Diplomatski protokol
Meusobno ophenje drava nazivamo diplomatijom , a prihvaena naela
nazivamo diplomatski protokol. Protokol je zbirka pisanih i obiajnih normi
meusobnog ponaanja drava i i njihovih predstavnika. Zadaa diplomatskog
protokola je rjeavanje svih pitanja ceremonijala i etike, protokol predlae i provodi
mjere primanja, boravka i ispraanja stranih dunosnika, on tampa diplomatsku
listu, rjeava pitanja iz oblasti povlastica, imuniteta i carinskih olakica, priprema
notifikacije, vjerodajnice itd. Protokol kodificira pravila koja upravljaju
ceremonijalom.
Diplomatsko zanimanje
Diplomatija ima zadau da predstavlja i zastupa, titi i obavjetava svoju zemlju te
da pregovara. Diplomatija je voenje poslova meu dravama miroljubivim
sredstvima; znanje u voenju meunarodnih odnosa i pregovora; posao ili umijee
diplomata i voenje meunarodnih poslova pregovorima. Smisao predstavljanja i
zastupanja ini najbitniji element. Ambasador predstavlja predsjednika svoje drave
i zastupa svoju dravu pred vlastima drave primateljice, on je stalni i sigurni
posrednik u odnosima dvaju drava. Pregovaranje jeste umjetnost mogueg i
pregovaranje trai posebnu vjetinu i znanje. Diplomata mora uvijek biti ''bona fide''
i znati kad preutjeti istinu a ne izgovoriti la. Ambasador mora dobro znati politiku
svoje zemlje i iskreno je zastupati,mora dobro poznavati politiku zemlje primanja,
kao i opa politika kretanja. Ambasador mora imati poeljnu narav.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
ef misije
politiki poslovi
trgovinski poslovi
tampani i informativni poslovi
kulturni poslovi
vojni, pomorski, zrakoplovni ataei i drugi struanjaci
konzularni odjel.
rjeava se:
1. traenjem da te predstavlja trea drava preko svoje stalne misije (ali to e
biti samo aktivnost konzularnih poslova)
2. akreditacijom jednog stalnog predstavnika, tj. nerezidencijalni ili posjedniki
veleposlanik.
3. otvaranje diplomatskog predstavnitva koje vodi privremeni otpravnik
poslova
4. akreditcijom diplomatskog dunosnika kao nerezidencijalnog veleposlanika i
voditelja diplomatske misije u vie zemalja.
Ako je ef misije odsutan, misiju privremeno vodi obino najvii po rangu lan
diplomatskog osoblja misije kao privremeni otpravnik poslova. Njega imenuje ef
misije i notom obavjetava diplomatski zbor i MVP, kad ne uini, ef misije to ini
faksom ministar vanjske politike ako e ef misije biti due odsutan. Moe je poslati i
dunosnik MVP koji se opskrbljuje pismima. po bekoj konvenciji, ef misije i
planovi misije ine diplomatsku misiju. O odlasku i dolasku lanova drave
iljateljiceduna je notificirati MVP drave primateljice.
Prije imenovanja vojnog izaslanika drava iljateljica duna je od drave primanja
traiti saglasnost. Zadaa diplomatskog osoblja je informirati svoju zemlju, zatititi
interese svojih graana i tumaiti politiku svoje zemlje.
