Hardver

4.

HARDVER

4.1.

TEHNOLOKE GENERACIJE RAUNALA

4.1.1.

Povijesni pregled razvoja hardvera

Iako su se ideje o izradi digitalnih raunala javile prije par stoljea,

trebalo je proi dosta vremena da tehnologija omogui ostvarenje velikih zamisli.
Iskuane su razliite tehnologije dok se na kraju nisu stvorile mogunosti izrade
digitalnih elektronikih raunala.
Prva digitalna raunala konstruirana su u Europi prije II. svjetskog rata.
To su bila prva elektromehanika, odnosno relejna, programski upravljana
digitalna raunala. Releji su male elektrine sklopke kojima se moe upravljati
elektrinim signalom. Program za upravljanje raunalom bio je upisan na buenu
papirnu vrpcu. Njemaki inenjer Konrad Zuse izradio je tri modela
raunala, od kojih je model Z3 bio u upotrebi od 1941. godine. Rat ga je
omeo u daljnjem radu, a prvenstvo u razvoju digitalnih raunala prelazi u SAD.
Otprilike u isto vrijeme u SAD-u i na istoj relejnoj tehnologiji, inenjer i
znanstvenik Howard Aicken konstruira digitalno raunalo na Harvardskom
sveuilitu u suradnji s vodeim proizvoaem uredskih strojeva, tvrtkom
IBM. Poznati su modeli MARK 1 i MARK 2, a bili su koriteni u znanstvene
svrhe.
Era elektronikih digitalnih raunala zapoinje pojavom elektronskih
cijevi, a na temelju ideja oca suvremenih raunala, matematiara Johna von
Neumana. 1946. godine konstruirano je prvo elektroniko digitalno raunalo pod
nazivom ENIAC. To je bilo prvo elektroniko raunalo upravljano programom,
koje je dalo snaan impuls razvitku raunalne tehnologije, otvarajui put novim
znanstvenim otkriima na polju mikroelektronike.
Od 1951. godine, pojavom raunala UNIVAC 1, zapoinje primjena
raunala na podruju komercijalne obrade podataka.
Od tada, pa do danas, raunalna tehnologija je imala vie faza koje su
odreene osobinama osnovnih elektronikih elemenata na temelju kojih su se
gradila raunala. Te se faze obino predstavljaju kao tehnoloke generacije
digitalnih elektronikih raunala.
Danas se moe uvjetno govoriti o sedam tehnolokih generacija
raunala. Kronoloki razvitak raunalne tehnologije, odnosno njenih generacija s
tipinim predstavnicima elektronikih elemenata, prikazan je na slici 4.01.

61

Poslovna informatika

ld

Brzina
raunala

Nanotehnologija

20
Integrirani krugovi

VLSI

LSI
10

Elektronska
cijev
SSI
Tranzistor
Neuronske m ree
Osobna raunala
Nanoprocesori

M ikroprocesori

1
1950.

1.

1960.

2.

1970.

3.

1990.

1980.

4.

5.

2000.

Godine

6.

Tehnoloke
7. generacije

Slika 4.01. Prikaz tehnolokih generacija elektronikih raunala

Prva generacija raunala graena je od elektronskih cijevi,
elektronikih elemenata koji su imali svojstvo prekidaa, odnosno koji su imali
dva stabilna stanja kojima se moglo upravljati elektronskim putem. Elektronske
cijevi povezivane su u sloenije elektronike sklopove kojima su se realizirale
osnovne logike funkcije, kao temelj naina rada digitalnih elektronikih
raunala. Svojstava elektronskih cijevi, kao temeljnih elemenata izgradnje, su se
neposredno prenosila na svojstva raunala pa su ona bila velika, spora,
nepouzdana i troila su velike koliine energije. Na primjer, ENIAC je bio
teak oko 30 tona, sadravao je 17000 elektronskih cijevi koje su troile 174
kW na sat. Za hlaenje raunala bila je potrebna ista koliina energije, raunalo
je efektivno radilo 45% raspoloivog vremena. U jednoj sekundi raunalo je
moglo obaviti 333 operacije.
Druga generacija raunala, odnosno njihovi procesori, graeni su od
tranzistora kao temeljnih elektronikih elemenata, a radna memorija je bila
graena od magnetskih jezgrica. Tranzistor je kao elektroniki element imao isto
svojstvo sklopke kao i elektronska cijev, ali i niz prednosti. Bio je manji, bri,
pouzdaniji i troio je znatno manje elektrine energije. Pojava tranzistora donijela
je pravu revoluciju u gradnji hardvera. Opet se svojstva temeljnog elementa
prenose na raunalo kao cjelinu, pa ono postaje manje, bre, pouzdanije itd.

