ELEK POG 05 Izmjenicna Struja

ELEK
ELEKTROTEHNIKA
5. IZMJENINA ELEKTRINA STRUJA I

IZMJENINI STRUJNI KRUGOVI
Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el.

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi
Komen
1/73
ELEK
SADRAJ:
5.1
Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji
5.2
Dobivanje izmjeninog napona
5.3
Znaajne veliine izmjenine elektrine struje
5.4
Strujni krug izmjenine struje
5.5
Snaga i energija izmjenine struje
Komen
2/73
ELEK
5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Vrste elektrine struje s obzirom na ovisnost o vremenu i = f(t):
istosmjerne elektrine struje
izmjenine elektrine struje
Istosmjerna elektrina struja
vremenski nepromjenjiva
I = konst.
vremenski promjenjiva
i = f(t)
Komen
3/73
ELEK
Istosmjerna nepromjenjiva (stalna) elektrina struja tijekom promatranog

vremena ima isti smjer i jakost.
Istosmjerna promjenjiva elektrina struja tijekom promatranog vremena

mijenja jakost, ali zadrava smjer.
Komen
4/73
ELEK
Izmjenina elektrina struja

vremenski promjenjiva struja kojoj se mijenja jakost i smjer protjecanja
tijekom promatranog vremena
grafiki se predouje vremenskim dijagramom i = f(t)
izmjenine elektrine struje i naponi su periodiki promjenjive elektrine
veliine
Komen
5/73
ELEK
u primijenjenoj elektrotehnici koriste se periodine izmjenine elektrine

struje i naponi ije se promjene jakosti i smjera mijenjaju po sinusnom
zakonu, a nazivaju se harmonina struja i harmonini napon
oznake izmjeninih elektrinih veliina
i(t), i
- jakost izmjenine struje
u(t), u - izmjenini napon
e(t), e - izmjenina elektromotorna sila
p(t), p - izmjenina elektrina snaga (radna)
u javnoj elektrinoj mrei primjenjuje se harmoniki napon dobiven iz
sinkronih generatora pretvorbom mehanike energije
Komen
6/73
ELEK
Graf sinusne funkcije izmjenine elektrine struje
Komen
7/73
ELEK
Mjera kuta
- stupanj kao mjera kuta (0 - 360)

- radijan kao mjera kuta (0 - 2)
pravi kut
90
/2 rad
isprueni kut
180
rad
puni kut
360
2 rad
(rad ) : 2 = () : 360
() =
180
(rad )
180
(rad ) =
()
2
Komen
8/73
ELEK
Smjer kuta rotirajui radijus-vektor
Komen
9/73
ELEK
Perioda T izmjenine elektrine struje
harmonina izmjenina elektrina struja vremenski periodiki promjenjiva

po sinusnom zakonu
- Perioda T(s) je vrijeme u sekundama koje protekne dok izmjenina struja
zavri jedan potpuni ciklus svih promjena (struja raste od nule do svog
maksimalnog iznosa u pozitivnom podruju, zatim se smanjuje do nule, pa
nakon promjene smjera raste od nule do svog maksimalnog iznosa u
negativnom podruju, te ponovo pada na nulu).
Frekvencija f(Hz)
- Frekvencija f(Hz) je broj perioda u sekundi
f =
1
(Hz )
T
1
Hz = = s -1
s
Komen
10/73
ELEK
Maksimalna i efektivna vrijednost izmjeninih elektrinih veliina
Vrijednosti izmjenine elektrine struje (veliine) i(t)

trenutane vrijednosti i = f(t)
maksimalna vrijednost Im
efektivna vrijednost Ief
Komen
11/73
ELEK
Efektivna vrijednost izmjenine elektrine struje koja se vremenski mijenja

po sinusnom zakonu
I ef = I =
Im
0,707 I m (A )
2
Efektivna vrijednost izmjenine elektrine struje jednaka je onoj