Persona non grata nepoeljna osoba, je pojam koji se koristi za ambasadora ili
diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne eli primiti ili izrazi zelju da napusti
zemlju. efovi diplomatskih misija
akreditovani kod istog efa misije ine
diplomatski zbor. Na njegovom elu je doajan. I to je ef misije koji najvie razine
koji je svoju vjerodajnicu dao prije svih ostalih. U nekim katolikim zemljama
predstavnik svete stolice tradicionalno je doajan i doajan je posrednik izmeu
diplomatskog zbora i vlade. Izvanredna izaslanstva nemaju prednost nad stalnim
misijama, osima ako je pojedinac visokog ranga kao npr. lan vlade. AD HOC
diplomatija je pojam kojim nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od stranih
diplomatskih misija i izvanrednih izaslanstava. To izaslanstvo moe initi jedna
osoba-specijalni opunomonik ili vie njih. Svaka drava jednom ili dva puta
godinje tampa diplomatsku listu(popis ambasada i njihovog diplomatskog
osoblja).Ambasade su sloene abecednim redom a uobiajeno je i tampati popis
efova prema njihovom redu prvenstva i popis nacionalnih praznika u dotinoja
dravi. U nekim dravama tampa se i konzularna lista. Diplomatski djelatnik ne
smije obavljati u dravi u kojoj je akreditiran profesionalnu ili trgovinsku djelatnost
radi osobne zarade.
Diplomatska predstavnitva svete stolice:
1. izvanredne misije, vode ih legati i to su kardinali kojima se ukazuje poast
suverena
2. redovne misije, vode nunciji i pronunciji koji su po poloaju ambasadori.
3
Povlastice i imuniteti
Prvi pokuaj kodifikacije diplomatskog prava bio je na Bekom kongresu 1815. i
1818.(ahenski kongres) dopuna je odredbe o diplomatskim predstavnicima. Tako je
1946. godine skuptina UN-a prihvatila konvenciju o povlasticama i imunitetima
specijaliziranih agencija agencije OUN-a. 1961. godien usvojena je Konvencija o
diplomatdkim odnosima a 1963. godine Konvencija o konzularnim odnosima. Pravila
koja beka konvencija sadri su:
a. nepovrijedivost(prostorije diplomatskog predstavnitva, rezidenciju efa
misije, sredstva prevoza i slubeno dopisivanje misije). Diplomatsak valida ne
smije biti otvorena ni zadrana bez odobrenja i bez ozbiljne sumnje u
ispravnost poiljke. zatita od demonstracija dunosti drave primanja
b. imunitet od jurisdikcije-diplomatski agenti ne smiju biti uhvaeni ili zadrani
c. povlastice od uljudnosti
d. fiskalni i carinski imunitet-osloboenosti od plaanja poreza.
Diplomatski azil se koristi vie kao humanitarna praksa nego kao legalno pravo.
Ovo jo koriste zemlje latinske amerike.
Prestanak rada diplomatske misije:
-promjena u stanju efa misije (opoziv, smrt)
-dogaajima vezanim za suverena koji ga je akreditirao(smrt, abdikacija)
-politikom promjenom kao kraj nezavisnosti ili promjena reima
-promjenom diplomatskih odnosa izazvano ratom ili drugim razlozima.
Diplomatsko dopisivanje
Diplomastko dopisivanje je razmjena pisanih dokumenata izmeu odoba i dravnih
slubi koje obnaaju poslove u oblasti meunarodnih odnosa drava i meunardonih
organizacja. Svako diplomatsko pismo osim glavnog sadraja mora imati i svoj
vanjski izgled, svoje formalne sadraje, kao i odreeni stil i ton kojim je sastavljeno.
Razlikujemo: slubena, osobna i privattna pisma.
1. Slubenim dopisivanjem su svi dopisi razmijenjeni izmeu slubi i onosi se na
poslove iz njihovih nadlenosti
2. Osobnim su sva pisma razmijenjena izmeu osoba bez bez obzira da li se
odnose na administrativne poslove ili ne.
3. Privatna pisma su sva pisma neslubenog sadraja.
Postoje sa obzirom izmeu kojih se subjekta vri dopisivanje: pisma predsjednika
drave, pisma ministara vanjskih poslova i dopisivanje meunarodnih organizacija.
Dopisivanje efova drava i vlada je strogo formalno i ima ogranienu narav.
5
Dravni posjet
Put dogovaranja dravnih posjeta su ambasade i MVP i do posjeta dolazi na
incijativu zainteresirane strane uz poziv domaina, uz predhodno ispitivanje
raspoloenja druge strane za posjet. Kad je poziv upuen i prihvaen te odreen
datum,poinje se sa pripremama za njegovu realizaciju. Neposredno prije posjeta u
d.p. dolazi prethodnica izaslanstva drave slanja. Utvruju se detalji programa, sa
6
Konzuli i konzulati
Konzuli su slubeni dunosnici drave za zatitu interesa njzinih graana, interesa
drave i drugih pravnih subjekata na podruju druge drave. Konzuli nemaju
mogunost predstavljanja drave kojhu imaju efovi diplomatske misije. Postoje
karijerni i poasni konzuli. Konzularne odnose razradila je i uredila Beka konvencija
o konzuarnim odnosima 24.4.1963. godine. Postoje 4 rasporeda konzularnih mijesta:
1. generalni konzulati
2. konzulati
3. vicekonzulati
4. konzularni uredi.
Generalni konzulat i konzulat su otvoreni obino u veim mjestima s veim
konzularnim podrujem i imaju vei broj osoblja. Vicekonuzlati su podreeni
generalnim konzulatu i konzulatu. Konzularni uredi su obino u lukama i brinu prije
svega o trgovini i plovidbi i voditelje tih ureda imenuju konzuli prema ovlatenju
ministra VP. Prekid diplomatskih odnosa ne znai i prekid ''ipso facto'' konzularnih
odnosa. Konzulat i njegovo podruje odreuje drava imenovanja a uz odobrenje
7
drave primanja. Poslovi konzulata su: tititi interese drave i graana, izdavati vize
i
pasoe, potvrivati dokumente, predstvaljati graene pred
sudovima,
obavjetavati o privrednim uslovima i poticati njihov razvoj kao i trgovinskih,
konzularnih i znanstvenih odnosa, i drzge zadae dobivene koje nisu odreene
zakonima d.p-a.
Konzula imenuje vladar, vlada ili druga tijelo drave iljateljice a podlijee provjeri i
privoli drave primateljice konzul od svoje drave prima pismo imenovanja ili
patentno pismo, a drava primanja mu izdaje egzekvaturu ili odobrenje za
obnaanje slube. D.p. moe i odbiti primiti imenovanog konzula.
Osoblje konzulata dijeli se u tri kategorije:
1. konzularni dunosnici,
vicekonzul
tj.
Generalni
konzul,
konzul,
pomoni
konzul,
Meunarode organizacije
Meeunarodne organizacije generalno dijelimo na meunarodne vladine i
meunarodne nevladine organizacije ovisno o lanstvu. Jo nakon Bekog kongresa
formirana je prva meunarodna organizacija- Dunavska organizacija. Nakon I
svjetskog rata dolo je do stvaranja Lige naroda ili Drutva naroda. Ona je imala
vanijih znaajki na polju rada za mir ali i u segmentu zdravstva i prometam ali je
zakazala u sprijeavanju imperijalistike politike Njemake, Italije,Japana. Ona se
ugasila 1945 godine. Njenu misiju nastavila je OUN-a, ija je incijacija za osnivanje
potekla jo od Atlantske povelje iz 1941. godine. Na konferenciji u San Francisku
1946. godine dilo je do formranja UN-a.
Meunarodne vladine organizacije stvaraju se meunardnim ugovorima, vlada
lanica tih organizacija. Meunarodne organizacije imaju stalan cilj koji predstavlja
interes nekoliko zemlaja lanica. ,eunarodne organizacije dijelimo na:
1. organizacije u sistemu UN-a
2. organizacije izvan UN-a koje su univerzalne naravi
3. regionlane meunarodne organizacije, komisije i slino.
9
Meunarodni skupovi
Prije odravanja multilateralnog skupa, drave sudionice alju svoja izaslanstva d.p.
svaka delegacija mora imati efa voditelja . dolazak delegacije na neki skup se
najavljuje notom preko ambasade uz potrebu punomoja. Kad se zakljuuje
pregovori potpisvanjem meunarodnih ugovora.
10