62

Hardver
Trea generacija raunala koristi se tehnologijom integriranih
krugova. Iako je ideja integriranih krugova vrlo jednostavna, odigrala je
povijesnu ulogu u razvoju mikroelektronike. Premda je tranzistor kao
poluvodiki elektroniki element otklonio niz problema koje su imale
elektronske cijevi, ostao je i dalje problem njihova vanjskog povezivanja u
sloenije sklopove. Ideja integriranih krugova nosi povezivanje elektronikih
elemenata istom tehnologijom i na istoj poluvodikoj ploici od koje se ti
elementi izrauju, ime se znatno smanjuje broj elemenata od kojih se gradi
raunalo. Time se ubrzano nastavilo poboljanje svih performansi raunala,
ujedno poveavajui njegove mogunosti obrade podataka.
etvrta generacija raunala obiljeena je primjenom nove generacije
integriranih krugova, koji se od prethodnih razlikuju po gustoi pakiranja,
odnosno broju tranzistora koji se nalaze na jednom ipu. Preko integriranih
krugova malog (SSI) i srednjeg (MSI) stupnja integracije stiglo se do integriranih
krugova visokog stupnja integracije koji se oznaavaju kao LSI (Large Scale
Integration). Na tom stupnju integracije postalo je mogue na jednom jedinom
ipu izgraditi tako kompleksan elektroniki sklop kao to je procesor, odnosno
zbog svojih dimenzija nazvan mikroprocesor. Trend poboljanja performansi
raunala se i dalje ubrzano nastavlja.
Sa takvim sloenim elektronikim elementima postalo je mogue
napraviti raunalo koje je dovoljno malo da se moe postaviti na radni stol,
dovoljno jeftino da se moe staviti na raspolaganje samo jednom ovjeku i
dovoljno mono da moe obavljati korisne poslove obrade podataka. etvrta
generacija raunala obiljeena je pojavom osobnih raunala, ili openitije
pojavom mikroraunala, koja e postupno preuzeti dominantnu ulogu u primjeni
raunala.
Peta generacija donosi neke novine u grai mikroprocesora i arhitekturi
raunala. Pri veim zahtjevima za performansama, primjenjuje se paralelna
arhitektura i RISC procesori. Time je otvorena mogunost primjene raunala u
podrujima koja su prije bila nezamisliva zbog nedovoljnih performansi raunala.
Uz mogunost izgradnje velikih raunalnih sustava na bazi mikroprocesorske
tehnologije, otvaraju se mogunosti u podruju razvoja umjetne inteligencije.
esta generacija zasniva se na arhitekturi umjetnih neuronskih mrea i
predstavlja odstupanje od klasine arhitekture digitalnih elektronikih raunala.
Koncepcija umjetnih neuronskih mrea tei oponaanju rada ljudskog mozga,
primjenjujui masovnu paralelnu obradu sa stotinama tisua procesora, ili bolje
reeno transformaciju podataka, bez potrebe klasinog programiranja, ne
oslanjajui se na algoritme i s mogunou samouenja. Umjetne neuronske
mree su postale glavni alat umjetne inteligencije koja je ranije bila uglavnom
ograniena na sekvencijalnu obradu i samo odreene reprezentacije znanja.

63

Poslovna informatika
4.1.2.

Raunalne tehnologije budunosti

Sedma generacija raunala je skora budunost. Teko je rei u kom e

smjeru krenuti razvoj raunala, ali se moe pretpostaviti da se primakao kraj
poluvodike tehnologije. Da li e budua raunala biti optika, holografska,
organska ili u sferi nanotehnologije pokazat e vrijeme.
Tehnologija izrade integriranih krugova razvijala se u smjeru
postavljanja sve veeg broja elektronskih sklopova na pojedini ip, to znai sve
manje razmake izmeu pojedinih elemenata na ipu. Suvremeni mikroprocesori
imaju preko 10 milijuna tranzistorskih funkcija, uz stalno poveanje brzine rada u
podruju GHz. Na oba ova primjera se moe uoiti eksponencijalna funkcija po
kojoj se vrijeme udvostruenja kapaciteta memorijskog ipa i brzine rada
mikroprocesora procjenjuje na 18 mjeseci, a neke procjene kazuju da se to
udvostruenje dogaa ve svakih 12 mjeseci, to je prikazano na slici 4.02.
GHz
2

MB
256

Brzina
m ikroprocesora

Kapacitet
m em orijskog
ipa

1
128
0.5
64
2000.

2001. 2002. G odina

2000.

2001. 2002. G odina

Slika 4.02. Porast performansi osobnih raunala

Posljednji tehnoloki iskorak u gradnji ipova je zamjena aluminija
bakrom. Bakar ima bolju elektrinu vodljivost od aluminija, to ujedno znai i
manju disipaciju topline koja predstavlja veliki problem zbog potrebe prisilnog
hlaenja ipova. Problemi koji proizlaze iz prevelikog pribliavanja komponenti,
zbog stvaranja raznih neeljenih fizikalnih efekata, dovest e u odreenom
momentu do nune promjene tehnologije izrade integriranih krugova. Postoje ve
ideje i pokusi u tom smislu.
Nanotehnologija rabi metode i alate koji omoguuju rad s dimenzijama
manjim od 100 nanometara. Ako se zna da u razmak od jednog nanometra stane
samo oko 10 prosjeno velikih atoma, postaje jasno o kakvom se tehnolokom
izazovu radi. Njene metode omoguavaju slaganje molekula iz atoma ili iz
pojedinih skupina atoma bez ikakvih neistoa, u neku kristalnu ili drugu

64

Hardver
strukturu. Teko je i naslutiti sve ono to obeava razvoj nanotehnologije, ne
samo u mikroelektronici nego i u mnogim drugim podrujima ljudskog
djelovanja. Preciznost kakva se ve postie pri analizama u biologiji, omoguila
je svjetski znanstveni projekt odreivanja kompletnog genetskog koda ovjeka,
za to se koriste najmonija raunala, velikih memorijskih kapaciteta i brzina
rada.
Nanotehnologija u slubi informatike tehnologije zasluuje osobitu
pozornost. Postoje dva pristupa ovom problemu.
q

Prvi pristup predstavlja kontinuitet u razvoju proizvodnje mikroprocesora. Iz

godine u godinu postiu se sve manje i manje dimenzije elemenata ipa, te je
gotovo dosegnuta granica od 0.10 mikrona, to je 100 nanometara, te
moemo govoriti o prvim nanoprocesorima, a to znai da neki ip dananjih
dimenzija ima preko 100 milijuna tranzistora.

Drugi pristup je izvorni i tei spoznati kako proizvesti prvog nano-robota,

koji ima dimenzije velike molekule, ali koji je u stanju da svojim programom
proizvodi sebi sline nano-robote, ali isto tako da gradi neke druge
vieatomne strukture. Krajnji cilj je prvo proizvesti specijalizirane graditelje
vieatomnih struktura, a kasnije i univerzalne graditelje toga tipa. U
mikroelektronici cilj nanotehnologije je jasan, ali treba svladavati mnoge
tehnoloke probleme. Ovaj pristup je po osnovnom principu jasan i
predvien je jo od konstruktora i teoretiara proizvodnje prvih digitalnih
raunala. Postoje mnogi teoretski pristupi kako da se postigne dovoljno
vrsta konstrukcija uz to manje dimenzije i kako da se u nju unese program
po kojem e raditi. Takve je probleme priroda rjeavala milijunima godina
emu svjedoi raznolikost biljnih i ivotinjskih vrsta na Zemlji. Univerzalni
graditelj nano-robot mogao bi postati i sam stvaralac novih ivih vrsta za
koje se prije mora projektirati kompletni genetski kod, odnosno treba ih
programirati.

