ANTIKA KULTURA NA PROSTORU

DANANJE BIH
Ilirska plemena
Ilirska plemena na podruju dananje Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Bosnu i Hercegovinu su naseljavala najpoznatija i najjaja ilirska plemena. Jedno od
njihovih glavnih sredita nalazilo se na Glasincu nedaleko od Sarajeva. Treba spomenuti
nekoliko ilirskih plemena na podruju dananje Bosne i Hercegovine.Dalmati, od kojih je
nastala rije Dalmacija, su ivjeli irom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni
bili Dezitijati. Istonu Bosnu su naseljavali Autarijati. Liburni su ivjeli u sjeverozapadnoj
Bosni i bili su uveni pljakai (u Hrvatskoj su se prostirali uz sjeverni dio priobalja).
Sjevernu su Bosnu nastanjivali Mezeji.
Ardani su ivjeli juno od Liburna, a Antiari su ivjeli jo dalje prema jugu. Druga ilirska
plemena koje treba spomenuti su Labodi i Daorsi. Migracije Kelta u etvrtom i treem
stoljeu prije Krista su izbacile mnoga ilirska plemena s bivih podruja. Ipak, neka
keltska i ilirska plemena su se mijeala, kao to su Skordisci, mjeovito ilirsko-keltsko
pleme iz sjeveroistone Bosne. U Bosanskoj Krajini su ivjeli Japodi. Juni dio Bosne i
Hercegovinu nastanjivali su Ardijejci i Daorsi, koji su kovali i svoj vlastiti novac. Ostaci
drevnog grada Daorsa, poznatog kao Daorson jo uvijek se mogu vidjeti u Oaniu
kod Stoca.

Dodir s Grcima
Grki utjecaj, ratna odora ilirskog plemia
Tijekom prvog tisuljea prije Krista za bosanskohercegovake Ilire dogodila su se tri
velika dogaaja ,koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i
na kraju prodor Rimljana. Od 7. stoljea prije Krista, poinju kontakti s Grcima, ime se
uspostavljaju obostrane kulturne i trgovake veze. Te veze su se odravale preko
njezinih raznih kolonija od kojih je veina bila na obali, a neke od njih su

bili Apolonija, Dra i Narona na uu Neretve. To je za Ilire imalo veliki znaaj jer su ih
Grci uveli u civilizacijske tijekove.Kao posljedica utjecaja grke kulture, Iliri poinju kovati
novac, poinju koristitipismo, od njih preuzimaju savreniji oblik drutvene organizacije i
druge tekovine visoke helenske kulture. Iz tog vremena potjeu i prvi pisani podaci o
zemlji u kojoj ive Iliri i njenim stanovnicima. Ipak prve tri stotine godina boravka Ilira na
podruju Bosne i Hercegovineovijeno je tajnom, a da manja plemena u 7. stoljeu prije
Krista pacificiraju Heleni. zakljuuje se po odsustvu oruja u grobovima.
Istraivanja kod Trebinja, gdje se u grobnicama Ilira nalaze materijali iz Grke i drugih
dijelova svijeta dokazuju da je ilirska kultura prvenstveno trgovina bilo vrlo dobro
razvijena. Ipak, druga ilirska plemena opstaju kao snane vojne druine, koje su
ratovale protiv Filipa i Aleksandra Makedonskog.

Umjetnost
Histarski vr iz 98. st. pr. Kr.Arheoloki muzej Istre, Pula.
Iliri su na prostorima koje su nastavali ostavili znaajna arheoloka svjedoanstva o
svojoj materijalnoj i duhovnoj kulturi. Isprva su razvijali umjetnost u kojoj su uglavnom
prevladavali geometrijski motivi (trokuti, rombovi, krunice, spirale i dr.), najee na
kovinskim ukrasima i uporabnim predmetima, ali i na keramikim posudama. Ve u VI.
st. pr. Kr. jaaju utjecaji helenske umjetnosti, koja je prodirala izravno dolinama rijeka,
preko grih kolonija na Jonskom i junim dijelovima Jadranskoga mora ili preko etrurskih
i drugih kultura u Italiji. Pod utjecajem gr. antropomorfne umjetnosti, ali i s razvojem
likovnih umjetnosti kod samih Ilira, u razliitim dijelovima ilirskih zemalja pojavio se niz
vrijednih umjetnikih ostvarenja.
Japodska kapa oglavlje od bronanoga lima, starije eljezno doba,Arheoloki muzej
u Zagrebu. U seluProzoru kraj Otoca otkriveni su ostatci naselja i nekropola
ilirskih Japoda iz 1. tisuljea pr. Kr. ivot se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku
razinu umjetnikog obrta predstavljaju bronani ukrasni predmeti specifinih oblika,
poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopi, fibula i dr., dok
posebno obiljeje nakitu daju jantar i staklena pasta.
Od poetka VI. st. do kraja IV. st. pr. Kr. u sjevernim je ilirskim krajevima cvala jedna od
najzanimljivijih ilirskih prapovijesnih umjetnosti, tzv. situlska umjetnost, koja je nastala
spajanjem umjetnikih i kulturnih elemenata iz Grke, Etrurije i autohtonoga
stanovnitva. Naziv je dobila po bronanim situlama (vjedro s poklopcem), raskono

