.4 2.6 metara, premda je veina kontejnera danas u upotrebi
dugaka 12 metara. Za razliku od veih brodova, manji, s kapacitetom do 2900 TEU, esto su
opremljeni vlastitim dizalicama. Ovisno o veliini broda, broj posade varira od 20 do 40 ljudi.
Slika : Kontejnerski brod
RO-RO brodovi
RO_RO brodovi su namijenjeni za prijevoz tereta na kotaima, a izraz proizlazi iz
engleskog Roll on Roll off to znai dokotrljaj otkotrljaj. U ovu kategoriju spadaju brodovi
za prijevoz razliitih vrsta brodova, pa su se danas isprofilirali:
- brodovi za prijevoz automobila (novih vozila); True Car Carrier (PCC) ili na
Pure Car Truck Carrier (PCTC).
- brodovi za prijevoz kamiona, prikolica i poluprikolica;
- brodovi za prijevoz vozila i putnika trajekti RO-RO passenger ship.
Slika : RO-RO brod

Za ukrcaj i za iskrcaj tereta, kao i premjetanje tereta unutar broda na RO-RO
brodovima se upotrebljavaju rampe. Rampe se dijele na vie naina:
Podjela rampi po smjetaju na brodu:
- Vanjske rampe rampe koje slue za ukrcaj i iskrcaj,
o pramane rampe u simetrali broda,
o krmene rampe u simetrali broda,
o krmene rampe van simetrale, smjetene pod kutom u odnosu na
simetralu (kut se obino kree od 30 do 45),
13
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
o zakretne rampe, postavljene u simetrali broda, s mogunou zakretanja

bono, do 40 na obje strane broda. Ove rampe se najee koriste kao
krmene rampe, iako ima sluajeva ugradnje ovog tipa i za pramane
rampe.
- Unutarnje rampe rampe koje slue za manipulaciju tereta unutar broda.
o nepomine rampe,
o pomine rampe, mogu spajati vie paluba, zatvarati palubne otvore, a
mogu se koristiti i za dodatno slaganje tereta.
Dok se svugdje u svijetu teret mjeri u tonama, RoRo teret se mjeri u mnogo
prikladnijoj jedinici - Lanes in Meters (LIM-s). Izraunava se tako da se pomnoi duina
tereta u metrima sa duinom tereta u redovima (ta duina varira od plovila do plovila i postoje
industrijski standardi). Na palubi PCC kapacitet se obino mjeri u RT ili RT43 koje se
baziraju na 1996. Toyotinim ekvivalentnim jedinicama (CEU).
Najvei RoRo na svijetu plovi izmeu SAD-a i Puerto Rica, prevozi kontejnere sa
novim i rabljenim automobilima i prekomjernim teretom koji see do preko tri palube.
Brodovi za prijevoz tekueg tereta
Danas u svijetu postoji mnogo vrsta tekuina koje treba prevoziti morem, a ako se
prevoze u velikim koliinama, nije praktino primijeniti ikakav nain pakiranja. U sluaju da
se prevoze manje koliine vrijednijih ili opasnijih tekuina, mogu se zapakirati u boce, bave,
limenke pa i posebne kontejnere.
Tanker
Brodovi za prijevoz tekueg tereta su oni koji prevoze taj teret u razlivenom stanju, te
su za to posebno konstruirani. Neki problemi koji se javljaju kod tih brodova su:
- odravanje stabilnosti broda radi slobodnih povrina u tankovima za tekuinu;
- mogue ishlapljivanje otrovnih i tetnih plinova;
- korozija na stijenkama tankova.
Tankeri, po pravilu, imaju manje nadvoe od ostalih teretnih brodova, ali pregrade i
stabilitet u sluaju prodora vode moraju udovoljavati posebnim zahtjevima, propisanim u
Meunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, Loadline 66, i u SOLAS-u..
Tankeri se grade za prijevoz odreene vrste tereta, najee sirove nafte ili njezinih
derivata. Postoje i tankeri za druge vrste tekuih tereta, koji ponekad iziskuju posebnu
konstrukciju i opremu. Meutim, tipinim tankerom smatra se onaj to prevozi sirovu naftu,
koji i po tonai i po broju brodova nadmauje sve ostale vrste tankera.
Karakteristike svih tankera su:
-
itav prostor za teret podijeljen uzdunim i poprenim pregradama na

nepropusna odjeljenja, koja se nazivaju tankovima;
poseban sustav cjevovoda i pumpa za ukrcavanje i iskrcavanje tekueg tereta.
Prvi tankeri poeli su ploviti krajem 19. stoljea i prevozili su naftu iz Meksikog
zaljeva za Englesku. Osnovna podjela tankera je prema vrsti tereta koju prevoze. To mogu biti
tankeri za prijevoz:
- sirove nafte
- naftnih derivata
14

-
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
ukapljenog prirodnog plina

raznih kemikalija
pitke vode
posebnih tekuih tereta (vino, sok).
Karakteristike tankera za naftu

Tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata dijele se prema veliini teretnog prostora,
odnosno prema tonama nosivosti:
- 10,000 - 60,000 dwt - Manji tanker (najee za prijevoz derivata)
- 60,000 - 80,000 dwt - Panamax
- 120,000 - 200,000 dwt - Suezmax do 350 m
- 200,000 - 315,000 dwt - VLCC do 350 m
- 320,000 - 550,000 dwt - ULCC do 450 m
Izraz AFRAMAX proizlazi iz Average Freight Rate Assessment. To predstavlja
najidealniju veliinu broda u toj kategoriji za trenutno stanje na tritu (najisplativiji brod).
Npr. za vrijeme rata izmeu Egipta i Izraela Knock Nevis je bio AFRAMAX za ULCC
brodove.
AFRA Scale
Class
General Purpose tanker
Medium Range tanker
LR1 (Large Range 1)
LR2 (Large Range 2)
VLCC (Very Large Crude
Carrier)
ULCC (Ultra Large Crude
Carrier)
Size in DWT
10,00024,999
25,00044,999
45,00079,999
80,000159,999
Flexible market scale

Class
Size in DWT
Product tanker
10,00060,000
Panamax
60,00080,000
Aframax
80,000120,000
Suezmax
120,000200,000
160,000319,999
VLCC
200,000320,000
320,000549,999
ULCC
320,000550,000
Neke od specifinosti tankera za naftu su:

-
gradnja prema propisima SOLAS-a i MARPOL-a

prostor ispod palube podijeljen je jednom ili s dvije uzdune i nekoliko
poprenih pregrada u vie tankova,
- u poprenom smjeru postoje ljevi i desni boni i po jedan sredinji tank; broje
se od pramca prema krmi
- izmeu tankova postoje uski prazni prostori ili tzv. koferdami za odvajanje
tankova tekueg tereta od pramanog i strojarskog prostora; slui i za prolaz
cjevovoda za krcanje i iskrcavanje tereta
- sredinji koferdam slui kao prostor za pumpe
- u veini supertankera i mamut-tankera u poprenom smjeru postoje dva bona i
dva sredinja tankova;
Svaki tanker za prijevoz sirove nafte od 20,000 tona nosivosti i vie mora biti
opremljen za pranje tankova tereta sirovom naftom (COW Crude Oil Washing). Za sve
tankove tereta te slop tankove potreban je sistem inertnog plina (IGS Inert Gas System).
15
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Slop tankovi su sabirni tankovi za ostatke pranja sirovom naftom u kojima se sakuplja i
pohranjuje prljavtina do dolaska u luku gdje se moe isprazniti.
Dvostruka oplata
Svi dananji tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata moraju imati tzv. dvostruko
dno koje se sastoji od dvije oplate izmeu tereta i mora, u svrhu sprjeavanja istjecanja tereta
u more prilikom proboja vanjske oplate broda. Taj prostor izmeu oplata broda u trenucima
kada se ne prevozi nafta slui za ukrcaj balastnih voda koje daju stabilnost praznom brodu.
Dvostruku oplatu moraju imati svi brodovi izgraeni poslije 1990., a do 2015. godine
sve brodarske kompanije moraju zamijeniti postojee brodove sa jednostrukom oplatom
brodovima sa dvostrukom oplatom. Prostor dvostrukog dna nigdje ne smije biti vertikalno manji od
B/15 ili 2 metra, gdje je B irina broda.
Mnogi stari tankeri koji nisu izgraeni s dvostrukom oplatom, a koji su bili jo sposobni za
plovidbu, preureeni su u plutajue tankove, uglavnom kao sabirni tankovi za naftu koja dolazi sa
nekoliko platforma na naftnim poljima. Takvu sudbinu je imao i najvei tanker koji je ikada sagraen,
Knock Nevis.
Tankeri za prijevoz kemikalija

Kemikalije koje se mogu prevoziti morem u razlivenom stanju su uglavnom tekuine
koje imaju posebna svojstva te mogu nepovoljno utjecati na okolinu. Gradnja brodova za
prijevoz takvih kemikalija detaljno je razraen u IMO-vim pravilnicima:
- IBC Code International Code for Construction and Equipment of ship carring
dangerous chemical in bulk,1971. od IMO
- IGC Code international code for construction and equipment of ships carring
liquefide gases in bulk
Slika : Chemical tanker
16
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
U lipnju 1983.g. odlukom odbora za sigurnost plovidbe prihvaeno je da se oba

pravilnika usklade i zajedniki da se uvrste kao dopuna SOLAS-u, glave VII koja se odnosi na
prijevoz opasnih tvari. Na osnovi toga IBC Code odnosi se na sve kemikalce koji su se poeli
graditi poslije 01. 07. 1986. godine. Za takve brodove predviena je Svjedodba o
sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju.
Slike: Tanker za prijevoz kemikalija u izgradnji i sheme

Ovisno o vrsti i svojstvima kemikalija, brodovi se dijele na tri tipa:
Tip 1
- maksimalne preventivne mjere u sluaju sudara i nasukanja
- u stanju izdrati znatna oteenja na bilo kojem mjestu uzdu njegove duine
- udaljenost od tereta do oplate na vodenoj liniji mora biti najmanje B/5 (Birina broda)
- tankovi ne smiju nigdje biti blii oplati od 760 mm
- maksimalna veliina tanka moe biti 1250 m3
Tip 2
- stroge preventivne mjere
- manji od 150 m - po cijeloj duini dvostruka oplata osim kod podruja stroja
Tip 3
-
srednje mjere predostronosti

vei od 225 metara po cijeloj duini dvostruka oplata
125 225 po cijeloj duini osim stroja
manji od 125 metara po cijeloj duini osim iza strojarnice
graeni sa veim brojem pregrada
vei od 150 m kao i kod tipa 1
Maksimalni kapacitet tankova 3000 m3
Prilikom krcanja takvog tereta treba voditi rauna o propisima IMDG kodeksa u kojem
su opisane sve poznate kemikalije i nain kojim se one smiju prevoziti, pakirati, separirati,
koje su kompatibilnosti ili nekompatibilnosti meu njima, na koliko metara moraju biti
meusobno udaljeni, koje su posljedice izlijevanja i kontakta sa zrakom itd.
17
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Tankeri za prijevoz plina
U prirodnom stanju plinovi zauzimaju veliki volumen pa se za njihovo transportiranje

moraju ukapljiti. Brodovima tankerima za prijevoz plina se prevoze:
- LPG liquefied petroleum gas butan, propan, propilen
- LNG liquefied natural gas metan
Slika: Tankeri za prijevoz plinova LPG odnosno LNG
Tzv. plinai su brodovi koji se mogu izvesti sa sfernim tankovima ili su to membranski
brodovi, ovisno o tehnologiji ukapljivanja plina. Prvi takav brod je izgraen 1964. godine i
zvao se Methane Princess. Do danas su ovi brodovi imali vrlo malo havarija te su ljudske
rtve utvrene samo u jednoj havariji, kada je dolo do eksplozije na brodu. Zanimljivo je da
se brod Norman Lady sudario s podmornicom, bez vee tete.
Ukapljivanje plina se postie na sljedee naine:
- smanjivanje volumena 600 x
- ohlaivanje na -162
- kombinacija tlaka i niske temperature
te su za to potrebni posebni kompresori, kondenzatori, tekuinski spremnik, ekspanzivni
ventili i ostala oprema. Ovi brodovi esto kao pogon imaju plinske turbine, a kao gorivo
koriste plin koji prevoze, iako se danas polako naputa ovaj princip.
Brodovi za prijevoz rasutog tereta

Bulk carrieri su brodovi u kojima se prevoze sipki tereti u rasutom stanju. Oni su
obino s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjeni prvenstveno za prijevoz suhog
rasutog tereta. Obino su s jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim
tankovima u skladitima tereta.
18
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Slika: Brod za prijevoz rasutog tereta

Brod za prijevoz rudae
To je brod za rasuti teret namijenjen za prijevoz rudae u rasutom stanju u centralnim
skladitima tereta, graen s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdune pregrade u skladitima
tereta. Rudaa je specifian teret kod kojeg treba voditi rauna o postotku vlage, jer se moe
dogoditi da se viak vlage kondenzira na dnu pri emu se teret pri valjanju broda poinje
pomicati i poremeuje stabilnost broda. Osim toga, rudae struu i korodiraju stjenke skladita
pa tome treba pridati posebnu panju.
Brod za prijevoz sipkog tereta
To je brod koji udovoljava zahtjevima iz SOLAS 74 za prijevoz sipkog tereta. Sipki
teret se u nekim situacijama ponaa kao tekuina to takoer moe nepovoljno djelovati na
stabilnost broda pa treba o tome voditi rauna, npr. separiranjem, postavljanjem ne/pominih
pregrada i sl. U sipke terete se ubrajaju i itarice.
Brod za cement
Zbog svojih specifinosti grade se i brodovi za prijevoz rasutog cementa. Cement je
specifian jer ne smije nikako doi u dodir s tekuinom, tj. potrebno je stalno prikladno
ventilirati kako se ne bi ovlaio, a s druge strane je sipak poput tekuina.
Brod za mjeoviti teret
To je poseban brod koji moe prevoziti naftu i suhe rasute terete, s tim da se oni ne
prevoze istovremeno (iznimka je ulje u talonim tankovima). Dvije uobiajene kombinacije
su:
- Ore-oil za rudau-ulje (brod s jednom palubom, dvodnom, i dvije uzdune
pregrade u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz rudae u centralnim
skladitima tereta i za prijevoz ulja u centralnim i bonim skladitima tereta),
- Ore-bulk-oil za rudau/rasuti teret/ulje (brod s jednostrukom ili dvostrukom
oplatom, jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim
tankovima u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz ulja i suhog rasutog
tereta, ukljuujui i rudau u rasutom stanju).
Ovakvi brodovi su rijetki te se primjenjuju na podrujima u kojima se u jednom
smjeru prevozi npr. nafta, a u suprotnom smjeru npr. nekakva rudaa, dakle potrebno je da
obje luke budu u podrujima koja izvoze nekakve sirovine. Vanjskim izgledom su najsliniji
brodovima za rasuti teret.
19
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Putniki brodovi
Putniki brodovi su brodovi trgovake mornarice namijenjeni za prijevoz vie od 12
putnika. Ponekad se grade i u kombinaciji s brodovima za generalni teret pa tako nastaju
putniko-teretni ili teretno-putniki brodovi. Podlijeu stroim pravilima SOLAS konvencije,
posebno u smislu opreme za spaavanje i uvjebanosti posade za posebne sluajeve.
Putniki brodovi se mogu podijeliti na linijske i na izletnike brodove. Linijski
brodovi uglavnom povezuju otoke meusobno i s kopnom, a vrsta i karakteristike ovise o
podruju plovidbe. Meu njima su danas najei trajekti koji su zapravo RO-RO putniki
brodovi jer istovremeno prevoze osobe i vozila. Njihova je karakteristika (i problem gradnje)
da je glavna paluba (najdua neprekinuta paluba koja zatvara trup broda od pramca do krme i
od boka do boka) vrlo nisko iznad vodene linije. Drugu potekou za gradnju broda stvara
velika garaa u kojoj moe doi do pomaka tereta, tj. vozila pri emu moe doi do ozbiljnog
poremeaja stabilnosti.
Danas se meu linijskim putnikim brodovima sve ee susreu vrlo brzi brodovi tj.
HSC High Speed Craft brodovi koji mogu biti izgraeni samo za prijevoz putnika il/i i za
prijevoz vozila. To su brodovi koji u odnosu na povrinu vodene linije postiu veu brzinu u
odnosu na deplasmanske i mogu biti izvedeni:
s jednim trupom
s vie trupova, tj.
o katamarani (catamaran = izraen od dva spojena djela),
o trimarani
o SWATH Small Water Area Twin Hull
hovercrafti plovila na zranom jastuku
hidrogliseri
brodovi WIG tehnologije (Wing In Ground) koji nakon polaska izlaze iz mora i
lete na vrlo niskim visinama postiui vrlo velike brzine
Problem svih HSC brodova je da pri viim valovima gube svoju sposobnost brze vonje, a
obino se planiraju i grade za geografsko podruje na kojem trebaju ploviti, uzimajui u obzir
karakteristike najeih valova.
Linijski
prekooceanski
brodovi
(liners) su do 70-ih godina 20.
stoljea bili gotovo jedino sredstvo za
prijevoz putnika meu kontinentima
dok su danas sve rjei. To su vrlo
veliki putniki brodovi koji postiu
brzinu i do 30-ak vorova te mogu u
manje od tjedan dana prijei Atlantski
ocean. Meu njima su danas poznati
brodovi kompanije Cunard Queen
Mary 2 i ostali. (slika desno)
Za kruna putovanja se koriste tzv.
cruiseri koji mogu biti raznih
veliina. Njih karakterizira komfor i
mnoge mogunosti za bavljenje
raznim aktivnostima za putnike. Neki
od njih spadaju meu najvee
brodove svijeta (Oasis of the Seas)
20
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Brodovi posebne namjene

Brodovi posebne namjene su plovila kojima je funkcija obavljanje nekog pomorskoplovidbenog posla, ali najee ne i prijevoz tereta ili putnika. U tu kategoriju su ukljueni:
tegljai
jaruala
brodovi za prijevoz tekih tereta
brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta
brodovi za polaganje kablova i cjevovoda
Jack-up brodovi
Semisubmersible
ledolomci icebreakers
istraivaki brodovi
ribarski brodovi.
Tegljai (Tugs)
Osnovna namjena tegljaa (remorkera) je
pomaganje u lukama prilikom pristajanja i odlaska
brodova iz luke. Karakteriziraju ih jaki motori i
male brzine, budui da se snaga motora iskoritava
za povlaenje ili potiskivanje plovnih objekata.
Dijele se na luke i na oceanske tegljae. Osim
temeljne namjene povlaenja i potiskivanja, esto
su opremljeni i ureajima za gaenje poara i
opremom za sprjeavanje zagaivanja mora.
(sl. desno)
Jaruala (dredgers)
Jaruala su brodovi koji se najee koriste za produbljivanje luka i kanala, ali se
posljednjih desetljea sve ee koriste i za izgradnju novih obala, otoka i obalnih
konstrukcija, a najbolji primjer je izgradnja Otoka palmi u Dubaju. Danas postoji vie vrsta
jaruala.
Jaruala koja rade na principu usisavanja
Ovi brodovi (engleski: Trailer Suction Hopper

Dredger) obino na bokovima imaju dugake usisavae
koje tijekom plovidbe povlae po dnu pa se pomou jakih
crpki kroz cjevovode brodska skladita-tankovi pune
mjeavinom mora i materijala sa morskog dna. Kada se
skladite napuni, brodovi izlaze na puinu gdje izbacuju
materijal u dublje vode. (slika desno)
21
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Jaruala koja drobe dno

Ovi brodovi (engleski: Cutter Dredger) imaju na
jednom kraju konstrukciju na kojoj se nalazi
cjevovod koji na kraju ima rotirajuu glodalicu koja
drobi dno. Materijal se obino ne skladiti u brodski
tank ve se prebacuje u posebne brodove bare.
Cutteri se mogu pomou posebnog stupa koji se
zabije u morsko dno pozicionirati na jednom mjestu,
a pomou posebnih sidrenih ureaja se pokreu
lijevo-desno na podruju jaruanja. (slika desno)
Jaruala bageri
To je najstarija vrsta jaruala koja danas moe raditi s vrlo velikim grabilicama. esto
takva jaruala nemaju vlastiti pogon, a pogodna su za radove uz samu obalu na mjestima gdje
bi Hopperi i Cutteri oteivali izgraenu obalu.
Brodovi bare
To su pomoni brodovi koji se koriste u sustavu jaruanja na moru, a njihova je
namjena prikupljanje materijala kojeg drugi brodovi vade sa dna. Za vrijeme kada rade ti
brodovi imaju posebnu oznaku nadvoa, jer se tada moe ukrcati vie tereta nego prilikom
uobiajene plovidbe. Odlaganje materijala moe se vriti na tri naina:
pomou posebnih poklopaca na dnu skladita koja se otvaraju kada brod doe na
mjesto pranjenja;
pomou jakih crpka koje izbacuju materijal u velikom luku (rainbowing);
pomou cjevovoda kojim se materijal odlae na eljeno mjesto koje moe biti
udaljeno i do 10-ak km.
Brod za betoniranje cjevovoda
Tvrtka Jan de Nul iz Belgije trenutno posjeduje jedini brod kojemu je namjena
prekrivanje cjevovoda koji su postavljeni na dnu mora. Brod je poput velike mjealice koja
sa svoje platforme pomou posebne cijevi usmjerava beton na dno mora.
Brodovi za prijevoz tekih tereta
Iako im je namjena prijevoz tereta, esto se
svrstavaju u brodove posebne namjene. Tzv.
Heavy liftersi su brodovi koji su konstruirani za
prijevoz drugih brodova, platforma, velikih
postrojenja i slinih izrazito velikih ili tekih tereta
koje se ne moe smjestiti u brodska skladita.
Karakterizira ih vrlo osjetljiv stabilitet broda,
posebno kod ukrcaja/iskrcaja takvih tereta, pa se te
operacije mogu vriti samo u sasvim mirnim
lukama. Postoje razliite izvedbe takvih brodova.
22
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Neki od njih prilikom ukrcavanja/iskrcavanja

tereta urone poput dokova za popravak brodova.
Neki imaju jednu ili vie vrlo velikih dizalica, a
esto se radi balansiranja na boku broda koji je
suprotan strani manipuliranja tereta nalaze posebni
tankovi koji se pune morem.
Brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta
Danas se nafta trai na sve veim dubinama i na podrujima koja su sve dalje od obale,
pa se koriste mnoge vrste brodova koje imaju posebne zadae. U ovu kategoriju su ukljueni
tzv. suplajeri to proizlazi iz engleskog Supply ship. Takvi brodovi imaju nadgrae na pramcu
dok je stranji dio broda u obliku velike platforme za razliite namjene, a esto nemaju na
krmi nikakvu ogradu kako bi se lake manipuliralo sidrima, teretima itd. To su:
-
AHTS anchor handle tug ship

brodovi koji pomou posebnog vitla
pozicioniraju sidra za platforme
PSV platform support vessel
brodovi
koji
donose
zalihe,
materijale, posadu,
MPSV multi purpose support
vessel brodovi koji obino po krmi
imaju velike dizalice, a slue za
funkcije,
zatita
od
razliite
zagaivanja, spaavanje, podvodni
radovi, manipuliranje sidrima
FSIV fast support intervention
vessel to su brzi brodovi za
prijevoz posada, a esto se radi o
katamaranskoj izvedbi.
Seizmiki brodovi
Za otkrivanje podruja u kojem se u podzemlju nalazi
nafta koriste se tzv. seizmiki brodovi seismic ships.
Ti brodovi su opremljeni posebnim ultrazvunim
primopredajnicima koje vrlo malim brzinama povlae
za sobom. Temeljem povratnih signala geolozi i ostali
strunjaci koji su ukrcani na brodovima mogu utvrditi
na kojem podruju se vjerojatno nalazi naftno nalazite.
23
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Drill ship, FPSO, FSO

Na naftnim nalazitima se nafta trai pomou
posebnih platforma, ali sve ee i pomou brodova,
tzv. Drill ship kojima je prednost to imaju vlastiti
pogon te se nakon pronalaska nafte mogu premjestiti u
drugo podruje.
Nakon to se na nekom nalazitu pronae
nafta, moe se vaditi i preraivati pomou platforma
ili pomou posebnih brodova FPSO Floating,
Production, Storage and Offloading ship. Ti brodovi
vade, odvajaju naftu od zemnog plina te ih pohranjuju,
a povremeno uz njih pristaju brodovi tankeri koji
preuzimaju teret.
FSO Floating Storage and Offloading ship su
posebni brodovi plutajui tankovi, kojima je
namjena prikupljanje nafte sa bliskih platforma ili
FPSO brodova a povremeno uz njih pristaju brodovi
tankeri koji preuzimaju teret. esto su to stariji tankeri
koji nemoju dvostruku oplatu te ne mogu vie ploviti.
Razlikuju se FSO brodovi za naftu i za plin.
Brod za vaenje dijamanata

Trenutno jedini brod koji je namijenjen za
vaenje dijamanata zove se Peace in Africa
i u vlasnitvu je Nizozemske tvrtke De
Beers. Pozicioniran je pred obalama june
Afrike gdje poput jaruala vadi sa morskog
dna materijal kojeg su kroz tisuljea
nanijele
rijeke.
Postupak
selekcije
dijamanata je potpuno automatiziran, a
postrojenje se sastoji od niza razliitih sita.
Dijamanti se na kraju pakiraju u posebne
limenke koje se pod nadzorom prevoze do
kopna. Brod je strogo nadziran s vie od
100 kamera. Brod Peace in Africa je prije
preinake bio brod za prijevoz tekih tereta Heavy lifter.
24
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Brodovi za postavljanje kablova i cjevovoda

Kabelopolagai i cjevopolagai (Cable layers, pipelayers) su brodovi posebne
namjene koji na krmenom djelu imaju posebna postrojenja koja isputaju razne kablove i
cijevi do dna mora. Osim postrojenja za sputanje, na njima moraju biti i posebne radionice u
kojima se cijevi i kablovi meusobno spajaju, jer se obino na brodu nalazi vie kratkih
dijelova koji se moraju povezati u vodonepropusnu cjelinu.
Jack-up brodovi
Ovi brodovi spadaju u tzv. vrstu Jack-up
brodova jer imaju posebne noge pomou kojih se
mogu izdii iz mora i obavljati razne precizne radove.
Na taj nain se izbjegava ljuljanje i valjanje broda.
Problem kod radova s ovim brodom je da
noge ne mogu biti predugo na istom mjestu, jer s
vremenom mogu propasti u morsko dno, a postupak
izrona/urona se moe obavljati samo pri mirnom moru.
Takav je npr. brod Resolution kojemu je
namjena postavljanje elemenata za vjetroelektrane.
Semisubmersible
Ledolomci icebreakers
Ledolomci se mogu graditi kao brodovi za
prijevoz tereta ili kao brodovi koji lome led pred
drugim teretnim brodovima u podrujima gdje se more
kroz due vrijeme godine zaleuje.
Karakterizira ih izrazito debela i vrsta oplata,
posebno na pramanom djelu.
Mogu se graditi i kao istraivaki brodovi ili
kao razni pomoni i radni brodovi.
25
Osnove brodogradnje
2014/2015.g.
Istraivaki brodovi
Istraivaki brodovi se grade prema potrebama istraivanja, tako da mogu imati
razliite oblike, tehnologije i opremu. Karakterizira ih specifina tehnika oprema, a
uglavnom su izgraeni s prostorijama za boravak veeg broja ljudi, a ne samo za posade. Na
njima mogu biti smjeteni laboratoriji, radionice itd.
esto se na brodovima koji se bave podvodnim istraivanjima nalaze i mali podvodni
roboti za rad na veim dubinama, tzv. ROV-ovi.
Ribarski brodovi
Razlikuju se brodovi koji su namijenjeni iskljuivo izlovu ribe i oni koji su
namijenjeni ulovu i preradi ribe koji tada imaju i velike hladnjae za uskladitavanje obraene
ribe.
26
INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT - Osnove brodogradnje
1.4.
Svojstva broda
(navigacijska, eksplatacijska i tehniko-ekonomska, uvjeti plovnosti i stabilnost broda)

NAVIGACIJSKA SVOJSTVA
Plovnost broda: : Sposobnost broda da plovi (pluta) na odreenoj VL kod zadanog optereenjaenja
Stabilitet broda: Sposobnost broda da se odupire djelovanju vanjskih sila koje ga nastoje izbaciti iz
poloaja ravnotee
Nepotonivost broda: Sposobnost broda da ostane na povrini (sauva plovnost i stabilitet) pri
naplavljivanju jednog ili vie nepropusnih prostora
Usmjerenost njihanja: Sposobnost broda da se suprotstavi velikim i naglim amplitudama na
valovima.
Upravljivost broda: Sposobnost broda da odrava ili mijenja pravac kretanja djelovanjem kormila ili
drugih ureaja za upravljanje
Gibanje broda: Sposobnost broda da plovi zadanom brzinom pod djelovanjem sile poriva
EKSPLOATACIJSKA SVOJSTVA
Nosivost: Sposobnost broda da primi odreenu masu tereta pri odreenom gazu (T)
Zapremina: Obujam brodskog prostora koji je namjenjen za smjetaj tereta. Mjeri se u m3 ili u RT.
(1 RT = 2,83 m3)
Brzina: Sposobnost broda da za odreeno vrijeme prevali neki put. Mjeri se u v ili km/h (brodovi
unutranje plovidbe)
1 v= 1 n.m./h=1852 m/h
Autonomnost plovidbe: Vrijeme u kojem brod moe sigurno ploviti, a da na dopunjava zalihe goriva,
maziva, vode i ostalu opskrbu
vrstoa trupa: Sposobnost konstrukcije broda da se pod djelovanjem vanjskih sila ne deformira
vie od dozvoljene granice
Eksploatacijske znaajke suvremenih malih brodova :

- relativno velika brzina plovidbe u otplovu i doplovu,
- relativno velike sile tegljenja u reimu radnih operacija,
- poveana autonomija plovidbe,
- fleksibilnost porivnog i energetskog sustava,
- dobra upravljivost kod malih brzina plovidbe,
- poveana sigurnost i pouzdanost,
- smanjeni operativni trokovi, trokovi odravanja i amortizacije,
- energetska uinkovitost i ekoloka prihvatljivost.
TEHNIKO- EKONOMSKA SVOJSTVA

- Cijena gradnje
- Cijena eksploatacije
- Cijena prijevoza tereta i putnika
27

UVJETI PLOVNOSTI I STABILNOST BRODA-openito
UVJETI PLOVNOSTI
Brod plovi ako ispunjava tri uvjeta plovnosti.
1.
UVJET PLOVNOSTI
Na svako tijelo uronjeno u tekuinu djeluje sila uzgona, koja odgovara teini istisnute tekuine, tj.
umnoak volumena podvodnog dijela broda sa svim privjescima (kormilo, propeler) i gustoe vode u
kojoj brod pliva, mora biti jednak ukupnoj teini broda.
D= U=V*q*g
gdje je U uzgon broda, V volumen podvodnog dijela broda, q gustoa vode, g sila tea (gravitacija).
Slika: 1-vi uvjet plovnosti

2.
UVJET PLOVNOSTI
Sila uzgona kao rezultanta svih tlakova koji djeluju na podvodni dio trupa, prolazi teitem istisnute
tekuine (F). Analogno tome ukupna masa broda djeluje iz jednog zajednikog teita (teite sistema
G). Poloaj tog teita definiran je udaljenou od kobilice broda. Teite istisnine F i teite sistema
G nalaze se na istoj okomici na plovnu vodenu liniju. Ako je brod simetrino nakrcan plovit e u
uspravnom poloaju, a ako nije onda e ploviti u nagnutom poloaju. U oba sluaja zadovoljen je
drugi uvjet plovnosti.
Slika: 2-gi uvjet plovnosti
28

3.
TREI UVJET PLOVNOSTI (STABILNOST)
Brod mora ploviti u stabilnom poloaju, tj ako se zbog djelovanja neke vanjske sile (vjetar,
valovi) brod nagne za neki kut, sam se mora vratiti u prvobitni poloaj nakon prestanka djelovanja sile
koja je izazvala nagib. Kad se brod nagne za neki kut mijenja se oblik njegova podvodna djela pa
teite uzgona F prelazi u toku Ff pa sila uzgona djeluje iz te toke okomito na vodenu liniju. Ako se
teine na brodu nisu pomicale sila teine djeluje iz iste toke G.
Iz slike je vidljivo da se stvara tzv. uspravljajui moment koji nastoji vratiti brod u uspravni poloaj.
Kako je svaki moment zapravo umnoak sile i kraka to je na moment jednak umnoku sile uzgona D i
kraka GH. Krak GH je udaljenost smjera sile uzgona od sistemnog teita G i zove se krak ili poluga
stabilnosti. Dakle moment stabilnosti:
Mst = D * GH ; GH = MG * sin f ; Mst = D * MG * sin f
Toka u kojoj smjer sile uzgona sijee uzdunu simetralnu ravninu broda, naziva se toka metacentra i
oznaava sa M.
Udaljenost MG naziva se metacentarska visina. Vrijednost metacentarske visine najmjerodavniji je
pokazatelj stabilnosti broda.
Slika: stabilna ravnotea

Kada se brod nagne teite istisnine F pomakne se na stranu nagiba jer se promjeni oblik uronjenog
dijela broda .
Sile teine broda D s teitem u toki G i sile uzgona U s pomaknutim teitem u toki F (zbog
nagiba broda) sastavljaju uspravljeni par sila koje nastoje vratiti brod u uspravan poloaj.
Metacentar Mo je toka oko koje se brod okree u poprenom smislu .
Poetna metacentarska visina MoG je mjerilo za veliinu poetnog stabiliteta, te o njoj ovisi ljuljanje
broda. Brod treba ispunjavati dva suprotna uvjeta:
- poetna metacentarska visina (MoG) mora biti dovoljno velika kako bi brod bio sposoban da se
odupre vanjskim momentima.
- poetna metacentarska visina (MoG) mora biti umjerena kako bi vonja brodom na nemirnom moru
bila ugodnija.
29

Relativno velika poetna metacentarska visina uvjetuje pri valjanju broda vrlo neugodna njihanja.
(primjerice uvjetovana velikom irinom broda i niskim poloajem teita sistema) Takav e se brod
jae i bre ljuljati od broda s manjom poetnom metacentarskom visinom.
Brod s relativno malom MoG moe meutim, doi u stanje da mu MoG postane negativna, primjerice
ako voda naplavi palubu, (teite sistema se podie), pa takav brod moe doi u opasnost od prevrtanja.
Poloaji ravnotee broda
Stabilnost broda moe biti poprena i uzduna. Poprena stabilnost javlja se kako smo rekli,
kad se brod naginje u poprenom smjeru (oko uzdune osi broda) a o uzdunoj stabilnosti govorimo
kad se brod naginje u uzdunom smjeru (oko poprene osi broda).
Za stabilitet i sigurnost broda openito, poprena stabilnost od veeg je znaaja u odnosu na uzdunu
stabilnost kojom se rjeavaju pitanja trimovanja broda.
Razlikujemo i statiki i dinamiki stabilitet. Statiki stabilitet podrazumjeva utjecaj statikog
djelovanja sila gdje je gibanje veoma polako a momenti djelovanja su u ravnotei s momentom
stabilnosti. Dinamiki stabilitet podrazumjeva dinamiko djelovanje sila odnosno momenata koji
djeluju na brod naglo poput udara vjetra.
Poetna stabilnost broda je ona stabilnost koju brod ima kad plovi u ravnotenom poloaju ili kad je
vrlo malo nagnut tj do 10-12 . U podruju kuteva nagiba od 0-12 teite uzgona kree se
ravnomjerno u stranu naginjanja broda po dijelu luka krunice ije sredite je toka metacentra (M).
Za vrijeme trajanja poetne stabilnosti toke G i M zadravaju nepromjenjen poloaj (svi smjerovi sile
B sijeku se u M) pa tako i MG zadrava istu vrijednost te govorimo o poetnoj metacentarskoj visini.
Poetna metacentarska visina je znaajna vrijednost jer ako brod ima dobru poetnu stabilnost imat e
vrlo vjerovatno povoljnu stabilnost i pri velikim kutevima nagiba. Postupak odreivanja MG naziva se
raun centracije.
Indiferentna i labilna ravnotea broda
1.Kad brod krca teret teite sustava mjenja poloaj po visini. Dokle god je ono nie od metacentra, pri
naginjanju broda uvijek e se javljati uspravljujui moment.
2.Kad se prilikom krcanja tereta na brod teite sustava toliko uzdigne da doe do metacentra ne moe
se formirati uspravljujui par sila pa se u tom sluaju brod nalazi u indiferentnoj ravnotei i ostaje
nagnut.
3.Kad se zbog nestrunog krcanja i slaganja tereta teite sutava pomakne iznad metacentra brod e se
nai u poloaju labilne ravnotee jer uspravljujui par sila postaje negativan i utjee da se brod jo vie
naginje umjesto da se ispravlja.
30

