Kvalifikacijski doktorski ispit: Akustike znaajke tonskih reija

Mr.sc. Miljenko Krhen

Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva
10000 Zagreb, Unska 3
miljenko.krhen@fer.hr
Saetak
Akustika kvaliteta malih prostora, pa tako i tonskih
reija, uvijek predstavlja poseban problem, posebice
na niskim frekvencijama. injenica je da je prostor
koji se promatra malen i da su mogunosti akustike
obrade takvog prostora vrlo ograniene. Kod tonskih
reija situacija je jo gora, budui da je u ionako mali
prostor potrebno jo instalirati, tj. smjestiti svu
potrebnu
elektroakustiku
opremu.
Prisustvo
rezonantnih frekvencija na niskim frekvencijama koje
se tee mogu kontrolirati moe dovesti do velikih
promjena u zvunom tlaku na tim frekvencijama,
mijenjajui tako boju tona i openito zvunu sliku.
Kljune rijei: Tonska reija, akustika malih prostora,
Rezonantan frekvencija, Zvuni tlak, Akustika slika

1. Uvod
Projektiranje akustikih svojstava tonskih reija
usko je specijalizirano i jedinstveno podruje.
Suvremene tonske reije imaju izvanredna akustika
svojstva, prvenstveno zbog svoje specifine namjene.
Uporabom profesionalne opreme, ukljuujui i
monitorske zvunike, bitno je postii dobru akustiku
sliku samo na jednom jedinom mjestu u prostoriji, i to
na mjestu ton majstora. Principjelno je projektiranje
vrlo slino projektiranju kvalitetnih glazbenih
sluaonica, no kod njih je prvenstveno bitno dobiti
subjektivno ugodan osjet sluanja, pri emu je tona
reprodukcija bitna, ali nije presudna. Kod tonskih
reija tonost reprodukcije preko profesionalnog
elektroakustikog sustava i akustike prostora od
presudnog je znaaja.
Ukoliko tonost reprodukcije nije u potpunosti
zadovoljena, odluke ton majstora kod snimanja i
ureivanja glazbenog i govornog materijala mogu biti
manjkave. Na primjer, ukoliko bi uslijed utjecaja
neodgovarajue akustike prostora tonske reije dolo
do pojaavanja niskih frekvencija, ili samo jedne
frekvencije, tj. uskog dijela zvunog spektra na niskim
frekvencijama, na mjestu ton majstora, on e biti
zaveden krivom informacijom, uslijed ega e u svim
snimkama (glazbenim i govornim materijalima)
napravljenim u toj reiji biti znaajan nedostatak
niskih frekvencija.

2. Razvoj projektiranja akustike tonskih

reija
2.1. Tonske reije u prolom stoljeu
Poetak razvoja kvalitetnih tonskih reija i njihovo
projektiranje poelo je poetkom 50-ih godina 20.
stoljea u SAD, i to u studijima za snimanje popularne
glazbe u stereo tehnici, koja se tada pojavila. Do tog
vremena reije su bili mali prostori, akustiki
neobraeni, obino tek kao jedna od dodatnih
prostorija studija. Iz tog vremena vrlo teko se mogu
pronai projekti, ili npr. rezultati mjerenja akustikih
znaajki tonskih reija. Tek nekolicina, usko
specijaliziranih
projektanata
bavila
se
tom
problematikom, i pri tome su sve radili oni sami.
Cjelokupno vrijeme i trud uloili su u prouavanje i
izgradnju svih potrebnih alata, kako bi dobili to je
mogue bolje akustike znaajke prostora. Ocjena
kvalitete je uglavnom bila subjektivna, i temeljila se
na njihovoj osobnoj procjeni.

2.2. Nova generacija tonskih reija

Nova generacija tonskih reija pojavila se
uglavnom zbog potrebne dobre reprodukcije stereo
slike. Jedan od znaajnih projektanta tog doba bio je
Tom Hidley (r. 1931). Njegovo objanjenje shvaanja
projektiranja tonske reije obuhvaalo je slijedee:
- apsolutna simetrija u odnosu na medijalnu ravninu,
kako bi se postigla stabilna stereo slika
- nema refleksija sa stranjeg zida
- nema refleksija sa stropa
- monitorski zvunici ugraeni ravno u prednji zid
- male vrijednosti vremena odjeka do najniih
frekvencija (do 63 Hz).
Tom Hidley projektirao je u to doba veinu
amerikih tonskih reija poznatih glazbenih studija, a
imeu ostalog 1982. dobio je zadatak od Danish
Broadcasting Corporation projektirati tzv. Studio 1
za koncertnu dvoranu izgraenu 1946. godine, koja je
u originalnoj izvedbi imala jednu vrlo malu, i
nesimetrinu tonsku reiju. To je postao tipian
primjer projektiranja tonskih reija toga doba, sa svim
navedenim znaajkama.