vrijednosti stalne istosmjerne struje pri kojoj se u nekom otporniku za
vrijeme jedne periode u toplinu pretvori isti elektrini rad kao i pri
promatranoj izmjeninoj struji.
Efektivne vrijednosti svih elektrinih veliina (struja I, napon U, elektrina
snaga P) oznaavaju se velikim slovima bez indeksa.
Elektrini mjerni instrumenti za mjerenje izmjeninih elektrinih veliina
mjere i pokazuju efektivne vrijednosti elektrinih veliina.
Komen
12/73
ELEK
Osnovni uinci izmjenine elektrine struje

a) Toplinski uinci elektrina toplina
- pri prolazu izmjenine struje kroz troilo odreenog otpora na njemu
se stvara odreena koliina topline
b) Magnetski uinci
- elektromagnetska indukcija
- uinci magnetskih sila
c) Kemijski uinci i elektroliza
- izmjenina elektrina struja se ne moe iskoristiti za elektrolizu
Komen
13/73
ELEK
5.2 Dobivanje izmjeninog napona

Naelo dobivanja izmjeninog induciranog napona
Izmjenini napon nastaje vrtnjom petlje (namota) u homogenom magnetskom
polju.
Komen
14/73
ELEK
Vrtnjom petlje (namota) u homogenom magnetskom polju inducira se napon

(elektromotorna sila) i to promjenjivog smjera i promjenjivog iznosa:
a) u vodiima petlje (a i b) inducira se napon jednog smjera kad je vodi u
gornjem poloaju, a drugog smjera kad je vodi u donjem poloaju =
pravilo desne ruke
b) u vodiima petlje (a i b) inducirani napon (elektromotorna sila) mijenja
iznos od nule (petlja okomito na silnice horizontalan poloaj) do
najvee vrijednosti (petlja usporedno sa silnicama okomiti poloaj)
Komen
15/73
ELEK
Ako petlja rotira konstantnom krunom (kutnom) brzinom (rad/s), kut koji
zauzima petlja je = t (rad), a inducirana elektromotorna sila na krajevima
petlje ima dijagram valnog oblika sinusoide, odnosno:
e = Em sin (V)
u = U m sin (V)
e = Em sin t (V )
u = U m sin t (V )
Komen
16/73
ELEK
Trofazni generatori izmjenine struje

Jednofazni generatori izmjenine struje
elektrini strojevi za proizvodnju izmjeninih sinusnih napona industrijske
frekvencije 50 Hz
Komen
17/73
ELEK
Komen
18/73
ELEK
Iznos induciranog napona odnosno elektromotorne sile:

namot s N namotaja vrti se stalnom kutnom brzinom u homogenom
magnetskom polju indukcije B
magnetski tok obuhvaen namotom povrine S
= BS cos = m cos = m cos t

prema Faradayevu zakonu
= N ( m cos t )
t
t
e = N m sin t
e = N
oznaimo
E m = N m
e = Em sin t (V )
Efektivna vrijednost induciranog napona
Em
2
=
N m =
fN m
2
2
2
E = 4,44 fN m (V )
E=
Komen
19/73
ELEK
5.3 Znaajne veliine izmjenine elektrine struje

Periodiki promjenjive izmjenine veliine (napon, struja) po zakonu sinusa
Izmjenine elektrine struje i naponi su sinusno promjenjive veliine:
i = I m sin (A )
u = U m sin (V )
Komen
20/73
ELEK
Perioda i frekvencija
Promjenjivost izmjeninih struja i napona oznaava se trajanjem jedne periode
T, odnosno frekvencijom f.
Perioda T je vrijeme potrebno da izmjenini napon ili struja, koji se periodiki
sinusno ponavlja, zavri jedan puni ciklus promjena. Oznaka periode je T, a
mjerna jedinica sekunda (s): T(s)
Frekvencija f izmjeninog napona ili struje je broj perioda u jednoj sekundi.
Oznaka za frekvenciju je f, a mjerna jedinica herc (Hz): f(Hz)
Hz =
f =
1
(Hz )
T
1
s
T=
1
(s )
f
Brzina promjene izmjeninog napona ili struje prikazuje se i KUTNOM