Krivulja stabilnosti (krivulja statike stabilnosti GH) crta se na temelju formule za moment
stabilnosti Mst=D*GH. to znai da svaka krivulja stabilnosti odgovara jednom deplasmanu. Na
ordinati se nanose vrijednosti poluge GH a na apcisi kutovi naginjanja broda.Kut kod kojeg krivulja
GH dosee maksimalnu vrijednost, predstavlja kut do kojeg se brod moe nagnuti bez opasnosti za
prevrtanje. Kod teretnih brodova taj kut ne bi smio biti manji od 35 . To je i situacija kad gornja
paluba poinje zahvaati vodu (more). Knjiga trima i stabiliteta ima obino pet est primjera krivulja
stabilnosti za karakteristine sluajeve krcanja tereta ili plovidbe u balastu, kako za poetak putovanja,
meuputovanje i situaciju na dolasku s putovanja.
Prema smjeru nagibanja broda razlikujemo:

- popreni stabilitet broda
- uzduni stabilitet broda :
Sve to vrijedi za popreni stabilitet broda vrijedi i za uzduni stabilitet, ali postoje dvije bitne razlike:
-Brod je simetrian s obzirom na uzdunu simetralnu ravninu broda, dok je s obzirom na glavno rebro
vrlo rijetko simetrian.Momenti stabiliteta u sluaju nagibanja pramcem ili krmom nee biti jednaki.
Nagibanja broda u uzdunom smjeru su manja, a uzduna metacentarska visina puno vea, nego u
poprenom, pa se moe zakljuiti da je uzduni stabilitet mnogo vei od poprenog
Slika: Uzduni stabilitet broda
Stabilitet ovisi o formi trupa broda i rasporedu mase (tereta) na brodu, pa se moe podijeliti na:
- stabilitet forme - Stabilitet poveava:-vea irina broda prema gazu smanjenje duljine broda poveanje gaza broda
vee nadvoe koje omoguava vei nagib broda, pa time i vei stabilitet
- stabilitet teina Razmatrajui probleme stabiliteta forme i stabiliteta teina, moe se komentirati:
Brod je stabilniji, to je teite sistema G nie, a poetni metacentar Mo vii, odnosno poetna
metacentarska visina MoG vea.
-Teite G bit e nie ako su glavne teine i tereti smjeteni nie u brodu;
-Toka Mo lei to vie, to je vea irina, nadvoe i gaz broda (otuda i potjee utjecaj
irine i nadvoa na stabilitet broda), itd.
Sile, odnosno momenti sila koji djeluju na brod, a potjeu od vjetra, valova, prodrle mase vode ili
tereta, mogu djelovati statiki ili dinamiki, pa razlikujemo: statiki stabilitet i dinamiki stabilitet :
31

Ako se veliine prekretnih sila ili momenata koji djeluju na brod naglo mijenjaju, dolazi do ubrzanja
masa, pa govorimo o dinamikom djelovanju sila i o dinamikom stabilitetu broda.
Toka nagiba broda ili kut nagiba u kojoj brod vie nema rezervnu stabilnost zove se KRITINA
TOKA. Ako se vanjski moment imalo povea, uspravljajui moment broda bit e prevladan i brod e
se prevrnuti. Kritina toka T je ujedno i toka prevrtanja.
Slika: Kritina toka u kojoj brod vie nema rezervnu stabilnost

GLAVNE MJERE BRODA
Ukupno su etiri glavne mjere broda (Ship tonnages)
- deplasman ili istisnina,
- nosivost,
- zapremnina (tonaa) i
- kapacitet.
DEPLASMAN ili ISTISNINA
Deplasman (D) ili istisnina jednaki su teini vode koju brod istiskuje svojim trupom, odnosno
to jecjelokupna teina broda. To je jednako umnoku volumena uronjenog djela broda i specifine
teine medija u kojem se nalazi ( D = V )
- Specifina teina morske vode iznosi priblino ( = 1,025 t/m)
- Specifina teina slatke vode iznosi priblino ( = 1,000 t/m)
Istisnina broda ( V ) je ona koliina vode koju je neki brod istisnuo svojim volumenom.
Istisnina se moe promatrati u tri oblika kao: volumen, masa ili teina
Volumen istisnine = m3
Masa istisnine D = * V kg ili t
Teina istisnine W = g * * N ili kN ili MN
Kod elinih brodova istisnina se proraunava unutar vanjskog ruba rebara ( bez debljine oplate ) dok
se kod drvenih brodica uzima u obzir i debljina oplate.
32
Volumen podvodnog dijela broda V esto se naziva volumen deplasmana. Deplasman se na

europskom kontinentu mjeri u metrikim tonama (t = 1 000 kg). U Velikoj Britaniji i na Zapadu esto
se upotrebljava i tzv. engleska tona ili duga tona (Long ton) koja iznosi 1016 kg.
Amerikanci upotrebljavaju tzv. kratku tonu (Short ton), koja iznosi 907 kg.
Prema zakonu plovnosti, kao mjera plovnosti slui uzgon, koji se kao sila izraava u tonama i jednak
je deplasmanu D. Da bi ostvario uvjete plovnosti, brod uroni u vodu sve dok se njegov deplasman ne
izjednai s teinom (D = P = Vy ). Budui da ukrcavajui teret brod postaje tei, deplasman se
automatski regulira i nadoknauje iz veliine nadvodnog dijela broda. Na taj nain nadvodni dio broda
slui kao zaliha plovnosti ili rezervni (priuvni) deplasman odnosno uzgon.
Rezervni je deplasman vaan i zbog toga to omoguuje da brod do neke granice podnosi oteenja
podvodnog dijela i da primi dodatni teret vode prilikom poplave unutranjih prostorija broda. Brodovi
s malom nadvodnom visinom i malim volumenom nadvodnog dijela uvijek su u opasnosti da potonu,
pa ak i kad manje koliine vode poplave njihove prostorije.
Ako je V1 itav vodonepropusni volumen broda do gornje palube, a V volumen podvodnog dijela
broda, onda je V1 - V volumen nadvodnog dijela. V1 V / V1 omjer oznauje tzv. zalihu plovnosti
koja se obino izraava u postocima cjelokupnog volumena V1. Zaliha plovnosti kod teretnih brodova
iznosi do 36%, a kod putnikih je mnogo vea.
Deplasman trgovakih brodova je vaan zbog toga to se s pomou njega vre razni prorauni,
izrauju nacrti, tablice, dijagrami i sl. Meutim, deplasman nije prikladna mjera za oznaivanje
veliine trgovakih brodova jer im se, zbog ukrcavanja ili iskrcavanja tereta teina neprestano mijenja.
Razlikuju se dva deplasmana trgovakih brodova:
- laki deplasman (Light Displacement).
- deplasman potpuno nakrcanog broda, (Loaded Displacement)
Laki deplasman je deplasman potpuno praznog broda, bez goriva, kotlovne i pitke vode, hrane,
posade, tereta itd., kojom prilikom brod uroni do lake vodene linije.
Kad se kod trgovakog broda govori o deplasmanu potpuno nakrcanog broda, misli na brod koji
pod teretom uroni sve do oznake nadvoa odnosno do konstrukcijske vodene linije (KVL).
Tablica deplasmana - Uz krivulju deplasmana obino se konstruira jo i tablica ili skala deplasmana.
Tablica deplasmana slui pomorcima u praktine svrhe, prvenstveno za proraunavanje koliine
ukrcanog i iskrcanog tereta i za proraunavanje promjene gaza broda u svezi s krcanjem tereta. Tablica
deplasmana obino se konstruira zajedno s tablicom nosivosti ili tonije, ona je sastavni dio tablice
nosivosti.
Deplasman za promjenu gaza 1 cm odnosno 1 palac - jest teina tereta koja uzrokuje promjenu
srednjeg gaza broda 1 cm odnosno 1 palac. Ta je teina zapravo volumen 1 cm odnosno 1 palac
visokog sloja vode kome je osnovica povrina vodene linije, s tim da se taj volumen pomnoi
specifinom teinom vode (deplasman sloja visokog 1 cm jest d = vy = FVL0,01y ). Na ovome se
zapravo i temelji konstrukcija krivulje i tablice tone/cm i tone/palac gaza.
U praksi se najvie upotrebljava tablica tone/cm i tone/palac koja je redovito sastavni dio tablice
nosivosti. S pomou te tablice moe se zgodno i brzo odrediti promjena gaza pri ukrcavanju ili
iskrcavanju tereta poznate teine.
33

NOSIVOST
Nosivost je teina tereta pod kojom brod uroni od lake ili neke druge vodene linije, a mjeri se u
teinskim tonama (metrika, duga ili kratka tona).
Deplasman sadrava teinu praznog broda i nosivost (Deadweight), gdje je nosivost jednaka
ukrcajnom kapacitetu broda, ukljuujui bunker i druge neophodne potreptine za pogon broda.
Nosivost ili deadweight u svakom trenutku predstavlja razliku izmedju stvarnog deplasmana i teine
praznoga broda, sve izraeno u tonama:
deadweight = displacement - light weight
Izraz "ton" ne predstavlja uvijek istu koliinu teine, pa tako imamo izraze:
- Metric ton = 1,000 kg,
- English ton ili "Long ton" = 1,016 kg,
- "Short ton" = 907 kg (koji se koristi u U.S.A.)
Teina praznog broda normalno se ne koristi za oznaivanje veliine broda, budui da se
Deadweight tonnage - DWT, temelji na ukrcajnom kapacitetu broda, ukljuujui gorivo, mazivo, itd,
za normalno operiranje broda, mjereno u tonama kada je brod uronjen na nekoj vodenoj liniji. Katkada,
deadweight tonnage moe takoer predstavljati projektirani gaz broda, ali u tom sluaju to mora biti
posebno navedeno.
Ukupna nosivost (Nu) ili deadweight tonnage, jest masa tereta pod kojom brod uroni do
odgovarajue teretne crte na oznaci nadvoa.
Ukupna nosivost trgovakog broda sastoji se od korisne nosivosti (Nk) koju ini masa
komercijalnog tereta i posredne nosivosti (Np) koju ini masa brodskih zaliha, posade i ostalih
masa na brodu.
Korisna je nosivost teina komercijalnog tereta, tj. onog tereta za koji brod naplauje vozarinu.
Korisna nosivost bit e vea ako je masa brodskih zaliha, dakle posredna nosivost manja. Pri
proraunavanju korisne nosivosti za neko putovanje broda polazi se od jednodnevnog potroka
brodskih zaliha, tj. potroka za 24 sata plovidbe.
U kapacitetnom planu broda redovito nalazi podatak o tome kolika je dnevna potronja goriva pri
odreenoj brzini broda (Consumption per 24hours).
Posredna je nosivost teina tereta brodskih zaliha. U posrednu nosivost ubraja se, prije svega, masa
goriva, slatke vode, hrane, zalihe rezervnih djelova, masa posade, kao i ostale nepoznate teine (Mrtve
teine Constant) na brodu koje proraunavamo Draft Survey-om. Posredna nosivost u trgovakih
brodova zavisi od duljine predvienog putovanja i odmjerava se tako da korisna nosivost bude to
vea.
Proraun zaliha za odreeno putovanje - uobiajeno je da se proraunatom broju dana plovidbe, u
ljetnim mjesecima, za svakih pet dana plovidbe dodaje jo jedan dan, a u zimskim mjesecima za svaka
tri dana plovidbe dodaje jedan dan. Pri tome se za proraunati broj dana plovidbe zaokruuje na broj
djeljiv brojem 3 ili 5, prema tome da li brod plovi zimskim ili ljetnim zonama.
Mrtve teine (konstanta) na brodu
Mrtvih teina kao sastavnog dijela posredne nosivosti ima u vioj ili manjoj mjeri, na svakom
trgovakom brodu. U mrtve teine ubrajaju se u prvom redu voda i ostale otpadne tekuine koje se
skupljaju u kaljuama (slivnicama) broda, neiskoriteni zatitni materijal za teret i dr. Pomorci
34

redovito nastoje da koliina mrtvih teina na brodu bude to manja jer njihova teina ide na tetu
korisne nosivosti broda. Stoga je potrebno na svakom brodu to ee ispranjavati i istiti brodske
kaljue, istiti tankove balasta, itd.
Zadatak- Primjer
Brod krca u luci La Plata (Argentina) ljeti penicu za Trst. Putovanje od La Plate do Trsta, prema karti,
traje 24 dana. Ukupna nosivost broda je 25 200 t. Potroak goriva (teko gorivo) iznosi 32 t za 24 sata,
a potroak slatke vode za 24 sata iznosi priblino 7 t. U tankovima se nalazi ukupno 172 tone plinskog
ulja i 56 tona maziva. Masa posade i ostalih zaliha je 79 tona. Koliko tereta (Nk) penice moe brod
ukrcati?
Rjeenje
Broj rezervnih dana plovidbe iznosi 5 dana (25/5), prema tome potroak brodskih zaliha treba
proraunati za ukupno 29 dana (24 + 5). Potrebne zalihe goriva za glavne strojeve iznose 32 29 = 928
t, a slatke vode 7 29 = 203 t. Ukupna masa brodskih zaliha (posredna nosivost) iznosi:
teko gorivo . 928 t
lako gorivo 172 t
mazivo ulje ............................................. 56 t
slatka voda ........................................... 203 t
posada i ostale zalihe... 79 t
Konstanta .. 200 t
Ukupno Np = 1638 t
Korisna nosivost broda bit e:
Nk = Nu Np = 25200 - 1638 = 23562 t
Prema tome, brod u luci La Plata moe ukrcati 23562 t tereta penice u rasutom stanju.
ZAPREMNINA ili Tonaa

Tonaa broda (Tonnage) je ukupan prostor broda izraunan nakon mjerenja, tj. badarenja, a
prema odredbama IMO konvencije o badarenju brodova (1969.) kao bruto i neto tonaa (Gross
Tonnage - GT, Nett Tonnage - NT). Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest volumen svih
zatvorenih prostorija broda izraen u tzv. registarskim tonama.
Definicija i znaenje zapremine
Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest volumen svih zatvorenih prostorija broda.
Registarska zapremina predstavlja obujam brodskog prostora iskazanog u registarskim tonama.
Registarska tona kao jedinica zapremine iznosi 100 kubinih stopa ili 2,832 m3 . Ta mjera izraava
prosjean volumen koji zaprema jedna tona tereta.
Podjela zapremine
1. Bruto Registarska Tonaa (BRT) (eng. Gross RegistredTonnage (GRT))
2. Neto Registarska Tonaa (NRT) (eng. Net RegisterTons (NRT))
Badarenjem dobivena zapremina broda izraena u registarskim tonama zove se ukupna ili bruto
registarska zapremina.
Bruto Registarska Tonaa (BRT) ili zapremina obuhvaa ukupni zatvoreni brodski prostor
bez nekih prostorija kao to su kormilarnica, prostor pomonih brodskih strojeva, kuhinja i WC-a.
35

BRT predstavlja veliinu unutarnjeg volumena broda u skladu sa zadanim pravilima za ovu vrstu
mjerenja, i iroko se koristi u praksi. Po bruto registarskoj zapremini brodovi se upisuju u Registar.
Registar vode luke kapetanije i sjedite luke kapetanije automatski postaje luka pripadnosti broda.
Po bruto registarskoj zapremini obino se rauna veliina trgovake mornarice jedne drave.
Dokovanje trgovakih brodova naplauje se prema jednoj BRT.
Bruto registarska zapremina broda vana je i zbog toga to se iz nje proraunava neto registarska
tonaa.
Netto registarska zapremina se odnosi na zatvoreni brodski prostor koji je namijenjen
prijevozu robe ili putnika. Neto registarska zapremina slui za odreivanje izrauna lukih taksa i
taksa za plovidbu kanalima, za plaanje peljarskih usluga, poreza, carine i sl. Upravo zbog toga to je
neto registarska zapremina povezana s novanim davanjima brodara, a katkada i naruioca, propisi o
odreivanju neto tonae vrlo su precizni i strogi. Podaci o bruto i neto registarskoj zapremini nekog
broda nalaze se u njegovoj svjedodbi o badarenju.
KAPACITET
Kapacitet za teret, (engl. capacity tonnage) jest raspoloivi prostor za teret izraen u kubinim
metrima(m) ili kubinim stopama (ft). Kapacitet je vrlo vana mjera trgovakog broda jer slui za
pravilan raspored tereta po pojedinim skladitima i za sastavljanje plana tereta. Kapacitet za teret
ujedno obuhvaa kapacitet spremita za brodske zalihe, kapacitet tankova, za gorivo, pitku i kotlovnu
vodu, balast i sl.
Razlikuju se dva kapaciteta:
- kapacitet za ito (eng. grain capacity),
- kapacitet za bale (engl. bale capacity).
Kapacitet za ito, odnosi se na rasuti teret. On je uvijek vei od kapaciteta za bale jer rasuti teret, npr.
ito, ispunjava sav prostor skladita ukljuujui i prostor izmeu rebara i izmeu sponja.
Kapacitet za bale, odnosi se uglavnom na komadnu i pakovanu robu, dakle na generalni teret. U
kapacitet za bale nije uraunat prostor koji komadni i pakovani tereti ne mogu zauzeti, npr. prostor
izmeu zatitnih trenica (priboja) na bonim stijenama skladita i prostor izmeu sponja.
Prilikom proraunavanja kapaciteta za ito i kapaciteta za bale nekog brodskog skladita odbija se
prostor koji zauzimaju upore, sponje, zatitne trenice, cjevovodi i druge sline konstrukcije. Ako je
prostor za teret razdijeljen u posebne odjele (elije), kapacitet se svakog odjela rauna posebno.
Prostor po toni nosivosti je omjer ukupnog kapaciteta za bale nekog broda i njegove ukupne
nosivosti. To je zapravo onaj prostor koji mora zauzimati jedna tona tereta da bi se istodobno potpuno
iskoristila nosivost i kapacitet broda. Tada bi kapacitet za teret bio potpuno iskoriten i brod bi uronio
do oznake nadvoa. U pomorskoj se praksi za takav sluaj kae da je brod nakrcan full and down.
U praksi se, meutim, to rijetko dogaa. Kad je brod nakrcan nekim tekim i kompaktnim teretom, npr.
rudaom ili itaricama, on e redovito iskoristiti nosivost, ali ne i kapacitet.
Kod generalnog je tereta obratno: brod redovito iskoristi kapacitet, ali ne i nosivost. To je osobito
karakteristino za suvremeni generalni teret, koji je tako pakovan da zauzima relativno mnogo
prostora. Samo vrlo rijetko, ako se prikladno kombinira lagani i teki teret, brod moe potpuno
iskoristiti nosivost i kapacitet.
Kapacitetni plan broda je nacrt broda (uzduni i popreni presjek) na kojem su oznaeni prostori za
teret, spremita brodskih zaliha i brodski tankovi, a u posebnim tablicama dat je njihov kapacitet i
esto poloaj teita. Uz plan se obino ucrtava i tablica nosivosti. Na nacrtu je oznaeno koji se
36

tankovi proteu preko cijele irine broda, a koji su nepropusnom pregradom pregraeni u lijevi i desni
tank. Kod pregraenih tankova u tablici je dat posebno kapacitet za desni, a posebno za lijevi tank.
Kapacitet tankova
U brodske tankove moe se smjestiti tekue gorivo, ulje za podmazivanje, razna biljna ulja, pitka voda,
kotlovna voda i morska voda kao vodeni balast. Tankovi se nikada ne pune do vrha jer treba da ostane
slobodnog prostora za irenje tekuine kad joj se temp. povea. Prazan prostor koji se ostavlja iznosi 2
do 5% volumena tanka.
Brodskih tankova uvijek ima vei broj da bi im se tako pojedinani kapacitet smanjio i na taj nain
donekle otklonio tetan utjecaj slobodnih povrina tekuina na stabilitet broda.
Svaki brodski tank ima:
- otvor za punjenje
- odunu cijev
- cijev za sondu.
Kod tekuina koje na dnu tanka ne ostavljaju talog mjeri se visina tekuine u tanku od dna
tanka do gornjeg ruba tekuine, a kod tekuina koje ostavljaju talog (npr. loivo ulje) mjeri se visina
praznog prostora ili tzv. Ullage, od povrine tekuine u tanku do vrha tanka. Svi su brodski tankovi
kalibrirani, pa se na temelju visine tekuine ili visine praznog prostora s pomou posebnih tablica
odreuje koliina tekuine u tanku.
Faktor slaganja tereta i izgubljeni prostor
Za sastavljanje plana tereta potrebno je poznavati jo i faktor slaganja tereta, (engl. stowage
factor). Faktor slaganja jest broj koji pokazuje koliko prostora zauzima jedna tona dobro sloenog
tereta, izraeno u kubinim metrima ili kubinim stopama. Pri odreivanju faktora slaganja tereta
uzima se u obzir i tzv. izgubljeni prostor (Broken Stowage). Izgubljeni prostor uzrokuju omoti
(ambalaa) i zatitni materijal upotrijebljen prilikom slaganja tereta na brodu, zatim krivine i strei
dijelovi brodskog skladita (rebra, sponje, upore i dr.), pa se nijedan teret ne moe idealno sloiti.
Ako se faktor slaganja pomnoi koliinom tereta u tonama, dobije se volumen prostora (u
kubinim metrima ili kubinim stopama) koji e teret zauzeti u brodu. Nakon toga se na temelju
kapacitetnog plana planira smjetaj tereta u pojedina skladita i druge teretne prostore na brodu.
Ct = p*f (m3)
Ct - prostor koji zauzima teret
p - teina tereta
f - faktor slaganja tereta
Faktor kapaciteta i proraun teina za uzduni raspored tereta

Pri krcanju tereta mora se posebna pozornost obratiti na uzduni raspored tereta kako bi brod po
zavretku ukrcaja tereta plivao na ravnoj kobilici ili imao trim kakav mu je potreban.
Faktor kapaciteta fc jest broj koji se dobije kada se kapacitet za bale ili kapacitet za ito svakoga
pojedinog brodskog skladita ili teretnog odsjeka broda (skladite zajedno s meupalubnim prostorom
iznad njega) podijeli ukupnim kapacitetom za bale odnosno za ito, prema tome da li brod krca opi ili
37

rasuti teret. Kad se korisna nosivost broda pomnoi faktorom kapaciteta skladita, odnosno teretnog
odsjeka, dobije se masa tereta koja otpada na to skladite ili teretni odsjek.
ZAGAZNICE
Metriki sustav oznaavanja gaza: U SI sustavu jedinica (metrikom) obino se gaz oznaava
arapskim brojkama. Brojke su visoke 1 decimetar, a isto toliki je i razmak izmeu njih. Donji rub
brojke oznaava onaj gaz koji ta brojka pokazuje.
Engleski nain oznaavanja gaza: U engleskom sustavu jedinica gaz se oznaava u stopama.
Stope se biljee rimskim ili arapskim brojkama.
Svaka brojka visoka je stope, a toliki je i razmak izmeu njih:
1 stopa (foot) (1) = 12 palaca (inch)
1 stopa = 0,3048 m = 30,5 cm
1 palac (inch) (1)=0,0254m=2,5 cm
NADVOE
Nadvoe, u irem smislu, je razmak izmeu palube i razine mora. Visina nadvoa za pojedine veliine
i vrste brodova odreuje se temeljem odredbi Meunarodne konvencije o teretnim vodenim linijama
London 1966.
Smjetaj oznake nadvoa
Temeljem pravila, nadvoe se mjeri na polovici duljine broda. Mjeri se od crte u kojoj produenje
gornje povrine oplate palube sijee vanjsku povrinu oplate broda. Ova je crta oznaena gornjim
rubom linije, koja se zove oznaka palube (deck line). Oznaka je dugaka 300 mm i iroka 25 mm.
Doputeno nadvoe
Udaljenost gornjeg ruba te linije od gornjeg ruba oznake palube je najmanje doputeno nadvoe za
dotini brod kada poduzima putovanja po otvorenom moru u ljetno doba. Zbog toga se ta crta
povuena kroz sredite kruga naziva ljetna oznaka (Summer mark).
Ljetna oznaka (Summer Mark - S)
Od gornjeg ruba ljetne oznake mjere se sva ostala nadvoa. Slova urezana iznad krajeva ljetne oznake,
inicijali su zavoda koji je po ovlatenju vlade odredio nadvoe za dotini brod. To je u pravilu kod
kojeg je brod klasificiran (npr. LR-Lloyd Register)
Nadvoe za putovanje po tropskim vodama (Tropical T)
Nalazi se iznad ljetne oznake nadvoa i ima dimenzije 250mm dugaka i 25mm iroka.
Udaljenost izmeu S i T je takoer 1/48 gaza na ljetnoj oznaci nadvoa.
Oznaka nadvoa u slatkoj vodi ( Fresh F )
Kada brod prijee iz slane u slatku vodu mora vie uroniti radi toga jer je slatka voda rjea. Ovo
uronue rauna se kao (razlika gaza) = ( deplasman ) / ( 40 x TPC ) . Oznaka se smjeta po krmi od
vertikalne linije.
T oznaka nadvoa u tropskim predjelima u slatkoj vodi (Tropical Fresh TF) .
Nalazi se iznad tropske oznake nadvoa. Rauna se prema istoj formuli kao i tropsko nadvoe samo se
uzima deplasman na tropskoj oznaci nadvoa. Smjetena po krmi od vertikalne linije.
38
1.5. Podjela brodskog trupa, osnovni dijelovi neovisno o tipu broda

Brodska forma, odnosno oblik brodskog trupa, uvjetovana je mnogobrojnim zahtjevima koje mora
zadovoljiti brod. Meu najvanije ubrajaju se:
Dovoljno prostora za krcanje tereta;

Dovoljan stabilitet u neoteenom i oteenom stanju;
Mali otpor;
Dobra pomorstvena svojstva;
Dovoljna vrstoa;
Estetski izgled.
Osnovni pojmovi trupa broda
39

Osnovni pojmovi trupa broda popreni i uzduni presjek
Glavno rebro - popreni presjek na polovini razmaka izmeu pramanog i krmenog perpendikulara.
Svaki tip broda prema namjeni ima karakteristian oblik glavnog rebra.
40
1.6.
elini brodovi u usporedbi sa drvenim daju jau vrstou a laki su od drvenih za 15 20 %.

Sigurniji su od poara i naplavljivanja morem jer je tehnologija valjanja elika omoguila ugradnju
nepropusnih pregrada u unutranjost broda. Kako su ovi brodovi laki, to im je nosivost bivala
srazmjerno veom u odnosu na drvene brodove. (Valjanje elika je tehnoloki postupak kojim se
komadi elika u usijanom stanju provlae izmeu valjaka te oblikuju u eline ploe razliitih
debljina.)
41
42

Glavni dijelovi broda (slika dole):
1. pramac - prednji dio broda
2. bulb pramac - slui za stvaranje manjeg otpora valova
3. sidreni ureaj
4. trup broda - Unutranjost brodskog trupa podijeljena je po visinama palube, a po duini na
poprene pregrade, a njihova je uloga da podijele brod na potrebne povrine, poveaju krutost i
vrstou broda i u sluaju prodora vode u brod sprijee poplavljivanje cijelog broda i njegovo
potonue.
5. brodski vijak
6. krma - stranji dio broda ispod kojeg je smjeten pogonski dio broda
7. dimnjak
8. nadgradnja broda - je sve ono to se na brodu nalazi iznad palube. Ako se nadgradnja prua od
jedne do druge bone strane broda naziva se nadgrae a ako je ue onda se naziva palubna kuica. U
pravilu na najviem nadgrau se nalazi brodski komadni most sa komandnim ureajima za upravljanje
brodom.
9. paluba
Dijelovi unutar trupa broda:
10. pogonski dio (motor,brodski vijak)
11. pomoni ureaji (agregati za elektrinu struju, razne pumpe, pogon sidra, kormilarnica,
vodovodne, elektrine instalacije i sl.)
12. pokretna oprema - navigacijska oprema, sigurnosna oprema, strojarska oprema...
Slika : Dijelovi elinog broda
Materijali u brodogradnji - Brodograevni elici

Hrvatski registar brodova u dokumentu PRAVILA ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH
BRODOVA predvia slijedee elike za primjenu u brodogradnji:
- elici normalne i poviene vrstoe
- elici poviene vrstoe s Remin = 390 N/mm
- elici za primjenu na niskim temperaturama
- Nelegirani elici za zavarene konstrukcije
- Poboljani visokovrsti elici za zavarene konstrukcije
- elici za primjenu na povienim temperaturama
- elici ilavi na snienim temperaturama
- Nehrajui elici.
43

Materijali za gradnju brodskog trupa
Nije svejedno iz kakvog je materijala izraen brodski trup. Materijal bitno utjee na izdrljivost broda.
Od materijala za gradnju brodskog trupa trae se slijedea svojstva:
1. Velika vrstoa uz malu teinu
2. ilavost
3. Mora se dobro obraivati
4. Treba biti otporan na koroziju
5. Nezapaljivost
Materijal za gradnju brodskog trupa podlijee propisima klasifikacijskih drutava. Ona
propisuju svojstva materijala, kao i naine na koje se ta svojstva ispituju prilikom njegova preuzimanja.
Kod broda, za koji se eli dobiti klasa mora se primjeniti za gradnju trupa samo onaj materijal koji je
ispitan i odobren od strane klasifikacijskog drutva. Materijali koji se koriste za gradnju brodskog
trupa su elik, aluminijske legure, drvo, kompoziti, i armirani beton.
2.
Brodogradilita
2.1. Uvod u brodograevnu industriju

Brodogradnja je industrijska grana koja posluje na globalnom svjetskom tritu, ima
prepoznatljiv i kvalitetan proizvod i gotovo je u cijelosti orijentirana na izvoz.
S aspekta vanjskotrgovinske razmjene i gospodarske strategije Vlade RH, brodogradnja je jedna od
vanijih grana hrvatske industrije.
U robnoj razmjeni s inozemstvom brodograevna industrija u izvozu sudjeluje oko 12 posto. Prema
slubenim podacima, u Hrvatskoj je registrirano sedam velikih, 14 srednjih i 352 mala brodogradilita
koja su u 2007. godini zapoljavala oko 16.500 djelatnika i ostvarila ukupni prihod 8.832,454.862
HRK.
Specifinost brodogradnje je u tome to je brod u biti sinteza ogromnog broja najrazliitijih proizvoda,
poluproizvoda i sirovina, u ijoj izradi sudjeluje vie razliitih industrijskih grana.
Brodogradilite dobivene sirovine i poluproizvode obrauje, neke samo dorauje i konano sklapa,
gotove proizvode samo ugrauje, a neke samo montira, te tako izrauje finalni proizvod brod.
Rijetke su industrijske djelatnosti koje tako duboko neposredno ili posredno zadiru u ivotne uvjete
ovjeanstva kao brodogradnja .
Brodogradnja kao podsustav pomorskog i industrijskog sustava ima izuzetno znaajnu ulogu, to se
izmeu ostalog ogleda u sljedeem :
- opskrbljuje svjetsku trgovaku mornaricu novim prijevoznim kapacitetima,
- opskrbljuje ratnu mornaricu novim plovilima,
- gradei poslovne objekte omoguuje razvitak pomorsko-prijevozne djelatnosti i poslova koji su
znaajni za odvijanje pomorskog prometa, djelatnosti i poslova koji su znaajni za odvijanje
pomorskog prometa,
- utjee na odnos ponude i potranje brodskog prostora, utjee i na visinu vozarina,
- utjee na oblikovanje svjetskih cijena brodova, standardnih rokova isporuke i uvjeta plaanja,
- propulzivno djeluje na razvitak metalne i metalopreraivake industrije i ostalih grana industrijske
proizvodnje.
44

2.2.
Pogoni brodogradilita
Slika: Pogoni brodogradilita
Slika: Struktura brodogradilita
45

Trenutno su najjaa brodogradilita u Junoj Koreji koja godinje proizvedu onoliko brodova
(tonae) kao sve ostale drave svijeta. Najvee brodogradilite u svijetu je Ulsan Hyunday Heavy
Industries, koje svaka 4 radna dana uspijeva porinuti novi brod u more, u kojem je izgraen i Berge
Stahl. Specijalizirano je za FPSO brodove.
Slika: Brodogradilite
Grupa radionica za izgradnju trupa

Slagalite limova i profila otvoren prostor kojemu veliina ovisi o koliini materijala koja se utroi
za neko odreeno razdoblje i o mogunosti nabave tog materijala; mora biti smjeteno uz cestu ili
eljeznicu, te imati opremu za premjetanje (dizalice i sl.).
Sala za trasiranje (crtanje) prostor u kojem se na podu na limove ucrtavaju profili (oblici), a moe
biti smjeten i pantograf ureaj koji pomou raunalnog programa ree limove prema manjem nacrtu.
Brodograevne radionice prostor za modeliranje, obradu i primarnu zatitu elemenata brodske
konstrukcije
Prostor za predmontau ili sklapanje u sekcije
Slagalite gotovih sekcija
Dilj (leaj) mjesto na kojem se gradi brod
Navoz :
- kosi dilj nagiba 3,5-7%
- uzduni najei
- boni
- suhi dok
Radionica u drvu za izgradnju paluba ili za izradu nekih skela
Priruna skladita
Opremna grupa
Mehanika podgrupa
o ljevaonica
o kovanica
46

o mehanika radionica
o cjevarska radionica
o Drvodjelska podgrupa
o Skladite gotovih dijelova
o Elektriarska radionica
o Kotlarska radionica
o Bravarska radionica
o Elektroniarska radionica
Grupa za odravanje ureaja i alatnice
Skladita
glavno skladite
skladita limova, cijevi, strojeva itd.
Opremna obala
prostor u koji se smjeta brod nakon porinua u kojem se nastavlja s opremanjem.
Transportna sredstva
mosne i konzolne dizalice
portalne dizalice
Energetske jedinice
elektrina energija
komprimirani zrak
plinovi za zavarivanje/rezanje
GRADNJA BRODA
OPENITO O GRADNJI BRODA
Stari nain gradnje broda sastojao se u montai elemenata komad po komad tj pojedini elementi su se
nakon obrade slagali na navozu i meusobno privremeno spajali vijcima a zatim zakivali.
Razvojem tehnike zavarivanja bilo je mogue spajati pojedine elemente trupa u sekcije i to izvan
mjesta montae to nazivamo predmontaom .
Sekcije su s vremenom rasle odnosno ukljuivale su vie elemenata pa su teile i do nekoliko stotina
tona.
Ovakvim nainom gradnje znatno se smanjilo leanje broda na navozu.
Slika: Proizvodni procesi
Slika: Proizvodni procesi u brodogradilitu
47

Proces gradnje broda ukljuuje:
1. pripremne radove
2. obradu elemenata trupa i opreme broda
3. predmontau trupa i opreme broda
4. sastavljanje trupa (montau) na navozu ili suhom doku
5. porinue broda
6. opremanje broda
7. primopredaja
Slika: Osnovne proizvodne faze brodograevnog procesa
48

Trup broda gradi se na navozu ili suhom doku dok se brod oprema u tzv opremnoj luci.
Navozi se djele na uzdune koji stoje okomito na obalu a porinue se izvrava u uzdunom smjeru tj
krmom prema moru i poprene koji su sa njom paralelni gdje se porinue izvrava bokom prema vodi.
Slika: Navozi
Gornji dio navoza po kojem brod klizi naziva se saonik a gradi se od tvrdog drva (hrast).
PRIPREMNI RADOVI odnose se na izradu tehnike dokumentacije kao to su nacrti, razni prorauni,
specifikacija materijala, plan dobave, skladitenja itd
GRADNJA BRODSKOG TRUPA zapoinje postavljanjem tzv potklada koje se sastoje od trupaca
drva te elinih profila i klinova. Postavljaju se na odreenim razmacima to ovisi o duini broda.
Gradnja poinje polaganjem limova kobilice na potklade to nazivamo polaganje kobilice
Trup broda moe se graditi pojedinanim sistemom gradnje (manji i svi drveni brodovi) i sistemom
gradnje u sekcijama (predmontaa).
PORINUE je sputanje broda sa navoza u more. Konstrukcija broda podvrgnuta je velikim
naprezanjima, za vrijeme porinua na brod se ne moe utjecati pa treba prethodno izraditi program
porinua i teorijski proraun.
OPREMANJE BRODA vri se u opremnoj luci gdje se brod otegli poto je porinut. Pod opremanjem
broda podrazumjevamo sve zavrne radove (montaa glavnog i pomonih strojeva,cjevovoda,
el.instalacija navigacijske opreme, namjetaj itd).
PRIMOPREDAJA se obavlja kad brodogradilite potpuno zavri gradnju i utvrdi da svi njegovi
ureaji i stroj pravilno funkcioniraju. Ukoliko na pokusnim vonjama brod zadovolji brod se predaje
brodaru te poinje tei ugovoreni garantni rok (6-12 mjeseci) u kojem je brodogradilite duno
otkloniti sve nedostatke koji nisu nastali ili uzrokovani grekom posade.
Potklade
49