Takav nain projektiranja uglavnom se zadrao do

80-ih godina 20. stoljea, kada se pojavom nove
mjerne metode: Spektrometrija s vremenskim
pomakom (Time Delay Spectrometry TDS),
kompletan nain projektiranja akustike prostora
mijenja, pa tako i projektiranje tonskih reija.

1200

2.3. LEDE reija

Princip LEDE reije (Live-End-Dead-End) objavili

su 1979. g. Chips i Don Davis. Ideja je bila suprotna
uobiajenoj praksi onog vremena da se prednja strana
reije napravi to je mogue priguenijom. Na taj
nain ton majstor slua jedino zvuk koji dolazi iz
monitorskih zvunika. Budui da je efekt gluhe
komore takoer nepoeljan, od nekud je bilo potrebno
dobiti refleksije. Autori su tvrdili da nije poeljno
reflesije imati s prednje strane, jer na taj nain moe
doi i do neeljenih efekata, npr. efekta eljastog
filtra, pa su potrebne difuzne refleksije dodali sa
stranje strane. Prema navodima autora, stranja tj.
iva strana reije je najvanija.

Preporucene vrijednosti kanjenja refleksija:

1 - 10 ms
2 - 27 ms
3 - 30 ms
4 - 36 ms

7
5

5 - 18 ms
6 - 21 ms
7 - 19 ms

6
Volumen reije: 160 m3

Sl. 2. Prikaz refleksija u LEDE reiji

Direktni
zvuk

dB

LD
Prve
refleksije

T0 -TREF = Vrijeme dolaska direktnog zvuka

Odjek

T1 -T0

LR

= Pocetno vrijeme kanjenja

ITD - Initial Time Delay Gap

L RE

TN -TREF = Normalno prostorno kanjenje

Buka okoline
T

REF

t,s

Sl. 3. Shematski prikaz prijema zvuka

2.4. Tonska reija s podrujem bez refleksija

Sl. 1. Princip LEDE reije

Prema Haasovom efektu ljudsko uho, tj. mozak,

signale koji kasne iza direktnog zvuka 10 20 ms ne
prihvaa kao novu informaciju, ve ih stapa sa
originalnim signalom. Prema tom principu, ukoliko je
ton majstor udaljen od zadnjeg zida manje od 3 m, to
znai da e zvuk ukupno prijei 6 m, a za to e mu
trebati cca. 18 ms, on nee uti refletirani zvuk, nego
e se nalaziti u difuznom polju direktnog zvuka, tj.
sluat e samo direktni zvuk koji dolazi iz
monitorskih zvunika s prednje strane reije. to se
tie slunog osjeta ton majstora, zadnji zid za njega ne
postoji.

Kao nastavak LEDE principa, ili bolje reeno kao

njegovo proirenje,
1984. god. grupa autora
predstavila je princip tonske reije s podrujem bez
refleksija. Temeljem geometrijske teorije irenja
zvuka, ideja je da se odgovarajuim oblikom i
poloajem prednjeg dijela zidova i poda dobije
podruje koje e sve refleksije zaobilaziti. Na takav
nain se dobije podruje u kojem direktan zvuk koji
dolazi iz monitorskih zvunika ostaje potpuno izoliran
od refleksija.
Ovaj princip je uinkovit samo za tonove viih
frekvencija, no budui da je ionako cilj bio dobiti
dobru stereo sliku, a koja prvenstveno ovisi o
tonovima frekvencije od 500 Hz do 5 kHz, ideja se
mogla realizirati.

taj nain se ponekad za jednu snimku i dosnimavanje

nekih kanala npr. koristi i vie razliitih studija, pa
tako i tonskih reija.

Sl. 4. Tlocrt tonske reije s podrujem bez refleksija

Tom Hidley i Philip Newel dolaze s novim

prijedlogom 1991. godine. Cilj je bio izgraditi
potpuno akustiki neutralnu tonsku reiju. Unato
isticanju svih rezultata istraivanja u kojima se
dokazalo da ton majstori vole normalne uvjete u
reijama, suprotno gluhim komorama (iako s vrlo
malim vremenom odjeka), njihov je prijedlog bio polu
gluha komora. Akustiki gledano, od normalne sobe
ostao je samo prednji zid i pod. Sve ostale povrine
rade se od potpuno apsorbirajuih materijala. Tom
Hidley ponovo je predstavio svoj apsorber za niske
frekvencije (bass trap), koji je uinkovit do
frekvencija od 40 Hz, a koji ne zauzima previe
prostora. Prema nekim tvrdnjama uinkovit je sve do
20 Hz, no ta injenica nikad nije dokazana u
dostupnoj literaturi. Prema dostupnoj dokumentaciji i
literaturi, odjek mora biti najmanji mogui, pa tako i
vrijeme odjeka.
Zbog svoje sloenosti i cijene, u svijetu je
izgraeno svega nekoliko potpuno neutralnih tonskih
reija.