Kompleksnost nekih ivih i umjetnih sustava koji se sami repliciraju

mjeri se bitovima. Kompleksnost prvog predloenog univerzalnog graditelja bila
bi oko 500.000 bita, a najjednostavniji ivi mikroorganizam ima genomsku
kompleksnost od 1.600.000 bita. Ljudska DNK koja ima kompleksnost od oko
6.400.000.000 bita, dok neki svemirski projekti samoproizvodnje doseu
kompleksnost veu od 100.000.000.000 bita. Ove velike brojke ukazuju na
probleme koji stoje pred tom granom nanotehnologije.
Optika raunala u kombinaciji sa organskim umjesto poluvodikim
ipovima su blia budunost. U uvjetima svemirskih laboratorija ostvaruju se
prvi konkretni rezultati. Ovaj tip raunala bit e mnogo bri od sadanjih jer e
raditi brzinom svjetlosti i nee imati probleme zagrijavanja. Svjetlosni impulsi e
se kretati vodovima od organskih molekula. S obzirom na prednosti optikih
kabela u telekomunikacijama, za vjerovati je u uspjeh ove tehnologije.

65

Poslovna informatika
4.2.

DIGITALNA ELEKTRONIKA RAUNA

4.2.1.

Klasifikacija raunala

Razmatranje razvoja digitalnih elektronikih raunala kroz tehnoloke

generacije je dobro da bi se razumio njihov brzi tehnoloki razvoj, koji je osim
izuzetno brzog unaprjeenja performansi hardvera donio i diversifikaciju tipova
raunala po njihovoj arhitekturi, veliini, prenosivosti i namjeni. U tom kontekstu
klasifikacija digitalnih raunala dananje generacije je sama za sebe vrlo bogata.
Na slici 4.03. prikazana je naelna i pojednostavljena klasifikacija dananjih
raunala, te se odmah mora rei da ne obuhvaa sve kriterije njihove podjele, ve
samo one najpopularnije.
Sama osobna raunala se mogu dodatno podijeliti u dvije osnovne
skupine: Mac i PC kompatibilna raunala. Kako na tritu dominiraju PC
kompatibilna raunala prema IBM-ovom industrijskom standardu i porodici Intel
mikroprocesora, pojmovi PC i osobno raunalo esto se poistovjeuju, pogotovo
u naoj sredini. Nadalje, serveri mogu biti graeni na osnovi paralelne arhitekture
s RISC procesorima, ali mogu biti i kvalitetnija osobna raunala PC kompatibilna
s CISC procesorima, ali za ovu razinu klasifikacije to nije posebno bitno.

Digitalna raunala

Super raunala

Velika raunala
Mainframe

Mikroprocesorka
raunala

Osobna raunala

Lap top
Notebook

Prijenosna
raunala

Stolna raunala

Tablet PC

Depna raunala

Serveri

Slika 4.03. Klasifikacija digitalnih raunala

Na prvoj razini raunala moemo podijeliti u tri osnovne kategorije,
prvenstveno prema njihovoj arhitekturi i tehnologiji centralne jedinice, a to su:

66

Hardver
q

Super raunala su najvea i najmonija raunala koja su prvenstveno

namijenjena najsloenijim znanstvenim istraivanjima, kao to je istraivanja
strukture gena i slino.

Velika ili mainframe raunala slijede klasinu arhitekturu digitalnih

raunala i slue za podrku velikim i sloenim informacijskim ili
rezervacijskim sustavima koji su nastali u ranijim razdobljima, ali se ne
mogu jednostavno odbaciti i zamijeniti novima.

Mikroprocesorska raunala temelje se na mikroprocesoru, odnosno

procesoru koji je smjeten na jednom ipu. Uz to je njihova ukupna
arhitektura donekle izmijenjena u odnosu na klasinu arhitekturu velikih
raunala. Njih je uvjetno mogue podijeliti u dvije skupine i to na:

Servere koji su namijenjeni pruanju razliitih vrsta usluga svojim

klijentima, prvenstveno namijenjeni serverima baza podataka i web
serverima, na koje se korisnici ne prikljuuju ve im samo alju zahtjeve
i ekaju izvrenje usluge, odnosno odgovor. Zbog specifine uloge koju
imaju od njih se zahtjeva posebna pouzdanost i praktino funkcioniranje
bez prekida.

Osobna raunala namijenjena radu pojedinanih korisnika, za

zadovoljavanje njihovih razliitih potreba, bilo da rade kao samostalna
raunala, bilo da su umreena u lokalne mree ili se pojavljuju kao
klijenti u klijent/server konceptu obrade podataka. Razvoj
mikroelektronike kontinuirano omoguava smanjenje dimenzija
elektronikih komponenti i vei stupanj integracije. To omoguava
izradu osobnih raunala pogodnih za prijenos, to je uz nove oblike
stolnih osobnih raunala, dovelo do pojave tri klase prijenosnih raunala,
a gledano kronoloki to su:
o

Lap top, prijenosna osobna raunala koja su dobila ime po tome to

ih korisnik moe drati na koljenima dok sjedi u avionu ili
automobilu i nesmetano raditi. Tehnologija ekrana tekuih kristala
(LCD) omoguila je da cijelo raunalo bude integrirano u
jedinstveno kuite. Daljnji razvoj i minijaturizacija komponenti
raunala smanjila je njihovu teinu i dimenzije na dimenzije knjige,
pa se ova klasa raunala poinje nazivati notebook.

Depna raunala (Pocket PC) su malih dimenzija tako da stanu na

dlan pa se nazivaju i dlanovnici, a za izbor funkcija te unos podataka
i komandi preko ekrana koriste olovku ili neto slino.

Tablet PC je najnoviji koncept osobnog raunala, temeljen na

najsuvremenijim hardverskim i softverskim tehnologijama, kao to
su digitalna tinta, prepoznavanje rukopisa, glasa i slino. O njemu e
biti vie rijei u nastavku.