MATERIJALI ZA GRADNJU BRODA
Materijali koji se koriste u gradnji broda mogu se podjeliti u metale, drvo, plastine mase i
ostale.
Od metala se izdvaja elik koji se djeli na normalni (brodograevni) i elik poviene vrstoe.
Brodski trup se izgrauje iz limova i profila od brodograevnog elika. Odlikuje se vrstoom i
ilavou te se lako savija i oblikuje u hladnom i uarenom stanju, dobro se zavaruje.
Svojstva propisuju klasifikacijska drutva, pa elik preuzet u eliani mora posjedovati svjedobu
(atest) sa igom drutva (HRB). Koliina ugljika u brodogr.eliku ne smije prijei 0,20% da bi se
mogao dobro variti.
Za elemente trupa koji su izloeni najjaim naprezanjima upotrebljava se elik poviene vrstoe.
Ovaj elik ima jau prekidnu vrstou (vrstoa na vlak) ali mu je nedostatak poveani % ugljika.
elici se u trup broda ugrauju u obliku limova ili razliitih profila (I,U,L,T, uglovnice, holand profil).
Bakrene legure: mjed (bakar,cink), bronca(bakar, kositar),
Aluminijske legure (aluminij,magnezij,silicij,mangan,krom) imaju malu teinu, otporni na more, nisu
magnetine. Od njih se grade amci, splavi, nadgraa, tankovi za vodu, okviri prozora, kuite
kompasa itd.
Plastine mase kao to je poliester naao je iroku primjenu kod gradnje trupa manjih brzih plovila,
ali i kod izrade djelova brodske opreme veih brodova (npr.amci za spaavanje).
Drvo se osim za gradnju trupa upotrebljava za opremanje unutranjosti broda (nadgrae, namjetaj,
obloge u skladitima, palubne trenice, leaj osovine itd).
OBRADA LIMOVA I PROFILA

Prijelazom na zavarenu brodsku konstrukciju brodskog trupa pojednostavnilo je opremu
brodograevnih radionica, te povealo njihovu produktivnost .
Plan tehnolokog procesa obuhvaa program radova u pojedinim radionicama, radne postupke te
redosljed radova.
Na osnovu toga odreuje se potreban broj dizalica, strojeva i alata te razmjetaj pojedinih radionica.
Proces obrade podrazumjeva svrstavanje vie raznih elemenata trupa broda u jednu skupinu odnosno
jedan tehnoloki tok. Za svaki tehnoloki tok odreuje se potreban broj i vrsta strojeva.
Proizvodnim procesom posebno se obrauju limovi a posebno profili (zbog razliitih oblika, razliitih
strojeva za obradu ).
REZANJE LIMOVA ukljuuje toplinsko i mehaniko rezanje.
Toplinskim rezanjem podrazumjevamo razdvajanje metala toplinskom energijom a u brodogradnji se
najee primjenjuje plinsko rezanje.
Kod mehanikog rezanja koriste se mehaniki rezni alati (kare giljotina).
OBLIKOVANJE LIMOVA vri se valjcima (tri do etiri valjka podesiva po visini i u poprenom
smjeru) i na preama (H i G tip) a ono je neophodno jer je velik dio brodskog trupa upravo
zakrivljen. Uglavnom se limovi oblikuju pri normalnoj temperaturi osim kad su potrebna jaa
zakrivljenja, pa se limovi griju (obino plinskim plamenikom).
50

OBRADA PROFILA vri se valjcima i preama za savijanje (hladno savijanje) tako da se profil
postavi na dva podeavajua oslonca a sa suprotne strane profil se tlai preom. Savijanje se kontrolira
pomou elinih ablona. Rubovi se obrezuju plinskim postupkom.
Obraeni limovi i profili odlau se u meuskladite koje je smjeteno izmeu radionica obrade limova
i profila te radionica predmontae.
Prostor meuskladita podjeljen je na povrinu za ravne limove, zakrivljene limove, profile, spojne
elemente.
Slika: Shema prikaza kretanja standardnih profila u radionici strojne obrade
51

Leaji za gradnju broda,
opis navoza za uzduno porinue
Leaji za gradnju broda
uzduni i popreni navozi

suhi dokovi
vodoravni platoi uz more za porinue su potrebne plovne komore (pomou kolica se
brod dovlai u komoru za porinue, slinu suhom doku)
Porinue je postupak kojim se brod sputa u more.

brod se gradi na leaju, tj. kosini (navozu) ili vodoravnoj povrini u nivou ili ispod
nivoa mora (suhi dok)
slobodno putanje broda da pod utjecajem vlastite teine doe do mora
saonice na saoniku
o saonice se privrste uz brod
o saonik se privrsti uz navoz po kojem klize saonice s brodom
o podmazivanje radi smanjivanja trenja
uzduno i popreno porinue
Uzduno porinue
potencijalna energija izgraenog broda

skidanje potklada na kojima je brod stajao tijekom gradnje sva masa prelazi na saonice
stoperi izmeu saonica i saonika omoguavaju da brod ne krene nekontrolirano
Popreno porinue
uobiajeno na rijekama
manja optereenja, bre zaustavljanje
brod je postavljen horizontalno
a ne koso (laka gradnja)
saonik ini mnogo greda koje su
postavljene okomito na ogradu.
Slika: Porinue broda
52
Faze porinua broda

4 karakteristine faze
1. faza
brod se kree po suhome
sila trenja mora biti manja od

uzdune komponente teine broda
brod mora krenuti sam od sebe kad

se otpuste zapori
2. faza
krma ulazi u more
javlja se uzgon i otpor vode
momenti uzgona moraju biti vei od

momenta teine kako ne bi dolo do
podizanja pramca
naglo se poveava tlak i istiskuje se

mazivo, jaa trenje, pa se brod
moe zaustaviti ili otetiti
3. faza
moment uzgona se izjednaava s

momentom teine
momenti jednaki u cijeloj fazi

4. faza
slobodan otplov
uzgon jednak teini broda
izjednaene sile (ne momenti)
Slike : Porinua
53

Dokovanje broda
Dokovanjem se brod izvlai izvan doticaja s morskom vodom u svrhu pregleda, odravanja ili remonta
podvodnog dijela trupa broda i brodske opreme koja se nalazi uronjena u more.
plutajui dokovi,
suhi dokovi,
synchro-liftovi
Plutajui dokovi
podizanje iznad razine vode
brod u plutajui dok dolazi tegljenjem pomou remorkera, te se pomou vitala na
plutajuem doku uvlai kroz dok na eljenu poziciju
dok se naplavljivanjem vlastitih tankova sputa u morsku vodu,
brod uplovi u plutajui dok
nakon uplovljavanja broda u plutajui dok i crpljenja morske vode iz njegovih tankova,
brod i dok se sasvim izdignu iz morske vode, prilikom ega brod nasjedne na centralne
i bone potklade plutajueg doka
opasan trenutak kada dok preuzima masu broda
U i L tipovi plutajuih dokova
Potklade suhih i plutajuih dokova
centralne za nasjedanje kobilice broda tijekom dokovanja
bone za podupiranje broda na njegovim bokovima
Slika: Potklade
Slika: Dokovanje
54

Suhi dokovi
naplavljuju se vodom
nije potrebno izvoditi pripreme za porinue ili obavljati operacije dokovanja
izbjegnute opasnosti oteenja broda prilikom izranjanja doka
u suhi dok postepeno se puta morska voda i u trenutku kad brod zapluta, otvaraju se
ustave i brod moe isploviti
dno suhog doka ima manji pad prema vratima doka, kako bi se omoguilo lake
otjecanje vode
postoje i suhi dokovi s vratima na oba kraja doka, kao i dokovi s poprenim i uzdunim
vratima unutar bazena suhog doka
Syncro liftovi
dizalo za podizanje plovila iz mora

na slici: 1-plutajua platforma, 2-kolijevka, 3-platforma brodogradilita (mol)
Slika : Syncrolift
55

2.3.
Izbori lokacije brodogradilita
Lokacija novog brodogradilita definirana je prema konfiguraciji terena, te obzirom na

socijalno industrijske znaajke podruja regije. Analiziraju se industrijski kapaciteti firmi u regiji s
kojima bi brodogradilite moglo suraivati, a prema tome je definiran osnovni prevladavajui koncept
brodogradilita. Predloeni konceptualni projekt brodogradilita sadri tlocrt, raspored radnih
prostora, tokove materijala te princip predaje broda vodi. U promatranoj regiji postoje tvrtke koje bi
mogle raditi na poslovima obrade materijala i izrade brodske opreme. Brodogradilite bi se orijentiralo
na sastavljanje podsklopova i sklopova, sastavljanje, opremanje i antikorozivnu zatitu sekcija,
montau i opremanje trupa i opreme te na finalizaciju, ispitivanje i primopredaju finalnog proizvoda.
Kod ovakvog naina poslovanja vaan aspekt predstavljaju trokovi transporta materijala i opreme, pa
se analiziraju mogui transportni putovi izmeu dobavljaa i novog brodogradilita. Zakljuak treba
izvesti u okviru sagledavanje dobre kvalitete transportnih veza, te da ih je mogue ostvariti svim
vidovima transporta od cestovnog, eljeznikog do rijenog.
Lokacija mora zadovoljavati niz kriterija, a to su:
blizina prometnica (ceste, pruge) radi lakeg transporta materijala i opreme,
blizina veeg mjesta radi angairanja veeg broja djelatnika i nune energetike,
dovoljna tlocrtna povrina brodogradilita za smjetaj svih radnih povrina i eventualna proirenja u
sluaju potrebe.
Prema definiranom proizvodnom programu napravljena je priblina ralana brodova kako bi se
procijenila optereenja svih faza proizvodnog procesa te napravila usporedba s kapacitetima tj. s
mogunostima raspoloivog radnog prostora i tehnoloke opreme.
Vri se priblina procjena glavnih investicijskih trokova. Osnovne grupe trokova su trokovi
graevinskih radova i potrebne tehnoloke opreme.
Projektiranje tako sloenog proizvodnog sustava je iterativni postupak koji se provodi u nekoliko
koraka po projektnoj spirali.
Slika: Projektna spirala

Predoeni konceptualni projekt fleksibilnog brodogradilita ujedno je prilog studiji izvedivosti ovako
kompleksnog sustava u sloenim drutvenim i gospodarskim okolnostima.
56
Slika: Brodograevni proces
2.4.
Podjela brodogradilita
Gradnja broda je sloen proizvodni proces. Za odvijanje tog procesa potreban je: industrijski
pogon na obali mora, rijeke ili jezera koji raspolae odgovarajuim teritorijem i akvatorijem,
hidrotehnikim objektima, natkrivenim i nenatkrivenim radnim povrinama, tehnolokom osnovom i
opremom, proizvodnom i pomonom radnom snagom, transportnim sredstvima, postrojenjima i
instalacijama za snabdijevanje energijom, pomonim radionicama i slubama.
KLASIFIKACIJA BRODOGRADILITA
Prema smjetaju: morska, rijena i jezerska
Po vrsti brodova koje gradi: morski, rijeni, jezerski, drugi plov. objekti
Po tipu brodova: trgovaki, putniki, specijalni, ratni
Po vrsti materijala: elik, drvo, plastika, beton
Po djelatnosti: za novogradnje, remont i kombinacije (novogr. + remont)
Po proizvodnoj koncepciji: autonomno, montano, specijalizirano
Mogui broj tipova brodogradilita:
Z = n x o x p = 36
n = 6 (broj tipova broda)
o = 3 (smjetaj: more, obala rijeke, jezero)
p = 2 (osnovna djelatnost : novogradnja, remont)
Lokacija (opi smjetaj):
- makro (ire podruje)
- mikro (ue podruje)
Rasporeivanje (konponiranje) na generalnom planu:
duboko
plitko
kvadratno
57

u uvali
na rtu
Industrijski pogoni koji se bave izgradnjom ili popravkom brodova:
za rijene ili za morske brodove

ratni ili trgovaki
specijalizirani za posebnu vrstu brodova
gradnja samog trupa ili gradnja i opremanje (brodski motor i ostala oprema).
veliina brodogradilita
o prema godinjoj izgradnji (bruto tonai)
o prema veliini brodova koje moe izgraditi
o prema broju radnika (nije realno kooperanti)
smjetaj brodogradilita
o zaklonjena niska obala, esto na uima rijeka
o blizu jakih industrijskih centara (materijal za izradu)
o najpovoljniji teren prirodni poluotok
Slika: Faze razvoja brodograevnog procesa
58

2.5.
Transport unutar brodogradilita
Slika: Tehnoloka shema meusobnih veza osnovnih radionica brodogradilita
Podjela transporta po zonama:

Vanjski: predstavlja vezu brodogradilita sa isporuiocima materijala, opremeOvisno o lokaciji
isporuioca (dobavljaa), i postojeoj transportnoj vezi moe biti:
- kopneni (eljeznica, cestovna vozila, tegljai)
- vodni (brod, bara)
Unutranji: (osigurava transportnu vezu meu pojedinim fazama proizvodnog procesa, radionicama,
radnim povrinama, skladitima ....), a dijeli se na: meu-radioniki i radioniki.
Obavlja se razliitim parternim i zranim (dizalice) transportnim sredstvima ovisno o vrsti tereta (masa,
koliina, dimenzije), rastojanju objekata, kofiguraciji terena. Radioniki transport pored opih zahtjeva
prvenstveno ovisi o potrebama proizvodnog procesa (prenos, pozicioniranje, preokretanje, itd.).
VT vanjski transport
S glavno skladite
R radionica
MS meuskladite
GM graevno mjesto
59

UNUTRANJI TRANSPORT
U brodograevnoj industriji svaki organizirani rad sastoji se od tri osnovna postupka:
- obrade materijala (izrade graevnih dijelova)
- montae (sastavljanja) graevnih dijelova u cjelinu
- transporta materijala, graevnih dijelova, sklopova i sekcija, te opreme u toku procesa gradnje broda
Transport povezuje postupke obrade i montae u jedan manje ili vie neprekidan tok. Stoga se
transport materijala u procesu proizvodnje ne moe promatrati kao zasebna funkcija ve kao sastavni
dio proizvodnog procesa. S obzirom na svoju funkciju u procesu proizvodnje transport posredno i
neposredno utjee na razinu trokova proizvodnje. U nekim segmentima proizvodnog procesa,
transport u ukupnim trokovima proizvodnje iznosi i do 50%.
Projektirati transport znai izabrati odgovarajui nain transporta polazei od sljedeeg: nain
transporta je prijenos i uskladitenje tereta uz najmanje trokove izborom optimalnog (funkcionalnog i
racionalnog) naina prenoenja i uskladitenja odgovarajuim sredstvom transporta
Projektirati transport izmeu pojedinih objekata (transportnih punktova) brodogradilita znai
definirati transportna sredstva i nain transportiranja izmeu pojedinih objekata brodogradilita
odnosno pogona, a u krugu jednog objekta (radionice), nain prenoenja izmeu pojedinih dijelova
radionice, faza procesa ili radnih mjesta.
Osnovni principi pri detaljnom projektiranju su:
- da se pri analizi svakog toka procesa po mogunosti iskljui postupak transporta
- da se svaki transportni postupak mehanizira
- da se prije konane odluke izradi detaljna analiza dali su izabrani naini transporta i transportnih
sredstva odgovarajui i ekonomini
- da se osim o ekonominosti sredstava transporta uzme u obzir i univerzalnost njihove primjene
Pri izboru naina transporta treba definirati:
- vrstu tereta, teinu i dimenzije pojedinih jedinica tereta
- ukupnu koliinu tereta i intenzitet prenoenja
- duljinu puta prenoenja po horizontali i vertikali
- gabaritne potrebe transpotnih puteva i opreme
- vrstu ureaja za utovar i istovar
- potrebe tehnolokog procesa (pozicioniranje, preokretanje, i sl.)
Podloge za projektiranje:
(za meuradioniki)
- opa ema proizvodnog procesa (meusobna veza)
- situacioni plana objekata (dispozicija) brodogradilita
- obrt tereta izmeu objekata (radionica; rad. povrina)
(za unutar-radioniki)
- tehnoloka ema procesa, tj. plan prostornog razmjetaja faza i radnih mjesta procesa u objektu
(radionici)
- ema i intenzitet tokova tereta u objektu
Metode projektiranja:
Ovisno o raspoloivim podlogama i podacima kao i potrebnog nivoa tonosti, projektiranje moe biti
provedeno:
1) na bazi okvirnih pokazatelja
60

2) tonim postupkom
Ad.1: ovaj nain zadovoljava kada se trae naelna (okvirna) rjeenja transporta.
Ad.2: sastoji se u razmatranju tehnikih i ekonomskih aspekata, u cilju definiranja optimalnog naina
transporta
Okvirni nain prorauna i izbor transportnih sredstava

Osnovne postavke:
1) prikladnost sredstava teretu (masa, dimenzije, oblik, fizikalna svojstva)
2) maksimalna produktivnost
3) minimalni investicijski i eksploatacijski trokovi
Ns = (Gg x Tc x ki x kt) / (g x Fs x kn)
Gg - godinji obim tereta (tona, komada)
Tc - trajanje transportnog ciklusa (sati; min)
kt - koeficijent vremenskog iskoritenja (1,1 1,2; 1/ki 0,8 0,9)
g - nosivost transportnog sredstva (tona, komada)
Fs - raspoloivi fond vremena t. sredstva (sati; min)
kn - koeficijent iskoristivosti nosivosti transportnog sredstva (0,6 0,8)
ki - koeficijent neujednaenosti toka treta (1,3 1,5 za meuradioniki)
Detaljan proraun i izbor transportnih sredstava

Odreivanje karakteristinih veliina:
Obrt tereta koliina tereta kojeg treba prenijeti sa jednog na drugo mjesto u jedinici vremena. Obrt
tereta ovisi
o ukupnom obrtu tereta u godini i neujednaenosti (neravnomjernosti) transporta
Qn = (Qg / Tt) x kn
Qn - nominalni obrt (koliina) tereta u odreenoj vremenskoj jedinici
Qg - godinji obrt tereta (tona, komada)
Tt - vremenska jedinica za koju se utvruje obrt tereta
kn - koeficijent neujednaenosti (odnos izmeu maksimalno mogueg i srednjeg obrta u vremenskoj
jedinici za koju se rauna obrt tereta)
Proraun broja(jedinica) transportnih sredstava:
Nn = Qn / Q1
Qn obrt tereta u vremenskoj jedinici (obraunskom periodu)
Q1 koliina tereta koja se moe prevesti u obraunskom periodu jednim transportnim sredstvom
Q1 = q x kt x (Tt / to)
q granina nosivost transportnog sredstva
kt koeficijent iskoristivosti nosivosti transportnog sredstva
Tt vremenski period u kojem se obavlja transport tereta
t vrijeme jednog obrta (transportnog ciklusa)
61

to = t1 + t2 + t3 + t4
t1 - vrijeme utovara
t2 - vrijeme prijenosa (t2 = l1 / v1)
t3 - vrijeme istovara
t4 - vrijeme povratka (t4 = l2 / v2)
l1; l2 - duljina puta (u prenosu, u povratku)
v1; v2 - brzina kretanja transportnog sredstva
kt = T1 / (T1+ T2 + T3) (koeficijent vremenske iskoristivosti t. s.)
T1 - nominalno vrijeme rada transportnog sredstva za obraunski period
T2 - vrijeme planiranog remonta u tom periodu
T3 - vrijeme neplaniranog mirovanja u tom periodu
Stvarno potreban broj transportnih sredstava:
Ns = Nn / kt ( kt < 1)
Izbor sredstava transporta:

Obavlja se ovisno o:
- vrsti i obliku materijala (tereta)
- koliini tereta
- nainu transporta obzirom na nain utovara i istovara
- nainu pripreme i odlaganja (uskladitenja- komadno, palete, kontejneri i sl.)
Transportna sredstva mogu se podijeliti:
- na fiksna (valjane staze, konvejeri i sl.)
- pokretna (dizalice, parterna t. sredstva na tranicama ili kotaima, transporteri, smohodna i runa
kolica, viljukari itd.)
- kombinirana (npr.: popreni transporteri, itd.)
Dizalino-transportna oprema brodogradilita

Predstavlja jedan od osnovnih vidova dizalino-transportne opreme u brodogradnji. Koristi se u
gotovo svim fazama brodograevnog procesa za: ukrcaj, iskrcaj, prenos raznih vrsta tereta,
preokretanje, pozicioniranje i pridravanje graevnih djelova pri montai.
Osnovne vrste dizalica su:
mostne, portalne, toranjske, okretne, konzolne, samohodne na tranicama, gusjenicama ili gumenim
kotaima, te plovne dizalice, najee koritene u remontnim brodogradilitima.
Po nainu zahvata:
dizalice s kukom, magnetnim ili vakumskim zahvatom.
Izbor tipa i parametara dizalica:
- potrebe tehnolokog procesa (dizalino-transportne operacije)
62

- ponuda (katalozi i prospekti proizvoaa)
- specijalne naruba uz detaljnu speifikaciju zahtjeva
Proraun i izbor dizaline opreme u brodogradilitu

Pravilan izbor i proraun dizalica ima velik tehnoloki i ekonomski znaaj zbog velikog udjela dizalica
u proizvodnom procesu.
Podjela tereta po teini (t):
grupe: 321-500, 201-320, 126-200, 81-125, 51-80, 33-50, 21-32, 11-20,
6-10 i do 5 t
Proraun broja dizalica (priblinom metodom):
Nd = (Nt x Nb x Nc x Tc) / (Fd x Kd)
Nt - koliina tereta po brodu,
Nb - broj brodova prema godinjem proizvodnom programu
Nc - prosjeni broj ciklusa po jedinici tereta
Tc - trajanje ciklusa dizaline operacije, sati ili min.
Fd - stvarni godinji fond sati rada dizalice, sati
Kd - koeficijent vremenskog iskoritenja dizalice
Koeficijent vremenskog iskoritenja dizalice Kd:
- za dizalice s mognetnim zahvatom 0,80 - 0,90
- za dizalice sa kukom 0,65-0,85
- za dizalice u radionici izrade graevnih djelova 0,75 - 0,85
- za dizalice na predmontai 0,70 - 0,80
- za dizalice na graevnom mjestu 0,65 - 0,75
Trajanje ciklusa dizaline operacije Tc, na predmontai ili montai (graevno mjesto) sastoji se
iz vremena obrade tereta tt
tt = (2,5 x hp) / vo + 2 x (lsr /v1 + ld/v2 + no/v3 + tg)
hp - visina dizanja (sputanja), m
vo - brzina dizanja (sputanja), m/min
lsr - prosjeni put kolica, pri promjeni dohvata, m
ld - prosjeni put dizalice
no - prosjeni broj okreta dizalice
v1 - brzina premjetanja kolica ili krana (pri promjeni dohvata), m/min
v2 - brzina premjetanja dizalice
v3 - brzina okreta dizalice, o/min
tg - gubitak vremena na dodatne operacije (privez, odvez, uvrenje posebnog podmetka i sl.)
(Brzine prema tehnikim karakteristikama dizalica (katalog, prospekt))
i vremena tm za postavljanje i montau
63

tm - na osnovu analize tehnolokog procesa montae
Tablica: Orjentacioni podaci o trajanju transportnog ciklusa u predmontanoj radionici brodogradilita

(sati)
Detaljan proraun provodi se samo za znaajnije radionice (graevno mjesto, predmontaa i

sl.). Za ostale radionice broj dizalica se odreuje priblinom metodom (okvirno) na osnovu
podataka ranije izvedenih projekata. Uzima se da je potrebno uzeti 2 dizalice na svakih 60 - 70 m,
duljine radionice ili graevnog mjesta.
Nosivost dizalica odreuje se ovisno o masi jedininog tereta (npr. sekcija), pri emu se u pojedinim
sluajevima prakticira udrueni rad dviju dizalica.
3.
Brodska forma
3.1. Glavni parametri trupa broda, osnovni pojmovi

Osnovni parametri koji karakteriziraju oblik trupa broda su:
1. Glavne dimenzije i njihovi meusobni odnosi
2. Koeficijenti brodske forme
3. Istisnina broda i poloaji teita istisnine i vodne linije
4. Krivulja povrine rebara (areala rebara)
5. Poloaj teita masa broda
64
3.2. Glavne dimenzije trupa broda i njihovi omjeri
65
3.3 . Koeficijenti brodske forme:
66
67
68
3.3. Istisnina ili deplasman broda
69
70
71
3.4. Vlastita teina broda

3.5. Masa broda i poloaj teita mase
72
3.6. Nosivost i stupanj nosivosti
73
3.7 . Nadvoe
Slika : Nadvoe
Nadvoe (eng.: freeboard) u irem smislu, visina boka broda iznad razine mora, mjerena
okomito na polovici duljine broda, do gornjeg ruba one palube koja se smatra sastavnim dijelom
nepropusnog brodskog trupa. Meutim nadvoe u uem smislu tj. prema vaeim propisima i
Meunarodnoj konvenciji o teretnim linijama je tono odreena mjera kojom se utvruje najvei
doputeni gaz broda i to za plovidbu u odreenim geografskim podrujima i razdobljima godinjih
doba. Vodna crta do koje brod uroni na najveem doputenom gazu zove se teretna crta. Dovoljna
visina nadvoa jedna je od glavnih uvjeta za sigurnost broda i ljudskih ivota na moru. to je nadvoe
vee, to je vea rezervna istisnina broda. S poveanjem nadvoa poveava se opseg stabilnosti broda,
jer je uz istu bonu visinu, a vee nadvoe, vei i kut nagiba broda, pri kojem rub palube uroni u vodu.
Na uzburkanome moru valovi manje prelijevaju palubu to je nadvoe vee, pa je i vea sigurnost da
se ne oteti teret na palubi ili voda prodre u potpalublje.
74
3.8. Zapremnina broda
75
3.9. Zagaznice i trim broda
Zagaznice (gaznice), oznake na obim stranama pramane i krmene statve u blizini

perpendikulara, a na nekim brodovima i na oznaci nadvoa, koje oznaavaju gaz broda na tim
mjestima. Gaz se mjeri od donjeg ruba kobilice do vodene linije. Ako negdje ima dijelova koji seu
ispod kobilice (propeler, statva ili kormilo), onda se gaz oznai od donjeg ruba kobilice i ujedno doda
veliina za koju je povean npr. 5,10 [m] + 0,3 [m]. Na slici dole, prikazane su zagaznice ucrtane na
oplatu broda. Arapskim brojevima oznaavaju decimetre, a rimskim brojevima stope.
Slika . Zagaznice
(Izvor: http://en.wikipedia.org)
Zagaznice unesene u metrikom sustavu su u decimetrima, visina pojedinog broja iznosi 1

[dm], a isto toliki je i razmak izmeu njih. Obino su oznaene samo parnim brojevima, a upisuju se u
arapskim brojkama. Pri tom donji rub brojke oznaava onaj gaz koji ta brojka pokazuje. Ti se brojevi
izreu iz tankog lima i zavare na vanjsku oplatu broda. Boje se svijetlim bojama ako je oplata broda
tamna i obrnuto. U zemljama koje upotrebljavaju engleski sustav mjera gaz se biljei u stopama
(1/stopa/ = 0,3048 [m], a u praksi se uzima 1' = 0,305 [m]) s tim to se one obino upisuju u rimskim
brojkama. Svaka brojka je visoka 1/2 stope (6" /incha/), koliki je i razmak izmeu njih.
76
Oitavanje i raunanje gaza u oba sustava

Gaz u metrima
Gaz u stopama
77
3.10.
Brodske linije:
3.10.1. Vodne linije
78

3.10.2. Rebra
3.10.3. Uzdunice
79

3.10.4. irnice, dijagonale
80

3.10.5. Nacrt brodskih linija
Pramana statva i oblik pramca
81
82

Krmena statva i oblik krme
3.11. Palubni uzvoj (skok)
83
3.12. Preluk palube
3.13. Vrste formi prema reimu plovidbe
84
3.13.1. Istisninska forma (istisninski reim plovidbe)
85
3.13.2. Poludeplasmanska forma (prijelazni reim plovidbe)
86
3.13.4.
Gliserska forma (gliserski reim plovidbe)
87
4.
Elementi broda
4.1. Standardi i propisi klasifikacijskih drutava

Klasifikacijski zavodi
kroz povijest velik utjecaj na gradnju brodova
prema karakteristikama broda klasifikacijski zavodi brodu izdaju klasu
Propisi klasifikacijskih zavoda
temeljem teoretskih prorauna
temeljem iskustava brodova u plovidbi
dimenzije graevnih dijelova, vrste materijala,
numeralis
broj o kojem ovise dimenzije pojedinih dijelova brodske konstrukcije
dobije se kao jedna vrsta konstante temeljem eljenih dimenzija broda (L, B,
itd)
razlikuje se za svaki klasifikacijski zavod, ali su konane dimenzije strukturnih
elemenata sline
u propisima ukljueni zahtjevi konvencija i raznih pravilnika
Postupak klasificiranja broda, svjedodbe koje se odnose na trup broda

podnoenje nacrta na odobrenje, temeljem ega se izdaje odobrenje za gradnju
kontrola broda tijekom gradnje
kontrola u brodogradilitu
kontrola kooperanata i proizvoaa opreme
dodjela klase i svjedodbi
periodini pregledi broda (vidi Pomorsko pravo)
obnavljanje svjedodbi
Svjedodba o klasi (Class certificate) slovne i brojane oznake kvalitete trupa i stroja
Svjedodba o sigurnosti konstrukcije (npr. teretnog, putnikog broda,)
Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu
Svjedodba o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe
Zahtjevi brodovlasnika i vlasnika tereta koji se prevoze brodom doveli su prije dvjestotinjak
godina do utemeljenja klasifikacijskih drutava. Tako danas imamo klasifikacijska drutva raznih
zemalja:
Velika Britanija Lloyds Register of Shipping,
Francuska - Bureau Veritas,
Njemaka - Germanischer Lloyd,
Norveka - Det Norske Veritas,
Italija - Registro Italiano Navale,
USA - American Bureau of Shipping,
Rusija - Russian Register of Shipping,
Japan - Nippon Kaiji Kyokai,
Hrvatska - Hrvatski registar brodova.
88
Klasifikacijska drutva izdaju pravila i regulative koje se odnose na vrstou broda,

opremljenost s adekvatnom opremom i sposobnost rada strojeva. Najstarije osiguranje je Lloyd
Register of shipping, osnovano 1760. godine i rekonstruirano 1834. godine. elini brodovi izgraeni
u skladu s Lloydovim pravilima i standardima uknjieni su u Registracijsku knjigu. Oni e biti upisani
u Registracijskoj knjizi sve dok se pridravajupravila i standarda toga klasifikacijskog drutva.
Zahtjevi za nain nadzora kod proizvoaa, kao i zahtjevi u vezi s tehnikom dokumentacijom
materijala i proizvoda, sadrani su u Pravilniku hrvatskog registra brodova koji je zapravo kopija
Lloyda. Registar ne jami da materijali isporueni naruitelju odgovaraju dogovorenim dimenzijama i
teini i da nemaju greaka koje mogu tetno utjecati na upotrebu za odreenu svrhu.
Proizvodi koji se tijekom daljnje primjene ili u daljnjem postupku pokau neispravnima, mogu se
odbaciti, usprkos prethodnim ispitivanjima, koja su udovoljila Pravilima ili normama.
Proizvoa mora prije ispitivanja kakvoe materijala ekspertu Registra predoiti najmanje slijedee
podatke:
- koliinu, tip proizvoda, dimenzije, vrsti materijala, stanje isporuke i teinu,
- naziv (ime) kupca, zajedno s brojem ugovora i brojem naloga rada,
- broj novogradnje ili ime broda (ako je poznato),
- primjenu (namjenu) ako je potrebno.
Za oznaavanje materijala i proizvoda ekspert Registra koristi eline igove, gumene peate i plombe,
u skladu s Uputama o koritenju i uvanju peata, tambilja i igova. Prije oznaavanja oznakom
Registra materijali i proizvodi moraju biti oznaeni tvornikim oznakama, koje ako nije u ovom dijelu
Pravila ili specifikacijama odobrenim od Registra drukije odreeno, moraju sadrati:
- kategoriju, ili oznaku materijala,
- brojanu ili drugu oznaku koja omoguava identifikaciju materijala ili proizvoda (npr. broj lima, broj
taline, broj skupine i sl.),
- tvorniki znak.
Na materijalima, u pravilu oznake se utiskuju na mjestima koja su lako dostupna za pregled i nakon
ugradnje u objekt. Na materijalima koji se trebaju dalje obraivati oznake se utiskuju, po mogunosti
na mjestima koja se vie nee obraivati. Oznaavanje se uobiajeno obavlja utiskivanjem iga na
povrinu. Ako je povrina materijala osjetljiva na takav nain oznaavanja (djelovanje zareza ili mala
debljina), oznaavanje se obavlja slabijim utiskivanjem, bojom, gumenim peatima-igovima,
ljepljivim naljepnicama ili elektrinim graviranjem.
4.2.
Sustavi gradnje trupa
Razlikujemo sustave:
- uzduni sustav gradnje;
- popreni sustav gradnje.
-mjeoviti sustav gradnje.
4.3. Uzduni sustav gradnje
Pri gradnji brodova veih duljina uobiajen je uzduni sustav gradnje, koji se najprije poeo
primjenjivati pri gradnji tankera. Znaajka mu je uzduno orebrenje trupa broda, tj. osnovni elementi
89

strukture trupa su uzdunjaci dna, boka i paluba. Spomenuti osnovnielementi strukture zajedno s
oplatom dna, boka i paluba, hrptenicom, neprekinutim uzdunim nosaima dna, bonim provezama i
uzdunim pregradama, osiguravaju brodu veliku uzdunu vrstou. Poprenu vrstou i ukrepljenje
uzdunih veza osiguravaju jaki popreni okviri. Na taj se nain sa ovakvim sustavom gradnje postie
znatno krua konstrukcija protiv izvijanja. Osim reenog, pri ovom sustavu s lakom konstrukcijom
postie se potrebna vrstoa broda, to znai da je takav brod ekonominiji zbog utede na teini.
Elementi uzdune vrstoe kod uzdunog sustava gradnje su oplate dna, dvodna, boka, palube,
dvoboka, kobilica, zavrni voj, palubna proveza, uzduni nosai dvodna i dvoboka, palubne podveze
te uzdunjaci svih oplata koji se spajaju na odgovarajui nain.
Elementi poprene vrstoe kod uzdunog sustava gradnje su poprene pregrade, popreni nosai
dvodna i dvoboka i okvirne sponje koje se ponekad kod tankova izvode iznad palube.
Elementi lokalne vrstoe kod uzdunog sustava gradnje su uzdunjaci svih oplata. Elementi
lokalne vrstoe su i sve ukrepe protiv izvijanja dvodna i nosaa.
Slika : Kontejnerski brod izgraen prema uzdunom sustavu gradnje

(Izvor: Lamb, T.: Ship Design and Construction Vol I,II, SNAME, New Jersey, 2004.)
90

gdje je:
1. grotlo (grotleni otvor) eng.hatch,
2. grotleni poklopac eng.hatch cover,
3. nosa grotlenih poklopaca eng.hatch cover girder,
4. pranica teretnog grotla eng.hatchway coaming,
5. palubna proveza eng.stringer plate (deck stringer plate),
6. zavrni voj eng.sheerstrake,
7. uzdunjak palube (uzduna sponja) eng.deck longitudinal,
8. uzdunjak boka (uzduno rebro) eng.side longitudinal,
9. uzduna ukrepa uzdune pregrade eng.longitudinal stiffener on longitudinal bulkhead,
10. uzdunjak dna eng.bottom longitudinal,
11. uzdunjak pokrova dna eng.inner bottom longitudinal,
12. hrptenica eng.centre girder (bottom centreline girder),
13. plosna kobilica eng.keel plate,
14. boni nosa dna eng.side girder (bottom side girder),
15. olakana rebrenica (solidna) eng.plate floor,
16. popreni okvir eng.plate transverse.
Slika : Uzduni sustav gradnje
91
4.4. Popreni sustav gradnje trupa