2.6. Tonska reija s kontroliranom zvunom

slikom

Sl. 5. Presjek tonske reije s podrujem bez refleksija

2.5. Akustiki neutralna tonska reija

Tijekom svih godina od kada je poelo aktivno
prouavanja i projektiranje tonskih reija, uvijek je
bila naglaena injenica da je zvuk kod snimanja ili
produkcije uvijek drugaiji u razliitim tonskim
reijama. Ova injenica isticala se ak i kod reija
koje su bile izgraene na istom principu. Na taj nain
postalo je upitno koliko se uspjelo izgraditi neutralni
prostor, u kojem bi se uo samo direktni zvuk koji
zrae monitorski zvunici, bez ikakvog utjecaja
prostora.
Danas se situacija jo vie uslonjava, s obzirom
na injenicu da postupak snimanja i produkcije postaje
sve vie mobilan, pa ak i meunarodan. Mediji s
podacima (tvrdi diskovi) prenose se iz jednog studija u
drugi, ili se koristi strujanje podataka (bit stream). Na

Veina razvoja tonskih reija i njihovo

projektiranje se do otprilike 1990. god. uglavnom
dogaalu u SAD. Podrku tome davali su veliki
glazbeni studiji u Hollywoodu i New Yorku. U Europi
se razvoj uglavnom odvijao unutar velikih nacionalnih
radio-televizijskih
kua.
Doprinos
europskih
istraivanja je bio skoro zanemariv do 1992-93.g.,
kada je Bob Walker iz BBC-a iznio svoj prijedlog
rjeenja tonske reije s kontroliranom zvunom slikom
(CID Controlled Image Design). Ideja je bila da u
podruju gdje se nalazi ton majstor nema nikakvih
refleksija. Princip slian gore navedenom principu
tonskih reija s podrujem bez refleksija, no s tom
razlikom to se ne primijenjuju velike koliine
akustikih apsorbera za smanjivanje vremena odjeka,
nego su vrijednosti vremena odjeka na razinama
obinih prostorija, 0.3 do 0.4 s, a rane refleksije koje
dolaze u podruje sluanja unutar prvih 20 ms su
barem 15-20 dB ispod razine direktnog zvuka.
Rjeenje je bilo isto geometrijsko. Oko podruja ton
majstora odreen je krug u koji niti jedna reflektirana
zvuna zraka ne smije ui. Monitorski zvunici su kao
samostojei postavljeni ispred tog kruga, za razliku od
uobiajene ostale prakse da se zvunici ugrauju u
prednji zid.
Na tom principu gradili su se brojni tonski studiji
unutar BBC-a, a kontrolna mjerenja provedena
sustavom MLSSA (Melissa), pokazivala su da su u
izgraenim studijima svi zahtjevi ovog koncepta
uglavnom bili zadovoljeni.

neke vremenske granice t, koja je za dobru kvalitetu

govora odreena kao 50 ms, a za glazbu je 80 ms.

3. Objektivni parametri akustike

kvalitete prostora
Kao to je ve reeno, tonske reije specifine su
po tome to je bitno postii eljene parametre samo na
jednom vrlo malom prostornom podruju gdje se
nalazi ton majstor, i tu mora biti zadovoljen zahtjev da
prostor bude akustiki neutralan.
Kako bismo mogli mjeriti, vrednovati i u konanici
subjektivno kvalitativno ocijeniti u kolikoj smo mjeri
postigli cilj, potrebno je prvenstveno moi izmjeriti
objektivne parametre akustike prostora.
Objektivni parametri potrebni za vrednovanje dani
su u standardu ISO 3382, gdje je takoer naveden i
nain dobivanja vrijednosti paramatera iz impulsnog
odziva prostora.

50 ms

C50 = 10 log

(t )dt

(t )dt

(t )dt

(2)

50 ms

80 ms

C80 = 10 log

(3)

(t )dt

80 ms

3.1. Vrijeme odjeka

3.5. Definiranost

Vrijeme odjeka definirano je kao vrijeme potrebno

da razina zvunog tlaka u prostoriji padne za 60 dB
nakon prestanka djelovanja izvora zvuka.
Budui da je esto teko u prostoru kod mjerenja
postii dinamiku od 60 dB, vrijeme odjeka se
procjenjuje temeljem izmjerenih vrijednosti pada
zvunog tlaka za 10, 20 ili 30 dB, pri emu je u
ISO3382 definirano:
RT30 vrijeme potrebno da zvuni tlak padne od
vrijednosti -5 dB na -35 dB
RT20 vrijeme potrebno da zvuni tlak padne od
vrijednosti -5 dB na -25 dB
RT10 vrijeme potrebno da zvuni tlak padne od
vrijednosti -5 dB na -15 dB
Mjerenja je potrebno napraviti u oktavnim pojasevima
frekvencija od 125 Hz do 4 kHz, ili u tercnim
pojasevima za podruje od 100 Hz do 5 kHz.

