Petnaesta no mjeseca a'bana, u islamskoj tradiciji Bonjaka i drugih muslimana

Balkana kao i muslimana u mnogim dijelovima muslimanskog svijeta, obiljeava se:

a) organizirano, najee prigodnim mevludskim sveanostima i slinim programima
i b) individualno, tj. pojedinanim ibadetskim djelima (dobrovoljnim namazima,
dovama, uenjem Kur'ana, zikirom, istigfarom). Ova mubarek no doivljava se i kao
vijesnik nadolazaeg mjeseca posta, mubarek ramazana
Imena

Ova mubarek no ima vie imena ili naziva izvedenih iz hadisa i predaja koje je,
zapravo, kao takvu i utemeljuju. U zemljama arapskog govornog podruja obino se
naziva Nisf a'ban (dosl. polovina mjeseca a'bana). U Afganistanu i Iranu naziva se
Nim a'ban, u Turskoj Berat kandili itd. Muslimani u Bosni i u drugim zemljama na
Balkanu nazivaju je Lejle-i berat, to je neznatno modificirani izvorni arapski naziv
Lejletu l-bera'e (dosl. No oslobaanja od Vatre). Drugi nazivi su slijedei:

Lejletu d-du'a (No dove);

Lejletu l-idabe (No usliavanja molbi);
Lejletu l-mubarek (Blagoslovljena, mubarek no);
Lejletu -efa'a (No zagovora, efa'ata);
Lejletu l-gufran we l-itq mine n-niran (No oprosta i oslobaanja od Vatre);
Lejletu l-'ard (No izlaganja djela).
Ova viestrukost njezinih naziva svjedoi o njezinoj duhovnoj vanosti, posebnosti i
odabranosti.

Zato Lejle-i berat

Svaki od navedenih naziva za ovu mubarek no otkriva jedan aspekt njezine

blagoslovljenosti. Ovdje dajemo kratku napomenu o imenima Lejletu l-bera'e i
Lejletu -efa'a, koja su znaenjski povezana. Naime, mufessir Ismail Hakki (u.
1725.) u svome tefsiru, kao jednu od odlika ove noi, navodi i to da je u njoj
Muhammedu, alejehisselam, dat potpuni efa'at (temamu -efa'a). Kao dokaz za to
Hakki navodi dvije predaje. U prvoj se veli kako je Muhammed, alejhisselam,
trinaeste noi a'bana molio dozvolu za efa'at za svoj ummet pa mu je dat efa'at
za treinu njegovog ummeta, potom je molio dozvolu za efa'at etrnaeste noi
a'bana pa mu je dat efa'at za dvije treine njegovog ummeta, te je molio i
petnaeste noi a'bana i onda mu je dat efa'at za cijeli njegov ummet osim za one
neposlune Uzvienom Allahu. U drugoj predaji, od hazreti Aie, kazuje se da je ona
vidjela Allahovoga Poslanika, alejhisselam, u 15. noi a'bana na seddi kako ui

dovu. Tad mu je doao Dibril i rekao da je Allah ove noi njegovim efa'atom od
Vatre oslobodio treinu njegovog ummeta. Poslanik, alejhisselam, nastavio je doviti
pa mu je Dibril ponovo doao i rekao da je Allah oslobodio od Vatre pola njegovog
ummeta. Poslanik, alejhisselam, i dalje je dovio pa mu Dibril doe i ree da je
njegovim efa'atom Allah oslobodio od Vatre cijeli njegov ummet osim onome ko je s
nekim zavaen sve dotle dok ne bude njime zadovoljan. Poslanik, alejhisselam,
nastavi i dalje doviti te mu Dibril doe pred sabah i ree: ''Allah je, Svojom
izdanou i milou, obeao Svoje zadovoljstvo i onim meusobno zavaenim u
tvome ummetu!'' pa je i Poslanik, alejhisselam, time bio zadovoljan.

Ove predaje, za koje Hakki ne navodi izvor niti ocjenu ispravnosti, osvjetljavaju
injenicu zato je Lejle-i berat to to jeste, tj. No osloboenja od Vatre i No
efa'ata, kao to i dodatno govore o tome zato je a'ban, prema predaji, mjesec
Allahovoga Poslanika, alejhisselam.

Hakki navodi jo jednu zanimljivost: u ovoj mubarek noi voda Zemzem se vidljivo
povea! (Ruhu l-bejan, 8/449)

Utemeljenje

Kako smo ve naznaili, za ovu mubarek no i njezino ''oivljavanje'' (obiljeavanje)

utemeljenje se pronalazi u hadisima Muhammeda, alejhisselam. Odmah valja istai
da se ova no ne spominje u Kur'anu. Ovu napominjemo stoga to neki pokuavaju
da ovu no opravdaju ak i Kur'anom, navodei da na nju ukazuje kur'anski ajet: U
njoj se rijei svaki posao mudri (Ed-Duhan, 4). Meutim, to ukazivanje je neispravno
zbog: a) ajeta koji prethodi navednom ajetu, tj. treeg ajeta sure Ed-Duhan, b) prvog
ajet sure El-Kadr i c) 185. ajeta sure El-Bekare: U mjesecu ramazanu poelo je
objavljivanje Kur'ana. Iz ovoga proizlazi i netanost tvrdnje da se rjeavanje svakog
posla mudrog dogaa u petnaestoj noi mjeseca a'bana.

Zato to se ova no ne spominje u Kur'anu neki su skloni da osporavaju njezinu

vanost i blagoslovljenost dovodei time u pitanje njezinu utemeljenost. Dakle,
prijepor se sada svodi na ispravnost ili autentinost hadisa koji govore o ovoj noi.