Popreni sustav gradnje upotrebljava se za gradnju brodova manjih duljina, na kojima problem
uzdune vrstoe nije naroito izraen. Razvijen je na odreeni nain prijenosom iskustava i
konstrukcije drvene gradnje. Kod drvenih brodova prvenstveni problem predstavlja osiguranje
nepropusnosti drvene oplate te se taj problem kroz povijest rjeavao na nain da se postavi to je vie
mogue poprenih rebara, ime bi se ukrutile trenice oplate (marive), ime bi se dobila nepropusnost
spojeva (ljubnica). Kroz povijest su razvijena dva sustava poprene gradnje, engleski i francuski.
Znaajka poprenog sustava gradnje je popreno orebrenje trupa broda, tj. osnovu kostura broda ine
popreni okviri (rebrenice, rebra i sponje).
Elementi uzdune vrstoe kod poprenog sustava gradnje su oplata dna, oplata dvodna, oplata boka,
palube, kobilica, palubna proveza, zavrni voj, uzduni nosai dvodna, bone proveze i palubne
podveze.
Elementi poprene vrstoe kod poprenog sustava gradnje su jake i nepropusne rebrenice (ako brod
nema dvodna, onda okvirne rebrenice), okvirna rebra, okvirne sponje i poprene pregrade.
Elementi lokalne vrstoe (sekundarni elementi strukture) su lake rebrenice, obina rebra, obine
sponje, upore, ukrepe nosaa i koljena. U elemente lokalne vrstoe moemo svrstati i pranice grotala.
Okvirni elementi strukture smjetaju se obino kao svako etvrto rebro to znai da su npr. okvirna
rebra, okvirne sponje, jake rebrenice smjetene tako da su obino meusobno udaljene etiri razmaka
rebara. Konfiguracija brodskih prostora zahtijeva odstupanje kod ovog naela, razmaci se mogu
adekvatno poveati i smanjiti, to naravno izaziva promjene dimenzija elemenata strukture.
Slika : Brod za prijevoz opeg tereta izgraen prema poprenom sustavu gradnje
92

gdje je:
1. poprena pranica teretnog grotla eng. transverse hatchway coaming,
2. uzduna pranica teretnog grotla eng.longitudinal hatchway coaming,
3. sponja eng.beam,
5. zavrni voj eng.shearstrake,
6. rebro eng.frame,
7. koljeno eng.bracket,
8. upora eng.pillar,
9. hrptenica eng.centre girder ( bottom centreline girder),
13. okvirno rebro eng.web frame,
14. okvirna sponja grotla eng.strong hatch end beam,
15. uzvoj eng.bilge,
16. unutarnje oploenje dvodna eng.inner bottom plating,
17. vanjsko oploenje dvodna eng.outer bottom plating,
18. zavrna ploa dvodna, rubni lim eng.margin plate.
Slika : Brod za opi teret popreni sustav gradnje

93
Slika : Popreni sustav gradnje
Slika: Usporedba dvodna popreni i uzduni sustav gradnje
94
4.5. Mjeoviti sustav gradnje trupa

Na brodovima za opi teret jake bone proveze i okvirna rebra smanjuju raspoloivi prostor za
krcanje tereta. Zbog toga se i razvio mjeoviti ili kombinirani sustav gradnje. Znaajka mjeovitog
sustava gradnje je uzduno orebrenje dna i gornje palube (dakle, na mjestima gdje su naprezanja
uslijed uzdunih savijanja broda najvea) te popreno orebrenje bokova i donjih paluba. Takvi brodovi
uz zadovoljavajuu poprenu i uzdunu vrstou imaju i dobru ekonominost u slaganju tereta u
skladitima.
Elementi uzdune vrstoe kod mjeovitog sustava gradnje su oplata dna, dvodna, boka, palube,
oplata uzvojnog i wing tanka (potpalubni boni tank), kobilica, zavrni voj, palubna proveza, uzduni
nosai dvodna i uzdunjaci svih oplata ako su na nepropusnim pregradama spojeni na odgovarajui
nain. Elementi poprene vrstoe kod mjeovitog sustava gradnje su popreni nosai dvodna,
okviri wing i bilge tankova, okvirne sponje i okvirna rebra, ako ih ima, i poprene pregrade. Popreni
okviri (popreni nosa dvodna), okviri tankova, okvirne sponje i rebra obino se postavljaju tako da su
meusobno udaljeni etiri razmaka rebra.
U sluaju prijevoza tekih tereta, razmaci izmeu poprenih elemenata vrstoe mogu se smanjiti.
Elementi lokalne vrstoe kod mjeovitog sustava gradnje su rebra i uzdunjaci oplata svih
oploenja koji sudjeluju u uzdunoj vrstoi.
Slika : Bulk carrier izgraen prema mjeovitom sustavu gradnje

95

gdje je:
1. poprena pranica teretnog grotla eng.transverse hatchway coaming ,
2. uzduna pranica teretnog grotla eng.longitudinal hatchway coaming,
3. uzdunjak palube (uzduna sponja) eng.deck longitudinal,
4. uzdunjak potpalubnog bonog tanka eng.longitudinal of upper wing tank,
6. zavrni voj eng.sheerstrake,
7. rebro (popreno rebro) eng.frame,
8. koljeno eng.bracket,
9. uzdunjak uzvojnog tanka eng.longitudinal of bilge tank,
10. uzdunjak dna eng.bottom longitudinal,
11. uzdunjak pokrova dna eng.inner bottom longitudinal,
12. hrptenica eng.centre girder (bottom centreline girder),
16. ukrepa eng.stiffener.
Mjeoviti sistem gradnje je kombinacija poprenog i uzdunog sistema gradnje i to:

Uzduni sistem gradnje paluba, dvodno i dvobok broda, te bok broda kod tankera !
Popreni sistem gradnje pramani i krmeni pik (manjak prostora) strojarnica ili samo dvodno u
strojarnici (manjak prostora, naprezanja), bokovi broda na veini brodova ( prostor / opi teret, rasuti
teret ...).
Slika : Mjeoviti sistem gradnje
96
Tipino, brodovi za rasuti teret se grade uzdunim sistemom gradnje i to:

Boni balastni tankovi, paluba i dvodno se izrauju uzduno, a bokovi broda, pramani, krmeni pik,
strojarnica i dvodno u strojarnici popreno.
4.6. Vanjska oplata
elini limovi postavljeni na rebra i rebrenice koji zatvaraju trup broda

osigurava nepropusnost trupa broda
vaan element uzdune vrstoe broda
limovi podvrgnuti razliitim naprezanjima (teret, valovi, hidrostatski tlak itd)
prema smjetaju, limovi oplate dijele se na:
1. kobilicu
2. oplatu dna
3. oplatu boka
4. zavrni voj
raspored uzdunih naprezanja na trup broda:

kod valova jaka uzduna naprezanja na sredini trupa broda
vanjskog oploenja na sredini broda
1 graf rasporeda masa
2 graf istisnine
3 graf momenta savijanja
4 rezultanta poprenih sila
najvea debljina
97

porast normalnog naprezanja prema dnu i gornjim palubama
uzvoja i zavrnog voja.
deblji su limovi dna,
4.7. Naini izvedbe vanjske oplate

Oplata broda oblae brodski kostur a slui kao nepropusan plat trupa broda. Uloga je oplate
broda spreavanje prodiranja vode u unutranjost broda ali je vaan element i vrstoe broda. Oplata
spaja rebra u vrstu cjelinu, izdrava naprezanja koja uzrokuje tlak vode i savijanje (rad) broda te
izdrava lokalna naprezanja i eventualne udarce o fiksne ili plutajue objekte (sudar s brodom, obalom,
led).
Pri savijanju broda najveim naprezanjima izloeni su najgornji i najdonji djelovi trupa, koji su najvie
udaljeni od neutralnog presjeka pa se zbog toga na tim mjestima postavljaju jai (deblji) limovi kako
bi se postigla jednolika vrstoa.
Najdeblji limovi ine plosnu kobilicu, a to su i limovi zavrnog voja, te vojevi dna i bokova.
Voj je red limova koji ide uzdu broda.
Krajevi broda nisu posebno izloeni uzdunim optereenjima pa glavnina vojeva nije podebljana.
Izuzetak ine vojevi na pramcu u blizini kobilice, te oni koji su postavljeni na krmi uz propelersku
statvu odnosno u blizini skrokova.
Ti su vojevi podebljani da bi pramac mogao izdrati optereenja koja nastaju usljed posrtanja broda, a
na krmi radi vibracija koje nastaju usljed rada vijka.
Brodovi za plovidbu u predjelima ledenjaka grade se s pojaanim pramcem, pa su limovi na cijelom
pramcu podebljani.
Limovi oplate prije su se spajali iskljuivo zakivanjem, a u novije doba samo zavarivanjem.
98
NAINI SPAJANJA LIMOVA

KRMA
PRAMAC
LIM
LIM
VOJ D
VOJ C
VOJ B
VOJ A
99
Vojevi oplate prate oblik broda pa se suzuju prema pramcu i krmi. Da bi se od dva lima prelo na
jedan oni se mjestimice prekidaju, pa se ti vojevi nazivaju mrtvi vojevi.
Otvori na oplati koji se ine radi izljeva, ventila i sl. ine oplatu u tom dijelu slabijom pa se na tim
mjestima lim poudvostruuje.
Vojevi se obiljeavaju od kobilice prema gore sa: A,B,C,D... ,a limovi u voju poevi od krme prema
pramcu sa: 1,2,3,4,....
Oplatu dna ine limovi koji se nalaze lijevo i desno od kobilinog voja, a zavravaju uzvojnim
limovima na bokovima broda.U podruju paralelnog srednjaka limovi oplate su potpuno ravni
pravokutnici simetrino postavljeni s obje strane kobilice.
Prema krmi i pramcu vojevi oplate dna poinju se zakrivljavati u tri smjera pa se mijenja i njihova
irina, a pojedini se vojevi tako gube na poprenim spojevima oplate.
Na oplati dna nalaze se: otvori (ventili) za usis vode, otvori za ureaje dubinomjera i brzinomjera,
otvore za isputanje sadraja tankova pri dokovanju broda.
Oplata boka i oplata dna spajaju se uzvojnim limom, a to je zakrivljeni lim koji prelazi iz
horizontalnog ili nekog kosog poloaja u vertikalni.
uzvojni lim nastavlja se oplatom boka koja se zavrnim vojem spaja s oploenjem palube
vojevi oznaeni velikim slovima abecede
glatka i ravna izvedba radi hidrodinamike broda
vojevi ravnih limova u podruju paralelnog srednjaka
vojevi zakrivljenih limova na krmi i pramcu broda, gube se na poprenim spojevima
prijelaz limova raznih debljina, sa jednog u drugi, izvedeni postupno s redukcijom
Otvori ventila i sl.

zapravo cijevi koje izlaze na oplatu boka
posebna pojaanja s vanjske strane
1 oplata boka
2 pojaanje oplate
3 cijev izljeva, ventila i sl.
postoje i otvori usisa mora, izlazak sondi za itanje gaza i sl.
Slika: Spojevi na oplati i otvori
100

Na uzvojni lim nastavlja se oplata boka. Oplatu boka ine vojevi ravnih limova u podruju
paralelnog srednjaka i vojevi zakrivljenih limova prema krmi i pramcu broda.
Vojevi oplate boka oznaeni su kao i limovi oplate dna velikim slovima abecede. Prema pramcu i krmi
pojedini vojevi se gube na poprenim spojevima.
Vanjska oplata broda mora biti izvedena ravno zbog pravilnog strujanja vode ime se smanjuje otpor
prolaza brodskog trupa kroz vodu u plovidbi (otpor trenja).
Zavrni voj je najgornji lim oplate boka koji je spojen s palubnom provezom i vrlo je vaan faktor
uzdune vrstoe. Limovi zavrnog voja deblji su od limova vanjske oplate, a prema klasifikacijskim
propisima irina zavrnog voja mora biti jednaka po cijeloj duini broda kao i kobilica.
4.8. Kobilica broda
jedan od glavnih elemenata uzdune vrstoe broda

od krme do pramca u simetrali broda
kobilica (1) je deblja od ostalih vojeva oplate dna (2) i nema debljih limova od kobilice
najvea debljina izmeu 0,4L i 0,6L i smanjuje se prema pramcu/krmi
prelazi u statve (2), pramana (a) i krmena (b)
sa centralnom hrptenicom i dijelom oploenja krova dvodna ini uzduni centralni nosa broda.
irina lima kobilice jednaka po cijeloj duini broda
uobiajen elik, a moe se ugraditi i poviene vrstoe
jedini otvori su epovi za isputanje tekuine iz tankova dvodna prilikom dokovanja (1-tijelo
epa, 2-ep, 3-brtva, 4-oplata dna)
101

Kobilica je najnii uzduni element brodske konstrukcije koji daje uzdunu vrstou brodu.
Prostire su od pramca do krme broda u njegovoj simetrali. U pramanom dijelu broda ona prelazi u
pramanu a u krmenom dijelu u krmenu statvu
Gredna kobilica je masivna paralelopipedna elina greda koja se protee od pramane do krmene
statve. Uz nju se s obje strane zavaruju tzv.dokobilini vojevi, a na njih se spajaju rebrenice. Iznad
gredne kobilice nalazi se hrptenica tj.okomiti lim. Spomenuti elementi ine jaku uzdunu vrstou.
Plosna kobilica sastoji se od vodoravne ploe spojene s hrptenicom ime je brodu manji gaz,
konstrukcija olakana a ne gubi na vrstoi. Hrptenica se spaja s vojem oplate unutarnje strane
dvodena.
Tunelska kobilica ima dvije paralelne hrptenice izmeu kojih je slobodan prostor. Ova vrsta kobilice
se obino ne protee du itavog broda, ve se gradi od strojarnice prema pramcu a iskoritena je za
prolaz cijevi i elektrinih vodova. (Prema krmi ti vodovi prolaze kroz tunel osovine vijka).
Ljuljne kobilice pojavljuju se kad su se napustile gredne kobilice to je uzrokovalo jae ljuljanje
broda te zanos u plovidbi. Ljuljne kobilice smjetene su po uzvoju dna da bi poveale gaz i irinu
broda. One se ne proteu cijelom duinom broda, nego idu po srednjem, ravnom dijelu dna. Moraju
biti tako spojene s uzvojnim vojem kako ne bi smetale bonim potkladama pri dokovanju broda.
na uzvoj broda, sredinom trupa, oko pola duine broda
toan poloaj i dimenzije odreuju se u bazenu na modelu broda
ne postavlja se izravno na trup broda nego na poseban lim, kako bi se lake mijenjala u sluaju
oteenja
Balastna kobilica gradi se na sportskim jedrilicama a izrauje se od olova, lijevanog eljeza ili od
elinih oblika punjenih betonom. Njome se poveava stabilnost jedrilice.
102

Statve broda
Daju oblik pramcu i krmi, a produetak su kobilice. O njima ovisi oblik pramca i krme a o
obliku pramca i krme ovise svojstva broda.
Pramana statva je glavni strukturalni element pramca i spaja se s limovima palube, boka i dna.
Izloena je silama valova i udara pa zato mora biti vrsto graena. Mora izdrati optereenja pri
dizanju sidara. O njoj ovisi oblik pramca pa stoga mnogo utjee na brzinu broda i dranje broda na
moru.
Ispadni oblik statve ima gornji dio izboen prema naprijed, pa prilikom urona brod ima vei uzgon, a
valovi se odbacuju dalje od broda. Prilikom posrtanja broda pramac se lake die a valovi ne nalijeu
na palubu. Donji dio izraen je od okrugla profila na kojem zavrava oplata boka i dna. Spaja se s
palubama i limovima bokova a zavrava spojem s ogradom broda. Prednost ovakvih statvi je da se
prilikom sudara obino otete u gornjem dijelu koji je iznad plovne vodene linije.
Bulb oblik pri dnu je bulbasta, krukolika oblika, a koristi se kod gradnje velikih brodova jer svojim
oblikom smanjuje otpor broda (otpor valova) u vonji i poveava uzgon pramca. Prvi pokusi s bulbom
su raeni u loinjskim brodogradilitima 19. stoljea.
103

Krmena statva
Predstavlja dio kojim zavrava stranji dio broda. Oblik joj ovisi o tome hoe li nositi samo
kormilo ili kormilo i vijak. Ako nosi samo kormilo (brod s dva vijka, jedrenjak) oblik joj je dosta
jednostavan. Na krmenu statvu prenose se tlakovi rada vijka pa njena konstrukcija u tom smislu mora
biti jaa od pramane. Izrauje se od lijevanog elika. Statva se sastoji iz statve vijka, luka, petnice, a
na luku s gornje i petnici s donje strane nalaze se leita osovine kormila.
Prijelomna ili visea krma odlikuje se svojom prostranou a time i velikim uzgonom u momentu
nailaska vala. Izrada ovakve krme bila je skupa i zato neprihvatljiva pa se prelo na izradu krstake
krme ija je konstrukcija bila jednostavna i vrsta a izrada relativno jeftina. Smanjen je i utjecaj stroja
na vibracije.
Majerova krma predstavlja izdueni oblik krstake krme. Takvom krmom se postiglo da se os oko
koje brod posre pomakne vie prema krmi ime se postiglo da krma manje izlazi van pri posrtanju a i
vijci su dublje pod vodom.
Konstrukcija zrcalne ili odrezne krme primjenjuje se kod brzih brodova.
Visea - Krstaka
Zrcalna - Majerova
Na slici: 1. statva vijka - osovina, 2.luk, 3.petnica, 4.leite
104
4.9. Zavrni voj

najgornji lim oplate boka spojen s palubnom provezom
vaan imbenik uzdune vrstoe broda
zavarivanje na palubnu provezu ovisi o obliku limova
a) b) ravni limovi
c) zakrivljeni lim zavrnog voja
limovi deblji od oplate jednaka debljina u cijeloj duini, osim malog stanjivanja na pramcu i
krmi
jednaka irina po cijeloj duini (kao kobilica)
poveana vrstoa
4.10. Ljuljna kobilica

na uzvoj broda, sredinom trupa, oko pola duine broda
toan poloaj i dimenzije odreuju se u bazenu na modelu broda
ne postavlja se izravno na trup broda nego na poseban lim, kako bi se lake mijenjala u sluaju
oteenja
105
4.11. Dvodno, uzdunjaci, rebrenice, pokrov dvodna, rubna ploa dvodna

Oplata dna
limovi lijevo i desno od kobilinog voja s uzvojnim limovima na bokovima broda
KB kobilini voj
A,B,C limovi oplate dna
1 uzdunjaci, 2 okviri
limovi su pravokutnici ravni u podruju paralelnog srednjaka, debljine manje od kobilice
simetrini u odnosu na kobilicu, formiraju vojeve, oznaene velikim slovima, poevi od
kobilice
zakrivljuju se prema krmi i pramcu i postepeno se gube.
na oplati dna su otvori za usis vode, dubinomjer, brzinomjer, epovi tankova dobro osigurani
da voda kroz njih ne prodre u brod
Uzvojni lim
spoj oplate dna i oplate boka
zakrivljeni
s vanjske strane je privrena ljuljna kobilica
s unutarnje strane na njemu zavrava krov dvodna i uzvojna koljena
Dvodno broda
prostor izmeu vanjske oplate i krova dvodna
balastni tankovi
sprjeavanje potonua kod nasukanja ili dodira dna
106
Dvodno
i u poprenomi i uzdunom sustavu
od sudarne pregrade do pregrade krmenog pika
pokrov dvodna se protee do bokova broda tako da titi uzvojni voj
tankovi za gorivo, slatku vodu (osim pitke vode), te za balast
preuzima lokalna statika i dinamika optereenja uslijed vanjskih tlakova mora okomito na
svoju ravninu, te od ukrcanih tereta na pokrovu dvodna
struktura u obliku vie elija
Hrptenica (vidi sliku)

sredinji uzduni nosa dvodna
naziva se jo i sredinje pasmo, vertikalna kobilica (centre girder, centre keelson, vertical keel)
treba protegnuti to dalje prema pramcu i krmi gdje se spaja s krmenom statvom
107

Boni nosai, rebrenice
Strukturni elementi koji se postavljaju na dnu i u dvodnu broda

Boni nosai
u strojarnici i blizu pramanog perpendikulara najmanje po jedan boni nosa
u ostalim podrujima broj i smjetaj ovisi o udaljenosti od boka do hrptenice
udaljenost izmeu bonih nosaa, kao i debljina bonih nosaa odreuje se formulom
gdje je potrebno ugrauju se vodonepropusne konstrukcije
provlake u bonim nosaima trebaju biti posebne veliine i vrstoe
Rebrenice
glavni popreni nosai dna i postavljaju se na svakom rebru.
moraju imati otvore za otjecanje, da se omogui dotok tekuine do usisa pumpi.
kod veih brodova imaju i otvore za olakanje
mogu biti neprekinute ili prekinute na sredini broda.
po potrebi se postavljaju i u ostalim prostorima trupa broda
108
4.12. Orebrenje u poprenom, uzdunom i kombiniranom sustavu gradnje broda

Popreno orebrenje
drveni brodovi i prvi elini brodovi
mnogo poprenih rebara na svakoj ordinati, od rebrenica u dvodnu do sponje na palubi
nema nekih vanijih elemenata za uzdunu vrstou broda, osim limova oplate, paluba i krova
dvodna.
na svakoj ordinati uzdu broda rebra koja se proteu uz bok broda od dvodna do gornje palube.
rebra izraena od manjih ili veih profila ili su sastavljena od elinih traka (slika 6.16).
najee za brodove za prijevoz generalnog tereta i rasutog tereta.
Izgled rebara od gornje palube prema dole:
rebro zavrava na oko 40 mm ispod gornje palube (slika 6.17)
u meupalublju se rebra proteu od donje do gornje palube rebro u skladitu (slika 6.18.b) je
vee od rebra u meupalublju (slika 6.18.a.)
zbog prijenosa sila naprezanja vano je da rebra ispod donje palube i rebra meupalublja budu
u istoj ravnini.
na donjem dijelu rebro prolazi krovom dvodna i preklopno se spaja s uzvojnim koljenom (slika
6.19)
na svaku etvrtu ili petu ordinatu ugraeno je okvirno rebro
109
Uzduno orebrenje
uzduna rebra ugrauju se u okvirna rebra
teina brodskog trupa smanjena za oko 10%, a nosivost broda se poveava
smanjena debljina oplate i teina poprenih rebara
gotovo svi moderni brodovi (ili mjeoviti sustav)
smjetaj uzdunih rebara:
oplata dna i krov dvodna,
paluba, pregrade,
gornji boni tankovi kod brodova za rasuti i tekui teret
na vanjskoj oplati
profili koji se proteu itavom duinom broda
dimenzija se mijenja po duini broda (posebni spojevi, slika 6.35.)
na mjestima gdje presijecaju poprene elemente su posebni spojevi radi vrstoe i
nepropusnosti :
vertikalne ukrepe na prolazima kroz rebrenice (sl. 6. 36.)
na prolazu kroz okvirna rebra ili sponje posebne ploice (slika 6.37.)
na prolazima kroz nepropusne pregrade zatvaraju se limenim ploicama makaretama
(slika 6.38.)
110
Mjeovito orebrenje
vie varijanti:
pramani pik i krmeni dio broda graeni su popreni, a tankovi tereta uzduni
dvodno i gornji boni tankovi uzduni, a vanjska oplata ima poprena rebra
paluba i dno uzduni, oplata boka ima poprena rebra, a uzdune pregrade imaju
vertikalno ukruenje
centralni tankovi na tankerima s uzdunim elementima, a boni tankovi imaju poprena
rebra strukture.
1-rebro; 2-uzdunjak; 3-pregrada; 4-hrptenica; 5-krov dvodna; 6-kobilica; 7-popreni
tunel 8-zavrna sponja; 9-podveza; 10-grotlo; 11-ljuljna kobihca; 12-oplata dna; 13vanjska oplata
na brodovima za suhi teret
pri uzdunom sustavu orebrenja, visoki boni popreni okviri smetaju slaganju tereta,
pa se bokovi brodova za suhi teret orebruju popreno.
dno i palube se orebruju uzduno
mogue je da gornja paluba bude u uzdunom sustavu orebrenja, a donje palube budu u
poprenom sustavu orebrenja
obino se na poprenjake palube nastavljaju laka okvirna rebra, a na okvirna rebra
pune rebrenice.
111
4.13. Poveze (Pregrade i upore, minimalni broj pregrada)

4.14. Konstrukcija nepropusnih pregrada, ravne pregrade, korigirane pregrade i
upore
Openito o pregradama
Pregrada koja dijeli stranji preteni tank od ostalog dijela broda i zatiuje tunel od prodora
vode zove se zadnja krmena pregrada. Te se pregrade zovu i kolizijske pregrade, a prostor koji
zatvaraju kolizijski prostor. Prema propisima Meunarodne konvencije za zatitu ljudskog ivota na
moru, najmanji broj poprenih pregrada smije biti etiri, od ega dvije kolizijske, a po jedna ispred
stroja i iza njega. Taj propis vrijedi za brodove do 87 [m], dok se za due broj pregrada poveava. Na
primjer, brodovi od 87 do 102 [m] moraju imati pet pregrada, od 102 do 124 [m] est itd. Razmaci
izmeu pregrada na pramcu i krmi manji su nego u sredini jer optereenje pramanih i krmenih
skladita stvara veu pretegu. Na putnikim brodovima, a prema propisima spomenute konvencije,
broj pregrada mora biti toliki da se mogu naplaviti dvije susjedne prostorije. Pri takvom stanju brod
mora biti sposoban za plovidbu i ne smije uroniti preko odreene granice, tzv. granice urona. Granica
urona je zamiljena vodna crta koja se nalazi 76 [mm] ispod gornjeg rebra pregradne palube. Za
teretne brodove, meutim, nema tako strogog uvjeta. Tome je razlog to bi velik broj pregrada bio
zapreka krcanju tereta i smanjio teretni kapacitet. To zapravo i ne bi trebao biti razlog kada je rije o
sigurnosti ljudskih ivota, ali se pretpostavlja da e teret, ako ispunjuje jedan dio skladita, djelomino
smanjiti izgubljeni uzgon koji uzrokuje naplava.
Pregrade osim to prijee da se prodor vode iri po brodu, zadravaju da se iri poar, pa se takve
pregrade zovu protupoarne pregrade. S obzirom na konstrukciju broda poprene su pregrade vaan
element poprene vrstoe, a uzdune vaan element uzdune vrstoe. One seu do glavne, odnosno
pregradne palube, tj. najvie pune palube koja ide uzdu cijelog broda i vrsto zatvara njegov trup.
Slika 97. Struktura pregrade

(Izvor: Hughes, O.F.: Ship structural design, SNAME, New Jersey, 1998.)
112
Pregrade se sastoje od elinih limova i ukrepa, slika 97., prema [9]. Vojevi limova pruaju se
obino vodoravno, a ukrepe uspravno. Ukrepe (1) su uglovnice ili bulb-profili. Na gornjem kraju one
su spojene s palubom pomou koljena (2), a na donjemu s dvodnom takoer pomou koljena (3).
Pregrade se prostiru izmeu paluba, bokova broda, tunela i unutranjeg dna. Kroz dvodno ne idu. Ako
prolazi kroz vie paluba, pregrada se na mjestima prolaska kida. Palube se nikad ne kidaju. One
moraju biti neprekinute da se suprotstave uzdunim naprezanjima. Osim poprenih ima i uzdunih
nepropusnih pregrada, gdje su ukrepe (profili) obino postavljene uzdune. Uzdune nepropusne
pregrade uglavnom dolaze pri gradnji tankera. One uzduno dijele tanker u dva, tri li etiri dijela.
Uzdune se pregrade rade i kod veih trgovakih, posebno kod ratnih brodova. Danas se sve ee
upotrebljavaju konstrukcije pregrada od valovita lima bez ukrepa, tzv. korugirane pregrade, slika dole.
Njihova je prednost u tome to su, osim jednake vrstoe, lake se iste. Pri bokovima korugirana
pregrada zavrava ravno i ukrijepljena je profilima.
Slika : Presjeci korugirane pregrada

Ako su brodovi veliki, pregrade su izloene velikim silama, zato su izraene kao to prikazuje slika
gore.
113
Slika : Detalji pregrade

Iz slike se vidi da je ona popreno, po cijeloj irini, ukrijepljena koljenima (1), i to po visini na
nekoliko mjesta. Ta ukrijepljenja pregradi daju poprenu vrstou, a profile zamjenjuju visoka stegna
pregrade (2). Nepropusne pregrade u dvodnu imaju posebnu svrhu, da podijele prostor dvodna u
posebne tankove za krcanje razliitih tekuina (pogonskog goriva, ulja, balastne vode i dr.). Te se
pregrade ne broje pri odreivanju potrebnog broja nepropusnih pregrada. U skladitima teretnih
brodova postavljaju se privremene uzdune i poprene drvene pregrade kako bi se sprijeilo da se
pomie rasuti teret. Te se pregrade sastoje od debelih dasaka uvrenih na krajevima izmeu dvije
upore postavljene na malom razmaku. Danas se te pregrade u potpalubnom dijelu esto zamjenjuju
elinima.
Nepropusne pregrade su uspravni elini zidovi koji dijele brod u vie nepropusnih prostorija slika
dole. Brod se dijeli pregradama kako bi se sprijeilo da voda, ako u njega prodre, zahvati cijelu
njegovu unutranjost.
Slika : Nepropusna pregrada broda za prijevoz spremnika

(Izvor: Brodogradilite, Samsung Heavy Industries Co Ltd., S. Korea,2008 god.)
U sigurnosnom smislu pregrade spreavaju potonue u sluaju prodora vode u neki prostor,
kao i irenje vatre u sluaju poara. U ekolokom smislu pregrade smanjuju zagaenje u sluajevima
oteenja stijeni tankova. U konstruktivnom smislu pregrade slue kao elementi poprene i uzdune
vrstoe. Svi brodovi moraju imati sudarnu pregradu, pregradu statvene cijevi i pregrade na oba kraja
114

strojarnice. Ako je strojarnica smjetena na krmi, pregrada statvene cijevi se moe smatrati krmenom
pregradom strojarnice. Pregrade mogu biti uzdune i poprene.
Slika : Poprene i uzdune pregrade

(Izvor: Brodosplit Brodogradilite d.o.o. Split)
Slika : Poprene i uzdune pregrade

115
Slika : Ravna ukrepljena poprena pregrada

Slika : Ravna ukrepljena poprena pregrada sa glatke strane

116
Slika : Poprena pregrada

Slika : Uzduna pregrada

(Izvor: Brodosplit Brodogradilite d.o.o. Split
117
Slika : Okviri na uzdunoj pregradi i proveze na poprenoj pregradi

Slika : Korugirana pregrada

Sudarna pregrada
Od svih poprenih pregrada sudarna pregrada se najvre gradi. Kao to joj ime kae, ona
slui da zadri prodor vode ako se brod sudari s nekim objektom. Njezin je poloaj na brodu odreen
118

kao na slici . Ona nije ni odve blizu pramane statve ni odve daleko od nje. Ako bi bila odve blizu,
mogla bi se pri sudaru razbiti, a ako bi bila odve daleko pramac bi, zbog prodora vode, mnogo tonuo.
Zato je Meunarodnom konvencijom za zatitu ljudskog ivota na moru propisano da ona bude
izmeu 5 % duine broda i 5 % + 3,05 [m] od prednjeg ruba pramane statve na teretnoj vodnoj liniji.
Na primjer, na brodu od 100 [m] ona treba da bude izmeu 5 i 8,05 [m] udaljena od prednjeg ruba
pramane statve na TVL.
Sudarna pregrada broda fine forme

(kontejnerski brod)
Sudarna pregrada broda pune forme

(tanker)
Slika : Poloaj sudarne pregrade

Na slici dole, prikazan je nacrt sudarne pregrade.
119
Slika : Nacrt sudarne pregrade

Slika : Pramani dio

120
Slika : Pramani dio

Nepropusna vrata
Pregrade redovno nemaju otvora, ali izuzetne okolnosti to katkad zahtijevaju, npr. za prolaz iz
strojarnice u tunel, za saobraaj izmeu skladita u meupalublju. Ako na pregradi treba nainiti otvor,
on mora biti takav da se moe nepropusno zatvoriti. Za tu svrhu slue nepropusna vrata. Meunarodna
konvencija za zatitu ljudskog ivota na moru propisuje njihovu konstrukciju i broj. Ta se vrata
otvaraju na arnire ili klizanjem. Vrata na arnire istog su tipa kao to su vrata na bokovima broda.
Klizna vrata mogu se otvarati horizontalno i vertikalno. Na teretnim brodovima ta su vrata na
nepropusnoj pregradi strojarnice blizu ulaza u tunel. Na slici prikazan je tip takvih vrata s vertikalnim
otvaranjem. Vrata su izraena od lijevana elika (1) ili limova i profila u zavarenoj konstrukciji. Ona
klize u vodilicama (2) koje su privrene vijcima za pregradu. Otvaraju se i zatvaraju okretanjem
vijane osovine (3) s povienog mjesta u strojarnici.
Slika : Nepropusna vrata

121
Postoji mogunost upravljanja runom hidraulinom pumpom, kao na slici
Slika : Nepropusna vrata s hidraulikom pumpom

Na putnikim brodovima nepropusna vrata kliznog tipa nalaze se i na ostalim nepropusnim

pregradama. Ako je broj nepropusnih pregrada vei od pet, propisi Meunarodne konvencije za zatitu
ljudskog ivota na moru zahtijevaju da brod ima hidrauline ili elektrine ureaje pomou kojih se sva
vrata mogu istodobno zatvoriti ili otvoriti. Tim se ureajem rukuje sa zapovjednikog mosta, gdje
postoje optiki signali o poloaju vrata. Ujedno na pojedinim vratima ima i runa naprava kojom se
vrata mogu otvoriti s jedne ili s druge strane pregrade. Naime, propisi nalau da nepropusna vrata za
vrijeme vonje budu zatvorena. Ako se u donjim prostorijama u asu prodora vode nau ljudi, runa
im naprava omoguuje, ako je to potrebno, da otvore nepropusna vrata i da uu u susjednu prostoriju.
Malo nakon toga vrata se automatski zatvaraju uz zvuni signal.
Pregrada statvene cijevi
Na brodovima koji imaju pogonski stroj u svome srednjem dijelu, osovina vijka mora prolaziti
kroz prostor krmenih skladita. Stoga se osovina titi posebnom konstrukcijom, tzv. tunelom. Taj tunel
ide od stranje pregrade strojarnice (2) do posljednje krmene pregrade (3). U tunel se ulazi iz
strojarnice, gdje se nalaze nepropusna vrata (4). Veliina tunela mora biti takva da se u njemu moe
s1obodno kretati jedan ovjek. U tunelu su leajevi osovine, koje treba podmazivati i nadgledati. Osim
glavne namjene tunel slui za postavljanje elektrinih kabela i cijevi za razliite slube. U stranjem je
122

dijelu proiren radi smjetaja rezervne osovine vijka. Na kraju tog prostora, pri krmenoj nepropusnoj
pregradi (3), nalazi se prolaz za nudu (5) koji istodobno slui i za ventilaciju.
Slika : Tunel dispozicija

Krajnji leajevi osovine vijka smjeteni su u tzv. statvenoj cijevi (6) koja ide od krmene
nepropusne pregrade do otvora na statvi vijka. Leajevi u statvenoj cijevi izraeni su od gujakovine,
bijele kovine ili od tvrde rebraste gume. Tunel se pravi od poprenih rebara i uzdunih limova.
Izrauje se u zavarenoj konstrukciji i mora biti nepropustan da voda ne bi naplavila skladita, ako bi se
kroz statvenu cijev tunel napunio vodom, a isto tako da u tunel ne bi dola voda prodre li ona u
skladite. Gornji je dio tunela zaobljen ili ravan. Zaobljena je konstrukcija jaa, a po ravnoj se lake
hoda. Kako osovina vijka prolazi simetralom broda, tunel je pomaknut k jednom od bokova broda,
ovime je osovina postavljena blie jednoj stijenci tunela, dok je na drugoj strani ostavljeno vie
prostora kroz tunel.
Slika : Krmena statva i statvena cijev

123
4.15. Palube i otvori na palubama, spajanje i podveze, grotla, pranice i linice

Palube
glavna paluba je najvia paluba koja nepropusno zatvara trup broda (na njoj mogu biti samo
otvori koji se mogu nepropusno zatvoriti)
vodoravne stijenke trupa broda, koje u vojevima ine limovi palube.

druge vodoravne stijenke: djelomine palube, pokrovi, krovovi, platforme.
nepropusno zatvaraju trup broda po cijeloj izloenoj duljini i irini trupa
mogu biti gornje nepropusne stijenke tankova.
platforme i druge djelomine palube za smjetaj opreme
brodovi mogu imati jednu ili vie paluba.
oslanjaju se na potpalubne strukture ispod sebe, na bokove, uzdune i poprene pregrade
broda.
oploenje ine vojevi limova u uzdunom smjeru usporedo sa simetralom broda.
limovi izmeu grotala i na krajevima broda se mogu poloiti i poprijeko broda.
vojevi palube uz bokove broda se nazivaju palubne proveze
minimalna debljina oplate palube zadana propisima klasifikacijskih zavoda koji uzimaju u
obzir lokalna optereenja palube
u debljinu palube se uraunava i dodatak za koroziju.
Slika : Paluba i teretni cjevovodi tankera

Palube (eng.: decks)