Definiranost D50 (Definition), je definirana kao

odnos zvune energije do neke odreene granice t
prema ukupnoj zvunoj energiji. Uobiajena
vrijednost granice je 50 ms.

3.2. Vrijeme ranog opadanja

(1)

3.3. Vrijeme poetnog kanjenja

Vrijeme poetnog kanjenja - IDT (Initial Time
Delay Gap), je vrijeme koje proe izmeu dolaska
direktnog zvuka i prve snane refleksije u toki
mjerenja.

3.4. Jasnoa
Jasnoa C50, C80 (Clarity), je definirana kao
logaritamski odnos zvunih energija prije i poslije

D50 = 10 log

(t )dt

(4)

(t )dt

3.6. Srednje vrijeme

Srednje ts (Centre time), vrijeme definirano je
izrazom (5) i moe se odrediti njegova oekivana
vrijednost prema vremenu odjeka.

ts =

Vrijeme ranog opadanja - EDT (Early Decay

Time), definirano je kao vrijeme potrebno da razina
zvunog tlaka padne za 10 dB, i to od poetne
vrijednosti 0 dB. U sluaju idealnog prostora i
idealnog eksponencijalnog pada razine zvunog tlaka,
vrijeme odjeka je jednako vrijednosti ranog pada
pomnoenog s faktorom 6.

RT 60( f ) = 6 EDT ( f )

50 ms

t p
0

(t )dt

[s]

(5)

RT60
[s]
13,6

(6)

(t )dt

t socekivano =
3.7. Indeks snage

Indeks snage G (Strenght Index), definiran je

kao odnos zvune energije u mjerenoj toki prostora
prema zvunoj energiji istog tog izvora mjerenoj na
udaljenosti od 10 m u slobodnom zvunom polju.

G = 10 log

(t )dt

2
Slobodno polje 10 m

(7)

(t )dt

3.8. Frakcija lateralne energije

Indeks frakcije lateralne energije LF (Lateral
Enery Fraction) pokazuje odnos ukupne zvune
energije u mjerenoj toki prostora mjerene
neusmjerenim mikrofonom prema zvunoj energiji
mjerenoj u toj toki s mikrofonom s osmiastom
karatkeristikom, pri emu su nul toke osmiaste
karatkeristike okrenute ravno prema izvoru zvuka. Na
taj nain eliminira se utjecaj zvuka koji dolazi
direktno iz izvora. Donja granica integracije
postavljena je na 5 ms kako bi se eliminirao utjecaj
direktnog zvuka.
80 ms

LF =

(t ) cos 2 ( )dt

5 ms

(8)

80 ms

(t )dt

3.9. Interauralni koeficijent krine korelacije

Interauralni koeficijent krine korelacije - IACC
(Inter-Aural Cross-Correlation Coefficient), prikazuje
odnos izmeu zvunih energija na dvije bliske toke,
konkretno na mjestu lijevog i desnog uha sluatelja,
odnosno umjetne glave u postupku mjerenja.
t2

IACFt ( ) =

(t ) pR (t + )dt

t1

t2

p
t1

IACCt = IACFt ( )

2
L

t2

(9)

(t ) pR2 (t )dt

max

(10 )

Granica integracije t1 je vrijeme kad signal doe do

jednog prijemnika (uha), a t2 se odreuje prema
podruju interesa. Ukoliko odaberemo vrijednosti t1=0
i t2=1000 ms (), koeficijent se naziva IACCA; za
t1=0 i t2=80 ms, koeficijent se naziva IACCE
(informacija o prostranosti), a za t1=80 i t2=1000 ms
(), koeficijent se naziva IACCL (informacija o
difuznosti).

3.10.

Ostali objektivni parametri akustike

kvalitete prostora

Osim do sada navedenih parametara akustike

kvalitete definiranih standardom ISO3382, postoji i
niz drugih parametara, kao to su:

Odnos direktne i reflektirane zvune energije

Podrka ST100, ST200, ST300
Boja zvuka EDT(f)
Povremena difuznost
Vrednovani odnos signal/um SNR95
Omjer korisnog i tetnog zvuka U50, U80
Indeks usmjerenosti difuzije

4.