(KRUNOM) brzinom ili KRUNOM FREKVENCIJOM (rad/s).
Kruna frekvencija (rad/s) jednaka je broju prijeenih punih kutova u jednoj
sekundi.
= t (rad ) =
rad
t s
Komen
21/73
ELEK
Trenutana vrijednost izmjenine struje i
Komen
22/73
ELEK
Trenutana vrijednost izmjenine struje i ili napona u je vrijednost struje ili

napona u trenutku t.
Trenutana vrijednost izmjenine struje i mijenja se tijekom vremena t izmeu
nule i pozitivne, odnosno negativne maksimalne vrijednosti (amplitude) Im.
Maksimalna ili vrna vrijednost (amplituda) izmjenine struje Im ili napona Um
je najvea vrijednost koju struja ili napon postie tijekom jedne periode.
Matematiki izrazi za izmjeninu struju odnosno napon:
i
Im
=
sin
1
2
=
t
T
i = I m sin (A )
2
=
t = 2 f t
T
i = I m sin 2 f t (A )
u = U m sin 2 f t (V )
Komen
23/73
ELEK
Kruna frekvencija
Za stalnu frekvenciju f = konst. (npr. 50 Hz) vrijedi:
rad
2 f = konst. =
je kruna frekvencija
= 2 f =
2
rad
= =
= 2f
t
T
s
2 rad
T s
Izraz za izmjeninu elektrinu struju
i = I m sin t (A )
Izmjenine elektrine veliine:
izmjenina struja
i = I msin t (A )
izmjenini napon
u = U m sin t (V )
izmjenina elektromotorna sila e = Em sin t (V )

Komen
24/73
ELEK
Efektivna vrijednost izmjenine struje I i izmjeninog napona U
Efektivna vrijednost izmjenine struje definira se kao vrijednost koju bi imala

ona istosmjerna struja stalne jakosti koja bi proizvela jednaki toplinski uinak
(P = I2R) u odreenom troilu kao i ta izmjenina struja.
Efektivna vrijednost izmjenine sinusne struje I
I=
Im
2
Im = 2 I
Efektivna vrijednost izmjeninog sinusnog napona U
U=
Um
2
U m = 2U
Komen
25/73
ELEK
Poetni fazni pomak i razlika faza izmjeninih napona i struja
Ovisno o vrsti izvora i troila u izmjeninom strujnom krugu, izmjenine

elektrine veliine napona i struja imaju i poetni fazni pomak (poetni fazni
kut) odnosno poetnu fazu .
Komen
26/73
ELEK
Matematiki oblik izmjeninog napona odnosno struje s poetnim faznim

pomakom:
izmjenini napon
u = U m sin (t + U )
izmjenina struja
i = I m sin (t + I )
U poetni fazni kut (poetni fazni pomak) napona

I poetni fazni kut (poetni fazni pomak) struje
Poetni fazni pomak (poetni kut) je kut koji sinusoida napona odnosno struje
ima u trenutku t = 0.
Izmjenine elektrine veliine napona i struja iste frekvencije f = 50 Hz
prikazujemo sinusoidalnom vremenskom promjenom pomaknutom za poetni
fazni kut u odnosu na ishodite.
Komen
27/73
ELEK
Dvije izmjenine elektrine veliine (napon i / ili struja) iste frekvencije

f = 50 Hz mogu imati razliite poetne fazne kuteve.
Razlika izmeu poetnih faznih kuteva dviju izmjeninih elektrinih veliina
naziva se RAZLIKA FAZA ili POMAK U FAZI / FAZNI POMAK.
Primjer: napon i struja na nekom izmjeninom troilu
u = U m sin (t + U ) pomak u fazi / fazni pomak
i = I m sin (t + I ) = U I
cos
FAKTOR SNAGE
Komen
28/73
ELEK
Prikaz sinusnih izmjeninih elektrinih veliina (napona i struje) pomou

rotirajuih vektora (fazora)
Izmjenine elektrine veliine napona i struja (sinusoidalno vremenski
promjenjive) iste frekvencije f = 50 Hz
u = U m sin (t + U )
i = I m sin (t + I )
Um
2
I
I= m
2
U=
mogu se prikazati (za isti trenutak) rotirajuim vektorima (fazorima)