Palube su vodoravne ljuske, opne, stijenke trupa broda, koje u vojevima (eng.: strake) ine limovi
palube. Osim paluba postoje i druge vodoravne stjenke:
- djelomine palube,
- krovovi,
- platforme.
Izloene palube nepropusno zatvaraju trup broda po cijeloj izloenoj duljini i irini trupa. Na palubama
se smjetaju putnici, teret i oprema. Palube mogu biti gornje nepropusne stjenke tankova. Platforme i
druge djelomine palube slue za smjetaj opreme, pomonih strojeva i radiona, te za razne spreme, na
124

pr. u strojarnici ili pikovima. Brodovi mogu imati jednu ili vie paluba. Palube se oslanjaju na
potpalubne strukture ispod sebe, te na bokove, uzdune i poprene pregrade broda.
Vrste paluba
Gornja paluba (eng.: upper deck): najgornja paluba neprekinuta po cijeloj duljini broda.
Proraunska paluba, paluba vrstoe (eng.: strength deck): paluba koja ini gornji pojas poprenog
presjeka trupa. To moe biti najgornja neprekinuta paluba ili paluba srednjeg nadgraa odgovarajue
duljine (preko 0.15L).
Pregradna paluba (eng.: bulkhead deck): najgornja paluba do koje seu nepropusne pregrade.
Paluba nadvoa, glavna paluba (eng.: freebord deck, main deck): paluba do koje se rauna nadvoe, u
skladu s Pravilima za nadvoe.
Izloene palube (eng.: weather decks): Izloene palube i dijelovi paluba izloene utjecaju mora.
Donje palube (eng.: lower decks): sve palube ispod gornje palube. Ako ima vie donjih paluba, one se
nazivaju: druga paluba, trea paluba itd., idui od gornje palube.
Palube nadgraa (eng.: superstructure decks): paluba koja odozgo zatvara nadgrae. Ako postoji vie
redova nadgraa, one se nazivaju: paluba nadgraa 1. reda, paluba nadgraa 2. reda itd., raunajui od
gornje palube. Palube nadgraa neposredno iznad najgornje neprekinute palube (eng.:uppermost
continuous deck) se nazivaju paluba katela (eng.: forecastle deck), paluba mosta (eng.: bridge deck) i
paluba krmice (eng.: poop deck).
Razmak meu palubama
Razmak meu palubama se mjeri na boku broda od donje do donje strane lima palube. Na teretnim i
manjim putnikim brodovima, razmak izmeu paluba iznosi 2.25 - 2.40 [m]. Na velikim putnikim
brodovima je taj razmak obino 2.40 [m], a u salonima 2.70 - 3.30 [m]. Prostor meu palubama se
zove meupalublje (eng.: tweendecks). Na tankerima, brodovima za rasute terete i na brodovima za
prijevoz spremnika u teretnim prostorima nisu uobiajene meupalube, tako da je poloaj palube
odreen visinom broda.
Skok palube
Uzvoj palube u uzdunom smjeru prema krmi i prema pramcu je skok. Skok palube na pramcu je 2 do
4 puta vei od skoka na krmi. Skok palube doprinosi boljoj pomorstvenosti broda, vrstoi i izgledu
trupa. Openito na malim brodovima bez katela i krmice skok palube je vaan i posebno velik, a kod
jako velikih trgovakih brodova sa velikim nadvoem nije bitan i moe se izostaviti.
Preluk palube (eng.: camber)
Zaobljene palube u poprenom smjeru je preluk. Preluk je na manjim brodovima obino visine oko
1/50 irine broda. Na veini brodova je preluk luk krunice velikog promjera ili dio parabole. Na
nekima je samo srednji dio preluka zakrivljen, a prema bokovima je pravac. Na veim brodovima,
preteito iz tehnolokih razloga, se umjesto preluka palube primjenjuju pregibi u sredini ili na dva
mjesta (na srednjoj treini irine) po irini broda. Stikovi limova palube moraju biti najmanje 300
[mm] udaljeni od pregiba. Preluk olakava otjecanje naplavljenog mora i doprinosi vrstoi palube.
Donje palube se openito grade bez skoka i preluka. Skok i preluk olakavaju otjecanje vode s palube.
Skok doprinosi ljepem izgledu i poboljava svojstva pomorstvenosti. Preluk dodatno poveava
otpornost na izvijanje. Palube mogu biti drvene, eline i eline obloene drvetom ili nekom drugom
oblogom.
Optereenja paluba
Izloene palube su lokalno optereene izvana (eng.: external loads) okomito na svoju ravninu (eng.:
lateral loads) uslijed dinamikog djelovanja mora pri naplavljivanju mora na palubu (eng.: green
seas). Palube koje ine nepropusne stjenke tankova su lokalno optereene i iznutra (eng.: internal
125

loads) statikim i dinamikim tlakom okomito na svoju ravninu uslijed tekueg tereta pri njihanjima
broda. Palube na kojima se smjeta teret lokalno optereene su statikim koncentriranim ili
distribuiranim optereenjima okomito na svoju ravninu uslijed tereta dodatno uveanima za dinamika
djelovanja pri gibanjima broda. Palube mogu biti optereene ovjeenim teretima s donje strane. Palube
trpe i lokalna optereenja u vlastitoj ravnini (eng.: inplane load) uslijed toga to se tlakovi sa bokova
broda i drugih susjednih elemenata konstrukcije prenose na palube u poprenom smislu. U sluaju
tlanih optereenja palube mogu biti izloene lokalnom izvijanju (eng.: plate buckling).
Donje palube brodova koji prevoze vozila optereene su okomito na svoju ravninu kotaima na
vozilima. Posebna su razmatranja potrebna za helikopterske palube. Slijetno poletna povrina
helikopterske palube se odreuje prema potrebi za najvei helikopter za koji je paluba predviena.
Razmatraju se optereenja za helikopter vezan na helikopterskoj palubi i za sluaj slijetanja
helikoptera (sile na kotaima, jednoliko optereenje po palubi i teina helikopterske palube).
Slika : Paluba
Palube sudjeluju u uzdunoj vrstou broda (eng.: longitudinal strength). Predstavljaju gornje
pojaseve brodskog trupa kao nosaa (eng.: global loads). U sluaju globalnih tlanih optereenja,
palube su izloene izvijanju (eng.: plate buckling). Najdjelotvornije su one palube koje su
najudaljenije od neutralne osi poprenog presjeka brodskog trupa. Obino se najvia neprekinuta
paluba do koje see vanjska oplata naziva palubom vrstoe (eng.: strength deck), koja zbog svojih
dimenzija ini gornji pojas brodskog trupa kao nosaa. Paluba vrstoe moe biti i paluba nadgraa
koja se prostire unutar 0.4L sredine broda a duljina joj prelazi 0.15L. Ako ima vie takvih paluba
nadgraa, za palubu vrstoe se uzima najvia.
Oploenje palube (eng.: deck plating)
Oploenje eline palube ine vojevi limova u uzdunom smjeru usporedo sa simetralom broda.
Uzdune vojeve ine samo neprekinuti vojevi koji se proteu izvan linije glavnih otvora palube.
Limovi izmeu grotala i na krajevima broda se mogu poloiti i poprijeko broda. Vojevi palube uz
bokove broda se nazivaju palubne proveze (eng.: deck stringer).
Neprekinutost kod donjih paluba oznaava da se poprene pregrade prekidaju a vojevi limova donjih
paluba prolaze neprekinuto uzdu broda. Stikovi limova oploenja palube trebaju biti najmanje 300
[mm] udaljeni od spoja poprene pregrade i palube.
126

Oploenje palube unutar linija otvora na palubi malo je djelotvorno u uzdunoj vrstoi broda jer se ne
prostire cijelom duljinom broda, pa se dimenzionira prema lokalnim optereenjima palube. Debljina
palube treba da je takva da skupa s ostalim elementima uzdune vrstoe zadovolji uvjete za
geometrijske karakteristike presjeka brodskog trupa kao grede, ali je uz to minimalna debljina oplate
palube zadana propisima klasifikacijskih zavoda koji uzimaju u obzir lokalna optereenja palube. U
debljinu palube se uraunava i dodatak za koroziju.
Debljina palubne proveze se mora poveati na debljinu bone oplate, a irina treba da je jednaka irini
zavrnog voja. Zavareni spoj palube vrstoe i zavrnog voja se izvodi neprekinutim zavarom. Ako je
debljina lima vea od 25 [mm] zahtijeva se potpuni provar.
Otvori u oploenju palube (eng.: deck openings)

Veliki otvori predstavljaju opasnost za strukturu broda. Veliki broj oteenja je ustanovljen u
uglovima grotala ili u podrujima nekoliko susjednih otvora na palubi. Lijek za ove probleme su
radijusi zakrivljenosti limova u uglovima grotala, pojaanja sa udvostruenjima limova ili umetnutim
pojaanjima u uglovima, te produenje uzdunih pranica preko krajeva grotala, s postupnim
smanjenjem dimenzija. Kod jako velikih otvora se treba koristiti elik otporan na stvaranje pukotina i
primijeniti bolja obrada rubova u cilju otklanjanja opasnosti od inicijalnih pukotina.
Slika : Otvori na palubi broda za rasute terete

(Izvor: Det Norske Veritas: Strength Analysis of Hull Structures,Hvik, Norway, 2004.)
127
Svi otvori u palubi vrstoe moraju biti izvedeni sa zaobljenim kutovima. Kruni otvori moraju imati
ukrepljene rubove.
Grotla
Slika : Grotla s poklopcima broda za rasute terete i broda za prijevoz spremnika

(Izvor: Brodogradilite, Samsung Heavy Industries Co Ltd., S. Korea,2008 god.)
slue za ukrcaj i iskrcaj tereta

prilagoena za to bolji smjetaj, bri ukrcaj i iskrcaj tereta.
kod trgovakih brodova, grotla trebaju biti to je mogue vea, ili se postavljaju uporedna
grotla u dva ili vie redova.
brodovi za opi teret imaju otvore na 40%-50% irine broda.
brodovi za rasuti teret imaju otvore i preko 50% irine broda.
kontejnerski brodovi mogu imati dva do tri reda otvora po skladitu, izmeu 75%-80% irine
broda, koji put i do 90% irine.
otvori na palubama, diskontinuiteti u strukturi, oslabljenja paluba
strukturni problemi sa uzdunom vrstoom, s poprenom vrstoom, s torzionom vrstoom,
koncentracijama naprezanja, zamorom materijala i s kontinuitetom elemenata strukture.
grotla po potrebi imaju uzdune i poprene pranice koje imaju ulogu u osiguravanju
nepropusnosti i vrstoe
pranice grotala, moraju imati visinu iznad palube najmanje 450-600 mm
otvori strojarnice i kotlovnice moraju biti dobro uokvireni i vrsto ograeni elinim
grotlitem
128
Slika : Raspored grotala broda za prijevoz spremnika

(Izvor: http://www.sormec.net/)
Optereenja grotala
Pranice grotala na izloenim palubama su dinamiki optereene uslijed prelijevanja valova preko
palube (eng.: wash of see), osobito poprene pranice. Uzdune pranice mogu sudjelovati u uzdunoj
vrstoi broda. Poprene pranice su dio poprenog okvira brodskog trupa na tom mjestu. Osim toga,
uzdune i poprene pranice su neposredno optereene i uslijed vlastite teine poklopaca i tereta na
poklopcima grotala, odnosno naplavljenog mora na izloenim palubama (eng.: green sea).
Konstrukcija grotala
Grotla mogu biti konstruirana na razne naine, tj. njihova konstrukcija ovisi o vrsti i namjeni
broda na kojemu se nalaze:
129
Slika : Pranice grotla s vodoravnim ukrepama i potpornim koljenima

Pranice grotala
Pranice koje su vie od 600 [mm] na svom gornjem kraju moraju biti uvrene
horizontalnom ukrepom. Pranice preko 1.2 [m] visine trebaju imati jo jednu horizontalnu ukrepu na
sredini visine. Uzdune pranice grotala trebaju se poduprijeti koljenima. Osim toga, ako sudjeluju u
uzdunoj vrstoi brodskog trupa, moraju se osigurati protiv izvijanja, posebnim koljenima.
Poprene pranice grotala koja su posebno izloene udarima valova na palubi, na pr. Kod brodova bez
katela, trebaju biti graene kao i prednje stijenke palubnih kuica, i odgovarajui poduprte koljenima.
Na brodovima koji prevoze teret i na palubama, npr. drvo, ugljen i sl., koljena trebaju bit na
razmacima ne veim od 1.5 [m]. Pranice se trebaju protezati do donjeg ruba potpalubog nosaa, a s
gornje strane trebaju imati pojas od odgovarajueg profila. Spojevi pranice i paluba te uglovi grotala
se izvode pomno.
Slika : Pranice na izloenim palubama manjih brodova

130
Ostali otvori na palubi, linica

Otvori na palubi
ulazak u tankove dvodna
smjetaj pumpi tereta
ulaz u gornje bone tankove
silaenje u skladite
cjevovodi za teret
prolazi odunika, sondi, mjeraa razine tekuina
prolazi ureaja za pranje tankova
prolazi za ventilaciju itd
svi moraju biti nepropusni a poklopci dobro brtviti
otvori na palubama nadgraa ne moraju biti nepropusni
Linica
titi posadu, putnike, opremu i terete na izloenim palubama od prelijevanja mora i od klizanja
uslijed gibanja broda na valovima, osobito zbog valjanja i posrtanja.
najmanja doputena visina 1 m.
zbog odljeva naplavljenog mora mora imati otvore za otjecanje vode sa palube
oblikom prati formu broda
131
Opis poklopaca grotala i grotlenih sponja
Operacije s poklopcima grotala moraju biti brze i jednostavne zbog sigurnosnih i gospodarskih
razloga. Poklopci se projektiraju za svaki brod, obino u specijaliziranim projektnim uredima, a pri
tome je potrebito voditi rauna o zahtijevanoj veliini otvora grotla, o visini pranica iznad palube, o
raspoloivom prostoru za slaganje, o optereenjima poklopaca kao i o deformacijama pranica grotala,
to definira projektant broda. Poklopci se mogu izraivati u brodogradilitima ali jo ee u posebnim
radionama ili firmama po narudbi.
Dva su osnovna tipa poklopaca grotala:

- nepropusni poklopci na izloenim palubama koji se postavljaju na povienim pranicama,
- poklopci grotala u maupalublju koji ne trebaju biti nepropusni a poeljno je da budu u ravnini s
palubom na koju su postavljeni.
Poklopci se moraju projektirati u skladu s propisima o teretnim linijama i zahtjevima klasifikacijskih

udruga. Kod brodova s malim grotlima koriste se grotlene sponje.
Grotlene sponje (pomine sponje, skidljive sponje) se mogu konstruirati na dva naina: kao klizne
grotlene sponje (eng.: sliding beams) i privrene sponje (eng.: bolted beams). Klizne sponje se
pomiu u uzdunom smjeru, a privrene sponje se postavljaju u leita na uzdunoj pranici grotla.
Najjednostavniji poklopci na manjim brodovima su nekada bili od ojaanih drvenih dasaka.
Jednostavni poklopci su graeni i od jednog komada lima, arnirima i/ili vijcima privreni za
pranice grotala. Potom su graeni poklopci u obliku elinih pontona, iji su pojedini lanci irine
oko 1.2 [m], a duine jednake irini grotla. Pontoni su dimenzionirani tako da pokrivaju grotlo bez
dodatnih nosaa. Nepropusnost poklopaca grotala se ranije preteito osiguravala prekrivaima od
impregniranog platna (eng.: terpaulin).
Podizni elini pontoni (eng.:lift away weather deck hatch covers), danas se na kontejnerskim
brodovima i na velikim brodovima za rasute terete na izloenim palubama koriste veliki podizni
elini pontoni, koji se dizalicama s broda ili obale skidaju i postavljaju.
132
Slika : Podizni elini pontoni

Jedinstveni podizni pontonski poklopci (eng.: single panel covers) pokrivaju cijelogrotlo, a
brtvljenje je potrebito samona rubovima. lankasti podizni pontonski poklopci (eng.: multi panel
covers) se esto ugrauju na brodove za ope terete, kao i na brodove za teke terete, pogodni su za
jako duga ili iroka grotla, projektiraju se prema nosivosti raspoloivih dizalica koja su obino oko 30
[t], ali moraju imati dodatno brtvljenje meu lancima. Podizni elini pontonski poklopci se izvode
otvorene (eng.: open) ili dvostijene (eng.: double skin) konstrukcije, a sa gornje strane moraju imati
hvatita za dizalice.
Sklapajui poklopci (eng.: folding hatch covers) se primjenjuju na brodovima za opi teret, na
izloenim palubama (eng.: weatherdeck hatch covers) gdje se ovisno o raspoloivom prostoru mogu
slagati na krajevima grotala u razini grotla (eng.: high stowage type) i u razini palube (eng.: low
stowage type), kada su u uporabi dva poznata sustava: jednostruko potezanje (eng.: single pull) i
zbijeno slaganje (eng.: compact folding). Sklapajui poklopci se primjenjuju i u meupalublju (eng.:
tweendeck hatch covers), gdje su obino uputeni i u ravnini s palubom, da se bolje iskoristi prostor i
olaka rad, npr. kod Ro- Ro brodova. Sklapajui poklopci se mogu sastojati od dva, tri, etiri ili vie
od etiri lanka, ovisno o duini grotla.
Brtvljenjem se osigurava nepropusnost na rubovima i izmeu lanaka. Upravljanje poklopcima je uz
pomo hidraulike ili uadima i lancima, a moe biti u manjoj ili veoj mjeri automatizirano, lokalno ili
daljinski upravljano. Gornje plohe poklopaca grotala mogu biti ravne, to je nuno za smjetaj
kontejnera na njima, ili mogu biti ispupene tako da kod slaganja lanci ulaze jedni u druge smanjujui
prostor slaganja.
133
Slika : Sklapajui lankasti poklopci

Slika : Sloivi lankasti poklopci

Postrano kliui (eng.: side rolling hatch covers) ili uzduno kliui poklopci grotala (eng.: end
rolling hatch covers), u otvorenom poloaju zauzimaju veliki dio palube broda, i kao takvi se koriste
uglavnom na brodovima za rasuti teret i brodovima za teke terete. Kliui poklopci se obino sastoje
iz dva lanka, koji se svaki klie na svoju stranu, oslobaajui otvor grotla. Postrano kliui poklopci
na izloenim palubama side rolling hatch covers.
Slika : Prostrano kliui poklopci

134

Optereenja poklopaca grotala
Poklopci grotala bivaju statiki i dinamiki optereeni okomito na svoju ravninu od tlakova
naplavljene vode ili tereta na njima, koncentriranim silama tereta i opreme, te uslijed deformacija
trupa koje preko pranica djeluju na poklopce.
Slika : Optereenja poklopaca uslijed prelijevanja mora i uslijed tereta na palubi

Slika : Konstrukcija jednostavnog poklopca grotla

Grotlene sponje (eng.: hatchway beams)

Sponje grotala mogu biti klizne izvedbe ili izvedbe s vijcima. Klizne sponje imaju mogunost
pomicanja uzdu grotla. Pomine sponje moraju biti na pogodan nain uvrene na svojim mjestima
uzdu grotla i ne smiju ispadati iz grotala.. Vijci za uvrivanje ne smiju imati promjer manji od 22
[mm].
135
Poklopci grotala (eng.: hatch covers)

Za poklopce grotala skladita za opi teret, debljina oploenja ne treba biti manja od:
Debljina donjeg oploenja kutijastih i pontonskih poklopaca grotala ne treba biti manja od:
gdje je:
a - razmak ukrepa [m].
Debljina oploenja mora biti provjerena na izvijanje. Poklopci grotala prostora predvienih za prijevoz
tekuine se podvrgavaju provjeri optereenja tankova.
Slika :Poprena i uzduna pranica teretnog grotla

Koncentracije naprezanja na palubnim otvorima

Naprezanja paluba
djelovanje mora pri naplavljivanju
djelovanje tekueg tereta pri njihanjima broda.
smjetaj tereta
lokalna optereenja drugih elemenata konstrukcije koja se prenose na palube u poprenom
smislu.
136

Naprezanja na palubnim otvorima
Veliki otvori predstavljaju opasnost za strukturu broda.
Veliki broj oteenja je u uglovima grotala ili u podrujima nekoliko susjednih otvora na
palubi. radijusi zakrivljenosti limova u uglovima grotala, pojaanja sa udvostruenjima
limova ili umetnutim pojaanjima u uglovima, te produenje uzdunih pranica preko krajeva
grotala, s potupnim smanjenjem dimenzija.
Kod jako velikih otvora se treba koristiti elik otporan na stvaranje pukotina i primjeniti bolja
obrada rubova u cilju otklanjanja opasnosti od inicijalnih pukotina.
Pranice grotala na izloenim palubama su dinamiki optereene uslijed prelijevanja valova
preko palube osobito poprene pranice.
uzdune i poprene pranice su neposredno optereene i uslijed vlastite teine poklopaca i
tereta na poklopcima grotala, odnosno naplavljenog mora na izloenim palubama
Slika: Prikaz naprezanja na palubnim otvorima
4.16. Konstrukcija strojarnice, dvodno strojarnice
Slika : Prikaz strojarnice na novogradnji

137
DNO I DVODNO BRODA
JEDNOSTRUKO DNO: 1.rebrenica, 2.rebra, 3.uzduna kobilica, 4.hrptenica, 5.pojas hrptenice,

6.bono pasmo, 7.oplata dna, 8.sponja, 9.koljeno, 10.podveza
DVODNO : 1.rebrenica, 2.hrptenica, 3.bona hrptenica, 4.rubna ploa, 5.vanjsko dno, 6.unutranje
dno, 7.uzvojno koljeno, 8.rebro
138
4.17. Strukturni i nestrukturni tankovi, platforme

Struktura tankova (eng.:tank structures)
Tankovi koji su sastavni dio strukture brodskog trupa oznaavaju se strukturnim tankovima jer
sudjeluju svojim dijelovima u vrstoi brodskog trupa. Svi strukturni tankovi tvore nepropusne
prostore koji mogu primati tekuinu. Strukturni tankovi su smjeteni izmeu bokova, poprenih
pregrada i uzdunih pregrada, u dvodnu ili iznad dvodna, te u dvoboku i u pikovima broda. Svaki tank
mora imati odunike, preljeve i cijevi za sondiranje (eng.: air, overflow and sounding pipes), o emu
se vodi rauna u dijelu pravila za cjevovode.
Slika : Radovi u tanku za vrijeme graenja broda

Tankovi namijenjeni za djelomino krcanje koji se proteu od boka do boka broda, moraju
imati najmanje jednu uzdunu pregradu koja moe biti i pljuskaa
Duboki tankovi (eng.:deep tanks)

U duboke tankove se smjeta gorivo, voda i razna ulja, mogue i balast. Kada su napunjeni,
poveavaju visinu teita broda, inei brod ugodnijim u plovidbi po loem moru. Duboki tankovi se
obino smjetaju uz bokove broda. Nosivi strukturni elementi tankova se po mogunosti postavljaju s
vanjske strane tankova, da bi se olakalo ienje unutar tankova. Obino se smjetaju u sredini broda,
uz pregrade strojarnice, ali se mogu nalaziti i blie krajevima broda, kada su uinkovitiji kod
trimovanja. Duboki tankovi mogu imati i svoje grotlo, kada se moe u njima prevoziti teret u vrijeme
kada ne slue balastiranju. Inae poklopci provlaka moraju imati nepropusne brtve. Ako se duboki
tankovi koriste kao tovarni prostor, u njih se najee smjetaju biljna ulja. Konstrukcija bonih
tankova na brodovima za prijevoz spremnika se moe izvesti na dva naina: prvi nain je da boni
tank zavrava na donjem kraju na pokrovu dvodna, a drugi nain je da boni tank na donjem kraju
dopire do oplate uzvoja. Tankovi namijenjeni za djelomino krcanje tekuine koji se proteu od boka
do boka, moraju imati najmanje jednu uzdunu pregradu koja moe biti i pljuskaa. Boni tankovi
brodova za rasuti teret na donjem kraju zavravaju na uzvojnom tanku (eng.: lower wing tanks, hopper
tanks), a na gornjem dijelu s potpalubnim bonim tankom (eng.: upper wing tanks, topside tanks). U
139

strukturi bonih potpalubnih tankova treba primijeniti uzduni sistem ukrepljenja. U strukturi bonih
tankova su primijenjeni vodoravni i uspravni elementi od limova s provlakama, tako da je prostor
uzvojnih, bonih i potpalubnih tankova jedinstven. U uzdunom smjeru boni tankovi zavravaju na
poprenim pregradama.
Slika: Tank tereta

Pregradak (eng.:cofferdam)
Tankovi goriva moraju pregratkom biti odijeljeni od tankova ulja za podmazivanje, ulja
hidraulike, biljnih ulja, napojne vode, kondenzata i pitke vode. U poprenom smislu, pregradci su
obino prostori koji se prostiru jedan razmak rebara.
Oploenje tanka
Najmanja debljina u tankovima goriva, ulja za podmazivanje i tankovima pitke vode ne treba
biti vea od 7.5 [mm]. Najmanja debljina tmin u balastnim tankovima ne treba biti vea od 9.0 [mm].
Slika : Nosai i ukrepe u tankovima

140

Momenti otpora horizontalnih ukrepa u strukturama tankova, koje sudjeluju u uzdunoj
vrstoi odreuju se prema zahtjevima za uzdunu vrstou. Dimenzije sponja i poprenih okvira
palube koje se nalaze u tankovima moraju biti u skladu sa zahtjevima za potpalubne strukture. Za
bona rebra u tankovima vrijede zahtjevi za orebrenje. Ukrepe pregrada tankova se spajaju s okolnom
strukturom koljenima prema zahtjevima za vezne strukture. Koljena se moraju postaviti ako je duljina
ukrepa vea od 2 [m]. Koljena ukrepa se proteu do slijedee sponje, ili rebrenice ili rebra ili se na
neki drugi nain trebaju poduprijeti na drugom kraju.
Nestrukturni tankovi (eng.: detached tanks)

Nestrukturni tankovi goriva ne smiju biti unutar skladita tereta. Ako se takva izvedba ne moe
izbjei mora se osigurati da istjecanje goriva ne oteti teret. Oprema i cjevovodi u nestrukturnim
tankovima moraju biti zatieni od oteenja, a na vanjskoj strani tanka mora se ugraditi lijeb za
odvoenje istekle tekuine. Nestrukturni tankovi moraju biti osigurani od sila koje nastaju uslijed
gibanja broda.
Tankovi velike duljine ili irine (eng.:tanks with large length or breadth)
Za tankove duljine vee od 0.1 L, ili irine vee od 0.6 B predviene za djelomino krcanje, potrebno
je provjeriti mogunost pojave rezonancije izmeu gibanja broda i gibanja tekuine u tanku. Kritina
visina punjenja se zabranjuje zbog mogunosti rezonancije. Testiranje tankova goriva, balasta, napojne
vode, pitke vode, kao i protuljuljnih tankova, izvodi se stlaenim zrakom i vodom. Tlak zraka pri
ispitivanju treba biti 0.2 [bar]. Testiranje zrakom tankova kojima je jedna stjenka oplata, mora se
obaviti prije porinua. Ostali tankovi se mogu testirati nakon porinua. Ako tankovi nisu testirani
zrakom nego samo vodom, pregrade se openito testiraju s jedne strane. Testiranje treba obaviti prije
porinua, ili u doku. Uz odobrenje Registra testiranje se moe obaviti i nakon porinua.
4.18. Konstrukcija krmenog i pramanog pika

Pramani pik
Pramani pik je sudarni prostor na prednjoj strani broda. Koristi se u balastiranju broda. Ako
je prostor pramanog pika predvien za krcanje balasta, a njegova irina prelazi 0.5 B ili 6 [m], mora
se postaviti najmanje jedna puna ili djelomina pljuskaa. irina slobodne povrine tekuine ni u
kojem sluaju ne treba prelaziti 0.3 B. Tankovi pramanog pika, ako im je duljina vea od 0.06 L ili 6
[m], moraju imati i poprenu pljuskau. U tank pramanog pika, kao i u bilo kojemu tanku ispred
sudarne pregrade, ne smije se krcati nafta.
Slika: Pramani peak tankera

141
Slika: Pramani peak kontejnerskog broda

Slika: Pramani peak broda za rasute tereta

Slika: Peak broda u gradnji u radioni

142

Pljuskae (eng.: swash bulkheads)
Ukupna povrina otvora na pljuskai ne smije biti manja od 5 % niti treba biti vea od 10 %
povrine pljuskae. Debljina pljuskae je openito jednaka najmanjoj debljini pregrada. Moment
otpora ukrepa i nosaa ne smije biti manja od W1 za pregrade, s tim da se za 182 optereenje uzima pd.
Za optereene dijelove pljuskae moe se traiti pojaanje. Slobodni kraj pljuskae se mora
odgovarajue ukrijepiti.
Slika : Pljuskae u krmenom i pramanom peaku

Krmeni pik (eng.: after peak tank)
Krmeni pik je sudarni prostor na stranjoj strani broda. Koristi se u balastiranju broda. Tankovi
krmenog pika, ako im je duljina vea od 0.06 L ili 6 [m], moraju imati poprenu pljuskau.
Slika : Pogled na krmeni peak u gradnji

143
Slika: Pogledi na konstrukciju krmenog peak-a

4.19. Nadgrade, palubne kuice, katel i kasar
Slika: Nadgrae
nadgrae broda
dio konstrukcije koji se izdie iznad glavne palube;
kod veine teretnih brodova je na krmi;
najee su u njemu nastambe i upravljaki dio (zapovjedni most);
144
esto iznad strojarnice;

manja opasnost u sluaju da doe do prodora vode
kia, gaenje poara, eventualno valovi
oteenja uglavnom ne uzrokuju potonue.
U funkcionalnom smislu, nadgraa i palubne kuice predstavljaju dopunske prostore na

brodu za nastambe, spreme i upravljanje brodom, koji na svojim stjenkama mogu imati vrata, okna,
prolaze i sline otvore. Osim toga, nadgraa predstavljaju rezervnu istisninu, to poveava sigurnost, a
nadgraa na pramcu i krmi poboljavaju sposobnost plovidbe. Dijelovi nadgraa na srednjem dijelu
broda mogu sudjelovati u uzdunoj vrstoi trupa.
Nadgradnja na pramcu broda se zove katel (eng.: forecastel), nadgradnja na sredini broda ili
nadgradnja pri krmi za smjetaj posade se zove most (eng.: bridge), a nadgradnja na krmi broda se
zove krmica ili kasar (eng.: poop).
Slobodni prostori izmeu dva nadgraa zovu se zdenci.
Palubne kuice koriste smjetaju razne spreme, razdjelnih ormaria, uklopnih ploa itd. Na
krovovima palubnih kuica smjetaju se teretna vitla i druga palubna oprema. esto se nalaze izmeu
grotala. U vee kuice se moe smjestiti brodska praonica ili brodski ured.
Slika : Kormilarnica
Slika : Katel (Izvor: Brodosplit Brodogradilite d.o.o. Split)
145
Slika : Most broda

Kuice palubnih silaza (eng.: companionway) na izloenim palubama, moraju biti od elika, sa
pranicama visine ne manje od 600 [mm] na jako izloenim mjestima i ne manje od 380 [mm] na
manje izloenim mjestima.
Meunarodne norme za nadgraa
Nadgrae je struktura natkrivena palubom, iznad palube nadvoa, koja se prostire od boka do
boka broda, ili struktura ije izloene bone stjenke nisu udaljene od oplate boka broda za vie od 4%
irine broda.
Odvojena nadgraa mogu biti poredana u jedan ili vie redova. Palubna kuica je struktura natkrivena
palubom, iznad palube vrstoe, ije su izloene bone stjenke udaljene od oplate boka broda za vie
od 4% irine broda. Duga palubna kuica je kuica ija duljina prelazi 0.2L ili 12 [m], unutar 0.4L
sredine broda. Problemi vrstoe dugih kuica se moraju posebno razmatrati. Nadgraa koja se
nalaze u podruju 0.4L na sredini broda a duljine su vee od 0.15L smatraju se nosivima u pogledu
uzdune vrstoe. Oploenje bonih stijena nadgraa se tretira kao oplata. Nadgraa koja se ne nalaze
u podruju 0.4L na sredini broda a duljine su manje od 0.15L odnosno od 12 [m], smatraju se ne
nosivima u pogledu uzdune vrstoe. Kratka palubna kuica je kuica koja ne udovoljava uvjetima za
dugu palubnu kuicu. Svi pristupni otvori na krajnjim stjenkama zatvorenih nadgraa trebaju biti
osigurana nepropusnim vratima, iste vrstoe kao i sama stjenka. Vrata se trebaju otvarati i zatvarati s
obje strane stjenke. Visina pranica treba biti u suglasju sa Meunarodnom konvencijom o teretnim
linijama LLC66.Svi otvori na palubama nadgraa ili palubnih kuica, neposredno iznad palube
nadvoa trebaju biti zatieni nepropusnim poklopcima.
Slika : Silazi i otvori na palubama nadgraa

146
Slika : Vrata na nadgraima i silazima

U uzdunom smislu, nadgraa ne moraju pratiti skok palube, nego mogu imati i ravne palube i
palube u obliku slomljenog pravca. U oba sluaja se ne moe zadrati stalna visina nadgraa po duljini.
U poprenom smislu, palube nadgraa obino imaju oblike sastavljene od pravaca prema boku i
krunih lukova ili pravaca na sredini broda. Krovovi palubnih kuica su obino simetrino skoeni. Na
nadgraa i palubne kuice djeluju statika i dinamika optereenja, lokalno i globalno, u uzdunom i
poprenom smjeru. Statika su optereena uslijed teina opreme na palubama nadgraa. Nadgraa i
palubne kuice su neposredno optereene dinamikim djelovanjima na vanjske
stjenke, osobito one prednje, uslijed udara mora i vjetra.
Slika : Optereenja nadgraa uslijed valova

Nadgraa i palubne kuice trpe dinamika optereenja zbog ubrzanja uslijed gibanja broda na
valovima, osobito uslijed klimanja u poprenom smjeru (eng.:racking). Posredno su nadgraa i
palubne kuice optereene uslijed sudjelovanja u uzdunoj vrstoi brodskog trupa kao nosaa. Na
krajevima nadgraa dolazi do promjena poprenog presjeka, to je promjena u uzdunoj vrstoi, ali i
razlog za pojave koncentracije naprezanja na mjestima nagle promjene presjeka. Svi prijelazi se
moraju izvesti postupno, po mogunosti zaobljeno. Promjenljiva optereenja kao posljedica gibanja
147

broda na valovima, mogu dovesti do oteenja: tlana optereenja obino izazivaju deformacije, a
vlana optereenja mogu dovesti do pucanja.
Prikaz nadgraa u prostoru strojarnice
U strukturnom pogledu, nadgraa predstavljaju diskontinuitete strukture broda kao nosaa.
Doprinos nadgraa uzdunoj vrstoi ovisi o njihovoj duljini i podruju prostiranja. Nadgraa koja se
nalaze u podruju 0.4L na sredini broda, a duljine su vee od 0.15L, smatraju se nosivim dijelom u
pogledu uzdune vrstoe (eng.:effective superstructures). Oploenje bonih stijena se razmatra kao
bona oplata trupa, a paluba kao paluba vrstoe. Nadgraa koja se ne nalaze u ovom podruju, ili su
kraa od 0.15L ili 12 [m], smatraju se ne nosivima sa stajalita uzdune vrstoe (eng.: non-effective
superstructures).
Slika : Sponje i podveze palube nadgraa i bone stjenke nadgraa

5.
Oprema broda
5.1. Oprema za sidrenje i vez (opi pojmovi, vrste, konstrukcija, princip rada,
rukovanje)
UEVLJE
S obzirom na materijal od kojeg se izrauju, uad se dijeli na biljna, sintetika i elina.
Biljna i sintetika uad nazivamo konopima a elina ueta su elik-ela.
BILJNA I SINTETIKA UAD
Osim po materijalu brodski konopi se jo djele prema obliku presjeka, nainu izrade i namjeni.
Najea vlakna biljnog podrijetla su manila, sisal ili konoplja ali mogu biti kokos i pamuk.
esto se konopi izrauju i od mjeanih vlakana (manila i sisal).
Vlaknima se preenjem dobiva prea ili tzv.svilaci, a usukivanjem svilaca dobiju se strukovi koji se
daljnjim postupkom obrauju u konop.
Konopi nose naziv po vrsti vlakna, pa tako imamo manila-konop, kudeljni konop itd.
Sintetini konopi izrauju se od sintetikih niti od kojih je najpoznatiji najlon. Prema vrsti niti
sintetini konopi se djele na poliesterske, polipropilenske, polietilenske itd.
148