Neki savremeni uenjaci hadisa, poput Jusufa Karadavija, Muhammeda Saliha elMundida i 'Atijjea Saqra, smatraju da hadisi koji govore o petnaestoj noi a'bana
ne doseu stepen autentinosti. U praktinom smislu ovo znai da ne postoji
autentian hadis koji specificira obavljanje posebnog ibadeta u ovoj noi, zatim, da
se takva praksa ne prenosi od ashaba te da dove koje se te noi upuuju nemaju
svoje utemeljenje.

Meutim, drugi savremeni uenjaci, poput Muhammeda Alevija el-Malikija,

Hasanejna Muhammeda Mahlufa, Alija Dume i Abdullaha Sadiqa el-Gamarija, dre
da neki hadisi koji govore o vrijednostima (fadiletima) ove noi ipak doseu stepen
autentinosti ili ispravnosti, dok su neki od njih ''slabi'' (da'if). Svoju argumentaciju
ovi uenjaci potvruju injenicom da su prve generacije muslimana (selef) vodile
rauna o ovoj noi i provodile je u ibadetu. U tom smislu oni navode izjave
autoritativnih uenjaka izmeu kojih izdvajamo one Ibn Redeba el-Hanbelija (u.
1394.) i Ibn Tejmijjea (u. 1328.). Naime, Ibn Redeb veli:

''Noi polovine mjeseca a'bana tabi'ini iz reda stanovnika ama, kao to su Halid
ibn Ma'dan, Makhul i Luqman ibn Amir i dr., pridavali su veliku vanost i u njoj
ibadetili. Od njih su drugi ljudi preuzeli njezinu vrijednost i vanost'' (Leta'ifu lme'arif, 161).

Ibn Tejmijje navodi: ''to se tie noi polovine [mjeseca a'bana], o njezinoj
vrijednosti preneseni su hadisi i predaje, a od plejade prvih generacija muslimana
preneseno je da su oni u njoj klanjali [nafile]. Dakle, kada ovjek sm klanja [nafilu]
u ovoj noi za to ima presedan u generacijama prvih muslimana, i to mu je dokaz
koji se ne moe porei'' (El-Fetawa, 23/132).

Smisao pozivanja na praksu prvih generacija muslimana i njihovo pojedinano

''oivljavanje'' ove noi sastoji se, jednostavno reeno, u tome da oni takvo to
sigurno ne bi inili ili prakticirali bez autentinog hadiskog dokaza! Imam Gazali u
svome Ihjau navodi da su ''dobri prethodnici'' (selef-i salih) u 15. noi a'bana
klanjali namaz koga su nazivali salatu l-hajr (namazom), da su se zbog njega
okupljali i da postoji mogunost da su ga ak i u dematu obavljali (1/632).

Hadisi

Evo nekoliko hadisa koji govore o vrijednosti Lejle-i berata:

Od Muaza ibn Debela se prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:

- U petnaestoj noi a'bana Allah pogleda sva Svoja stvorenja i svima oprosti izuzev
muriku i onome ije je srce ispunjeno mrnjom i neprijateljstvom prema drugom
muslimanu (muahin) (Ibn Made 1390; El-Munziri i Albani ga smatraju
vjerodostojnim; Et-Tergib we t-terhib, 2/132, Es-Silsiletu s-sahiha, 3/135).

U jednom drugom hadisu (Ruhu l-bejan, 8/448), pored murika i onoga ije je srce
ispunjeno mrnjom i neprijateljstvom prema drugom muslimanu, jo se spominju:

vraar,
sihirbaz,
notorni alkoholiar,
onaj koji je neposluan roditeljima,
onaj koji ustrajava na zinaluku (bludu) kao oni koji su daleko od Boije milosti i
kojima nee biti oproteno.
Od Aie, keri Ebu Bekrove, prenosi se da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:

- Allah se sputa u noi polovine mjeseca a'bana na dunjaluko nebo pa oprosti

[tolikom broju ljudi] vie nego to ima vlasi na stadu plemena Kelb (Albani veli da je
ovaj hadis ''vjerodostojan po drugome hadisu''; Tahridu Mikati l-mesabih, br. 1251).

Allahovo ''sputanje'' u hadisima razumijeva se na nain kako to Njemu, Uzvienom,

dolikuje i prilii. Kelb je bilo veliko pleme iji su lanovi imali veoma veliki broj ovaca.

Takoer se od Aie prenosi hadis u kome je Poslanik, alejhisselam, izmeu ostalog,

njoj kazao:

- (...) Ovo je no polovine mjeseca a'bana. Zaista Uzvieni Allah u njoj pogleda
Svoje robove i oprosti onima koji trae oprost (ine istigfar), smiluje se onima koji
trae da im se smiluje, a zlobnike ostavi onakvima kakvima i jesu (Bejheki kae da je
ovaj hadis mursel dejjid; u'abu l-iman, 3/140).

Od Alije Ebu Taliba se prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:

- Kada nastupi 15. no a'bana provedite je u nafili a dan u postu, jer zaista se Allah
u njoj sputa na dunjaluko nebo i govori: Trai li iko oprosta da mu oprostim?! Trai
li iko opskrbu da ga opskrbim? Je li ko u nevolji pa da ga izbavim? upuujui tako
poziv za pozivom sve do osvita zore (ewkani za ovaj hadis kae da mu je predajni
lanac slab; Tuhfetu z-zakirin, br. 241).

Prema tome, navedeni hadisi ukazuju na to da Lejle-i berat ima posebnu vanost i da
je to no u kojoj ljudi mogu stei posebnu Boiju milost i naklonost. I zato je treba
provesti u dobrovoljnom ibadetu, onako kako to stoljeima prakticiraju generacije
muslimana.