duinama ija je duljina jednaka efektivnoj vrijednosti veliine, a njen smjer
odreen poetnim faznim kutem veliine u koordinatnom sustavu.
FAZNI POMAK napona i struje
= U I
cos = cos(U I )
FAKTOR SNAGE
Komen
29/73
ELEK
Komen
30/73
ELEK
Fazni odnosi dvaju napona:
r
r
Fazni pomak izmeu napona U1 i U 2
= 2 1
Dva napona u fazi:
Dva napona u
protufazi:
U = U1 + U 2
U = U1 U 2
Komen
31/73
ELEK
Dva napona iji su fazori okomiti:
U = U12 + U 22
Komen
32/73
ELEK
5.4 Strujni krug izmjenine struje

5.4.1 Jednostavni strujni krug izmjenine struje
Elementi jednostavnog strujnog kruga izmjenine struje:
izvor izmjeninog napona
troilo izmjenine struje
spojni vodii (vodovi)
Oznaivanje referentnog smjera izmjenine struje
smjer struje i strelicom uz vodi
smjer napona strelicom uz izvor napona ili uz komponentu strujnog
kruga
Komen
33/73
ELEK
Elektrini odnosi napona i struja OHMOV zakon za strujni krug izmjenine

struje
Strujni krug izmjenine struje sa trenutanim
vrijednostima napona i struje
Strujni krug izmjenine struje sa efektivnim

vrijednostima napona i struje
Komen
34/73
ELEK
Vrste elemenata koji se pojavljuju kao otpori u strujnom krugu izmjenine

struje:
a) OTPORNIK (otpor R) djelatni otpor R ()
b) ZAVOJNICA (induktivitet L) induktivni otpor XL () (induktivni reaktivni
otpor, induktivna reaktancija)
c) KONDENZATOR (kapacitet C) kapacitivni otpor XC () (kapacitivni
reaktivni otpor, kapacitivna reaktancija)
Ukupni otpor realnih troila izmjenine struje se sastoji od
-
djelatnog otpora R ()
reaktivnog otpora (reaktancije) X ()

- induktivnog reaktivnog otpora XL
- kapacitivnog reaktivnog otpora XC
Komen
35/73
ELEK
5.4.2 Otpori u strujnom krugu izmjenine struje

Vrste otpora u strujnim krugovima izmjenine struje:
djelatni ili radni (omski) otpor R
induktivni otpor XL
kapacitivni otpor XC
reaktivni otpori (reaktancije)
Djelatni (radni) otpor R

djelatni otpor je troilo koje se jednako ponaa i u istosmjernom i u
izmjeninom strujnom krugu
djelatni otpor predstavlja svako troilo u kojem se elektrina energije
pretvara nepovratno u toplinu (elektrine pei, elektrine kuhala, arulje i
sl.)
Komen
36/73
ELEK
kod djelatnih otpora promjene struje sukladne su promjenama napona pa

zato kaemo da su napon i struja u fazi, odnosno da je fazni pomak
= u i = 0
cos = 1
izmeu njih jednak = 0 (cos = 1)
u U sin t
i= = m
= I m sin t
R
R
U
I=
UR = I R =U
R
FAZNI POMAK
Komen
37/73
ELEK
Serijski spoj djelatnih otpora
Paralelni spoj djelatnih otpora
R = R1 + R2 + R3 ( )
n
R = Ri ( )
i =1
1 1
1
1
= +
+
R R1 R2 R3
n
1
1
=
R i =1 Ri
Komen
38/73
ELEK
Induktivni otpor XL
induktivni otpor predstavlja zavojnica induktiviteta L, a zanemarivog
djelatnog otpora
u istosmjernim strujnim krugovima zavojnica se ponaa kao kratki spoj
Zavojnica induktiviteta L za izmjeninu struju predstavlja INDUKTIVNI
OTPOR XL odnosno INDUKTIVNU REAKTANCIJU XL.
Troila koja imaju induktivnu reaktanciju nazivaju se induktivna troila.
Induktivna reaktancija XL nastaje zbog samoindukcije u induktivnom
troilu.
najvee induktivne otpore imaju zavojnice s eljeznim jezgrama (namoti
elektromotora, transformatori i sl.)
induktivni otpor odnosno induktivna reaktancija zavojnice induktiviteta L
se rauna prema izrazu
X L = 2 f L = L ( )
Komen
39/73
ELEK
induktivni otpor XL = L je jalovi ili reaktivni otpor (reaktancija), on ne