ukraenima prizorima iz svakodnevnoga ivota, prikazima razliitih ivotinja te

geometrijskim i drugim motivima izraenima tehnikom iskucavanja (najljepi je primjerak
situla iz Vaa, Slovenija, s poetka VI. st. pr. Kr.), a takvi su prikazi naeni i na ukrasnim
pojasnim ploicama, rjee na kacigama i drugim predmetima (grobni prilozi
u Nezakciju krajPule).
Pod utjecajem te umjetnosti razvila se, od V. st. pr. Kr. do rimskoga doba, na podruju
Japoda izvorna domaa likovna umjetnost na kamenim urnama s prizorima vezanima za
kult pokojnika i pogrebne obiaje (primjerci iz Ribia i Jezerina nedaleko od Bihaa).
Bronani stilizirani antropomorfni i zoomorfni privjesci, aplikacije na kopama i
pektoralima iz Kompolja, Prozora, Otoca i drugih lokaliteta u Lici zanimljivi su za
upoznavanje japodske umjetnosti i religije. Iskapanja u glavnom gradu Histra Nezakciju
otkrila su niz kamenih kipova gotovo naravne veliine, koji su pripadali nekomu
monumentalnom ilirskom svetitu iz V. do IV. st. pr. Kr.; ta osebujna i na ilirskom tlu
jedinstvena umjetnost nastala je pod utjecajem grke umjetnosti, koja je preko Italije
stigla meu sjeverne Ilire. Dolazak Kelta na ilirski teritorij u IV. st. pr. Kr. nije bitnije
utjecao na ilirsku umjetnost; osebujni biljni ornamenti, prepoznatljivi motivi keltske
umjetnosti, pojavljuju se jedino na oruju i nekim ukrasnim predmetima.
Iz prapovijesnog doba, posebice na podruju Istre, Hercegovine i Albanije, potjeu
ostatci mnogobrojnih ilirskih utvrenih naselja (gradina ili kasteljer), isprva sagraenih
od velikih kamenih blokova nepravilna oblika, a od V. st. pr. Kr. od klesanoga kamena
kvadratna oblika. Osim gradinskoga Iliri su poznavali i sojeniki tip naselja; najbolje su
istraena sojenika naselja na rijeci Savi i Uni. U krakim krajevima, od Istre na sjeveru
do Epira na jugu, gradili su kamene kue etverokutna ili kruna tlocrta; kruni tip
sauvao se u Istri i Dalmaciji sve do danas kao pastirska, odn. poljska kuica (bunja,
poljarica, kaun).
Dolazak Rimljana u ilirske krajeve izazvao je velike promjene u sveukupnom ivotu, pa
tako i u umjetnosti. Rimski likovni izraz prihvatilo je uglavnom gradsko stanovnitvo, dok
su starosjedioci nastavili razvijati svoju umjetnost, koja je procvala u doba kasnoga
Carstva. Tada su nastali nadgrobni i votivni spomenici s likovima pokojnika i domaih
boanstava isklesanih u plitkome reljefu, s licima prikazanima en face, tehnikom koja
podsjea na stariju autohtonu drvorezbarsku tradiciju. Pod utjecajem grko-rimske
umjetnosti razvili su ilirski umjetnici posebne oblike nadgrobnih spomenika,
prepoznatljive za neke ilirske krajeve (npr. Liburnijski cipus, tip nadgrobnoga spomenika
cilindrina oblika s borovim eerom na vrhu). Na mnogim se sauvanim umjetnikim
ostvarenjima Ilira iz rimskog razdoblja nalaze stari ornamentalni i simbolini motivi, koji
se pojavljuju sve do kasne antike, a neki su od njih nadivjeli pojavu kranstva i

propast Rimskoga Carstva te postali sastavnim dijelom umjetnike batine naroda koji
danas ive na zapadnom dijelu Balkana.

Krajem II milenija stare ere desio se novi val migracija poznat u historiji kao Egejska
seoba, kada su na prostor Bosne i Hercegovine doselila mnogobrojna Ilirska plemena.
Brojni arheoloki ostaci svjedoe o prisustvu Breukih plemena na irem prostoru
Kalesije kao to su gradinska naselja, razni predmeti, orua kao i kipovi iranskog boga
Mitre. Jedan takav spomenik kip pronaen je kod sela Dardagana opina Zvornik. To
naselje je desetak kilometara istono udaljeno od Kalesijske teritorije. Ta plemena
preteno su se bavila stoarstvom, te se pretpostavlja da su gradinska naselja bila i
sjedita plemenskih starjeina.