67

Poslovna informatika
4.2.2.

Arhitektura velikih raunala

Arhitektura velikih raunala slijedi klasini koncept arhitekture digitalnih

raunala. Raunalo nije jedinstven, monolitan ureaj, ve se sastoji od centralne
jedinice i etiri grupe razliitih perifernih ureaja. Na slici 4.04. prikazan je
koncept arhitekture ovih raunala.

Udaljeni
term inali

T erminali

Registri

Procesor

Upravljaka
jedinica

Cash

Aritm etiko
logika
jedinica

Izlazne
jedinice

U lazne
jedinice
Radna m em orija

Adapteri - kanali

Podaci i instrukcije

Vanjske m em orije

Upravljaki signali

Slika 4.04. Arhitektura velikih digitalnih raunala

Centralna jedinica
Centralna jedinica je raunalo u uem smislu rijei. No, ni sama
centralna jedinica nije monolitan ureaj ve se unutar nje razlikuje nekoliko
osnovnih i dodatnih komponenti, a to su:
q

Procesor koji se sastoji od dva osnovna dijela, te nekih dodatnih:

68

Upravljaka jedinica koja upravlja i angaira sve druge ureaje ovisno

o zadatku koji treba obaviti, odnosno o tipu instrukcije koju treba izvriti.

Hardver
Ukoliko se radi o matematiko logikim instrukcijama, angairat e
aritmetiko logiku jedinicu, a ako se radi o ulazno izlaznim
instrukcijama, neku od perifernih jedinica.

Aritmetiko logika jedinica, kako i samo ime govori, izvrava

aritmetiko logike operacije, odnosno raunanje i usporeivanje.

Registri i meumemorija ili cash su memorije na razini procesora koje

mu omoguavaju bri i efikasniji rad.

Radna memorija koja slui za privremeno pohranjivanje podataka i

programa koji u odreenom trenutku uestvuju u procesu obrade podataka.

Kanali koji su specijalizirani za razmjenu podataka izmeu centralne i

perifernih jedinica s ciljem da rasterete glavni procesor.

Kapacitet radne memorije i njena brzina pristupa, te brzina procesora su

glavne karakteristike centralne jedinice. Kapacitet memorije se odreuje brojem
bajtova, odnosno brojem znakova koje u jednom trenutku moe pohraniti, a
brzina pristupa je vrijeme potrebno za itanje i pisanje sadraja iz nje i u nju.
Brzina procesora se iskazuje brojem instrukcija koje raunalo moe izvriti u
jednoj sekundi. Za obje veliine danas se koriste vrijednosti s prefiksom giga ili
ak tera.
Periferne jedinice
Kako je vidljivo s prethodne slike, periferne se jedinice mogu podijeliti u
etiri grupe ureaja kako slijedi:
q

Ulazne jedinice koje slue za unos podataka iz okoline sustava, bilo

neposrednom ili preteno posrednom komunikacijom s korisnikom.

Izlazne jedinice koje slue za izdavanje rezultata obrade podataka u okolinu

sustava, odnosno korisnicima, preteito posrednom komunikacijom preko
razliitih nositelja podataka.

Vanjske memorije koje slue za trajno pohranjivanje podataka i programa.

One omoguavaju njihovo brzo aktiviranje prema potrebama procesa obrade
podataka.

Terminali su ulazno/izlazni ureaji s pomou kojih korisnik komunicira s

procesom obrade podataka koji se odvija u centralnoj jedinici. Kako su dio
arhitekture sustava daljinske obrade podataka, obino se smatraju udaljenim
od centralne jedinice to za same ureaje nije bitno jer mogu biti i lokalni.
Ono to je bitno je radi li terminal iskljuivo pod kontrolom centralne
jedinice ili ima i vlastiti procesor, memoriju i druge komponente tipine za
samo digitalno raunalo. Po tome se razlikuju neinteligentni i inteligentni
terminali. Neinteligentni terminali slue iskljuivo za unos i prikazivanje

69

Poslovna informatika
podataka i rezultata. Inteligentni terminali imaju vlastiti procesor i memorije
pa mogu autonomno izvoditi obradu podataka, a samo po potrebi pristupaju
centralnoj jedinici. Iako je kroz ranija razdoblja postojalo mnogo razliitih
vrsta terminala, danas se pod tim pojmom podrazumijeva iskljuivi
interaktivni terminal, koji omoguava uspostavu dijaloga korisnika s
raunalom.
Hijerarhija memorija
Iz injenice da se u arhitekturi digitalnih raunala koristi vie vrsta
memorije, koje se bitno razlikuju po svojim karakteristikama, od veliine, brzine
i na koncu cijene, slijedi zakljuak da za to mora postojati adekvatno objanjenje.
Na slici 4.05. prikazan je hijerarhijski odnos razliitih vrsta memorije.

Registri

Kapacitet

Brzina

Cijena po bitu

M eumemorija

Radna m em orija

Vanjske memorije

Slika 4.05. Hijerarhija memorija raunalnog sustava

Memorije su poredane hijerarhijski, tako da su na dnu piramide vanjske
memorije koje imaju najvei kapacitet u raunalnom sustavu. Prema vrhu
piramide se niu memorije sve manjih kapaciteta, dok je na vrhu registar kao
najmanja memorija od samo nekoliko bajtova. Strelica s desne strane pokazuje
smjer porasta kapaciteta pojedinih memorija. S lijeve strane druge dvije strelice
pokazuju kako brzina memorije i cijena po jednom memoriranom bitu rastu
prema vrhu ove piramide. to su memorije bre to su i skuplje, a najskuplje su
one koje rade na brzinama kao i procesor.
Smisao arhitekture raunala je odrediti pravi odnos razliitih vrsta
memorije, da bi se s jedne strane osigurale optimalne performanse cijelog
sustava, a s druge strane to postiglo uz minimalnu cijenu.

70

Hardver

4.3.

CENTRALNA JEDINICA OSOBNOG RAUNALA

4.3.1. Arhitektura centralne jedinice

Konfiguracija osobnog raunala u naelu odgovara uobiajenoj
konfiguraciji ostalih digitalnih raunala, ali se realizacija pojedinih komponenti
bitno razlikuje. Osim centralne jedinice tu su ulazne i izlazne jedinice, te vanjske
memorije. Dio njih je samostojei, a dio je ugraen u zajedniko kuite.
Kuite je kutija u koju je smjetena centralna jedinica, a moe biti
razliitih izvedbi ovisno o tipu i namjeni osobnog raunala. Osim mehanike
konstrukcije za ugradnju dijelova centralne jedinice, uloga kuita je i u
osiguravanju napajanja elektrinom energijom potrebnom za rad raunala.
Raunala ne koriste izravno elektrinu struju iz elektrine mree, ve je posebni
ureaji pretvaraju u istosmjernu struju stabilnog napona ija visina je zadana
tehnologijom mikroelektronikih elemenata. Novije tehnologije koriste sve
manje napone te tako djelomino rjeavaju problem zagrijavanja raunala, ali ih
je i dalje u pravilu potrebno dodatno hladiti, to je jo jedna uloga kuita. Osim
centralne jedinice kuite udomljuje i niz perifernih jedinica, ime se znatno
pojednostavljuje ukupna konfiguracija osobnog raunala.
Hardverska arhitektura centralne jedinice osobnog raunala, s osnovnim
komponentama prikazana je na slici 4.06.
Centralna jedinica
osobnog raunala
M ikroprocesor

M eumem orija

M atina ploa
ipset

ROM

Sabirnica

Integrirani
kontroleri

RAM
Adapteri

Slika 4.06. Hardverska arhitektura centralne jedinice osobnog raunala

71

Poslovna informatika
Centralna jedinica osobnog raunala se sastoji od etiri osnovne
komponente, a to su:
q
q
q
q

Matina ploa (Matherboard).

Procesor.
Memorije.
Adapteri i kontroleri.

4.3.2.

Matina ploa

Matina ploa ili osnovna ploa je osnova arhitekture centralne jedinice

osobnog raunala. Na nju se ugrauju ili prikljuuju svi ostali dijelovi centralne
jedinice. Na njoj je procesor, memorija, ke memorija, integrirani kontroleri te
utori za adaptere.
Matine ploe mogu biti standardne i nestandardne. Standardne ploe
proizvodi mnogo proizvoaa i u osnovi su sve meusobno vrlo sline. No i za
njih postoje razliiti standardi, a danas je najei PCI (Peripheral Componetnts
Interconnect). Standardne ploe na sebi obino imaju samo ono najnunije. Sve
ostalo se dodaje kao zasebni moduli u obliku kartica koje se umeu u utore.
Nestandardne ploe proizvodi manji broj proizvoaa, a karakteristine
su po raznim nestandardnim rjeenjima, koja ploi daju bolje performanse, te
veu pouzdanost.
Matinu plou karakteriziraju slijedee komponente:
q

Sabirnica. Uloga sabirnice je meusobno povezivanje svih ostalih

komponenti koje se ugrauju ili prikljuuju na matinu plou u cilju
razmjene podataka i instrukcija meu njima. Arhitektura sabirnice odreuje
nain na koji je procesor prikljuen na memoriju, te na koji su nain adapteri
perifernih ureaja prikljueni na sustav. Odabir arhitekture sabirnice vrlo je
vaan jer sam dizajn sustava i arhitektura sabirnice moraju do maksimuma
iskoristiti mogunosti procesora i perifernih ureaja. Ovisno o tome to
prenose razlikuju se tri sabirnice i to adresna, podatkovna i kontrolna, a iz
naziva je jasno to koja prenosi.

ipset je set ipova koji ine logiku matine ploe. Set ipova bi trebalo
znaiti da ih ima vie. Nekada je i bilo tako, pa su neka osobna raunala
imala i preko 200 razliitih ipova. Broj ipova se stalno smanjivao tako da
je danas sve integrirano na jednom jedinom ipu koji upravlja radom svih
ostalih elemenata matine ploe, pa je s njim ujedno odreena arhitektura
same matine ploe.

Integrirani kontroleri. Na matinoj ploi se u pravilu nalazi integrirani

kontroler tipkovnice, jer je standardan i neophodan svakom raunalu. Brzim
razvojem integriranih krugova postalo je mogue kontrolere i drugih

72

Hardver
sloenijih ureaja realizirati samo s jednim ipom, pa se na neke matine
ploe za manje zahtjevna osobna raunala integriraju kontroleri ekrana,
modema i slino.
4.3.3.

Mikroprocesor

Veina mikroprocesora za osobna raunala pripada istoj porodici

Intelovih procesora. Svi su oni meusobno kompatibilni prema dolje, to znai da
procesori novije generacije mogu izvravati naredbe starijih procesora.
Vrijeme pojave nove generacije procesora stalno se skrauje. U utrci za
trite s novim procesorima sudjeluju i drugi proizvoai osim Intel-a, prije
svega AMD, ali su svi ti procesori kompatibilni s Intel-ovim procesorima. Osim
tih osnovnih verzija procesora, proizvode se i razne specijalne verzije.
Osnovni parametri koji odreuju performanse mikroprocesora, a onda i
cijelog raunala su:
q
q
q

Duina rijei.
irina sabirnice.
Brzina procesora.

Duina rijei odnosi se na broj bitova koji mogu biti zajedno obraeni u
jednom ciklusu. Tako se razlikuju 8-bitni, 16-bitni, danas najei 32-bitni, te 64bitni procesori. Dvostruko vea duina rijei znai dvostruko veu brzinu obrade
uz istu brzinu procesora.
irina sabirnice odnosi se na broj bitova koji mogu biti preneseni u
jednom ciklusu izmeu procesora, memorije i drugih ureaja unutar raunala.
irina sabirnice treba biti usklaena s duinom rijei procesora, ime se
osiguravaju optimalne performanse sustava. U protivnom, manja irina sabirnice
moe bitno usporiti rad sustava.
Brzina procesora je odreena uestalou taktova koje prima od
posebnog digitalnog sata. Brzina procesora se mjeri jednim ciklusom u kojem
procesor pie i ita podatke iz RAM-a. Brzina procesora iskazuje se u
megahercima (MHz), to je milijun taktova u sekundi.
4.3.4.

Memorije
U centralnoj jedinici osobnog raunala nalaze se tri vrste memorije, a to

su:
q

ROM je memorijska komponenta centralne jedinice koja se tijekom

koritenja raunala moe samo itati. Njen sadraj je upisan u fazi
proizvodnje raunala, te ostaje trajno zapisan. Tehnoloke izvedbe kao to je
EPROM omoguavaju naknadnu izmjenu memorijskog sadraja, ali

73

Poslovna informatika
posebnim postupkom. U ROM-u su upisane programske rutine koje su
neophodne za podrku osnovnim hardverskim funkcijama raunala.
Uobiajeni naziv za taj programski sustav je BIOS (Basic Input Output
System) u kojem je izmeu ostalog program koji procesor pone izvravati
odmah nakon ukljuenja, a koji uitava operativni sustav s diska, te obavlja
druge potrebne inicijalizacije hardverskih komponenti raunala.
q

RAM je radna memorija osobnog raunala u koju se privremeno pohranjuju

programi i podaci koji u tom vremenu aktivno sudjeluju u procesu obrade
podataka. Kada odreeni proces zavri, ti programi i podaci se briu iz RAMa i na njihovo mjesto se mogu upisati drugi.

Meumemorija ili ke memorija (cash) slui da osigura optimalnu

iskoristivost procesora, na nain da je ona nekoliko puta bra od RAM-a, te
omoguuje da procesor koristi memoriju bez ekanja. Relativno mala
koliina te brze memorije pridruuje se procesoru, a poseban kontroler brine
da se predviena naredna podruja iz RAM-a kopiraju u blokovima u
meumemoriju, paralelno s radom procesora.

4.3.5.

Adapteri i kontroleri

Adapteri i kontroleri su u biti mala, specijalizirana mikroraunala, koja

imaju svoje procesore i memorije, namijenjena specifinim poslovima
upravljanja razliitim perifernim ureajima unutar ukupne konfiguracije osobnog
raunala. Zbog iroke palete perifernih ureaja osobnog raunala pojedine grupe
tih ureaja, a esto i pojedini ureaji unutar grupe ovisno o proizvoaima, imaju
posebne kontrolere koji se realiziraju kao zasebni moduli, a obino se nazivaju
karticama.
Disk kontroler
Disk kontroler slui za upravljanje magnetskim diskom i njegov
prikljuak na sabirnicu. Postoji vie standarda disk kontrolera koji se razlikuju po
performansama, ali i cijeni. Kod izvedbi s memorijskim spremnikom dio se
podataka dri u memoriji kontrolera, tako da su raspoloivi bez itanja s diska.
Grafika kartica
Grafika kartica slui za generiranje video signala koji e stvoriti sliku
na ekranu osobnog raunala. Osnovne komponente grafike kartice su:
q
q
q

74

Grafiki procesor.
Memorija.
Digitalno analogni konverter.

Hardver
Grafiki procesor zaduen je za komunikaciju s glavnim procesorom i
izvravanje dobivenih zadataka, te za manipulaciju videomemorijom, digitalnoanalognim konverterom i paletom unaprijed definiranih grafikih formi.
Memorija je obino podijeljena na dva dijela. Jedan dio se koristi za
pohranu slike i esto se naziva videomemorija, a drugi, mnogo manji, za rad
grafikog procesora.
Digitalno analogni konverter (DAC) slui da trenutno stanje u
videomemoriji, koje je digitalno, pretvori u analogni signal koji e stvoriti sliku
na ekranu raunala koji je analogni ureaj.
Kada program treba neto nacrtati na ekranu, procesor e odgovarajue
registre u grafikom procesoru napuniti potrebnim vrijednostima. Grafiki e
procesor obraditi dobivene podatke i na osnovu toga u videomemoriju upisati
digitalni oblik ekranskog prikaza, a DAC e ga pretvoriti u analogni signal.
Grafike kartice mogu se prema mogunostima grafikog procesora
podijeliti u nekoliko grupa, od obinih kartica, akceleratora i 3D akceleratora.
Svaka od njih na sebe preuzme vei ili manji dio posla oko ekranskog prikaza.
Zvune kartice
Za podrku multimedijalnim sadrajima i igrama koristi se zvuna
kartica koja moe obavljati sljedee funkcije obrade zvuka:

Snimanje i digitalizacija audio signala.

Reproduciranje digitalnih zapisa.
Generiranje svih vrsta tonova i zvunih efekata.

Mrene kartice
Mrena kartica slui za prikljuak raunala na lokalnu mreu. Razlikuju
se prema tehnologiji i standardu lokalne mree.
Portovi
q

Serijski port slui za komuniciranje sa perifernim jedinicama koje

zahtijevaju serijsku vezu, kao to su mi, modem ili neke vrste pisaa.

Paralelni port je neizostavni dio svakoga osobnog raunala s obzirom da se

radi o relativno jednostavnom i jeftinom sklopu. Obino se koristi za
prikljuak pisaa.

Port za igru (game port), slui za prikljuivanje igrae palice (joystick).

USB je najnoviji standard serijskog porta za prikljuak razliitih ureaja.

75

Poslovna informatika
4.4.

PERIFERNE JEDINICE OSOBNOG RAUNALA

4.4.1.

Ulazne jedinice

Tipkovnica
Tipkovnica, tipkalo ili tastatura najmanje se promijenila od svih
komponenti raunala i pri tome je ostala potpuno kompatibilna tako da se i stara
tipkovnica moe bez problema prikljuiti na dananje osobno raunalo.
Tipkovnice se prikljuuju na centralnu jedinicu preko posebnog porta, za koji
postoje dva razliita standarda koji se razlikuju samo po fizikim
karakteristikama, te ih je mogue uskladiti jednostavnim prilagodnikom.
Moe se rei da je tipkovnica zapravo samostalno raunalo. U tipkovnici
se nalazi mikroprocesor, mala koliina ROM i RAM memorije te sklop za
komunikaciju, a sve to obino u jednom jedinom ipu. S centralnom jedinicom
komunicira preko prikljuka pomou kojega dobiva i potrebno napajanje.
Mikroprocesor u tipkovnici neprestano nadzire tipkovnicu, te ovisno o
pritisnutoj tipki alje signal kontroleru tipkovnice na matinoj ploi. Taj
kontroler je zapravo drugi mikroprocesor koji nadalje komunicira s glavnim
mikroprocesorom aljui mu informacije o pritisnutim tipkama.
Na tipkovnici se osim standardnih alfanumerikih tipki jo nalaze
kontrolne, funkcijske, te ponekad i specijalne tipke. Kontrolne tipke mijenjaju
osnovno znaenje pojedinih tipki, dok se funkcijskim tipkama programski pridaju
odreena znaenja. Specijalne tipke su zapravo unaprijed definirane funkcijske
tipke za izdavanje odreenih naloga raunalu. Osim klasinog oblika tastatura
moe biti i posebnog ergonomskog oblika, integrirana u kuite prijenosnog
raunala ili ak tretirana samo kao mogua opcija digitalnoj olovci i govornoj
komunikaciji.
Mi
Raunala s operativnim sustavima s grafikim korisnikim sueljem u
pravilu koriste mi kao ulazni ureaj za upravljanje pokazivaem ili kursorom.
Za ovu funkciju se koriste i neka druga tehnika rjeenja, posebno na prijenosnim
raunalima. Pozicioniranje kursora na ekranu omoguava izbor objekata suelja i
time navigaciju korisnika kroz programe. Mi se jo koristi za crtanje, pomicanje
grafikih objekata i slino. To je analogni ureaj te je kao takav vrlo prihvatljiv
ovjeku. Opremljen je i tipkama kojima se poveava njegova funkcionalnost.
Postoje mehanike i optike, iane i beine varijante mia, koje se razlikuju
prvenstveno u ergonominosti i praktinosti.

76

Hardver
Skener
Skener je ureaj koji digitalizira sve grafike forme otisnute na papiru ili
na nekom slinom mediju, te omoguava da se pohrane u raunalu kao datoteka
prikladna formata. Mediji koji se najee koriste pri skeniranju se mogu
podijeliti u dvije skupine:

Refleksni - papiri svih vrsta, plastine podloge i slino.

Transparentni filmovi, dijapozitivi i slino.

Osnovni princip rada skenera je relativno jednostavan. Predloak se

izlae bijeloj svijetlosti koja sadri sve valne duljine, odnosno boje, a glava
skenera, bogato opremljena siunim fotoosjetljivim elementima registrira kojim
se intenzitetom svjetlost od pojedine toke odbija, odnosno kroz nju prolazi,
ovisno o modu rada. Za tri osnovne boje koriste se zasebni elementi ime se
registriraju i boje predloka. Dobiveni podaci se pretvaraju u numerike
vrijednosti i predstavljaju digitalni zapis analogne grafike forme. Osim
neophodnog programa za upravljanje skenerom (driver) potreban je i
odgovarajui softver za obradu digitaliziranih podataka.
4.4.2.

Izlazne jedinice

Ekran
Primarni izlazni ureaj osobnog raunala je ekran. Prema primijenjenoj
tehnologiji razlikuju se dva osnovna tipa ekrana, a to su:
q

CRT (Cathode Ray Tube) ekran izgraen na tehnologiji katodne cijevi.

Koristi se uglavnom kod stolnih raunala. Odgovarajuim kabelom je
prikljuen na raunalo, odnosno grafiki port na centralnoj jedinici.

LCD (Liquid Crystal Display) je ekran izgraen na tehnologiji tekuih

kristala. To je ravni ekran koji se primarno primjenjuje kod prijenosnih
raunala zbog malih dimenzija, ali se sve vie koristi i uz stolna raunala.

esto se koristi i naziv monitor zbog slinosti s TV monitorom koji slui

za lokalnu provjeru TV signala bez koritenja TV prijemnika. U odnosu na TV
prijemnike, ekran raunala ima veu rezoluciju i veu uestalost obnavljanja
prikaza jer je namijenjen gledanju s mnogo manje udaljenosti. Rezolucija je
odreena brojem toaka, odnosno piksela, od kojih se formira prikaz. Vea
rezolucija znai jasniju i openito kvalitetniju sliku. Vea uestalost obnavljanja
prikaza ini ga manje treperavim te manje zamornim za oi korisnika. Veliina
ekrana se iskazuje veliinom njegove dijagonale u inima. Danas su uobiajene
veliine su 15 za LCD i 17 za CRT ekrane.

77

Poslovna informatika
Pisa
Pisai, printeri, ispisivala, tiskala i slino su jedne od najstarijih izlaznih
jedinica raunala koje su i danas nezamjenjive. Dio izlaznih podataka jo uvijek
je esto neophodno prenijeti na papir. Ono to se u meuvremenu bitno
promijenilo je tehnologija i tehnika tiskala. Dananje trite obiluje raznovrsnim
modelima, razliitih tehnologija tiskanja, brzine, specifine namjene i naravno
cijene. Tri osnovna tipa tiskala dominiraju dananjim tritem ovih ureaja, a to
su:
q

Matrina ili iglina tiskala.

Laserska tiskala.

Ink-jet ili kapljina tiskala.

Postoje i druge tehnologije, ali imaju relativno ogranienu primjenu i

trite, kao to su termalna ili sublimacijska tiskala.
Izbor tiskala ovisi prvenstveno o konkretnoj primjeni, jer svaka vrsta ima
odreene prednosti u pojedinim specifinim situacijama.
Ploteri su po svojoj funkciji veoma slini tiskalima, a uglavnom slue za
crtanje inenjerskih nacrta kreiranih na raunalu. Moe se rei da su ih potpuno
istisnuli ink-jet pisai koji nisu ogranieni formatom papira.
4.4.3.

Vanjske memorije

Magnetski disk
Magnetski ili tvrdi disk (hard disk) je ureaj koji koristi magnetski medij
za pohranu podataka., a princip njegove grae je prikazan je na slici 4.07.

Slika 4.07. Graa magnetskog diska

78

Hardver
Disk se sastoji od nekoliko krunih aluminijskih ploa, presvuenih
materijalom koji se lako magnetizira, montiranih na istoj osovini, koje se okreu
velikom brzinom. Druga bitna komponenta su glave za pisanje i itanje po
povrini ovih ploa, a montirane su na nosau koji se naziva ealj, koji se moe
pomicati od sredita prema rubovima ploa. Za svaku povrinu ploa postoji
posebna glava za pisanje i itanje po elektromagnetskim principima. Zbog velike
brzine rotacije ploa stvara se zrani sloj ili zrani jastuk na kome lebde glave za
pisanje i itanje, a koji ujedno spreava njihov mehaniki kontakt s ploama to
bi unitilo disk.
Disk je vanjska memorija s neposrednim pristupom podacima, to
zahtijeva odgovarajuu logiku organizaciju samog ureaja. Svaka ploa ima
dvije strane, a na svakoj strani je odreeni broj zatvorenih krunih staza. Te staze
nemaju fizike karakteristike ili oznake, ve se radi samo o podrujima u koja se
mogu upisivati podaci. Ako se promatraju sve staze, po svim povrinama ploa,
koje su jednako udaljene od sredita, moe se zamisliti tvorevina koja odgovara
cilindru te se upravo zato i naziva cilindrom magnetskog diska. Svaka povrina je
dodatno podijeljena na krune isjeke koji tvore sektore na pojedinim stazama. U
svaki se sektor moe upisati isti broj bajtova. Svaki cilindar, staza i sektor imaju
oznaku koja tvori adresu na disku. Pomicanjem elja, rotacijom ploa, te
poznavanjem adrese, glave mogu brzo pristupiti bilo kojem sektoru, te zapisati
ili proitati podatke.
Magnetska disketa
Magnetska disketa (floppy disk) je logiki ekvivalentna magnetskom
disku, ali je tehniki posve drugaije izvedena. Sastoji se samo od jedne plastine
ploe u zatitnom kuitu. Disketa je izmjenjiv medij, te mora postojati poseban
ureaj, disketni pogon, koji je ugraen u kuite raunala i koji omoguava njeno
koritenje. Zbog svojih karakteristika koriste se samo za razmjenu manjih
datoteka i izradu sigurnosnih kopija.
CD-ROM, CD R/W, DVD
CD-ROM (Compact Disc Read Only Memory) je medij pogodan za
distribuciju velikih koliina digitalnih sadraja, od softverskih paketa do
multimedijskih baza podataka. Ova tehnologija je jeftina i lako se proizvodi, ali
je rije o mediju koji se moe samo itati laserskom zrakom. Princip rada je
identian obinom audio CD-u. Ploa od poliranog aluminija zatiena je
prozirnom plastikom, a digitalni zapis u vidu minijaturnih udubljenja na ploi se
nie u neprekinutoj spirali, to je prirodno za zapis analognih veliina.
Novija tehnologija omoguila je jednokratno pisanje na CD-R/W i na
osobnim raunalima, a DVD standard zapisa s naprednijom tehnologijom je
donio znatno vee kapacitete osnovnog CD medija.

79

Poslovna informatika
4.4.4.

Tablet PC

Iako se ne radi o perifernim ureajima osobnog raunala, ve o

posebnom tipu prijenosnog PC kompatibilnog raunala, opis Tablet PC-a
ukljuen je u ovo poglavlje upravo zbog osobitosti nekih njegovih perifernih
ureaja, koji s potpuno novim tehnologijama osiguravaju specifine naine
njegova koritenja. Ujedno je ovo raunalo lieno nekih klasinih elemenata kao
to su serijski portovi, klasini utori za tipkovnicu i slino.
Tablet PC je svestrano i u potpunosti funkcionalno prijenosno raunalo
koje uz minimalnu masu i veliku autonomnost rada sadri sve tradicionalne
funkcije osobnog raunala. Ime Tablet PC dobro opisuje ovu vrstu raunala, jer
koristi ekran kao ploicu za pisanje, to je jedno od starih znaenje engleske
rijei tablet. LC ekran (LCD) zauzima gotovo cijelu povrinu raunala,
neosjetljiv je na dodir, odnosno osjetljiv je samo na posebnu digitalnu olovku
koja slui za pisanje. Neosjetljivost ekrana na sluajne dodire za vrijeme rada
omoguava ugodnije koritenje raunala. Specifinost ovog ekrana je da se
slobodno rotira i transformira iz normalnog ekrana u aktivni digitalizator.
Budui da je digitalna olovka, uz glasovno upravljanje, primarni nain
unosa podataka u raunalo, za sam nastanak koncepcije Tablet PC-a bilo je
nuno unaprjeenje nekih postojeih, kao i razvoj novih tehnologija. Tehnologije
koje su omoguile nastanak ove vrste raunala su:
q

Prepoznavanje rukopisa i govora su kao tehnologije postigle upotrebljivu

razinu. To se odnosi ne samo na engleski jezik, ve i na druge svjetske
jezike.

Ink parsing tehnologija koja se odnosi na analizu digitalne tinte, te

razlikovanje teksta od crtea ili skica.

Ink smoothing tehnologija koja slui za uljepavanje izgleda zapisa

digitalnom tintom.

Integracija digitalne tinte u operativni sustav to ukljuuje ink clipboard

formate, serijalizaciju tinte i saimanje kod pohranjivanja na disk.

Minimalna masa, velika autonomnost rada, unos podataka digitalnom

olovkom te mogunost glasovnog upravljanja ine ovu vrstu prijenosnog
raunala vrlo privlanom raznim vrstama korisnika, pogotovo onima kojima
izuzetna mobilnost ovog ureaja i nain unosa podatka moe biti presudna u
uspjenom obavljanju posla.
Raunala ove vrste bez obzira na proizvoaa koriste isti operativni
sustav koji je posebna inaica Windows XP, kome je dodana podrka za ekran
osjetljiv na unos podataka digitalnom olovkom i glasovno upravljanje. S obzirom
da je ova podrka dodana na sistemskoj razini, to znai da je mogue bez izmjena
koristiti sve uobiajene Windows aplikacije.

80