Subjektivni parametri akustike

kvalitete prostora

Budui da tonske reije u prvom redu moraju

omoguiti vjernu reprodukciju snimljenog materijala,
parametri subjektivne ocjene kvalitete koji se rabe za
ocjenu drugih prostora, kao to su koncertne dvorane,
sakralni objekti, predavaone, multimedijske dvorane i
sl. u veini sluajeva nemaju smisla.
S druge strane, uvijek je ovjek taj koji daje
konanu ocjenu nekog prostora, pa tako i tonskih
reija.
Zbog toga, slijedei parametri subjektivne ocjene
kakvoe tonskih reija mogu se tretirati u prvom redu
kao nedostatak u njihovoj izvedbi.
Glasnoa
Definiranost ili jasnoa
Mogunost razlikovanja razliitih glazbala ili
glazbenih zvukova
ujnost poetnih tranzijenata
Reprodukcija visokih frekvencija ili brilijantnost
Zastupljenost visokih frekvencija na mjestu prijema
Reprodukcija niskih frekvencija ili punoa
Zastupljenost niskih frekvencija na mjestu prijema

t1

za 1 p p +1

Konstanta prostorije R
Polumjer dvorane, udaljenost difuznog polja - rE

ivost
Zastupljenost srednjih i visokih frekvencija za
vrijeme opadanja zvunog tlaka na mjestu prijema
Zvuna predodba (pozornice), lokalizacija zvunog
izvora
Ovisi o koliini energije reflektiranog zvuka u
odnosu na energiju izravnog zvuka za vrijeme
ranog opadanja zvunog tlaka na mjestu prijema
Vaan pri stereofonskoj i viekanalnoj reprodukciji
Intimnost ili bliskost
Svojstvo da prostorija ima dobar odziv na zvuk
njihovih instrumenata i da su u mogunosti dobro i
jasno uti ostale glazbenike u orkestru
Jeka
Percipira se u sluaju kada izolirani zvuni val
pristie do uha sluatelja sa zakanjenjem veim od
1/15 s (67 ms) u odnosu na dolazak izravnog zvuka

Glasnoa buke
Razina vanjske buke u prostoru namjenjenom
sluanju openito je mjera akustike izolacije
zidova i svih otvora (vrata, prozora i instalacijskih
otvora)
Razina unutarnje buke openito je mjera akustikog
priguenja unutarnjih izvora buke (ventilacija,
prisilno hlaenje rasvjetnih ureaja, buka ureaja u
samoj prostoriji)
Odjek
Nejednoliko vrijeme odjeka unutar pojedinih
frekvencijskih podruja neposredno utjee na samu
boju tona
Reprodukcija tonova, boja glasa, tona ili zvuka
Akustike znaajke prostora mogu uzrokovati
razliite promjene u spektru signala u pojedinom
odreenom dijelu zvunog procesa (stacionarno
stanje, poetni i zavrni tranzijent)
Razumljivost govora
Potrebno je omoguiti ouvanje prirodne boje glasa
govornika ili openito zvuka u svrhu prepoznavanja
govornika ili izvora zvuka odnosno omoguavanja i
osiguravanja umjetnikog doivljaja
Spektralna ujednaenost ili ravnoteje
Izravan utjecaj imaju uspostava stojnih valova i
rezonantne frekvencije prostorije
Dinamika, podruje glasnoe i tranzijentni odziv
Odreen s minimalnom i maksimalnom postizivom
glasnoom odnosno mogunou prenoenja
izvorne dinamike
Izoblienja
Posljedica su grubih greaka u projektiranju i
izvedbi prostora namijenjenih sluanju govora i
glazbe
Oituju se u promjeni boje zvuka i pojaavanju ili
guenju pojedinih frekvencija ili frekvencijskih
podruja
Jednolika raspodjela zvunog tlaka
Uvjetuje jednaku glasnou u cijelom prostoru
(auditoriju)
Na frekvencijama valne duljine reda veliine irine
razmaka izmeu uiju izravno utjee na prostornu
percepciju zvune slike
Uspostava stojnih valova u prostoriji i rezonantne
frekvencije prostora izravno utjeu na postizanje
jednolike raspodjele zvunog tlaka odnosno na
postizanje podruja izrazitih minimuma i
maksimuma razina zvunog tlaka ija je
meusobna udaljenost frekvencijski ovisna
Reprodukcija ambijenta, prostornost, dojam prostora,
difuznost

Mogunost reprodukcije izvornog prostora gdje je

snimka snimljena u nekom drugom zatvorenom
prostoru ili sklad akustikih znaajki prostora s
vrstom zvuka (glazbe ili govora).
ujnost rezonancija
Pojava na odreenoj frekvenciji ili frekvencijama
kada prostorija, prozori, reetke ili neki drugi
dijelovi ili konstrukcije u prostoriji poinju vibrirati
i time proizvoditi neeljeni zvuk buku
Posljedica nedovoljnog uvrenja ili velike
elastinosti pojedinih dijelova ili konstrukcija