Prema obliku presjeka konopi su okruglasti i viekutni. Okruglasti (valjkasti) konopi dobiju se
usukivanjem, a viekutni se dobiju pletenjem.
Po nainu izrade, dakle, imamo usukane i pletene konope.
Prema namjeni razlikujemo konope za vez, za tegljenje, za snast, samarice, sohe, koloturnike, za uzice
(signalne zastavice, brzinomjer, dubinomjer) itd.
Konopi za vez su:
- pramani konop je konop veza broda koji radi po pramcu
- krmeni konop je konop veza broda koji radi po krmi
- sidreni konop (sidrenjak) je konop pomou kojeg se obara i podie sidro
- pring (proveni ili krmeni) je konop koji radi od pramca prema krmi ili od krme prema pramcu
Tegalj (tegljeni konop, teglo, teglac) je opi naziv za konop kojim se tegle plovni objekti.
Za tegljenje u luci (luki tegalj) koriste se konopi s manjom a na otvorenom moru konopi s veom
elastinou.
Konopi biljnog porijekla upijaju vlagu i skloni su truljenju pa se oni zatiuju posebnim kemijskim
sredstvima.
Zatita ovih konopa svodi se na impregniranje odnosno katraniranje. Impregnacija kemijskim
sredstvima spreava upijanje vode a time se produuje vijek trajanja konopima.
Sintetiki konopi otporniji su na vlagu i visoke temperature od biljnih konopa.
Prednosti biljnih konopa: elastinost, savitljivost, u sluaju oteenja mogu se nadoplesti, pri kidanju
djelovi konopa padaju ne vraajui se prema priveznom mjestu.
Nedostaci su : slabija dinamika svojstva u odnosu na sintetike konope i elik ela istog promjera
(prije dolazi do pucanja), upijaju vodu pa postaju tei i podloni su truljenju, brzo se troe (podloni su
habanju).
Prednosti sintetikih konopa: vrlo dobra dinamika svojstva i elastinost, ne upijaju vlagu, mnogi
(kojima je gustoa manja od vode) plutaju na povrini.
Nedostaci su: skuplji su od biljnih konopa (to se kompenzira time to su trajniji), pri pucanju mogu
izazvati neugodnosti i ozljede.
ELINA UAD (ELIK-ELA)
Ono to su niti kod biljnih i sintetikih konopa, ovdje su to metalne ice.
Sredinji dio elik-ela naziva se srika ili jezgra.
elik-elo se kao i konop klasificira prema materijalu, obliku, nainu izrade i namjeni.
Prema materijalu izrade ice mogu biti eljezne, eline i bakrene. Prednjae eline ice koje se
termiki obrauju radi postizavanja zadovoljavajue vrstoe i ilavosti.
Prema obliku elina uad su valjkasta ili profilirana. Na brodovima dolaze u obzir iskljuivo elikelo valjkastog profila tj. ono koje ima okruglasti presjek.
Nain izrade elik-ela karakterizira promjer, broj strukova, broj ica, prekidna vrstoa ice, izvedba
struka, vrsta srike.
U posebnu uad spada kombinacija konopa i elik-ela (tegalj) gdje se oni meusobno spajaju tzv.
onom upletkom, a u onu upletku konopa stavlja se oma.(elina).
UVANJE I ODRAVANJE KONOPA I ELIK-ELA
Konopi se nakon upotrebe moraju sloiti u za to predviene koare ili se namataju na bubanj.
Samo suhi konopi se mogu spremati. Konopi koji su bili izloeni morskoj vodi treba isprati sa slatkom
vodom i rastegnuti u vojevima po palubi ili ogradi da se osue.
Pri upotrebi konopa treba izbjegavati otre pregibe a palubna oprema kao to su bitve, vodilice,
zjevae, koloturi moraju biti ispravni i u funkciji.
Dio konopa koji je izloen trenju treba okomotati platnom koje se uz konop fiksira ukrianim
uzlovima. Dio palubne opreme gdje se konop tare namae se povremeno mau .
149

Konope se mora povremeno okretati kako bi se cijelom svojom duinom jednako troio. Neophodan je
vizualni pregled konopa i njegovo odstranjivanje iz upotrebe ako je znatno oteen. Mogue je konop
porezati na mjestu oteenja i nadoplesti ali je takav konop nuno testirati na prekidno optereenje.
Datum proizvodnje konopa vano je znati jer konop koji lei u spremi dvije, tri godine gubi 15-20%
prekidne sile.
elik-ela moraju biti na suhom a povremeno ih je nuno podmazati mau da se sprijei korozija.
Konopi i elik-ela dolaze na brod s atestom. Priznaje se atest proizvoaa ili nadlene klasifikacijske
ustanove.
Atest sadri ime proizvoaa, datum proizvodnje, stvarnu prekidnu silu konopa, odnosno radnu
prekidnu silu konopa tj. maksimalno optereenje koje konop moe podnjeti. Kao vaan podatak u
atestu se navodi i rastezanje u % (duine) do kidanja.
KOLOTURNICI, vrste, primjena
Koloturi su naprave uz pomo kojih se podie teret, vodi i daje smjer konopima. Mogu biti drveni i
elini.
VRSTE KOLOTURA
Drveni koloturi sastoje se od oklopa, koluta, osovine i tropa.
Oklop je drven eliptina oblika a ine ga dva umetka (korice) meusobno povezanih s zaponcima.
Osovina je izraena od elika, cilindrinog je oblika. Ona prolazi kroz umetke, a oko nje se okree
kolut. Kolut mora biti od tvrda i masna drva, pa ih se ne mora redovito podmazivati kao i eline.Da
kolut ne bi izjedao izmeu osovine i koluta stavlja se metalni umetak ili kuglasti leaj. Rub koluta je
ljebastog oblika ija veliina ovisi o promjeru konopa za koji je namjenjen.
Prema broju koluta koloture djelimo na jednostruke, dvostruke, trostruke itd. Kod ovih zadnjih, koluti
su odjeljeni pregradom. Da bi se koloturi mogli privrstiti na odreeno mjesto opremljeni su tzv.
tropovima izraenim od konopa ili elik-ela koji obujmuju oklop kolotura ili su izraeni od elika i
jednostavno se usauju u nj. trop moe biti izraen u obliku vrtuljnog oka koje omoguuje okretanje
cijelog kolotura oko uzdune osi.
elini koloturi sastoje se iz oklopa, koluta, osovine i tropa s vrtuljnim okom. Na oklopu su rupe da
se smanji teina. Korice su spojene svornjacima.
Osovina se podmazuje posebnom mazalicom kojom se povremeno utisne mazivo u tijelo koluta.
elini se koloturi uglavnom upotrebljavaju pri iskrcavanju tereta biljnim konopima koja se upravo
pomou kolotura vode na glave (bubanj) vitla. Za teke terete primjenjuju se viestruki elini koloturi
Zijevni koloturi su drveni ili elini koloturi kojima se mijenja smjer konopa.
Sastavni je dio zijevnog kolotura i vrtuljna kuka i vrtuljno oko.
PRIMJENA KOLOTURNIKA
Koloturnik je naprava sastavljena od dva i vie kolotura i uadi.
Koloturi mogu biti jednostruki, dvostruki ili viestruki, a ue biljno ili elino. Sintetiko ue se ne
koristi zbog elastinosti koja ovdje negativno utie.
Dijelovi ueta izmeu dva koloturnika zovu se tegljevi. Jednim je krajem ue privreno za kolotur a
drugi kraj mu je slobodan. Onaj koji je privren za kolotur je nepomian i naziva se mrtvi kraj, a
slobodan kraj koji je pomian naziva se poteg.
Primjenom koloturnika nastoji se smanjiti sila potrebna za izvrenje odreenog rada, a u naem sluaju
je to podizanje tereta. Smanjivanje te sile ovisi o nainu primjene nekog kolotura.
Kod nepominog kolotura sila na potegu jednaka je sili tereta, dakle sila na potegu se ne smanjuje.
Kod pominog kolotura gdje se kolotur pomie u prostoru zajedno sa teretom, sila na potegu bit e
upola manja od teine tereta.
150

Ako se nepomini i pomini jednostruki koloturi kombiniraju nee se promjeniti sila na potegu s
obzirom na prethodni primjer jer je ukupni broj tegljeva pominog kolotura jednak dva, a sila se
smanjuje upravo onoliko puta koliko ima tegljeva pomini kolotur. Sila je dakle jednaka omjeru
tereta i broja tegljeva pominog kolotura:
Fs = Ft / n
n broj tegljeva
Koji e se nain upotrebiti i koji e se kolotur u odreenom trenutku zakvaiti ovisi o tome kako e
biti lake da se konop vue. Ako npr. teret valja dizati zgodnije je da se konop vue prema dolje.
Koloturnici dobivaju svoje nazive prema vrstama kolotura od kojih su sastavljeni:
Jednostruka potegaa sastoji se od jednostrukog kolotura i tegljeva. Kolotur je nepomian. Fs = Ft
Dvostruka potegaa sastoji se iz dva jednostruka kolotura od kojih je jedan pomian. Fs = Ft / 2.
Preglavljivanjem iste kao na imamo da je Fs = Ft / 3.
Jednostruki koloturnik ine tegljevi i dva kolotura od kojih je jedan jednostruk a drugi dvostruk
U sluaju da je jednostruki pomian imamo tri teglja pa je Fs Ft / 3, a ako je dvostruki pomian tada
imamo etiri teglja iz ega sljedi da je Fs = Ft / 4.
Dvostruki koloturnik ine tegljevi i dva dvostruka kolotura . Sila na povlanom kraju moe biti etiri
ili pet puta manja ovisno o rasporedu kolotura, dakle: Fs = Ft / 4 ili Fs = Ft / 5.
Mala kolabra je koloturnik sastavljen od tegljeva te jednog dvostrukog i jednog trostrukog kolotura .
Sila na povlanom kraju je Fs = Ft / 5 ili Fs = Ft / 6 ovisno o rasporedu kolotura.
Velika kolabra sastoji se od tegljeva i dvaju trostrukih kolotura . Njome se diu teki tereti, a sila na
povlanom kraju moe biti 6 ili 7 puta manja. Fs = Ft / 6 ili Fs = Ft / 7.
Izraene formule su teorijske. Da bi se dobila stvarna sila na povlanom kraju potrebno je uzeti u obzir
trenje koje opet ovisi o broju koluta i kolotura te o gipkosti i debljini tegljeva.Rauna se da trenje
iznosi oko treinu sile na povlanom kraju, pa bi realna sila mogla biti:
Fs = (Ft / n) + (Ft / 3n) = 4Ft / 3n
PRIMJER: Kolika je sila potrebna na potegu da se koloturnikom kojem pomini kolotur ima etiri
teglja podigne teret od etiri tone?
Fs = 4*4*9,81 / 3*4 = 13,1 kN
PALUBNA OPREMA VEZ BRODA
Svaki trgovaki brod mora imati propisanu opremu za privez uz obalu ili na plutau. Za tu svrhu slue
uad, lanci i druga oprema.
Prema propisima klasifikacijskih zavoda, svaki brod treba imati na svakom boku najmanje dva ueta
za vez od biljnih, sintetikih ili elinih vlakana (niti).
Na brodovima koji prevoze zapaljive i eksplozivne terete (tankeri, LNG, LPG), upotreba eline uadi
doputena je jedino na dijelovima broda gdje ne moe doi do sakupljanja i koncentracije opasnih
plinova.
Takoer, prema propisima klasifikacijskih zavoda, svaki trgovaki brod duljine do 180 m mora imati
posebno ue s pomou kojeg moe biti tegljen. Za brodove duge plovidbe ue za tegljenje ne smije biti
krae od 180 m ali ne treba biti dulje od 300 m.
Kada trgovaki brod ostaje due vrijeme vezan za plutau tada za vez upotrebljavaju lanac.
U ostalu opremu za vez ubrajamo: bitve, voice ueta, pritezna vitla, a od ostale palubne opreme
imamo: ome, kuke, slipne kuke, prstene, onjake, oice, stezaljke, spojne karike.
O opremi za privez vodi se posebna evidencija odravanja.
151

Bitve (bitts, bolards) se sastoje od dva stupa valjkastih profila i postolja, a slue za vezivanje broda .
Izraene su od lijevanog elika, a za brodsku palubu privruju se uglavnom zavarivanjem. Na
mjestima bitvi palube su pojaane viestrukim limom. Bitve su rasporeene po pramcu i krmi broda te
po bokovima na nain da osiguravaju nesmetan prolaz konopima. Poseban oblik bitvi su tzv. krine
bitve koje su pogodne za vezivanje konopa ako ovi rade prema gore ime se onemoguuje
isklizavanje konopa. Ovaj se tip bitvi vari za brodsku konstrukciju (pojaanje pune ograde). Klasina
bitva za vez u podnoju valjkastih profila ima onjake namjenjene bocanju (zapor) konopa pri
vezivanju broda.
Voice ueta (fairleads) usmjeravaju odnosno vode konope prema bitvama One su zaobljene kako ne
bi otetile konop. Posebna izvedba voica su one sa stupom u sredini ili one sa vie stupia. Stupii
(bituncini) se mogu okretati pa se time spreava unitavanje konopa usljed trenja.(roller fairlead)
Voice su izraene od lijevanog elika a na luksuznijim brodovima se rade od bronce. Za palubu se
privruju svornjacima ili se vare. Stupii se okreu oko osovine koja zahtjeva redovito
podmazivanje (mazalicom).
Raspored priveznih konopa (shema).
Ome (thimbles) su pocinani ljebasti prsteni kojima se konopima daje odgovarajui zavoj te tite
konope ili elik-ela od pucanja i troenja na mjestima gdje se spajaju sa kukama, onjacima ili
prstenima.
Imaju oblik srca ili kruga . Srcolike se koriste za elinu a okrugle za biljnu uad.
Veliina ome odreuje se prema opsegu ueta tako da unutranji promjer d bude jednak polovici
opsega ueta O.
d=O/2
Primjer: Koji promjer treba da ima oma za ue opsega od 10 cm?
d = 10 / 2 = 5
Za ue kojemu je opseg 10 cm upotrijebit e se oma s unutranjim promjerom od 5 cm.
Kuke (hooks) slue da se njima zakvae koloturi, teret ili neki drugi predmeti. Izraene su od
kovanog elika a zatim pocinane. Mogu biti jednostavne, dvostruke, posebne i slipne.
Jednostavne kuke imaju prsten ili se povezuju da se predmet koji visi na njima ne bi otkvaio. Kuka
koja se moe okretati oko uzdune osi naziva se vrtuljnom kukom. Vrtuljna kuka spreava uvijanje
konopa ili elik-ela.
Dvostruke kuke sastoje se od dviju kuka meusobno spojenih tako da ine jednu kuku .
Posebne kuke koriste se kod teretnog ureaja za ukrcaj i iskrcaj tereta. Jeziac osigurava da pri dizanju
tereta kuka ne bi zapela o neki predmet.
Slipne kuke (slip hooks)koriste se na mjestima i za situacije gdje je potrebno kuku brzo otkvaiti npr.
kod oslobaanja morskog veza amaca za spaavanje. Podizanjem prstena kuka se sama otkvai .
Prsteni (ring bolts) slue za razna privrenja. Razliitih su oblika (okrugli, eliptini, trokutasti,
potkoviasti). Izrauju se od kovanog elika i pocinani su.
Onjaci (eye bolts) slue za privrenje ueta. Onjaci se usauju u drvo, zakivaju se ili su zavareni
na palubi ili ogradi.
Stezaljke (kartoc) (turnbuckles) se primjenjuju za natezanje ueta (najee elik-ela) i lanaca, a
sastavni su dio lashing opreme odnosno palubne opreme za osiguranje tereta i drugih predmeta na
brodu.
Stezaljka ima dva vijka s obrnutim narezima i maticu . Matica se okree polugom koja se utakne u
predvieni otvor ili posebnim kljuem. Zavijanjem ili odvijanjem matice vijci se pribliuju ili udaljuju
ime se ue natee ili poputa. Stezaljke imaju i osigura kako se matica usljed vibracija za vrijeme
plovidbe ne bi poela odvijati.
Spojne karike (kopci, gambeti) (shackles) upotrebljavaju se kod spajanja ueta ili lanaca. Izraeni su
od kovanog elika, razliitih veliina a oblika su slova D ili harfe. Svornjak kojim se karika zatvara
na kraju je narezan i probuen za umetanje osiguraa.
Veliina karike obino se iskazuje u promjeru otvora ili silom optereenja npr. 1 tonski, 5 tonski itd.
152

Spojne karike koje su sastavni dio teretnog ureaja moraju biti ispitane a maksimalno dozvoljeno
radno optereenje ugravirano je u tijelu karike. (SWL 5 T)
Oprema koja nije u upotrebi mora biti sortirana, podmazana i pohranjena na suhom mjestu u palubnim
spremama.
Neispravnu opremu treba izdvojiti, popisati i dati na servis ili rashodovati.
SIDRENI UREAJ
Sidrenje je operacija kojom se brod vee za morsko dno, a vri se sidrenim ureajem koji se sastoji od
sidra, lanca i sidrenog vitla. Sidro je privezano za lanac, a lanac za brod. Sidro se sputa u more
slobodnim padom ili sidrenim vitlom kojim se sidro i podie sa morskog dna.
SIDRA
Sidra potjeu jo od 3200 g.pr.n.e. kad se na faraonovoj grobnici pojavljuje od kamena a u obliku
kruke.
U VI st. pr.n.e. grci su napravili eljezno sidro koje se neprestano usavravalo dok nije postiglo
dananji oblik.
Sidrima se koristimo pri redovnom sidrenju na sidritu, preporua se svaki put obaranje drugog sidra.
Kod etveroveza u luci (ro-ro) koriste se oba sidra. Jednim sidrom se moemo pomoi kod manovre
veza da bi se lake okrenuli ili da sidro ima funkciju pringa i tako zaustavi brod. Sidro obaramo u
situacijama zakazivanja stroja u manovri, pri odsukivanju itd.
VRSTE SIDARA
Admiralitetsko sidro dobilo je naziv po engleskom admiralitetu koji je prvi propisao
dimenzije ovog tipa sidra.
Sastoji se od struka, krune, krakova, lopata, pane, klade s jabukama i spojne karike (kopca).
Struk je od kovanog elika, na gornjem kraju tanji a prema dolje sve deblji. Najjai je na mjestu gdje
prelazi u krakove, a taj se dio zove kruna ili kri sidra. Od krune prema van idu krakovi koji su
zavinuti prema gore inei kut sa strukom priblino 50 S unutranje strane krakovi imaju trokutaste
ploe tzv. lopate. Vrhovi krakova nazivaju se pane.Klada (motka) od kovanog elika prolazi kroz
eliptinu rupu na struku sidra neposredno ispod kopca. Na krajevima ima jabuke ili tzv. bulbe to
spreava ispadanje klade iz struka. Klada je na jednom kraju savinuta kako bi se mogla sklopiti uz
struk a uz struk se privruje zatikaem koji je osiguran laniem. Obaranjem sidra, morsko dno
najprije dodirne kruna ili jedan krak a zatim se nasloni na kladu.Kad lanac povue sidro se prevre a
daljnjim povlaenjem jedan se krak duboko zarine o morsko dno.
Admiralitetska sidra se brzoi i jako zakopaju u morsko dno pa odlino dre ali im je slaba strana to se
lanac moe zapetljati oko klade ili kraka. Najvei nedostatak je bilo samo rukovanje sidrom koje je
zbog klade i ostale potrebne opreme (sohe,koloturnici) stvaralo potekoe.
Patentna ili zglobna sidra nemaju klade to je omoguilo da se struk uvue u oka broda i tamo
osigura, a njegova upotreba bila je brza i jednostavna u svakom trenutku. Za njihov smjetaj bilo je
nuno ugraditi jake cijevi tzv. drijela.Od patentnih sidara najbolje rezultate postigli su Hallovo i
Danforthovo sidro.
Hallovo sidro sastoji se od struka, glave, osnaca (zgloba) i spojne karike.Struk je prema dolje pojaan,
a za glavu je spojen osnacem. Glava je zajedniki naziv za krunu, krakove i lopate. Struk i osnac
izraeni su od kovanog elika dok je glava od od lijevanog elika. Struk na gornjem kraju ima spojnu
kariku (kopac).Cijela glava zajedno s krakovima moe se pomicati oko osnaca (zgloba) za 43.
Nedostatak Hallova sidra je u prevrtanju i upanju sidra sa morskog dna pri okretanju broda kod
promjene smjera vjetra ili morske struje.
153

Danforthovo sidro naziva se jo i sidro s kladom. Glava sidra u donjem dijelu stvarno ima kladu koja
spreava da se sidro prevrne i isupa iz morskog dna.
Osjetljiva strana patentnih sidara su zglobovi, jer im je na tim mjestima vrstoa najslabija.
Polusidra su admiralitetska sidra bez jednog kraka. Na kruni imaju rupu za spojnu kariku koja
omoguuje sputanje sidra tako da njegov krak ide okomito na dno. Polusidra se koriste kod sidrenja
plutaa i drugih fiksnih plovnih objekata ili oznaka sigurnosti plovidbe. Prednost je to drugi krak
(poto ga nema) ne stri pa nema opasnosti da se lanci drugih brodova zapetljaju.
titna sidra imaju oblik kiobrana, a koriste ih brodovi svjetionici kad sidre na pjeanom
dnu.Zajedno sa sidrom spusti se vodena cijev kroz koju se puta voda pod pritiskom koja e napraviti
potrebnu rupu u pijesku u koju se poloi sidro a koje e zatim zatrpati pijesak uz pomo morskih struja.
Sidro vrlo dobro dri pa ga se pri naputanju sidrita esto mora ostaviti.
Vijano sidro ima oblik vijka koje se vrlo dobro ponaa na pjeanom dnu. Koristi se za stalan vez.
U sidra se jo ubrajaju:
- kotva je sidro starog porijekla s etiri kraka s lopatama,
- maak je kotva bez lopata a slui za lovljenje (pronalaenje i dizanje) izgubljenih predmeta.
PODJELA SIDARA
pramana sidra su glavna sidra na brodu a slue za redovno sidrenje. Ima ih dva a smjetena su u
drijelima broda.
- rezervno sidro je manje od pramanog, smjeteno je na najprikladnijem mjestu (posebno leite
na pramcu) , nema vlastiti lanac ve se spaja za lanac glavnog sidra,
- strujno sidro manje je od glavnih sidara, obino je smjeteno na krmi, a slui za sidrenje u
kanalima, za odsukavanje. Neki brodovi imaju na krmi takoer sidreno oko i sidreni ureaj.
- sidra za amce su mala sidra, obino patentna ili preklopna
-
LANCI
Sidra su se nekad vezivala konopima, no kako je veliina brodova neprestano rasla to su
konopi bivali sve deblji i nepraktini za rad pa su se poetkom XIX st. na brodovima poeli
upotrebljavati lanci.
Sidreni lanac je na jednom kraju uhvaen za sidro a na drugom kraju za brod, a slui za sidrenje broda
odnosno dizanje i sputanje sidra. Lanac ujedno svojom teinom omoguuje bolje leanje broda na
sidritu.
Lanci se sastoje od niza karika uvuenih jedna u drugu. Karike se izrauju od kovanog elika, a da bi
se poveala vrstoa po sredini karike se umee preka od lijevanog eljeza.
Preka spreava da se karike lanca zamrse a ujedno poveava vrstou karike do 20%.
Lanci se danas izrauju od lijevanog elika strojno, tako da izlaze ve gotvi s prekom i kalibrirani.
Kalibracija podrazumjeva da sve karike lanca moraju biti jednake. Lanci se izrauju u komadima
odreene duine, tzv uzama.
Duine uza nisu jednake u svim pomorskim zemljama. (Engleska: 27,43m, Francuska: 30m,
Italija,RH: 25m)
Jedna uza sastoji se od obinih karika a na krajevima uze nalaze se krajnje karike koje nemaju
preku.
Izmeu krajnje i obine karike nalazi se po jedna podebljana ili tzv. velika karika iji dijametar iznosi
1.1 dijametra obine karike. Dijametar krajnje karike iznosi 1.2 dijametra obine karike.
Nekad su se uze meusobno spajale kopcima ali danas se iskljuivo upotrebljavaju tzv. patentne
karike koja se moe rastaviti u dvije polovice ili tz. polukarike.(kenter)
154

Dio lanca u duini od 5 m od sidra naziva se predgon. Taj dio lanca podnosi najvea
naprezanja.Sastavni dio predgona je i tzv vrtuljna karika ili vrtuljak koji spreava uvijanje lanca kad
na sidritu vladaju promjenjivi vjetrovi i struje koje uzrokuju stalno okretanje broda na sidru.
Sidro se spaja sa lancem pomou sidrenog kopca, zatim sljedi predgon pa prva uza sve do zadnje a na
kraju je lanac na dnu lananika spojen za onjak koji se zove uglav. Na dijelu lanca koji izlazi iz
lananika umetnuta je tzv isklizna kuka koja je jedna vrsta slipne kuke a slui da se u sluaju potrebe
cijeli lanac moe ispustiti u more.
Svaki trgovaki brod ima dva glavna lanca od kojih je jedan za desno a drugi za lijevo sidro.
Broj uza lanca obino je neparan i na trgovakim brodovima ima ih 7 ili 9.
Da bi se pri obaranju sidra znalo koliko je uza (nodi) isteklo u more svaka je uza oznaena.
Prva uza oznaena je tako da je karika ispred i karika iza patentne karike ili kopca obojane u bijelo a
na preki karike se vee komad ice (jer boja moe i opasti). Druga uza oznaena je tako da su dvije
karike ispre i dvije karike iza spojne patentne karike obojane u bijelo a ica je omotana oko preke
druge po redu karike ispred i iza patentne karike.Trea uza oznaena je tako da su tri karike ispred i tri
iza patentne karike obojane u bijelo a komad ice okomotan je oko preke tree karike ispred i iza
patentne karike itd.
Vrtuljni etverokrak koristi se kad brod sidri s dva sidra a spreavaju uvijanje i zamravanje lanaca
(prebacivanje lanaca jedan preko drugog) meusobno u sluaju okretanja broda.
Postavlja se po pramcu a na njega se spajaju lanci na dijelu zavretka predgona.
Svaki sidreni lanac slae se i pohranjuje u posebnom brodskom spremitu koje se zove lananik .
Lanac je po dizanju sa morskog dna esto oneien muljem pa se moraju ukljuiti pumpe za ispiranje
lanca kako mulj ne bi napunio lananik. (lanac se pere morem iz protupoarnog sustava a regulira se
otvaranjem i zatvaranjem posebnih ventila koji se nakon pranja moraju zatvoriti jer u sluaju potrebe
za gaenjem poara sustav nee imati potreban pritisak). Obiava se sidro zadrati na povrini mora a
lanac zakoiti te voziti tako neko vrijeme radi ispiranja sidra.
Lanci ulaze u lananik kroz cijevi lananica iji otvori na palubi za vrijeme plovidbe moraju biti
zatvoreni predvienim poklopcima koji se jo dodatno i cementiraju kako se lananik ne bi punio
morem za nevremena.
Kad je brod u remontu lanci se moraju pregledati, oistiti od re, premazati i eventualno preglaviti
(okrenuti).
Ue treba propisno oznaiti.
SIDRENI UREAJ
Sidreni ureaj sastoji se od dva glavna sidra, lanca i sidrenog vitla.
Lanac svakog sidra prolazi preko steznog zapora, odakle vodi preko lananog bubnja (barbotina)
sidrenog vitla kroz palubno drijelo i lananu cijev direktno u lananik. Sidreno vitlo najee je na
elektrini ali i na hidraulini pogon. Barbotin je bubanj ali tako izliven da ima dva ljeba od kojih je
jedan ui, kojim prolaze vertikalne karike, i drugi iri i rebrast kojim prolaze horizontalne karike.
Barbotin svojim okretanjem podie (vue) ili sputa lanac. Barbotini su dobili naziv po svom
izumitelju francuskom kapetanu Barbotenu.
SIDRENA DRIJELA
Sidra su uvuena u drijela broda kroz sidrena oka, a krakovi su im prislonjeni uz oplatu
pramca te tako ostaju smjetena za vrijeme plovidbe.
Sidreno drijelo je jaka elina cijev koja na palubi zavrava rubom u obliku prstena tj.sidrenim oima.
Sidrena drijela slue za voenje lanca ali je i oslonac lancu dok je brod usidren.
155

U sidrenim drijelima nalaze se otvori za dovod mora pod pritiskom (protupoarna pumpa) za
ispiranje lanca i sidra.
Promjer drijela je takav da omoguuje prolaz trostrukog lanca.
ZAPORI LANCA
Lanac se moe zakoiti na sidrenom vitlu ali kako bi time sidreno vitlo bilo izloeno znatnom
optereenju, izmeu sidrenog drijela i sidrenog vitla postavljaju se zapori (stoperi) koji preuzimaju
optereenje sidrenog lanca.
Najpoznatiji su Wardillov i Brownov zapor.
Wardillov zapor sastoji se od kanda koje pomou vijka vrsto steu lanac u leaju. Polukruni okvir
ne dozvoljava da lanac iskoi iz leita za vrijeme obaranja sidra.
Sidrenim vitlom se sidro ne moe u potpunosti pritegnuti pa usljed valjanja i posrtanja broda moe
doi do oteenja pramane oplate. Da se to ne bi dogodilo sidro (sidreni lanac) se dodatno pritegne
stezaljkom iji je jedan kraj postavljena ispred zapora a drugi (kuka) je uhvaen zua lanac.
Pritezanjem stezaljke pritee se lanac a time i sidro.
Brodovi koji nemaju zapora uope, lanac se osigurava manjim lancem ili elik-elom tako da se lanac
uhvati na mjestu gdje neposredno izlazi iz palubnog drijela a zatim se hvata za oka u neposrednoj
blizini zavarena na palubi (za tu svrhu). To se osiguranje sastoji od kopaca, lanaca (elik-ela,
abica) , stezaljke, slipne kuke, i oka zavarenih na palubi. Ulogu zapora tada vri slipna kuka a
pritezanje lanca vri se stezaljkom.
Treba izbjegavati osiguravanje elil-elima jer ako je hitno lanci se nee moi brzo osloboditi zapora.
Brownov zapor je suvremenije izrade a sastoji se od kola preko kojeg ide lanac. Kolo smanjuje otpor
trenja jer lanac pri sputanju ne strue o tijelo zapora a time se lanac manje troi..
Lanac se od pada u more osigurava zatikaem. Sidro se pritegne uz pomo kuke koja se nalazi na kraju
svornjaka s navojem i maticom, elik-ela koje se provue kroz jednu kariku lanca i maticom ijim
pritezanjem se natee lanac i sidro.
SIDRENA VITLA
Sidrena vitla su ureaji kojima se sputaju i diu sidra. Vitla su kombinirana za rad sa sidrenim
bubnjevima (barbotinima) odnosno za rad s bubnjevima za vez broda. Posebnim mehanizmom se
barbotini ukljuuju u sustav odnosno iskljuuju iz sustava (ingranivanje)
Mogue je istovremeno dizanje sidra i uvitlavanje veznog konopa (uvitlavanje konopa je sporije nego
da su barbotini iskljueni iz sustava).
Sidro se moe sputati koristei pogon i tada se obino spusti do povrine mora i tu se zakoi
konicom.
Nakon toga se barbotin iskljui iz pogona (dezgranivanje) a otputanjem konice sidro se obara
slobodnim padom. Ovo vrijedi i kad se sidro obara direktno iz oka.
Vitla mogu biti parna, elektrina i hidraulina.
Elektrino vitlo sastoji se od elektromotora, reduktora, barbotina, konice barbotina,, bubnjeva,
konice bubnjeva te spojke za iskljuivanje i ukljuivanje barbotina u sustav.
156

BRODSKA VITLA
VITLA ZA UKRCAJ TERETA I RUKOVANJE NJIMA
Vitla su pomoni strojevi na palubi, a slue za ukrcaj i iskrcaj tereta. Sastoje se od dva dijela,
pogonskog i mehanikog. Pogonski dio je razliit ovisno o vrsti pogona pa razlikujemo parna, motorna
(hidraulina) i elektrina, a postoji i kombinacija elektino hidraulinog vitla.
Mehaniki dio je uglavnom jednak za sva vitla bez obzira na pogon a sastoji se od bubnja, glava,
zupanika, kopa, konica i drugih elemenata.
Parna vitla rade na principu putanja pare u vitlo preko ventila ime se daje vitlu vea ili manja
brzina.
Stroj pokree osovinu na kojoj se nalaze zupanici. Oni se pomou kopi mogu ukopati i iskopati te
tako podesiti bre ili sporije okretanje bubnja te istovremenog okretanja glavi. Kad se bubanj okree
sporije on je podeen za dizanje teih tereta a kad se okree bre tada nije u funkciji da podie teke
terete. Inae na bubanj se namotava podiga (elik-elo) kojim se podie ili sputa teret, a glave
bubnja (mogu biti dvostruke) slue za pritezanje broda kod priveza ili za ukrcaj i iskrcaj lakih
predmeta gdje kao podiga tereta koristimo konop.
Glave slue i za otvaranje brodskih skladita iji su poklopci tipa McGregor, ali tada se kao podiga
koristi elik-elo. Bubanj je opskrbljen konicom kojom se usporava (zaustavlja) sputanje tereta.
Motorna vitla za pogon koriste motor a rad se regulira dotokom goriva. Hod se mijenja uz pomo
kope.
Mehaniki dio je isti kao i kod parnog vitla.
Elektrina vitla za pogon koriste struju elektromotora koji pokree vitla tako to se ruicom za
upravljanje djeluje na otpornike koji putaju jau ili slabiju struju dajui tako vitlu veu ili manju
brzinu.
SIDRENA VITLA (ponavljanje lekcije sidreni ureaj)
Sidrena vitla su ureaji kojima se sputaju i diu sidra. Vitla su kombinirana za rad sa sidrenim
bubnjevima (barbotinima) odnosno za rad s bubnjevima za vez broda. Posebnim mehanizmom se
barbotini ukljuuju u sustav odnosno iskljuuju iz sustava (ingranivanje)
Mogue je istovremeno dizanje sidra i uvitlavanje veznog konopa (uvitlavanje konopa je sporije nego
da su barbotini iskljueni iz sustava).
Sidro se moe sputati koristei pogon i tada se obino spusti do povrine mora i tu se zakoi
konicom.
Nakon toga se barbotin iskljui iz pogona (dezgranivanje) a otputanjem konice sidro se obara
slobodnim padom. Ovo vrijedi i kad se sidro obara direktno iz oka.
Vitla mogu biti parna, elektrina i hidraulina.
Elektrino vitlo sastoji se od elektromotora, reduktora, barbotina, konice barbotina,, bubnjeva,
konice bubnjeva te spojke za iskljuivanje i ukljuivanje barbotina u sustav.
157
PRITEZNA VITLA
Priteznim vitlima se brod za vrijeme manevra priveza ili odveza povlai konopima.
Pramac se povlai sidrenim vitlom koje ima funkciju i priteznog vitla kad su barbotini iskljueni iz
sustava.
Krma se povlai vitlom odnosno glavom bubnja vitla dizalice tereta ili postoji posebno pritezno vitlo
namjenjeno iskljuivo za privez broda.
Da bi se konopi mogli uvitlavati glava vitla mora biti u liniji voica konopa. Stoga na krmi , ako se za
privez koristi vitlo za teret, osovine moraju biti dovoljno dugake kako bi glave bile u liniji ili barem
blizu linije voica ali se u tom sluaju jo na putu iz voica do vitla za pravilan hod konopa postavljaju
tzv. bituncini.
Kako ovaj nain koritenja teretnog vitla za potrebe priveza zbog dugakih osovina zauzima mnogo
prostora, to se na na lijevoj i desnoj strani krme ugrauju pritezna vitla s dvostrukim glavama pa se u
manovri mogu istovremeno natezati npr. krmeni konop i krmeni pring s time da se jedan od
navedenih konopa namakne odozdo a drugi odozgo budui da dolaze na glave iz suprotnih smjerova a
obje glave se okreu u istom smjeru.
Kad nateemo oba krmena konopa oba se namaknu ili odozgo ili odozdo ovisno o smjeru vrtnje glava
vitla.
Kod pritezanja konopa treba paziti da konopi ne zagrizu a treba ih sprovest preko bitvi (ako su bitve na
putu od voica do vitla) ili to blie bitvi na najpodesniji nain kako bi nakon pritezanja i bocivanja na
najbri i najlaki nain prebacili konop sa glave vitla na bitve. Ovdje dolazi do izraaja iskustvo
mornara.
OSTALA BRODSKA VITLA
U ostala brodska vitla moemo ubrojiti vitla dizalica za manje terete (provison crane), vitla dizalica
splavi za spaavanje odnosno vitla kojima se sputaju i diu amci za spaavanje. Tu su i mala vitla za
podizanje i sputanje brodske skale (siz). Neka vitla (na roro brodovima) slue za sputanje i podizanje
brodske rampe.
SNAST TRGOVAKOG BRODA
JARBOLI
Jarbol je na jedrenjacima bio najvaniji dio opreme jer su nosili jedra koja su prenosila pogonsku
snagu vjetra na brod.
Suvremenim brodovima na mehaniki pogon jarboli su dio teretnog ureaja a slue za privrivanje
samarica, postavljanje navigacijskih svjetala i oznaka, postavljanje antena elektronikih ureaja. Na
nekim trgovakim brodovima klasini jarboli su isezli (bulk carieri, kontejnerski brodovi, tankeri) ali
glavni jarbol koji se nalazi iznad komandnog mosta zadran je na svim brodovima. Isto tako zadran je
i prednji jarbol koji se nalazi na katelu, a koji kao i glavni nosi navigacijska svjetla, antene
elektronikih ureaja, palubnu rasvjetu, koaru za osmatranje, sustav komunikacije itd.
158
Slika: Glavni jarbol na komandnom mostu