ostvaruje pretvorbu elektrine energije u toplinu, ve se na njemu
elektrina energija pretvara u magnetsku energiju magnetskog polja
zavojnice (samoindukcija)
Komen
40/73
ELEK
Komen
41/73
ELEK
u strujnom krugu sa induktivnim otporom XL struja zaostaje za naponom

za
(90)
FAZNI POMAK / FAKTOR SNAGE
= U I = 90
cos = 0
Komen
42/73
ELEK
Serijski spoj zavojnica
Paralelni spoj zavojnica
X L = X L1 + X L 2 + X L 3 ( )
n
X L = X Li ( )
i =1
1
1
1
1
=
+
+
X L X L1 X L 2 X L 3
n
1
1
=
X L i =1 X Li
Komen
43/73
ELEK
Kapacitivni otpor XC
kapacitivni otpor u izmjeninom strujnom krugu predstavlja kondenzator
kapaciteta C
kondenzator u istosmjernom strujnom krugu djeluje kao prekid strujnog
kruga
kondenzator kapaciteta C u izmjeninom strujnom krugu proputa
izmjeninu struju, ali joj prua odreeni otpor kapacitivni otpor XC
odnosno kapacitivnu reaktanciju XC
Komen
44/73
ELEK
kapacitivni otpor XC odnosno kapacitivna reaktancija XC kondenzatora

kapaciteta C
XC =
1
1
( )
=
2 f C C
U izmjeninom strujnom krugu sa kapacitivnim otporom, napon i struja

nisu u fazi, odnosno fazni pomak izmeu njih je
prednjai naponu.
= U I = 90
(90) tako da struja
cos = 0 FAZNI POMAK (FAKTOR SNAGE)
Komen
45/73
ELEK
Serijski spoj kondenzatora
Paralelni spoj kondenzatora
X C = X C1 + X C 2 + X C 3 ( )
n
X C = X Ci ( )
i =1
1
1
1
1
=
+
+
X C X C1 X C 2 X C 3
n
1
1
=
X C i =1 X Ci
Komen
46/73
ELEK
5.4.3 SPAJANJE OTPORA U SERIJU (SERIJSKI RLC SPOJ)

Serijski spoj djelatnog otpora R i induktivnog otpora XL
kroz oba otpora tee ista struja I

na djelatnom otporu R struja i napon su u fazi ( = 0), a na induktivnom otporu
izmeu struje i napona postoji fazni pomak ( = 90), pa se otpori i naponi na
otporima ne mogu zbrojiti algebarski, ve vektorski
izmeu ukupnog napona U (napona izvora) i jakosti struje I postoji fazni
pomak , tako da napon izvora prethodi ukupnoj struji zbog induktivnog
karaktera troila
Komen
47/73
ELEK
Komen
48/73
ELEK
Komen
49/73
ELEK
Serijski spoj djelatnog otpora R i kapacitivnog otpora XC
Izmeu ukupnog napona U (napona izvora) i jakosti struje I postoji fazni

pomak , takav da struja prethodi naponu, zbog kapacitivnog karaktera
troila.
Komen
50/73
ELEK
Komen
51/73
ELEK
Serijski spoj djelatnog otpora R, induktivnog otpora XL i kapacitivnog otpora

XC (serijski RLC spoj)
ukupni napon / napon izvora

2
U = U R2 + (U L U C )
Komen
52/73
ELEK
impedancija Z ili ukupni otpor strujnog kruga
U R = IR
U L = IX L
U C = IX C
2
U = U R2 + (U L U C ) = I 2 R 2 + I 2 ( X L X C ) = I R 2 + ( X L X C )
U = I Z
Ohmov zakon:
Z = R 2 + ( X L X C )
U
I=
Z
(A )
I=
( )
U = IZ (V )
U
2
R + (X L X C )
2
(A )
Komen
53/73
ELEK
Fazni pomak odnosno faktor snage cos izmjeninog serijskog RLC spoja
cos = cos(U I )
R
cos =
Z
X XL XC
tg = =
R
R
Faktor snage izmjeninog serijskog RLC spoja ovisi o odnosu otpora R, XL, XC
i kree se od 0 ( = +90, = -90) do 1 ( = 0) i ima INDUKTIVNI ili
KAPACITIVNI karakter ovisno o odnosu otpora (kut -90 +90)
Komen
54/73
ELEK
Serijska ili naponska rezonancija