5. Mjerenja akustikih parametara

tonskih reija
5.1. Impulsna mjerna metoda
Impulsna mjerna metoda spada u osnovna mjerenja
u podruju objektivnih ispitivanja karakteristika
prostora. Budui da je prijenos izmepu dvije toke u
prostoru linearan, pretpostavljeno je da se svi principi
koji vrijede za linearne sustave automatski mogu
primijeniti na mjerenja u prostoru. Meputim, mnogo
puta to nije sluaj, s obzirom na sloenost odziva
prostora, koji ukljuuje tisue refleksija u prostoru
gledano s geometrijske teorije, kao i tisue modova
titranja, gledano s valne teorije irenja zvuka.
Analiza energije u prostoru obino se vri s
konstantnom postotnom irinom pojasa, openito
gledano po oktavnim ili tercnim pojasevima.
Problem kod impulsnih mjerenja prostora je u
postizanju odgovarajueg odnosa signal/um, zbog
ega postoji vie naina impulsnih mjerenja u
prostoru.
Impulsni odziv g(t) je realna funkcija vremena, i
predstavlja jednoznani opis prijenosne karakteristike.
Frekvencijski spektar, G(f) vezan je s impulsnim
odzivom g(t) preko Fourierove transformacije. Pri
tome je G(f) kompleksna funkcija:

G( f ) =

g (t )e

j 2ft

dt

( 11 )

Signal koji dolazi na mjesto prijema p(t), odgovara

konvoluciji impulsnog odziva i signala izvora s(t):

p(t ) = g (t ) * s(t )

( 12 )

P( f ) = G( f ) * S ( f )

( 13 )

gdje je: P(f) spektar primljenog signala

S(f) spektar signala izvora
Schroeder je u svojim djelima pokazao da i
opadanje zvunog tlaka u odjeku, n2(t), ovisi o

1000 Hz

Direktni

Hz

zvuk

< n (t ) >= g ( )d = g ( )d g 2 ( )d
2

1000 Hz
Direktni zvuk

80

impuslnom odzivu prostora. Prosjena vrijednost

beskonanog broja kvadriranih vrijednosti uzoraka
zvunog signala u odjenom procesu u svezi je s
kvadriranom vrijednou implusnog odziva:

Re

uk
zv
ni
it ra
k
fle

TDS
prateci filtar

Reflektivna povrina

( 14 )
Impulsni odziv g(t) odnosi se na odziv na
idealiziranu pobudu Diracovim impulsom, koji ima
iroki spektar s jednoliko rasporepenom energijom. U
praksi je nemogue postii idealni Diracov impuls, i
energija impulsa proporcionalna je duljini impulsa.
Sasvim kratkotrajni impulsi koji imaju irok spektar
imaju malu energiju s kojom je teko postii
odgovarajui odnos signal/um.
Zbog toga se koristi "metoda integriranog
impulsnog odziva" koritenjem pseudosluajnosnog
uma. Koritenjem ove metode mogue je postii bolji
odnos signal/um i u bunijim prostorijama, a uz
koritenje manje ukupne energije. Meputim, ovo je
mjerenje zahtjevnije na mjernu opremu, jer je prijeko
potrebna upotreba digitalnih procesora signala za
dobivanje impulsnog odziva prostora.
Prikaz rezultata impulsne mjerne metode svodi se
na direktni prikaz zvunog tlaka ili na prikaz kvadrata
zvunog tlaka. Pri tome se vie koristi prikaz kvadrata
zvunog tlaka, i to iz dva razloga. Prvo, subjektivna
ocjena bolje je povezana s mjerenjima koji se odnose
na zvunu energiju nego na tlak, i drugo,
kvadriranjem se vane refleksije bolje odvajaju od
rasprenih kasnijih komponenti zvunog tlaka.

5.2. Akustika spektrometrija vremenskim

pomakom
Akustika spektrometrija vremenskim pomakom
(TDS - Time Delay Spectrometry) koju je 1967. god.
objavio Richard Heyser mjerna je metoda kojom se u
svakom realnom prostoru mogu vriti mjerenja
zvunih pretvaraa kad se ele izuzeti znaajke
prostora u kojem se mjeri.
TDS je vremenski selektivna mjerna tehnika, koja
upotrebljava mjerni signal sinusnog valnog oblika ija
se frekvencija kontinuirano mijenja s vremenom, a
analizator s pojasnopropusnim filtrom koji tu
promjenu frekvencije prati, ima centralnu frekvenciju
vremenski pomaknutu u odnosu na generirani signal.
Promjena frekvencije sinusnog signala je linearna ili
logaritamska, a mjerni signal se primjenjuje u trajanju
cijelog intervala mjerenja, to dovodi do
maksimiziranja koliine energije predane u ispitni
sustav.