Glavna naprezanja jarbola uzrokuju brodske samarice ija duina ovisi o irini broda jer ona mora biti
dovoljno dugaka da prihvati teret izvan broda. Zbog toga konstrukcija jarbola ovisi i o nosivosti
samarice.
Klasini trgovaki brodovi za prijevoz generalnog tereta redovito ima vie jarbola. Obino je jarbol
smjeten izmeu dvaju brodskih skladita.
Jarbol se sastoji od debla i nastavka
Deblo je donji dio jarbola a izraeno je od elinih cijevi ili limova savijenih o obiku cilindra ( na
drvenim brodovima oni su od drveta.) Deblo je pojaano na djelovima gdje prolazi kroz palubu
palubne kuice (trijema) te na gornjem djelu gdje se nalaze glavina i veliki prsten odnosno gdje
zapoinje nastavak jarbola.
Glavina je izraena od uglovnica i limova, nalazi se na gornjem kraju debla a za nju se privruju
koloturi kojima se diu i sputaju samarice. Na prstenu je zavaren odreeni broj onjaka za koje se
privruju puta i leta kojima se jarbolu daje potrebna stabilnost. Puta rade po poprenoj osi a leta po
uzdunoj osi broda. Zapuci su puta koja uvruju nastavak.Puta, zapuci i leta su jaka elik ela koja
na kraju imaju upletku i omu a za jarbol su privrena spojnom karikom. Na drugom kraju
privrena su spojnim karikama za onjake na palubi. Onjacima prethode stezaljke kako bi se puta i
leta mogla jednakomjerno nategnuti i time dati jarbolu stabilnost i vrstou.
Gornja leta (idu od nastavka) su redovito tanja a ono koje ide prema krmi naziva se jo i signalno leto
jer se na njega privruju koloturi signalnih uzica.
Za penjanje na jarbol ugrauju se eline stepenice uza samo deblo jarbola. Na dvije treine visine
nastavka nalazi se kri koji slui za dizanje signala. (kugle,stoci) i zastava.
Konstrukcija krmenog jarbola je neto jednostavnija, npr nije nuno da ima kri.
Bipod jarboli izraeni su od elinih limova u obliku obrnutog slova V. Konstrukcijom ovakvih
jarbola postignuta je eljena vrstoa, a samim oblikom jarbola postignuto je i to da nisu potrebna leta
i puta kao dodatno pojaanje.
Na vrhu bipoda izvedena je glavina ili kri iznad kojeg se izdie nastavak.
Za bipod jarbole privruju (uglavljuju) se samarice za rad s teretom. U podnoju tj. na palubi trijema
nalaze se vitla za rukovanje teretnim ureajem.
159

Teretni stupovi zamjenjuju klasini jarbol. Grade se tako da se po dva teretna stupa pri vrhu poveu
mosnom konstrukcijom u ijoj sredini se izdie nastavak u obliku kratkog jarbola koji uglavnom slui
za navigacijska svjetla. Na teretne stupove ugrauje se i palubna rasvjeta. Montiraju se samarice a u
podnoju tj na palubi trijema nalaze se vitla za rad s samaricama (rukovanje teretnim ureajem).
Teretni stupovi su sastavni dio teretnog ureaja.
Slika: Teretni stup na brodu '' Mirna''

TERETNI UREAJ
Teretni ureaj trgovakog broda slui za ukrcavanje i iskrcavanje tereta.
Sastavni djelovi teretnog ureaja su jarboli ili teretni stupovi, samarice koje su za nj privrene i
teretna vitla za podizanje i sputanje tereta.
SAMARICA
Sastavni djelovi samarice su deblo samarice, podiza tereta, klobunica (podiza samarice) te
brkovi i osigurai samarice.
Deblo samarice je elina cijev okrugla profila iji se promjer prema krajevima neto smanjuje.Gornji
dio debla samarice naziva se glava a na njoj se nalazi elini obru sa onjacima (etiri). Na gornji
onjak privren je kolotur klobunice (podiga samarice), na donji onjak privren je kolotur
podigaa tereta, a za bone onjake privreni su brkovi samarice i osigurai..
Donji kraj debla samarice naziva se peta samarice. Peta je spojena za jarbol pomou univerzalnog
zgloba koji omoguuje da se samarica podie uvis ali i kree horizontalno (lijevo, desno).Jarboli su na
djelu gdje je peta samarice posebno pojaani.
Podiza tereta sastoji se iz koloturnika s tegljem od elik-ela i njime se podie i sputa teret.
Klobunica (podiga samarice) sastoji se iz koloturnika klobunice (donji na samarici, a gornji na
jarbolu), elik-ela i vitla klobunice.
Klobunicom se glava samarice podeava po visini u vertikalnom smislu.Daje joj se potreban nagib.
Brkovi (sinjaleti) su kombinacija uadi i kolotura (gornji i donji kolotur i tegalj) a slue za pomicanje i
podeavanje samarice u horizontalnom smislu tj. pomicanje lijevo i desno kako bi podiga tereta
nesmetano mogao podizati i sputati teret sa i na obalu.
Osigurai (riforci) su kombinacija elik-ela i lanaca. Kad se samarica eli zakrenuti za neki kut ona
se uz pomo brkova zakrene malo vie kako bi se mogao podesiti osigura a onda se brkovi popuste da
160

osigurai dou u napeti poloaj odnosno da preuzmu optereenje pri radu samarice. Brkovi se takoer
nategnu i veu za tzv. kljunaste bitve na ogradi palube.
Vitlom samarice (teretno vitlo) podie se i sputa teret odnosno zadrava teret na eljenoj visini. Vitlo
ima bubanj na koji se namotava podiga tereta. Vitlo moe imati elektrini, hidraulini ili kombinirani
pogon.
Po zavretku ukrcaja ili iskrcaja, a prije odlaska broda samarice se moraju spustiti i osigurati u svojim
leitima (kacama). Kuke podigaa tereta zakvae se za predviene onjake na palubi a podiga se
vitlom nategne.
Brkovi i osigurai skidaju se sa radnih pozicija i osiguravaju na za to predvienim mjestima.
OPTEREENJE SAMARICE
Svaka samarica ima doputeno radno optereenje (SWL- safe working load) kojim se
samarica moe opteretiti pri radu.
Osim doputenog radnog optereenja postoji i pokusno optereenje samarice i njene opreme.
Pokusno optereenje uvjek je vee od radnog. Za neku opremu teretnog ureaja (elik-ela, lanci)
primjenjuje se prekidno optereenje.
SWL je upisan na dinjem djelu debla samarice.
REGISTAR TERETNOG UREAJA
Registar teretnog ureaja (Cargo gear register) je dokument koji mora imati svaki brod
Hrvatske nacionalnosti.
Hrvatski registar brodova mora svakom brodu koji ima ispitane teretne ureaje izdati Registar teretnog
ureaja.
Registar teretnog ureaja ima formu knjiice i mora sadravati:
- ime, luku upisa i BT, naziv i sjedite brodara odnosno brodovlasnika,
- opis, smjetaj i oznaku opreme koja je pregledana i ispitana,
- svjedodbe o izvrenim pregledima teretnog ureaja,
- datum i potpis osobe koja je obavila pregled odnosno ispitivanje.
PREGLEDI TERETNOG UREAJA
Hrvatski registar brodova obavlja periodine preglede koji mogu biti redovni i posebni.
Redovni pregledi obavljaju se svake godine a vizualnog su karaktera. Svrha vizualnog pregleda je da
se otkriju eventualna oteenja ili istroenost teretnog ureaja i njegove opreme.
Posebni pregledi obavljaju se svake etiri godine a on obuhvaa iscrpan pregled svih dijelova i
opreme teretnog ureaja. Sva skidljiva oprema se skida, rastavlja i pregledava te podvrgava pokusnom
optereenju i nakon toga ponovo pregledava.Sve djelove za koje se utvrdi istroenost vie od 10%
treba zamjeniti novima.
Rezultat pregleda potvruje ovlatena osoba HRB-a svojim potpisom na odgaovarajuoj stranici
registra teretnog ureaja. Kontrolu registra teretnog ureaja i pripadajuih svjedodbi obavljaju
inspektori sigurnosti plovidbe pri Lukim kapetanijama.
161
5.2. Oprema za spaavanje

Razlikujemo tzv. brodicu za prikupljanje (rescue boat) i brzu brodicu za prikupljanje (Fast
rescue boat).
Odredbama SOLAS konvencije, brza brodica za prikupljanje obvezna je na putnikim ro ro brodovima.
Ona sadri trolanu posadu koja po STCW konvenciji mora biti osposobljena za rukovanje brzom
spasilakom brodicom.
Brza spasilaka brodica postie brzine vee od 20 v.
Ostala obiljeja ne odskau od klasine spasilake brodice.
Slika : Spasilaka brodica

Spasilaku brodicu mora posjedovati svaki brod za smjetaj najmanje 5 osoba u sjedeem i jednu
osobu u leeem poloaju.
Ovi amci su dimenzija od 4 do 8 m, a svojim manevarskim sposobnostima omoguuje sigurno i brzo
spaavanje ljudi kad to nije mogue uiniti amcima za spaavanje.
Spasilaki amci odlikuju se vrstom konstrukcijom a izgraeni su najee kao kombinacija
plastinog dna i pneumatskih komora.
Komore su podjeljene u najmanje pet odvojenih potkomora tako da se plovnost ne poremeti u sluaju
oteenja. Svaka komora opremljena je bespovratnim ventilom.
Zbog male duine i malog nadvoa, pramani dio brodice mora imati uzvoj ili pokrov u duini 15% od
cijele duine brodice.
Svaki spasilaki amac mora biti u stanju brzo i sigurno manevrirati pa se ugrauju unutranji ili
vanjski (benzinski) motori veih snaga (do 250 kw) ime razvijaju brzinu i do 35 v .
Spremnici goriva moraju biti posebno izolirani i zatieni od poara ili eksplozije.
Moe se ugraditi i mlazni pogon.
Ovi amci moraju biti u mogunosti sigurno tegliti potpuno nakrcanu splav.
Grade se amci otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa.
Za sputanje i podizanje brodice slue namjenske dizalice koje se nerjetko isporuuju sa brodicom.
Takve dizalice moraju omoguiti sputanje brodice unutar 5 minuta vremena.
Osnovna je namjena ovakvog amca brzo i sigurno prikupljanje ljudi iz mora.
Zbog toga ove brodice imaju sljedee karakteristike:
-
lagano rukovanje, brzo sputanje i podizanje iz mora (namjenske dizalice)

dobre manevarske sposobnosti
162

-
malo nadvoe (radi lakeg podizanja ljudi iz mora)

pogon, jednostavan za rukovanje i odravanje (obino je to vanbrodski benzinski motor)
otpornost na atmosferlije
Rasporedom za uzbunu utvreno je koji lanovi posade na brodu rukuju spasilakom brodicom
odnosno brzom spasilakom brodicom, za sluaj situacije "ovjek u moru".
Posada mora izvoditi propisane vjebe brodicom koje su propisane SOLAS-om.
Potrebno je redovito odravanje brodice, a naroito ureaja (dizalice) za sputanje, pogonskog stroja te
kontrola inventara brodice.
Oprema brodice sadri:
- zavlano sidro
- pribor za prvu pomo
- radar reflektor
- ue za tegljenje due od 50 m
- dva plutajua konopca dua od 30 m
- najmanje dva termozatitna odjela
- prijenosni aparat za gaenje poara
- kompas sa osvjetljenjem
- vodootpornu el.svjetiljku za odailjanje signala Morse
- reflektor za nono traganje
- naprava za davanje zvunih signala
- privezaljka privrena na pramcu sa mehanizmom za oslobaanje
- prva pomo
- vesla i aklju
- runu pumpu
Sva oprema mora biti spremljena i privrena u vodonepropusnim prostorima te ne smije smetati
posadi za vrijeme plovidbe i spaavanja.
STCW konvencijom se svi lanovi posade obvezuju osposobiti za rukovanje spasilakom i brzom
spasilakom brodicom. (D-17 i D-18).
5.3.
Oprema za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, naini ukrcavanja i iskrcavanja

tereta
PLAN TERETA, UKRCAJ, ISKRCAJ, TERMINALI

MATINI BRODOVI- povezuju kontinente, 3000 TEU i vie, plan broda sastavljaju supercargo
krcatelja, koji su u svakom momentu multimedijalno povezani sa centralom i brodom. (sastavljanje
plana tereta za vie od 3000 teu po dolasku broda u luku znailo bi gubljenje vremena)
Tokom plovidbe brod dobije preliminarni plan krcanja, koji nakon verifikacije (aproval) tj
kompjutorske obrade asnika dobiva zeleno svjetlo.
Verifikacija: - provjera stabiliteta, trima, gaza
- provjera optereenja i naprezanja brodske konstrukcije te stacking weight-optereenje
palube po
jednom kontejnerskom mjestusmjetaj (kompatibilnost) kontejnera sa
opasnim teretima ( IMDG code)
163

- smjetaj kontejnera s vangabaritnim mjerama tereta odnosno HC kontejnera
- smjetaj frigo kontejnera (prikljuak na e.l.)
- teina kontejnera mogunost / nemogunost koritenja vlastitih dizalica, stacking
weights.
Ukoliko asnik utvrdi kakav nedostatak duan je obavjestiti zapovjednika kako bi se do dolaska
broda u luku popravili nedostaci na planu a o tome moraju biti obavjeteni i svi sudionici u
pomorskom prijevozu. Kad se prihvate primjedbe i sugestije broda mogue je izraditi konaan plan
ukrcaja.
Kod ovakvih brodova rijetko se dogodi kakva promjena vezana za boking pa se u principu krca prema
dogovorenom planu.
UKRCAJ / ISKRCAJ KONTEJNERA

Brodovi matice obino nemaju vlastite dizalice pa se ukrcaj / iskrcaj vri obalnim dizalicama tzv
grujamaopremljenim tzv 20/40 stopnim spraiderima. Tu je i ostala luka mehanizacija za
manipulaciju kontejnerima.
Manji brodovi tzv feeder service brodovi razvoze kontejnere povezujui glavne svjetske terminale sa
lokalnim (regionalnim) terminalima odnosno lokalni terminal sa manjim lukama.
Ovi brodovi su kapaciteta do oko 1000 teu-a, obino opremljeni vlastitim dizalicama. Brodovi na
putovanju imaju i po desetak ukrcajno/iskrcajnih luka pa je nepohodno na vrijeme a na temelju
booking liste (telex) sastaviti preliminarni plan.
esto se desi da konaan plan nije mogue napraviti do same partence jer se boking lista stalno mjenja
(dodatni kontejneri, kanceliranje kontejnera, ekanje kontejnera)
Treba biti oprezan kad je teina nepoznata, pa sigurnosti radi uzimamo u proraun max teinu.
Sistemno teite nakrcanog kontejnera sa teim teretom obino je nie od proraunskog to nam
donekle ide u prilog. Brodske su dizalice podeene tako da izbace u sluaju overweighta, a nerjetko
imaju i ugraenu vagu. Kontejneri se krcaju elikelima (4 kom) sa kukama koje se kae s unutarnje
strane kontejnera ili je brod opremljen tzv mehanikim spraiderom koji se kai direkto na kuku
dizalice, locking / unlocking se obavlja runo.
Kako se kod feeder brodova tokom jednog putovanja mora izmanipulirati velik broj kontejnera u vie
luka este su situacije da se neki kontejner privremeno ukrca na jednu poziciju pa se u sljedeim
lukama preslae (shifting brod-brod, brod-obala-brod)
asnici prate tok ukrcaja vodei rauna o: - predvienom smjetaju kontejnera osobito opasnih i
specijalnih tereta.
- smanjiti shifting kontejnera na najmanju moguu mjeru
(trokovi)
- eventualnom ukrcaju oteenog kontejnera ili oteenja pri
samom ukrcaju
- sastavljaju Container damage report(primjedba u
manifestu)
- uvid u stabilitet, naprezanja , nagib i gaz broda svakom
momentu (balast)
- kontroliraju ispravan lashing (osiguravanje) kontejnera
- kontroliraju postojanost blombe ( osoba na obali ili brodu)
primjedba se stavlja u manifest.
Kontejner koji sadri opasan teret, mora biti oznaen propisanim naljepnicama u skladu sa IMDG
kodom.
164

Naljepnice se postavljaju na bone strane, prednju i stranju stranu te na gornju stranu.
Ovisno o raspoloivom broju tj. koliini kontejnera za ukrcaj te njihovim teinama i destinacijama,
kontejneri se slau po sistemu jedan 40' na dva 20' , osobito u zadnjem redu po visini, kako bi se
dobila kompaktna cjelina.
Kontejneri se slau uvijek s vratima prema krmi.
Brod nee isploviti dok i zadnji kontejner nije propisno osiguran- nepohodna meusobna
komunikacija zapovjednitva za vrijeme krcanja osobito pred zavretak krcanja (stroj, agent, pilot)
Na partenci se printa konaan plan tereta sa stanjem tankova, gazom, momentima naprezanja, MoG,
koji se alje u sljedeu luku. Plan tereta mora biti razumljiv i slikovit. U kontejnersko mjesto upisuje
se broj kontejnera, tip, teina i ukrcajna odnosno odredina luka.
Za kontejnerski brod preporua se manji MoG tj izbjei prestabilan brod kako bi period valjanja bio
dui a na taj nain manja su naprezanja a teret sigurniji.
KONTEJNERSKI I RO-RO BRODOVI
Prijevoz tereta ovim brodovima spada u grupu integralnog transporta robe. Svrha integralnog
transporta (door to door) je ubrzati manipulaciju teretom tj krcanje tereta u standardizirane jedinice
(kontejnere, trailere) kako bi se on mogao prevesti kopnenim, morskim ili zranim putem.
Prednosti prijevoza tereta kontejnerima:
- bra manipulacija (ukrcaj na brod, iskrcaj sa broda), krai boravak broda u luci
- prevoze se sve vrste tereta (generalni, rasuti, tekui, rashlaeni, plinoviti, komadni teret itd)
Nedostaci kontejnerskog prijevoza:
- smanjen korisni skladini prostor
- vraanje praznih kontejnera
- odravanje kontejnera
Kontejneri su obino u vlasnitvu brodara ili krcatelja ali mogu biti u vlasnitvu eljeznikog ili
cestovnog prijevoznika te iznajmljeni za odreeno putovanje ili na odreeno vrijeme.
Gradnju kontejnera nadziru te ispituju klasifikacijski zavodi koji zatim izdaju svjedobu o ispitivanju
prototipa kontejnera (Certificate of testing of the container).
Kontejneri se grade prema ISO standardima i moraju zadovoljavati sljedee uvjete:
- propisane dimenzije
- okovi za dizanje u svih osam uglova
- utori za rad viljukarom
- nepropusna vrata
- propisne oznake
Oznaka sadri: vlasnika kontejnera sa serijskim brojem, ukupnu max teinu, teinu praznog kontejnera,
vanjske dimenzije, oznaku tipa ( open top, flat rack, flat bed, itd)
KLASIFIKACIJA KONTEJNERA
1.Prema namjeni:univerzalni i specijalni
2.Prema materijalu izrade: elini, aluminijski, legure aluminija itd
3.Prema dimenzijama i korisnoj nosivosti ( 20= 6x2.4x2.4m(20'x8'x8'), Bruto 24T
40=12x2.4x2.4m,Bruto 30T high cube= h=2.6m(8'6''))
165

4.Prema konstrukciji: sklopivi, nesklopivi
5.Prema vrsti robe koja se prevozi:
- univerzalni zatvoreni kont.sa vratima za prijevoz komadne i paletizirane robe
- open top kontejner sa ceradom ili bez, sa vratima (za razne proizvode koji su otporni na
atmosferlije)
- kontejner sa krovom koji se moe otvarati i vratima (pakovana i rasuta roba)
- tanktainer za prijevoz tekuina i plina u tekuem stanju (LNG, LPG)flatrack kontejner sa niskim
stranicama ili samo frontalnim stranicama (kamioni, automobili)
- refer frigo kontejner za prijevoz rashlaenog ili smrznutog tereta (el ili dizel pogon)
- flatbed kontejner platforma za prijevoz vangabaritnih tereta :
1.Overlenght cargo: teret ija je duina vea od duine kontejnera
2.Overhigh cargo:ukupna visina tereta vea od visine kontejnera (obino se slae u zadnji red, ovisno
o teini)
3.Overwidth cargo:ukupna irina vea od irine kontejnera (obino se mora izgubiti nekoliko
kontejnerskih mjesta)
4.Overweight cargo: ukupna teina vea od maksimalne dozvoljene 20 ili 40 stopnog kontejnera ili
vea od max dozvoljene u cestovnom odnosno eljeznikom prometu.
TETE NA KONTEJNERIMA U POMORSKOM TRANSPORTU
tete mogu nastupiti usljed nepaljivog rukovanja prilikom ukrcaja/iskrcaja, te usljed
nevremena tokom plovidbe.
Totalno oteenje (total loss) ne dozvoljava se daljnja upotreba
Ogrebotine,udubljenja, ulegnua, iskrivljenja povlai se iz prometa ukoliko je znaajno smanjena
korisna nosivost
Za asnike je vano sainiti odnosno popuniti formular Container damage report koji se predaje
putem agenta brodaru, krcatelju odnosno vlasniku kontejnera a na temelju ega e se kontejner
podvrgnuti pregledu klasifikacijskog drutva i eventualno povui iz prometa ili prosljediti na popravak.
Po zavretku ukrcaja asnik unosi primjedbu u listu manifesta tereta (pored broja kontejnera), a
Container damage report mora potpisati i krcatelj ili agent u njegovo ime.
KARAKTERISTIKE I VRSTE KONTEJNERSKIH I RO RO BRODOVA

Kontejnerski brod odlikuju jaki uzduni i popreni elementi a kod roro broda naglaena je
uzduna vrstoa.
Prostor predvien za ukrcaj kontejnera mora se uskladiti sa konstruktivnim zahtjevima za uzdunu i
poprenu vrstou.
Tipovi kontejnerskih brodova su:
- tip za vertikalni ukrcaj full container ship s elijama ili vodilicama (matice), semi-container kao
kombinacija, feeder manji brodovi za razvoz
- tip za horizontalni ukrcaj (ro ro).
166

Kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama
Optereenje ukrcanih kontejnera po vertikali prenosi se direktno na dvodno a na vertikalne vodilice se
prenose poreni momenti kod valjanja broda.
Vodilice su uglovnice koje ine sastavni konstruktivni dio broda. Poklopci skladita su pontonskog
tipa a diu se mosnom brodskom dizalicom. Obino duina jednog pontona odgovara duini jednog
40 kontejnera (bay) a irina polovici broja vodilica, odnosno broja horizontalno sloenih kontejnera.
Brod za horizontalno ukrcavanje (ro ro)
Kontejneri se krcaju u garau ili na palubu. Kroz garana vrata preko rampe kontejneri se krcaju
viljukarom u poprenom smjeru, a na palubu takoer preko (druge) rampe viljukarom ili obalnom
dizalicom koja ima mogunost okretanja kontejnera za 90.Ovi brodovi imaju svoja obino dva
viljukara i nisu ovisni o dizalicama a uz kontejnere prevoze i drugi ro-ro teret.
Konstrukcija (irina) ovakvog tipa broda uvjetovana je brojem kontejnera postavljenih popreno.
Kontejnerski brod u prolazu Panamskim kanalom
PRIVRIVANJE I OSIGURANJE TERETA (LASHING)
Teret vangabaritnih dimenzija ve prije ukrcaja na brod mora biti propisno privren za
kontejner inei jednu cjelinu. Povezivanje u vrstu cjelinu vri se pomou elikela, lanaca, konopa,
pa i zavarivanjem.
asnik je duan pregledati takav kontejner te ukoliko smatra da teret nije sigurno privren moe
odbiti ukrcaj takvog kontejnera na brod. Krcatelj odgovara za propisno sloen i osiguran teret unutar
kontejnera .
Prvi asnik i voa palube odgovorni su za lashing tereta. Vodi se evidencija inventara lashing opreme
na brodu, tzv. "List of lashing equipment".
167

Sva lashing oprema mora imati atest od klasifikacijskog zavoda ili ovlatenog proizvoaa. Oteena
oprema se izdvaja i alje na popravak ili rashoduje. Opremu je potrebno odravati u skladu sa SMSom kompanije odnosno djelom SMS-a koji govori o odravanju broda i opreme te voenju zapisa.
Nekoritenu lashing opremu potrebno je konzervirati i uskladititi van atmosferskih utjecaja i utjecaja
mora.
Na fullcontainer brodovima sa fiksnim vodilicama u skladitu, privrivanje je nepotrebno, na
semicontainer brodovima privrivanje je obvezatno u skladitima a pogotovo i na palubi. Svrha je
privrenja povezivanje kontejnera u jednu vrstu i sigurnu cjelinu.
SUSTAVI POVEZIVANJA KONTEJNERA po vertikali
Twistlocking metoda povezivanja pomou zakretnih zatvaraa tzv twistlockera, postavljaju

se na svaki ugao kontejnera a na njih sjeda po vertikali sljedei kontejner, twistlocker se onda
zakljuava zakretanjem ruice (lijevi desni) bazini twistlocker je onaj koji se postavi na dno skladita.
Najbolje je na brodu imati jednu vrstu twistlockera (sve desnozakljuavajue ili lijevozakljuavajue)
da se sprijei dovoenje posade i ljudi na terminalu u zabludu te sprijei njihovo oteivanje prilikom
iskrcavanja.Ukolio se pak dvojni twistlockeri ne mogu izbjei tada ih je najbolje prikladno oznaiti ili
primjenjivati na jednom bayu.
Kontejneri se dodatno privruju motkama ili lancima koji se vezuju za fiksne toke na palubi broda
(2.ili 3.red).
Stacking metoda pomou noseih konusa (stacking cones) gdje se konus postavlja izmeu dva
kontejnera po vertikali ali kako nema mogunost zakljuavanja svaki red kontejnera se obavezno
dodatno osigurava za baznu toku na palubi pomou lanaca, motki ili ellik ela. Ova je metoda
prihvatljivija za skladita jer je manje sigurna dok na palubi treba izgubiti vie vremena i potrebno je
vie materijala.
Kontejneri se za palubu dodatno povezuju morskim vezom odnosno lashingom kojeg ini kombinacija
lanaca, ipki te stezaljki.
SUSTAV HORIZONTALNOG POVEZIVANJA KONTEJNERA
Mostovi za kontejnere (bridge fittings) naprave koje slue za meusobno povezivanje
najviih redova kontejnera (zadnji red) po horizontali po sustavu kontejner kontejner i to u
poprenom i uzdunom smislu te kontejner- brod.
Postoji vie izvedbi mostova a razlikuju se i po nainu pritezanja:
- konvencionalni most za povezivanje kontejner-brod
- most za povezivanje kontejner-kontejner
- zglobni most za povezivanje kontejner-kontejner (nejednake visine)
OSTALI SUSTAVI POVEZIVANJA
Pod ostalim sustavima povezivanja i osiguravanja podrazumjevamo kombiniranje svih
raspoloivih tehnikih sredstava na brodu pogodnih za osiguranje kontejnera.
Npr situacija u zadnjem redu standarni kontejner-HC container- stand.- HC. Povezivanje se vri
lancima ili elik elima u kombinaciji sa stezaima (kartocima)
Kontejneri se za bazne elemente povezuju uvijek u kri.
168

PRIVRIVANJE RO RO TERETA
Budui se radi o teretu na kotaima osiguranje zahtjeva posebnu panju i umjenost te nadasve
iskustvo posade.
Tehnika sredstva koja se koriste su lanci s kukama odnosno elephant foot profil na drugom kraju,
stezai, elik ela, kad se radi o tekim kamionima, trailerima, mehanizaciji odnosno tzv car strips
elastina zatezajua i lakopodeavajua braga za osiguranje automobila.
Vrlo je vano da teret na traileru bude vrsto povezan u kompaktnu cjelinu, pa se nerijetko teret
odbija ukrcati ali u praksi dodatno osiguranje izvri posada broda.(trailer sa cjevima)
Traileri, kamioni i teka mehanizacija privruje se za bazine elemente lancima koji se za brod
uvruju po sistemu elephant foot. Lanci se privreju u kri tako da podjednako rade po provi i
po krmi (najmanje etiri lanca po provi te etiri po krmi, kod duih jedinica lanci se stave i po sredinilanci rade kao pringovi).
Prednji dio prikolice (trailera) naslanja se na "kavalet" (trailer horse), a pod stranji dio s obje strane
postave se tzv. trailer jackovi. Svrha navedene opreme je da ublai posljedice na trailer od valjanja
broda.
Iznimno visoki tereti privruju se jo za fiksne i konstrukcijsko vrste brodske elemente (sponje).
Pod kotae obavezno se stavljaju gumeni ili drveni klinovi a vozila su u brzini (in gear).
Tokom plovidbe doi e do poputanja (slack lashing) pa je obaveza asnika i voe palube obii teret
i popraviti lashing posebice prije i nakon nevremena. Teki tereti se u pravilu krcaju u lower hold a
osobni automobili na gornje palube. Treba voditi rauna i o lashingu brodske mehanizacije
(viljukar,mafi vozilo)
Treba izbjegavati previsoki MoG da se izbjegnu skosivanja kod valjanja i posrtanja broda zbog
prestabilna broda.
Ako je brod u nevremenu, treba izbjegavati boni nalet valova, smanjiti brzinu i odravati pramac na
more.
Potraiti sigurno zaklonite.
169

OBALNE DIZALICE (GRUJA) I OSTALA LUKA MEHANIZACIJA
170
5.4. Protupoarna oprema

U toki 2. SOLAS konvencije govori se o uvjetima koje u konstrukcijskom smislu i smislu
opreme moraju zadovoljiti brodovi s obzirom na vrstu i namjenu.
U skladu s time u istoj toki se govori o protupoarnoj zatiti na brodovima.
Klasifikacijski zavodi su duni nadzirati gradnju broda pa tako i ugradnju protupoarnog sustava na
brodove.
Vrste ugraenih protupoarnih sustava ovise o vrsti i namjeni broda te o vrsti tereta kojeg prevozi.
U ugraene sustave za gaenje poara ubrajamo:
- glavni protupoarni sustav gaenja morskom vodom
- automatski sustav za gaenje poara prskanjem (sprinkler ureaj)
- ugraeni sustav za prskanje vode pod tlakom
- ugraeni sustavi za gaenje poara plinom (CO2)
- ugraeni sustav za gaenje poara pjenom
- ugraeni sustav za gaenje poara prahom
- sustavi inertnog plina (IGS)
Glavni protupoarni sustav sastoji se od protupoarne pumpe, glavnog protupoarnog cjevovoda,
hidranata , vatrogasnih crijeva i mlaznica.
Navedena oprema mora zadovoljavati uvjetima SOLAS konvencije (glava IV).
SOLAS konvencija propisuje i jednu protupoarnu pumpu za nudu na pogon (motor) koji je neovisan
o pogonu glavne protupoarne pumpe. To je tzv. emergency fire pump koja moe biti smjetena u
pramanom ili krmenom djelu broda. Glavna protupoarana pumpa moe se startati i sa komandnog
mosta.
Klasifikacijski zavodi propisuju (na temelju SOLAS a) broj hidranata ovisno o veliini i vrst broda a
oni moraju biti tako rasporeeni da najmanje dva mlaza mogu oposluivati bilo koji dio broda.
Protupoarna crijeva moraju biti izraena od negorueg materijala, i dovoljno dugaka. Mlaznice
moraju biti izvedene za malaz i prskanje s mogunou iskljuivanja.
Crijeva, mlaznice i klju nalaze se u kutijama (poarne stanice) koje se nalaze u blizini hidranata.
SOLAS konvencija propisuje da svaki brod mora na obje strane imati ugraenu meunarodnu
prikljunicu pomou koje se brodski protupoarni sustav prikljuuje na onaj s kopna.
Sprinkler ureaj spada u automatski sustav za gaenje poara prskanjem tj aktivira se
automatski a najee se ugrauje u putnikim i prostorima za posadu. Rasprskai su rasporeeni po
stropovima prostorije a kako imaju funkciju i detektora, reagiraju na povienu temperaturu iznad
odreene granice te automatski daju vizualne i zvune signale uzbune na indikatorima koji oznaavaju
prostor u kome je rasprskiva zapoeo djelovati.
Osim rasprskivaa ovaj ureaj ini pumpa, cjevovod, ventili i tank slatke vode.
Ugraeni sustav za prskanje vode pod tlakom djeluje na principu rasprivanja vode pod
visokim pritiskom u formi spreja (praine). Ovaj se sustav koristi na RORO brodovima tako da se
mlaznice postavljaju po stropovima paluba (platformi) gdje se krcaju automobili. Sistem za gaenje
podjeljen je u vie sekcija a aktivira se runo tako da se sve mlaznice jedne sekcije otvaraju
istovremeno. Brodovi sa ovim sustavom moraju zadovoljiti propisane uvjete za drenau i
ispumpavanje vode.
Ugraeni sustavi za gaenje poara plinom (CO2) u kombinaciji je s cijevnim detektorima dima, pa
se kroz iste cijevi detektora dima, dovodi CO2 plin za gaenje poara u pojedinim prostorijama.
Cjevovodi koji se koriste za dovod plina opremljeni su kontrolnim ventilima, a CO2 cjevovod mora
biti propisno oznaen. Koritenje ovog sustava podrazumjeva mogunost nepropusnog zatvaranja svih
171

prostorija u koje se plin dodvodi te mogunost automatskog davanja zvunog alarma o putanju CO2 u
bilo koji prostor u koje posada ima pristup. Sustav je predvidio obavezno runo davanje uzbune prije
no to e se sustav aktivirati, kako bi se dalo vremena svima da izau iz prostorija i nepropusno ih
zatvore.
CO2 plin smjeten je u bocama pod visokim tlakom, a boce su smjetene u posebnoj prostoriji (CO2
room)koja se nalazi u odvojenom djelu nadgraa, na pristupanom mjestu s dobrom ventilacijom i
dovoljno daleko od izvora topline.Obino je odvojen sustav za gaenje u strojarnici od ostalih prostora
na brodu. U CO2 prostoriji nalaze se boce pod pritiskom. Broj boca mora biti dovoljan za kapacitet
svih prostora na brodu koji su predvieni gaenjem CO2. Za svaki prostor predvien je odreeni broj
boca koje se aktiviraju runo. Sve su boce prikljuene na glavni cjevovod ali se posebnim ventilima
plin usmjerava u eljeni prostor (aktiviraju se boce predviene za taj prostor). U CO2 prostoriji nalazi
se glavni kontrolni ventil koji se aktivira neposredno prije ukljuivanja sustava. Ventilom se moe
upravljati i daljinski s mosta ili iz strojarnice. Time se ukljuuje i zvuni alarm o poetku putanja
CO2.Sustav podljee obveznom godinjem pregledu.
Prednost gaenja s CO2 je u tome to sam medij gaenja nema tetnog utjecaja na okolinu pa su
nastale tete iskljuivo tete od poara.
Prilikom gaenja poara ovim sustavom treba voditi rauna o sljedeem:
- uvi zvuni signal za aktiviranje CO2 treba urno napustiti prostoriju
- prije samog putanja provjeriti da li su svi napustili prostorije i da li su prostorije zatvorene
- mora biti iskljuena ventilacija a sve klapne i otvori s palube zatvoreni
Postoje jo sustavi za gaenje poara plinom halonom ili vodenom parom.
Ugraeni sustav za gaenje poara pjenom moe se kao zaseban sustav koristiti u
prostorijama strojeva, u prostorijama gdje poar moe izazvati curenje goriva (pump room). Ovaj se
sustav najee ugrauje na brodovima za prijevoz tekuih opasnih tereta (tankeri). Razlikujemo
sustav teke, srednje i lake pjene ovisno o faktoru ekspanzije pjene (omjer volumena stvorene pjene
spram volumena vode i pjenila). Ureraj za stavaranje pjene na tankeru mora biti u stanju stvoriti
pjenu za cijelu povrinu njegove palube. Za gaenje poara na palubi koristi se teka pjena. Laka pjena
se koristi u prostoriji strojeva (prostorija se mora puniti pjenom od najmanje 1m visine u minuti) a
srednja u zatvorenim prostorijama gdje moe doi do curenja zapaljivog goriva.Ureaji za izbacivanje
pjene nazivaju se monitori i smjeteni su sa lijeve i desne strane broda. Domet svake naprave mora biti
najmanje 15 m. Osim monitora sustav se sastoji od tanka pjenila, pumpe za pjenilo, cjevovoda i ventila.
Sustavom se moe upravljati daljinsko ili runo upravljanim ventilima.
Ugraeni sustav za gaenje poara prahom koristi se na tankerima za prijevz plina i
kemikalija. Prah se nalazi u spremnicima a sistem se aktivira pomou plina koji se nalazi u bocama
pod tlakom. Sistem ine jo sistem glavnog cjevovoda, fleksibilne cijevi i mlaznice koje se nalaze u
ormariima po palubi.
Pogonski plin se nalazi u posebnim bocama pod visokim pritiskom. Rezervoari i boce nalaze se u
posebno izoliranim prostorijama. Kao pogonski plin za izbacivanje praha koristi se CO2 ili
duik.
Sustav inertnog plina (Inert gas) ugrauje se na tankere prvenstveno radi preventive od
izbijanja poara ili eksplozije zapaljivih i eksplozivnih para u tankovima tereta. Inertnim plinom se
smatra svaki plin koji ne podrava gorenje, ato je svaki plin koji u sebi sadri koncentraciju kisika
manju od 5 %. Izvori inertnog plina na brodu mogu biti ispuni plinovi ili se ugrauju generatori
inertnog plina kojima se proizvodi inertni plin duik. Na brodu postoji generator inertnog plina,
cjevovod inertnog plina kojim se plin nakon to je proien (od tetnih sastojaka) dovodi u tankove,
te upravljaki ventili. Sustav je opskrbljen alarmnim i mjernim ureajima.
172
5.5. Navigacijska oprema