Serijska ili naponska rezonancija je pojava pri kojoj u serijskom strujnom
krugu nastaje izjednaenje induktivnog i kapacitivnog otpora, pa kroz krug
tee maksimalna struja rezonantni strujni krug
X =X
L
rezonantna frekvencija 0
U L = UC
Z=R
XL = XC
1
0 L =
0 C
1
LC
1
f0 =
2 LC
0 =
struja u strujnom krugu
Z=R
I=
U
= I m (A )
R
serijska ili naponska rezonancija ima negativne posljedice, ali i praktinu

primjenu u radio prijenosu
Komen
55/73
ELEK
5.4.4 PARALELNO SPAJANJE OTPORA (PARALELNI RLC SPOJ)
Komen
56/73
ELEK
Komen
57/73
ELEK
Z ( )
Y=
1
(S)
Z
IMPEDANCIJA
ADMITANCIJA izmjeninog strujnog kruga
Komen
58/73
ELEK
5.5 Snaga i energija izmjenine struje

Snaga izmjenine struje je izravno razmjerna naponu i jakosti struje, a kako su
pri izmjeninoj struji napon i struja vremenski promjenjive veliine, to je onda i
snaga izmjenine struje vremenski promjenjiva veliina
Trenutana vrijednost snage izmjenine struje na nekom elementu kroz koji
tee struja i i na kojem je napon u, jednaka je umnoku trenutanih vrijednosti
napona i struje:
u = 2U sin (t + U )
i = 2 I sin (t + I )
p = u i
= U I
U praktinim raunima se redovito razmatra srednja snaga izmjenine struje.
U izmjeninim strujnim krugovima ija se impedancija sastoji od djelatnih i
reaktivnih otpora, postoje tri snage:
1. djelatna (radna) snaga P (W)
2. jalova snaga Q (VAr)
3. prividna snaga S (VA)
Komen
59/73
ELEK
5.5.1 DJELATNA SNAGA P (W)

Snaga izmjenine struje na troilu samo djelatnog otpora R
- Fazni pomak izmeu napona i struje = U I = 0

- Snaga izmjenine struje p = u i je uvijek pozitivna veliina to znai da
se elektrina energija prenosi samo od izvora na troilo na kojem se sva
pretvara u neki drugi oblik energije (toplinu, mehaniki rad, rasvjetu i sl.),
pa se zato i naziva DJELATNA (RADNA) SNAGA
Komen
60/73
ELEK
Djelatna snaga P je snaga elektrine energije koja se prenosi od izvora na

troilo na kojemu se sva pretvara u drugi oblik energije (toplinu, mehaniki
rad, rasvjetu, i sl.)
Djelatna snaga se oznaava sa P, a mjerna jedinica je vat (W).
Vee jedinice su kW (kilovat), MW (megavat) i ost.
Djelatna snaga odreena je umnokom napona i djelatne struje na troilu,
odnosno umnokom napona i struje na troilu i faktora snage troila:
P = UI cos [W ]
Komen
61/73
ELEK
5.5.2 JALOVA SNAGA Q (VAr)

Snaga izmjenine struje na troilu sa samo induktivnim XL (zavojnica) ili samo
kapacitivnim XC (kondenzator) otporom
- Fazni pomak izmeu napona i struje = U I = +90 (/2) za XL,

odnosno = U I = -90 (-/2) za XC
- Snaga izmjenine struje p = u i ima i pozitivne i negativne vrijednosti
Komen
62/73
ELEK
- Za isto induktivno ( = +90) ili isto kapacitivno ( = -90) troilo,

negativni dio krivulje snage je po veliini jednak pozitivnom dijelu krivulje
snage to znai da troilo svu primljenu elektrinu snagu iz izvora vraa
ponovo u izvor
- Negativna snaga je ona snaga koja neiskoritena prolazi kroz troilo
(zavojnica ili kondenzator) i vraa se u obliku elektrine energije natrag u
izvor.
Ta energija beskorisno krui strujnim krugom i njezina se snaga zove
JALOVA SNAGA, a njoj pripadajua struja jalova struja.
Jalova snaga Q je snaga elektrine energije koja neiskoritena prolazi kroz
troilo, na troilu ne stvara nikakav trajni uinak i vraa se u obliku elektrine
energije natrag u izvor.
Jalova snaga se oznaava sa Q, a njezina jedinica je volt-amper reaktivni (VAr)
Vee jedinice su kVAr, MVAr i ost.
Jalova snaga je odreena umnokom napona i jalove struje na troilu,
odnosno umnokom napona i struje na troilu i sinusa kuta izmeu njih:
Q = UI sin [VAr ]
Komen
63/73
ELEK
5.5.3 PRIVIDNA SNAGA S (VA)

Snaga izmjenine struje na stvarnim troilima impedancije Z
- preteito induktivna troila uz induktivni XL imaju i djelatni otpor R
- preteito kapacitivna troila uz kapacitivni XC imaju i djelatni otpor R
- Fazni pomak izmeu napona i struje = U I < 90 (/2)

Komen
64/73
ELEK
- Snaga izmjenine struje p = u i ima i pozitivne i negativne vrijednosti, a

pozitivni i negativni dijelovi krivulje nisu jednaki.
Negativni dio krivulje snage je jalova snaga Q, neiskoriteni dio elektrine
snage koja se iz troila neiskoritena vraa natrag u izvor.
Pozitivni dio krivulje snage je djelatna snaga P, dio elektrine snage koji
se predaje troilu i na troilu pretvara u druge oblike energije (toplina,
mehaniki rad, rasvjeta i sl.)
- Neiskoriteni dio elektrine snage jalova snaga (negativni dio krivulje) je
to vei to je vei fazni pomak = U I, a to manji to je fazni pomak
manji (troilo bolje apsorbira elektrinu snagu).
- Elektrina snaga koju prima troilo izmjenine struje moe biti:
a) potpuno iskoritena ako je = 0, cos = 1
b) djelomino iskoritena ako je 0 < < 90, 0 < cos < 1
c) potpuno neiskoritena ako je = 90, cos = 0
Komen
65/73
ELEK
Elektrinu snagu (djelotvornost) troila izmjenine struje osim napona i struje

na troilu odreuje i fazni pomak izmeu napona i struje, pa umnoak
napona i struje samo prividno odreuje elektrinu snagu troila.
Umnoak napona i struje na troilu izmjenine struje naziva se PRIVIDNA
SNAGA S, a pripadajua struja prividna struja.
Prividna snaga S odreena je umnokom napona U i struje I na nekom troilu.
Ona prividno odreuje djelotvornost odnosno snagu troila jer snaga koju
preuzima troilo od izvora osim od napona U i struje I ovisi i o faznom pomaku
= U I izmeu napona i struje.
Prividna snaga se oznaava sa S, a njezina jedinica je voltamper (VA). Vee
jedinice su kVA, MVA i ost.
Prividna snaga je odreena umnokom napona U i struje I na troilu
S = UI [VA ]
Komen
66/73
ELEK
5.5.4 FAKTOR SNAGE cos

Prividna snaga
S = UI (VA )
Djelatna snaga
P = UI cos
P = S cos (W )
Jalova snaga
Q = UI sin
Q = S sin (VAr )
Veza izmeu snaga S, P i Q
P = S cos
Q = S sin
P 2 = S 2 cos 2
Q 2 = S 2 sin 2
P 2 + Q 2 = S 2 cos 2 + S 2 sin 2 = S 2 cos 2 + sin 2 = S 2

1442443
1
S 2 = P2 + Q2
S = P2 + Q2
Komen
67/73
ELEK
Trokut snage
S 2 = P2 + Q2
S = P2 + Q2
Komen
68/73
ELEK
Faktor snage
cos =
P
S
Faktor snage cos predouje omjer djelatne P i prividne snage S na nekom

troilu
Vrijednost faktora snage troila cos moe biti izmeu 0 i 1 ovisno o veliini
faznog pomaka = U I:
pri istom djelatnom troilu
=0
cos = 1
pri istom induktivnom troilu
= +90
cos = 0
pri istom kapacitivnom troilu
= 90
cos = 0
pri preteito induktivnom troilu
0 < < +90
0 < cos < 1 ind.
pri preteito kapacitivnom troilu
90 < < 0
0 < cos < 1 kap.
Komen
69/73
ELEK
5.5.5 ENERGIJA IZMJENINE STRUJE

Energija (rad) izmjenine elektrine struje openito je jednaka umnoku
djelatne snage i vremena
W = P t = U I cos t [Ws]
JEDINICA:
Ws vatsekunda
Wh vatsat
kWh kilovatsat
Komen
70/73
ELEK
Energija (rad) izmjenine elektrine struje na troilima razliitih otpora

razliita elektrina optereenja
a) Djelatno (otporno) optereenje
=0
cos = 1
W = U I t
b) isto induktivno ili kapacitivno optereenje
= +/-90 cos = 0
W =0
Komen
71/73
ELEK
c) Preteito induktivno ili kapacitivno optereenje 0< <+/-90 0< cos <1
W = U I t cos
Komen
72/73
ELEK
Energija (rad) izmjenine elektrine struje na razliitim optereenjima:

djelatno (radno) optereenje
=0
W = UIt
isto induktivno optereenje
= +90
W =0
isto kapacitivno optereenje
= 90
W =0
preteito induktivno ili kapacitivno optereenje
0 < < 90
W = UIt cos
Vrste elektrine energije na izmjeninim troilima energije:

djelatna (radna) WR = P t = UIt cos
(Ws)
jalova
WQ = Q t = UIt sin (VArs )
prividna
WS = S t = UIt (VAs)
Komen
73/73

ELEK POG 05 Izmjenicna Struja

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

ELEK POG 05 Izmjenicna Struja

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

ELEK

5. IZMJENINA ELEKTRINA STRUJA I

Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el.

Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Dobivanje izmjeninog napona

Znaajne veliine izmjenine elektrine struje

Strujni krug izmjenine struje

Snaga i energija izmjenine struje

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Istosmjerna nepromjenjiva (stalna) elektrina struja tijekom promatranog

Istosmjerna promjenjiva elektrina struja tijekom promatranog vremena

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Izmjenina elektrina struja

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

u primijenjenoj elektrotehnici koriste se periodine izmjenine elektrine

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Graf sinusne funkcije izmjenine elektrine struje

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

- stupanj kao mjera kuta (0 - 360)

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Smjer kuta rotirajui radijus-vektor

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Perioda T izmjenine elektrine struje

harmonina izmjenina elektrina struja vremenski periodiki promjenjiva

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Maksimalna i efektivna vrijednost izmjeninih elektrinih veliina

Vrijednosti izmjenine elektrine struje (veliine) i(t)

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Efektivna vrijednost izmjenine elektrine struje koja se vremenski mijenja

Efektivna vrijednost izmjenine elektrine struje jednaka je onoj

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.1 Osnovni pojmovi o izmjeninoj struji

Osnovni uinci izmjenine elektrine struje

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.2 Dobivanje izmjeninog napona

5.2 Dobivanje izmjeninog napona

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.2 Dobivanje izmjeninog napona

Vrtnjom petlje (namota) u homogenom magnetskom polju inducira se napon

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.2 Dobivanje izmjeninog napona

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.2 Dobivanje izmjeninog napona

Trofazni generatori izmjenine struje

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.2 Dobivanje izmjeninog napona

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.2 Dobivanje izmjeninog napona

Iznos induciranog napona odnosno elektromotorne sile:

= BS cos = m cos = m cos t

Efektivna vrijednost induciranog napona

ELEKTROTEHNIKA :: 5. Izmjenina el. struja i izmjenini strujni krugovi

5.3 Znaajne veliine izmjenine elektrine struje