Sl. 6. Princip TDS mjerne metode

6. Raunalna podrka za mjerenja

akustikih parametara
6.1. Programska podrka EASE
Programska podrka EASE (Enhanced Acoustic
Simulator for Engineers), proizvod je tvrtke Acoustic
Design Ahnert (ADA), i od kad se pojavio prije 15
godina na tritu, kao DOS program, do danas se
razvio u izuzetno moan i popularan alat koji radi u
Windows okruenju. Praktian je pri upotrebi kod
projektiranja, i pomae nam u izbjegavanju najeih
pogreaka. Projektanti imaju mogunost tonog
grafikog prikaza predvienih uvjeta, dobivajui tako
mogunost ispravljanja moebitnih pogreaka.
Takoer, moe biti izuzetno koristan kod prezentacija
predvienih rezultata projekta. Uporabom modula
Movie i Vision projektanti mogu dobiti vrlo dobar i
uvjerljiv akustiki model prostora kojeg projektiraju.
Za potrebe simulacije, danas ve preko 70
proizvoaa zvunika podrava EASE bazu podataka,
a takoer postoji i baza podataka s upisanih preko 175
razliitih materijala predvienih za akustiku obradu.
Na temelju znanstveno potvrenih prorauna,
imamo mogunost simulacije parametara:
Direktni i ukupni zvuni tlak
Alcons
RASTI
Odnos direktnog i reflektiranog zvunog tlaka
Kritine udaljenosti
Vrijeme dolaska zvuka
Preklapanje u podruju pokrivanja zvunika
Odreivanje zvunika
Uz sve navedeno imamo i mogunost auralizacije,
tj. korisnik i projektant mogu unaprijed uti prostor,
prije nego se on stvarno izvede. Na taj nain sve
pogreke i krivi prorauni mogu se stvarno uti, i
ispraviti prije izvedbe.

Sl. 7. Prikaz zvunog tlaka u podruju sluateljstva

uporabom programa EASE

Sl. 8. Prikaz naknadne obrade signala uporabom programa

EASERA

6.2. Programska podrka EASERA

6.3. Programska podrka ARTA

Programska podrka EASERA (Electronic and

Acoustic System Evaluation and Response Analysis)
razvijena je u tvrtki Software Design Ahnert GmbH
(SDA), sestrinskoj firmi tvrtke ADA, koja je razvila
EASE.
Sastoji se od etiri modula:
Mjerni modul
Signal generator
Analizator u realnom vremenu
Modul za naknadu obradu podataka
Peti modul u potpunosti je ukljuen u program, i
sadri TDS mjernu metodu.
EASERA omoguuje mjerenje s nizom pobudnih
signala, ukljuujui TDS metodu, signal kontinuirano
promjenljive frekvencije, MLS ili um. Temeljem
izmjerenih vrijednosti impulsnog odziva prostora,
raunskim putem dobivaju se sve vrijednosti
parametara odreenih standardom ISO3382 i vie
(direktni i ukupni zvuni tlak, razina uma, Alcons i dr).
Analizator u realnom vremenu omoguava toan
pregled akustike situacije u nekom mjerenom
prostoru.

Programska podrka ARTA (Audio Measurement

and Analysis Software) je razvijena na Fakultetu
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, pod
vodstvom prof.dr.sc. I. Mateljana. Namijenjena je za
mjerenja elektroakustikih pretvaraa, kao i za
mjerenje parametara akustike kakvoe prostora.

Kao rezultat mjerenja mogue je dobiti slijedee

prikaze:
Pregled u vremenskoj domeni (impulsni odziv,
ETC, energetska krivulja dobivena inverznom
Schroederovom integracijom)
Pregled u frekvencijskoj domeni (magnituda, faza,
grupno vrijeme kanjenja, realni i imaginarni
dijelovi signala, usrednjavanje)
Tablini pregled
Statistiki pregled rezultata, ukljuujui srednje
vrijednosti i standardne devijacije
Izvorni mjerni podaci
Usporedni istovremeni prikaz razliitih rezultata

Njezine osnovne mogunosti su:

Mjerenje impulsnog odziva (pobudni signal moe
biti bijeli ili ruiasti um, signal kontinuirano
promjenljive frekvencije, MLS, ili neki vanjski
izvor)
Dvokanalna Fourierova analiza
Jednokanalna Fourierova analiza
Spektralna analiza po oktavnim pojasevima i
mjera izoblienja
Ukoliko se koristi kalibrirana oprema, ARTA moe
sluiti i kao:
Integrirajui zvukomjer, s mogunou pamenja
podataka do 24 sata
Oktavni ili tercni zvukomjer
ARTA takoer moe raditi i naknadnu analizu
podataka, pa tako moemo dobiti:
Frekvencijski odziv
ETC
Parametre akustike kakvoe prostora prema
standardu ISO3382

Literatura
[1] Beristain, S., Acoustics in a small control room,
Acoustics 08, Euronoise, Paris, 2008.
[2] Fajt, S., Vrednovanje kvalitete akustiki
obraenih prostora, Doktorska disertacija, FER
Zagreb, 2000.
[3] Krhen, M., Ocjena akustike kvalitete prostora,
Magistarski rad, FER Zagreb, 1994.

Sl. 9. Prikaz opadanja zvune energije u prostoru s

grafikim sueljem programske podrke ARTA za mjerenje
akustikih parametara kakvoe prostora

Zakljuak
Tonske reije definitivno su specifini prostori koji
zbog svoje posebne namjene postavljaju specifine
zahtjeve na vrijednosti parametara akustike kakvoe
prostora. Njihov razvoj zapoinje u SAD, i to
pojavom mogunosti stereo snimanja. Drugi vani
imbenik bio je razvoj mjerne tehnike i tehnologije, i
primjena TDS mjerne metode, koja nam je dala uvid u
stvarno stanje u procesu irenja zvuka i uspostavljanju
zvune slike u nekom prostoru, konkretno i u tonskoj
reiji. Koliko god izgledalo jednostavno projektiranje
tonskih reija zbog injenice da svi zahtjevi moraju
biti zadovoljeni na samo jednom jedinom mjestu, na
mjestu ton majstora, toliko je zahtjevna injenica da
tonske reije moraju biti akustiki neutralne i da ton
majstor moe i mora uti samo izvornu reprodukciju s
monitorskih zvunika, apsolutno bez utjecaja same
akustike prostorije.
U tu svrhu mjere se vrijednosti parametara
akustike kakvoe prostora, i radi se njihova
usporedba, u ovisnosti o vrsti reije koju mjerimo.
Subjektivno, tonske reije bi uvijek trebale biti
akustiki neutralne, tako da se pojava bilo kojeg od
parametera akustike kakvoe prostora smatra
anomalijom, i treba je moi izbjei, tj. ispraviti.
Osnovna mjerenja obavljaju se jednokanalno, dok
se neki parametri ve po svojoj definiciji mjere s
umjetnom glavom, ime dobivamo bolji prikaz
stvarnoj situaciji.
Sve mjerne metode temelje se na impulsnom
odzivu postora, iz kojeg je mogue odgovarajuim
matematikim aparatom izdvojiti informaciju o
parametrima akustike kvalitete prostora. Za tu svrhu
rabi se razvijena programska podrka, kao to su
EASE, EASERA, ARTA.
Osnovna mjerenja obavljaju se jednokanalano, dok
se neki parametri ve po svojoj definiciji mjere s
umjetnom glavom, ime dobivamo bolji prikaz
stvarnoj situaciji.

[4] Jelakovi, T., Zvuk, sluh, arhitektonska

akustika, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
[5] Torres-Guijarro, S., Pena, A., Sobreira-Seoane,
M., On the use of non-environmental control room
as a 5.1. surround listening room
[6] Voetman, J., 50 Years of control room design,
Forum Acusticum, 2005.
[7] Marshal, Long.,Arhitectural Acoustics, Elsevier
Academic Press, SAD, 1990.
[8] Fajt, S., Studijska i reijska audiotehnologija,
predavanja iz predmeta Audiosustavi, Zagreb, 2010.
[9] Gervais, , R., Home recording studio- Built it like
pros, Thomson Course Technology PTR, Boston,
SAD, 2005.
[10] Jacob, J., LEDE Control Room Design, Studio
Sound and Broadcast Engineering, Eindhoven, 1993.
[11] Everest, F.A., Pohlmann, K.C., Master
Handbook of Acoustics, McGraw-Hill Companies,
SAD, 2009.
[12] Munster, B., Acoustics of sound recording
control rooms past, present and future, Eindhoven
University of Technology, Netherlands, 2003
[13] Rossing, T.D., Handbook of Acoustics,
Springer Science+Business Media, New York, SAD,
2006.
[14] Domitrovi, H., Fajt, S., Krhen, M., Multimedia
Room Acoustical Design, Proceedings Elmar 2009,
Zadar, 2009
[15] Brown, P., Easera - A Powerful Audio and
Acoustic Testing Platform, Syn-Aud-Con Newletter
Volume 32 No. 2, 2005
[16] Hansen, C.H., Fundamentals of Acoustics,
University of Adelaide, Australia