Zapovjednik mora provjeriti da:
je sva elektronika pomagala za navigaciju su u dobrom stanju i pravilno odravana,
kursograf, pisa dubinomjera, pisa navtexa i pisa EGC imaju dovoljno zalihe papira,
elektronski navigacijski sistemi GPS, DGPS i ECDIS pokazuju tonu poziciju broda,
su sve publikacije za navigaciju, kao i pomorske karte aurirane i korigirane,
sekstant i magnetski kompas imaju vaeu tablicu greke kao i tablicu devijacija.
Navigacijska pomagala (ARPA, radari, dubinomjeri, ECDIS, GPS) imaju ugraene alarme koji se
aktiviraju kada su odreeni parametri prekoraeni (recimo kada brod doe na dubinu manju od 20
metara ispod kobilice tada dubinomjer aktivira alarm, ako je tako namjeten).
Svi su partametri namjetani uzimajui u obzir karakteristike broda i sigurnosne standarde.
Samo Zapovjednik moe odobriti promjenu paramentara i takvu promjenu unijeti u pisanom obliku u
brodski dnevnik.
Brodski kompjuteri, integrirani navigacijski sistemi i automatizacija brodskog pogona
Dananji brodovi su opremljeni IBS (integrated bridge system) tehnologijom na zapovjednikom
mostu i total concept automatizacijom brodske strojarnice.
Svi brodovi graeni poslije 01-07-2002 moraju biti opremljeni VDR (voyage data recorder), isto to
je u zranom prijevozu crna kutija i AIS (automatic indentification sytem) sistemom automatske
indentifikacije. Danas gotovo svi brodovi imaju ugraenu ovu opremu bez obzira na starost.
Konfiguracija na zapovjednikom mostu:
TFT / LCD ARPA radari
VMS Voyage Management System
ECDIS Electronic Chart Display and Information System
GPS, DGPS
Dopplerov brzinomjer
iroskopski kompas
Auto pilot i track pilot
Dubinomjer sa memorijom
Anemometar
AIS sistem automatske indentifikacije
VDR crna kutija
Voyage management system ukljuuje:

ekran pokaziva elektronskih karata sa mogunou stapanja radarske slike
sredinji komandni ekran na kojemu su integrirani i prikazani svi parametri vani za
navigaciju, stanje pogonskog sustava broda i openito alarmni sistem
sistem planiranja putovanja koji ukljuuje auriranje elektronskih karata, planiranje rute
broda na elektronskim kartama, izbor najbolje rute s obzirom na vremenske prilike,
praenje stanja vremena i pognoza vremena,
automatsku navigaciju po planiranoj ruti u elektronskoj karti takozvani track pilot
sistem praenja optereenja brodskog trupa, stanja ljuljanja, posrtanja broda s prikazom
poprenih i uzdunih sila na brod i teret.
173
Putniki brodovi su opremljeni sa duplim i nezavisnim IBS sa svim kritinim komponentama

dupliranim.
Automatizirani total concept system u brodskoj strojarnici

Kod modernih brodova brodske strojarnice su opremljene s:
Sustavima za sveukupni monitoring i kontrolu (UMS/UCS) s alarmima i upravljakim
panelima, ne samo u strojarnici nego i u nadgrau kao i na zapovjednikom mostu
DMS (diesel manuvering system) potpuno automatiziranim sustavom upravljanja
pogonskim strojem sa zapovjednikog mosta i strojarnice
DPS (diesel protection system) samostalnim sustavom smanjenja broja okretaja,
smanjenja snage i u krajnjem sluaju gaenja pogonskog stroja da zatiti brodski pogon
od mogueg oteenja
EGS (electronic governor system) sustavom optimalizacije potronje i brzine
pogonskog stroja
Automatskom kontrolom visokih okretaja motora u nevremenu
PCS (propulsion control system) sveukupnim sustavom kontrole i monitoringa
brodskog pogona
Poglavlje 7 ISM (International Safety Management) kodeksa zahtjeva od Tvrtke da indentificira
kljune operacije na brodu koje predstavljaju opasnost za ljude, brod i prirodni okoli. Postupci za
takve kljune operacije moraju biti dokumentirani (razraeni do detalja i napisani) i uspostavljeni u
praksi. Takvi postupci definiraju postupke i zadae kvalificirani pojedinaca.
Napredak u kompjuterizaciji navigacijskog mosta, strojarnice i openito broda danas je svakodnevan i
zahtjeva stalno usavravanje asnika i posade. asnici koji upravljaju, testiraju i odravaju
upravljake sisteme moraju proi obuku na istima
Za bitne strojeve ili ureaje s elektrikim napajanjem predvia se uz glavni izvor napajanja i
napajanje iz izvora za nunost i sustav upravljanja tim strojem ili ureajem, pored glavnog, mora se
napajati i iz izvora za nunost. Prebacivanje na napajanje za nunost mora biti automatsko i
popraeno odgovarajuim signalom.
Napajanje sustava upravljanja bitnih strojeva i ureaja mora se izvesti s dva napojna voda. Jedan vod
mora ii s glavne sklopne ploe, a drugi s najblie razvodne ploe za bitna troila. Prebacivanje s
glavnog napojnog voda na rezervni mora biti automatsko i popraeno odgovarajuim signalom.
Za napajanje alarmnog sustava i sustava zatite mora se predvidjeti nezavisni rezervni izvor
napajanja (akumulatorska baterija). Rezervni izvor napajanja alarmnog sustava mora napajati sustav
u trajanju od najmanje 30 min.
Integrirani sustavi mosta moraju biti tako napravljeni da u sluaju kvara jednog od pod-sustava
asniku na dunosti bude odmah skrenuta panja zvunom ili vizualnom signalizacijom, te da ne
prouzrokuje kvar ni jednog drugog pod-sustava. U sluaju kvara jednog dijela integriranog
navigacijskog sustava, mora se omoguiti odvojeni rad svakog pojedinog dijela opreme ili dijela
sustava.
174

Elementi sustava navigacije:
1. glavni i kormilarski magnetni kompasi zajedno s postoljem i ureajima za kompenzaciju
devijacije, ureajima za smjeranje smijeranje, oitavanje i rasvjetu kao i ureaje za prijenos oitanja;
2. zvrne kompase;
3. kompase za amce za spaavanje s ureajem za rasvjetu;
4. elektronike pokazivae pomorskih navigacijskih karata s informacijskim sustavima (ECDIS);
5. sustave prijema zvuka;
6. radare;
7. elektronika sredstva za ucrtavanje (EPA);
8. automatska sredstva za praenje (ATA);
9. ureaje za automatsko radarsko ucrtavanje (ARPA);
10. ureaje za pokazivanje poloaja broda;
11. ureaje za pokazivanje brzine i prijeenog puta;
12. zvune dubinomjere;
13. automatske identifikacijske sustave (AIS);
14. sustav identifikacije i praenja velikog dosega (LRIT);
15. sustave upravljanja brodom na kursu ili na putanji;
16. pokazivae otklona kormila;
17. pokazivae broja okretaja brodskog vijka;
18. pokazivae kutne brzine broda;
19. zapisivae podataka o putovanju i pojednostavljene zapisivae podataka o putovanju;
5.6. Oprema nastambi i prostorije za stanovanje

Prostorije za smjetaj posade (putnika):
prostorije za stanovanje kabine, blagovaonice, sanitarije, dvorane;
prostorije za pripremu i uvanje hrane kuhinje, hladnjaci, ostave, pekarnice,
zdravstvene prostorije ambulanta, apoteka, operaciona sala,
kod velikih putnikih brodova mnogi sadraji koji mogu poremetiti uobiajene mjere
sigurnosti:
visoki ili jako dugi hodnici, sale, promenade,
bazeni i parkovi
kina, klizalita, disco-clubovi,
Gradnja prema strogim SOLAS mjerama:
puno drva, plastike, tekstila zapaljivo!!!
namjetaj koji nije privren za konstrukciju problemi kod valjanja broda, mogue
ozljede!!!
elekrina oprema mogunost iskrenja i nastajanja poara!!!
vrata i prozori nepropusnost!!!
toplinska i zvuna izolacija, estetski izgled, higijena (kuhinje);
protuklizni podovi (Ilovik) kombinacija raznih materijala;
kreveti posade s daskom sa strane;
stolice i fotelje gotovo uvijek tapecirani;
kuke za zakaivanje vrata, prozora,
posebne stalae za ae, alice, tanjure,
oznake na svim prostorijama.
175
Prostorije za pripremu hrane

ovisno o namjeni i veliini broda, broju posade i putnika
prostrane, dobro ventilirane, opremljene za lako odravanje higijene (inox, ploice od
keramike i sl.)
prostori za uvanje hrane ostave, hladnjae, duboko zamrzavanje,
galley, pantry
ventilacija, protupoarne mjere,
smee hrana, plastika, ostaci
praonice
Prostorije za boravak ljudi

posada
vii asnici jednokrevetne kabine s vlastitim tu/wc-om
esto zapovjednici/upravitelji imaju i dodatnu radnu sobu
ostali lanovi posade na teretnim brodovima esto 1- ili 2-krevetne kabine s vlastitim
tu/wc-om
176

na brodovima s puno posade i 4-krevetne kabine.
putnici razne kombinacije ovisno o zahtijevanom luksuzu
uskladiti estetiku, luksuz i sigurnost
na putnikim brodovima razne trgovine, saloni, igraonice,
Prostorije za upravljanje brodom

zapovjedni (komandni most) kormilarnica, prostori s radio-postajom, chartroom,
upravljake kabine za brodsku strojarnicu (npr. na HSC)
najvia paluba
dobra preglednost
manje smetnje za opremu
zamraenje dijela broda pred zapovjednim mostom po noi i zatamnjivanje kormilarnice
(zavjese,)
177
5.7. Rashladni prostori na brodu
178
Brodove je danas teko i zamisliti bez sustava ivotnih namirnica, odnosno ureaja za ouvanje
lako pokvarljive hrane. Klimatizacija zraka na brodu takoer se smatra potrebom a ne luksuzom.
Hlaenjem lako pokvarljivih proizvoda na temperaturi od oko 0C, dubokim smrzavanjem (-30C) i
uskladitenjem na temperaturi od oko -18C smanjuju se gubici i uva kvaliteta.
Trajnost prehrambenih proizvoda ograniena je zbog:
1. kemijskih i biokemijskih promjena, npr. procesa sazrijevanja, hidrolize, vrenja i oksidacije;
2. fizikalnih promjena, npr. isparavanja vode, gubitka arome i onih sastojaka koji daju okus;
3. djelovanja mikroorganizama, bakterija, gljiva, kvasaca i slino.
Na fizikalne promjene mogue je utjecati smanjenjem temperature i visokom relativnom vlanou. Na
kemijske i biokemijske promjene utjee se smanjenjem temperature. Djelovanje mikroorganizama
smanjuje se niskom temperaturom i neto niom relativnom vlanou.
U tablici dole navedeni su parametri uskladitenja za neke vanije artikle.
Tablica : Parametri uskladitenja za neke vanije artikle
Kompresorski rashladni ureaj

Na slici dole prikazana je pojednostavljena shema kompresorskog rashladnog ureaja. Rashladno
sredstvo prolazi kroz odreene faze krunog procesa: 1. kompresija, 2. hlaenje i ukapljavanje, 3.
ekspanzija, 4.isparavanje. Toplina potrebna za isparavanje oduzima se iz hlaenog prostora, te prilikom
kondenzacije predaje morskoj vodi. Ta se toplina odvodi iz hlaenog prostora i prenosi na morsku vodu.
Slika: Kompresorski rashladni ureaj
179
Kompresorski rashladni ureaj

1-kompresor, 2-kondenzator, 3-ispariva, 4-ekspanzijski ili regulacijski ventil, 5-tlani ventil kompresora, 6-usisni ventil kompresora
Kompresorski rashladni ureaj ima etiri elementa: kompresor, kondenzator, ekspanzijski ventil ili
regulator i ispariva. Plinoviti medij usisava se iz isparivaa kompresorom i tlai uz priblino adijabatsku
promjenu stanja. Plin se zatim vodi u kondenzator gdje se zbog hlaenja pretvara u kapljevito stanje pod
priblino konstantnim tlakom. Osloboena toplina u kondenzatoru prelazi na rashladnu morsku vodu.
Nakon ukapljivanja, rashladni medij prolazi kroz ekspanzijski ventil gdje dolazi do priguivanja s visokog
na niski tlak uz konstantan sadraj topline. Tekui medij niskog tlaka ulazi u ispariva i tu preuzima na
sebe toplinu okoline iz rashladne komore te isparava.
Tlak i temperatura medija koji isparava odreeni su poloajem otvora ekspanzijskog ventila, a ravnotea se
odrava omjerom koliine plina, koja se isisava iz isparivaa kompresorom, i koliine tekuine koja prolazi
kroz ekspanzijski ventil.
Rashladni se proces moe pratiti u T-S dijagramu. Na slici 5.2. prikazan je T-S dijagram za prije navedeni
rashladni ureaj koji je prikazan na slici 5.1.
T-S dijagram kompresorskog rashladnog ureaja

1-2 kompresija zasiene pare, 2-2 3 ohlaivanje i kondenzacija pregrijane pare, 3-4 priguivanje rashladnog sredstva, 4-1 isparavanje rashladnog
sredstva u isparivau
180

Stanja u dijagramu, koja odgovaraju oznakama u shemi, dobivamo ako u dijagramu ucrtamo
usporednice s apscisom (izoterme). Donja predstavlja temperaturu isparavanja To rashladnog sredstva
i isparivaa, a gornja usporednica predstavlja temperaturu kondenzacije Tk. Toku 1 (suhozasiene
pare rashladnog sredstva prije ulaska u kompresor) daje sjecite izoterme To s desnom stranom
granine krivulje. Toku 2 (pregrijane pare na izlazu iz kompresora) dobivamo u sjecitu vertikale
kroz toku 1 (adijabatska kompresija) s izobarom Pk (tlak kondenzacije). Toku 3 (ukapljeno
rashladno sredstvo) daje sjecite izoterme Tk s lijevom stranom granine krivulje
rashladnog sredstva. Toka 4 (rashladno sredstvo nakon priguenja u ventilu) lei u sjecitu krivulje
h=konst., te kroz toku 3 s izotermom To. Proces se odvija u smjeru oznaenom strjelicom. Pri tome
nastupaju sljedee promjene stanja:
1 2 Adijabatska kompresija. Kompresor usisava pare rashladnog sredstva iz isparivaa i komprimira
ih na tlak Pk.
2 3 Kondenzacija pregrijanih para pri konstantnom tlaku Pk. Pare se najprije ohlade (2-2), a zatim
ukapljuju (2-3).
3 4 Priguivanje tekueg rashladnog sredstva na traeni tlak u isparivau. Pri tome dio tekuine
ispari i zato je toka 4 unutar granine krivulje.
4 1 Isparavanje kod stalnog tlaka Po i stalne temperature To. Za isparavanje rashladno sredstvo
oduzima toplinu od okoline (ispariva se grije od okoline rashladne komore).
Prije su se kao rashladna sredstva koristili amonijak, sumporni dioksid, ugljini dioksid, a za manje ureaje
metilni klorid. U dananje vrijeme sve se vie primjenjuju ona rashladna sredstva koja ne oteuje ozonski
omota.
Rashladna sredstva trebaju udovoljiti ovim zahtjevima:
- da nisu zapaljiva,
- da nisu otrovna,
- da se mogu kondenzirati na niem tlaku,
- da ne djeluju korozivno na metale,
- da se dobro mijeaju s uljem radi lakeg podmazivanja cilindra, ali da pri tom imaju razliitu
gustou radi lakeg odvajanja ulja u separatoru,
- da je toplina isparavanja velika jer su tada potrebne manje koliine rashladne vode.
Freon 12 (CF Cl ) je bezbojan plin slabog i ugodnog mirisa. Nije zapaljiv, a radni tlakovi su mu
2
povoljni. Toplina isparavanja mu je malena, pa se upotrebljava za male i srednje rashladne ureaje.

Istjecanje freona se teko moe primijetiti, a miris se osjeti tek nakon koncentracije u zraku od 20%.
Mjesto proputanja freona odreuje se pomou specijalne plinske svjetiljke, elektronskog detektora, kao i
po ulju koje izbija na mjestu istjecanja. Znai trovanja se pojavljuju kad ga ima u zraku u koncentraciji
volumski veoj od 30%.
Rashladni sustav na brodovima za prijevoz ukapljenih plinova
Iz svega prije navedenog oito je da uvijek postoji razlika temperature izmeu vanjske i unutarnje
pregrade i da nije mogue sprijeiti prodiranja topline u tank tereta. Zbog potrebe odranja konstantne
temperature ukapljenog plina i zbog toga da tlak u tanku ne raste, ugrauju se postrojenja za hlaenje tereta.
Kao to je reeno, najei prijevoz ukapljenih plinova je prijevoz pri atmosferskom tlaku. Kako ti tankovi
nisu izloeni veim tlakovima, oni imaju oblik brodske strukture ime je dosta dobro iskoriten prostor
unutar brodske oplate.
181

Na slici dole prikazan je rashladni ureaj s dvostupanjskom kompresijom koji se upotrebljava kod
prijevoza jedne vrste tereta. S vrha tankova koji se hlade usisavaju se pare plinova (a-b) u kompresor
niskog tlaka i na taj se nain ujedno odrava odreeni tlak u tanku. Ispred kompresora niskog tlaka nalazi
se separator tekuine. Taj kompresor tlai plin u rashladnik gdje se pare hlade (c-d). Ohlaenu paru sie
kompresor visokog tlaka i tlai u kondenzator (d-e). U kondenzatoru se odvija kondenzacija (e-f), a nakon
toga se u kondenzatoru tekuina pothlauje (f-g). Prolaskom kroz termoekspanzijski ventil (g-h) pada tlak
kondenzata koji uzroi isparavanje i na taj se nain teret ohladi na temperaturu koja vlada u tanku.
Slika: Rashladni ureaj s dvostupanjskom kompresijom na brodovima za prijevoz ukapljenih plinova
182

Freon 22 (CHF Cl). Koeficijent prijenosa topline je za 25-30% vei nego kod freona 12 to omoguuje da
2
se smanje dimenzije kondenzatora i isparivaa. Lako prolazi kroz slabo brtvljena mjesta. Neutralan je u
odnosu na metale kad u njemu nema vlage. Nije eksplozivan niti zapaljiv, ali je neto otrovniji od freona
12. Koristi se u rashladnim ureajima s niskim temperaturama i u ureajima za klimatizaciju zraka.
Freoni 12 i 22 postupno se naputaju zbog tetnog utjecaja na ozonski omota. Umjesto njih uvode se novi
rashladni fluidi (R 123 A i drugi novi freoni).
Ureaj za ouvanje namirnica
Shema ureaja za ouvanje namirnica
Na slici gore prikazan je rashladni ureaj za namirnice s ciklusom izravne ekspanzije.

Pretkomora (s temperaturom od +8C) slui za smanjivanje gubitaka topline prigodom svakodnevnog
ulaenja u hladnjau.
U pojedinim elijama moe se nalaziti jedan ili vie isparivaa smjetenih po stijenkama prostora, a
prijelaz topline obino se pospjeuje ventilatorima koji se nalaze ispred isparivaa. Svaki ispariva ima
svoju armaturu na razvodnoj ploi izvan elije. Tu se nalaze termoekspanzijski ventili povezani s
183

osjetnikom na izlaznoj cijevi iz isparivaa kapilarnom cijevi. Osjetnikom se podeava otvaranje
termoekspanzijskog ventila. Kapilarna cijev s osjetnikom je obino napunjena istim rashladnim sredstvom
koje se nalazi u rashladnom sustavu. Promjenom temperature u isparivau nastaje promjena tlaka u
osjetniku koja se prenosi kapilarnom cijevi na membranu u ventilu. Pri povienom tlaku (povienoj
temperaturi komore) djeluje sila koja ventil otvara i proputa tekue rashladno sredstvo. Obrnuto, pri
smanjenju tlaka (nioj temperaturi komore) tekuina u kapilari se skuplja (dok se pri povienoj temperaturi
irila) i ventil se pritvara.
Magnetskim ventilom upravlja termostat smjeten u eliji. Kod snienja temperature na eljenu,
termostat zatvara magnetski ventil i sprjeava freonu ulazak u ispariva. Kad se temperatura u eliji povisi,
termostat otvori magnetski ventil i u ispariva ponovo ulazi rashladno sredstvo. Osim spomenutog
termostata, u elijama koje imaju radne temperature ispod 0C, obino se nalazi jo jedan termostat
povezan na alarmnu centralu. Naime, u sluaju zakazivanja ureaja, kada temperatura naraste iznad
maksimalne doputene, termostat aktivira alarm za namirnice. U rashladnom ureaju s jednom elijom
(kao npr. hladnjak u domainstvu) termostat bi mogao, umjesto da zatvori magnetski ventil, izravno
iskljuiti pogonski stroj kompresora. U izvedbi s vie elija to nije mogue. Kompresor se smije zaustaviti
tek onda kad je u svim (a ne u jednoj) elijama eljena niska temperatura. To se postie ugradnjom tzv.
usisnog presostata niskog tlaka na usisni cjevovod. Preostat niskog tlaka spojen je s pogonskim
elektromotorom kompresora. Kad se magnetski ventili svih komora, tj. elija zatvore, (a zatvorio ih je
termostat svojim djelovanjem jer je postignuta eljena temperatura) tlak se u usisnom cjevovodu poinje
smanjivati. Kod unaprijed odreene vrijednosti tlaka reagira usisni presostat i zaustavlja elektromotor
kompresora. Kad se temperatura u elijama povisi, otvore se magnetski ventili i rashladno sredstvo poinje
ulaziti u isparivae. Tlak u usisnom cjevovodu zbog isparavanja raste i kod odreene vrijednosti usisni
presostat ponovo reagira i ukljuuje elektromotor kompresora.
Kad se prigodom punjenja ili nadzora otvaraju elije, u njih ulazi zrak s temperaturom okoline koja je
znatno via. Pri ohlaivanju u eliji temperatura zraka se snizuje, a pri tome raste njegova relativna vlaga.
Pri odreenoj temperaturi postie se zasienost, a pri daljnjem ohlaivanju dio vlage poinje se izluivati u
obliku kapljica vode i to na najhladnijem mjestu, tj. na isparivau. Ukoliko je temperatura ispod 0C, cijevi
se obloe ledom i smanjuju prijelaz topline. Taj se led odstranjuje tako da se povremeno kroz cijevi
isparivaa putaju vrue pare rashladnog sredstva u za tu svrhu predvienom cjevovodu koji vodi s tlane
strane (prije ulaza u kondenzator) u ispariva.
Indirektni rashladni sustav
Kod rashladnih ureaja velikih kapaciteta uvodi se indirektni rashladni sustav tako da su isparivai
primarnog ureaja uronjeni u velike posude s rasolinom. Ohlaenu rasolinu tjeraju cirkulacijske pumpe u
izmjenjivae topline smjetene u rashladnim elijama. Rasolina je otopina nekih soli (npr. kalijeva klorida
KaCl ) u vodi da joj se na taj nain snizi ledite. Na slici 5.4. prikazan je indirektni rashladni sustav.
2
U indirektnom sustavu primarni cjevovod s rashladnim medijem je znatno krai i time su automatski
smanjeni gubici zbog proputanja na spojevima i cjevovodu. Cjevovod rasoline je dosta velik, (ide do svih
rashladnih skladita brod hladnjaa) meutim, rasolina nije tako sklona proputanjima kao plin, a kad do
toga i doe proputanja se mogu lako uoiti. Na sekundarnoj strani temperatura u elijama regulira se
koliinom rasoline koja ulazi u izmjenjivae topline, tako da protok reguliraju magnetski ventili kojima
upravlja termostat u elijama. Stupanj rashladnog uinka ovog ureaja je neto loiji od ureaja s izravnom
ekspanzijom zbog dvostrukog prijelaza topline (od isparivaa na rasolinu, te od izmjenjivaa na zrak u
eliji).
184
Indirektni rashladni sistem

Primarni rashladni krug: 1-kondenzator, 2-ekspanzijski ventil, 3-kompresor, 4-ispariva; Sekundarni rashladni krug: 5-cirkulacijska pumpa rasoline, 6izmjenjiva topline, 7-izmjenjiva topline, 8-posuda s rasolinom, T-termostat, M-magnetski ventil
185
5.8. Ventilacija, grijanje i klimatizacija

Na slici je prikazan je shematski ureaj ventilacijske jedinice za klimatizaciju u kojoj se obavlja grijanje i
hlaenje.
Slika: Shema ureaja za klimatizaciju
186

Ureaj se sastoji od sredinje jedinice grijanja i hlaenja 1, prostorne jedinice 2 i 3, rashladnog
ureaja s pripadajuim ureajima 5, 6, 7, 8, 9 i 10, cjevovoda za toplu vodu, cjevovoda za rashladno
sredstvo freon, cjevovoda za morsku vodu i cjevovoda za svjei zrak. Ureaj dobavlja iskljuivo svjei
zrak. Grijanjem zrak e biti u sredinjoj jedinici zagrijan i iz sredinje jedinice e se zranim vodovima
dobavljati u pojedine prostorije. Gubitak topline grijanja u pojedinim prostorijama bit e nadoknaen
pomou jedinica u prostorijama. U tropskim uvjetima hlaenje zraka e se u cijelosti postii u sredinjoj
jedinici posredstvom rashladnog ureaja. Naelo rada prostorne jedinice vidljivo je iz slike 5.7.
U prostornim jedinicama ugraeni su lamelni radijatori koji zagrijavaju inducirani zrak, a zagrijani zrak se
mijea sa svjeim zrakom pa ukupna koliina zraka prolazi kroz reetkasti otvor na gornjoj strani i
zagrijava prostor.
Sredinja jedinica se sastoji od zranog filtra, visokotlanog ventilatora s motorom, isparivaa za izravno
isparavanje rashladnog medija, parnog zagrijaa zraka s automatskim ventilom i sabirnicima za kondenzat.
Svi su dijelovi ugraeni u zajednikom kuitu od elinog lima.
Sustav tople vode za dodavanje izgubljene topline jedinicama u prostorijama sastoji se od cirkulacijske
pumpe za toplu vodu 12 i izmjenjivaa topline 11 koji se grije parom. Predvieno je grijanje toplom
vodom sanitarnih prostorija, a ta voda se zagrijava parom u zagrijau tople vode 12.
Na slici dole prikazana je klima-centrala sastavljena od standardiziranih sekcija koje se prema namjeni i
potrebnom kapacitetu slau u cjelinu.
Slika : Prostorna jedinica
187
Slika : Sekcijska klima-centrala

Pod ventilacijom odnosno provjetravanjem (prozraivanje) podrazumjevamo izmjenu zraka u
brodskim prostorijama, tj. dovod svjeeg zraka i odvod zagaenog zraka. Ventilacija se dijeli na
prirodnu i umjetnu.
PRIRODNA VENTILACIJA
Prirodna ventilacija se u brodskim prostorijama postie cirkulacijom zraka koja nastaje zbog
razlike tlakova na odvodnim i dovodnim otvorima (kanali i vjetrolovke).
Kanali zavravaju kratkim cijevima na otvorenoj palubi na ijim zavrecima se nalaze tzv.
ventilacijske glave.
Ventilacijske glave imaju oblik tzv vjetrolovki ili zranika, koji ovisno o brzini broda te brzini i smjeru
vjetra vre prirodnu ventilaciju brodskih prostorija
Svjei zrak se dovodi kroz zranik ili vjetrolovku koja je smjetena na krmenom djelu brodske
prostorije (skladita), a odvodi se zranicima na pramanom djelu. Vjetrolovka se moe okretati i na
taj nain postaviti na najoptimalniji poloaj, vezano za strujanje zraka (vjetar).
Zranici ili vjetrolovke sastoje se od glave, nastavka i postolja. Svako skladite oposluuje najmanje
dva a redovito vie zranika. U plovidbi se zranici pokrivaju impregniranim (za to predvienim)
platnom i vrsto vee. Ako prijeti jae nevrijeme tada se glave kompletno skinu a na postolja se uglave
drveni epovi koji se dodatno pokriju platnom i vrsto veu. Na taj nain sprijeit e se prodor vode u
skladite. Postolja moraju uvijek biti podmazana kako bi se glave lako mogle skidati i ponovo staviti.
Zranici se izrauju u raznim oblicima ovisno o tome da li oposluuju dovod i odvod zraka za jednu ili
vie prostorija (nastamba, kabina). Npr. vie kabina se moe spojiti na zajedniku vjetrolovku sa koje
se posebnim kanalima dovodi zrak u kabine. Zrak se zatim iz kabina odvodi u hodnike (kaniele), a
odatle posebno izvedenim zranikom, van broda.
188
UMJETNA VENTILACIJA
Za ostvarenje umjetne ventilacije potrebni su ventilatori koji tlae ili siu zrak. Ventilacijski
kanali u prostorijama zavravaju tzv istrujnim glavama koje se mogu podeavati i tako prema elji
usmjeravati zranu struju. Protok zraka se prema potrebi moe smanjiti pa i zaustaviti.
U brodskim skladitima najmanje su etiri postavljena ventilatora, od kojih su dva tlana koja ubacuju
svjei zrak te dva usisna koja izbacuju zagaeni zrak iz skladita.Ventilacijski vodovi zavravaju na
palubi u obliku stupova sa razno izvedenim zavrecima (vjetrolovka, gljiva) iji otvori su zatieni
elinom mreom.
SISTEM SUENJA ZRAKA

Ovim sustavom oduzima se vlaga nastala u brodskim skladitima. Vlaga uzrokuje
kondenzaciju na stijenkama brodskih skladita kao i na samom teretu to izaziva viestruke tete.
Kondenzacija uzrokuje koroziju limova, tetu na teretu, a neki tereti izloeni vlagi mogu se
samozapaliti (ugljen).
Neki tereti (higroskopini) imaju svojstvo apsorbiranja vlage ali i njenog izluivanja (ito, pamuk,
duhan).
Tropska podruja zasiena su vlagom pri relativno visokim temperaturama zraka. Prostorije na brodu,
pa tako i brodska skladita poprimit e iste karakteristike. Dolaskom broda u hladnije predjele vlaga se
kondenzira na stijenkama skladita i po teretu zbog razlike izmeu unutarnje (vie) i vanjske (nie)
temperature zraka.
Kondenzacija vlage u skladitima sprijeava se strojevima na dva naina. Po jednom prncipu, vlaga se
oduzima iz zraka hlaenjem, tako da zrak struji preko izmjenjivaa topline te kad se ohladi dolazi do
stvaranja vodenog kondenzata koja se odvodi van broda, a po drugome vlaan zrak se usmjerava kroz
higroskopini materijal (Cargocaire sustav).Ovaj sustav sastoji se od sistema za cirkulaciju zraka i od
posuda za njegovo suenje. Ovaj sustav ima recirkulirajui karakter jer se zrak kome je oduzeta vlaga
ponovo vraa u skladite.
Kad je neka brodska prostorija pri odreenoj temperaturi zasiena vodenom parom, svako najmanje
sniavanje temperature uzrokuje da se ona kondenzira ime se snizuje tlak.
Temperatura pri kojoj se to dogaa zove se temperatura (toka) rosita ili temperatura kondenzacije.
Koliina pare koja se nalazi u 1m3 zraka pri temperaturi rosita naziva se apsolutna vlaga.
Omjer izmeu stvarne koliine vodene pare u zraku i koliine koju bi zrak mogao primiti pri
odreenoj temperaturi naziva se relativna vlaga.
Relativna vlaga = apsolutna vlaga / maksimalna vlaga * 100
Kako e se ventilirati pojedine prostorije na brodu, a posebno brodska skladita, ovisi o temperaturi i
vlagi u njima i van njih.Kad mjerernje pokae da je rosite vanjskog zraka ispod rosita zraka oko
tereta (u skladitu), vanjski zrak moe odstraniti vlagu iz brodskog skladita, pa se provjetravanje
moe sa sigurnou primjeniti. Temperatura i vlaga redovito se registriraju termometrima i
higrometrima koji se nalaze u skladitu. Aparat kojim se mjeri temperatura rosita i relativne vlage
zove se psihrometar.(suhi + mokri termometar). Razlika suhog i mokrog termometra daje depresiju
mokrog termometra te se sa tom vrijednou i sa vrijednou suhog termometra ulazi u predviene
tablice i oita temperatura rosita.
Od ostalih sustava postoje jo sustavi grijanja, hlaenja odnosno klimatizacije.
189
Klimatizacija
Klimatizacija je postupak potreban da se zrak uini prikladnim za odreenu upotrebu, kako za
disanje putnika i posade, tako za grijanje ili ohlaivanje prostorija posade. Zrak se sui, vlai, te filtrira radi
odstranjivanja neistoa i neugodnih mirisa.
Kad se plovi u tropskim uvjetima uz visoke temperature, sama cirkulacija zraka putem ventilatora ima slab
rashladni uinak. Razmjerno visoka temperatura lake se podnosi ako je zrak suh, jer je uinak hlaenja
zbog znojenja vei. U suhom zraku brzo isparava vlaga, koju isputaju i udiu posada i putnici, dok u zraku
koji je zasien jedva da ima nekog isparivanja.
Idealnom temperaturom smatra se temperatura od 18,5C zimi, a 21C ljeti. U tropskim uvjetima unutarnja
temperatura treba biti 5-8C nia od vanjske temperature u sjeni uz relativnu vlanost od 50%. Vee
temperaturne razlike mogu biti tetne za zdravlje.
Mnogo je ekonominije da se ve jednom ohlaeni zrak ponovo dovede u dobro stanje, nego da se iznova
tretira cijela koliina vanjskog zraka. Tako se, da bi se smanjila potrebna energija za hlaenje zraka (ili
grijanje, ako je rije o grijanju), moe uvesti recirkulacija, ali treba potivati najmanju propisanu koliinu
svjeeg zraka. Obino se moe uzimati do 70-75% recirkuliranog zraka a 25-30% svjeeg.
190

Zoran Peric - Skripta OSNOVE BRODOGRADNJE - Industrijska Škola Split

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Zoran Peric - Skripta OSNOVE BRODOGRADNJE - Industrijska Škola Split

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Pripremio: Zoran Peri, diplomirani inenjer strojarstva

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Uvod u brodograevnu industriju

3.1. Glavni parametri trupa broda, osnovni pojmovi

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Oprema za sidrenje i vez (opi pojmovi, vrste, konstrukcija,princip rada, rukovanje)

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Slika : Dubrovaka nava

Slika : Karavela Santa Maria

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Ratovi u Europi i masovna emigracija itelja iz Europe u Ameriku u prvoj

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

turbine, nuklearni pogon;

Slika : Kontejnerski brod

Slika : Brod za ukapljeni plin (LNG)

Slika : Brod za rasuti teret

Definicija pojma broda i plovnih objekata vezanih uz brod

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Prema veliini, brodovi se dijele na:

Prema namjeni brodovi se dijele na:

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

brodove za plovidbu morem

Prema materijalu od kojeg su izgraeni brodove moemo podijeliti na:

Prema vrsti pogona brodove moemo podijeliti na:

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

- SES ( Surface Effect Ship) plovila

Glavna podjela pomorskih brodova je na ratne brodove i na brodove trgovake

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta

Brodovi za prijevoz kontejnera

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Osnovna karakteristika po kojoj se kontejnerski brodovi razlikuju od brodova za

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

osiguranje stabiliteta broda. Kontejnerski brodovi dizajnirani sa svrhom to vee optimizacije

Slika : Kontejnerski brod

Slika : RO-RO brod

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

o zakretne rampe, postavljene u simetrali broda, s mogunou zakretanja

itav prostor za teret podijeljen uzdunim i poprenim pregradama na

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

ukapljenog prirodnog plina

Karakteristike tankera za naftu

Flexible market scale

Neke od specifinosti tankera za naftu su:

gradnja prema propisima SOLAS-a i MARPOL-a

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Tankeri za prijevoz kemikalija

Slika : Chemical tanker

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

U lipnju 1983.g. odlukom odbora za sigurnost plovidbe prihvaeno je da se oba

Slike: Tanker za prijevoz kemikalija u izgradnji i sheme

srednje mjere predostronosti

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Tankeri za prijevoz plina

U prirodnom stanju plinovi zauzimaju veliki volumen pa se za njihovo transportiranje

Slika: Tankeri za prijevoz plinova LPG odnosno LNG

Brodovi za prijevoz rasutog tereta

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

Slika: Brod za prijevoz rasutog tereta

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT