GRUPA A

1.GLAVNI KONCEPTI O SLOBODI? VRSTE DETERMINIZAMA I NJENI

PREDSTAVNICI?
1.teleoloki determinizam (sva uenja do Kanta)
2. kauzalni determinizam (Spinoza i Hartman)
3 slojeviti determinizam (Hartman)
4 identerminizam (Sartr)
Determinizam je neto to je odereno na iju odreenost ja ne mogu da utiem.
2.ARISTOTELOVA PODJELA VRLINA I OBRLAZLOZENJE NJIHOVE SUTINE?
U svom djelu Nikomahova etika Aristotel razlikuje 2 vrste vrlina
1. DIJANOETIKE
2. MORALNOETIKE
Podjelu vri na bazi podjele due. Umna ili razumska podjela due kojoj odgovaraju
dijanoetike osobine i strana koja ne zavisi od razuma koja je inherentna
(bitna)moralnoetickim vrlinama. Aristotel je odbacio to da je moralno dobro stvar ljudske
prirode, a dijanoeticke osobine se ticu ucenja. Novosti antickog ucenja Aristotel je najavio
svojom stavkom o MESOTESU. Mesotes je sredina izmeu dva estrema.
3.NAVESTI DVA PRIMJERA STOIKOG UENJA?
Stoiko uenje polazi najprije od toga da treba uskladiti ivot sa razumom i uskladiti ivot
sa prirodom. Stoiari su ti koji su se apsolutno zalagali za ivot bez dravnog ureenja po
emu su se razlikovali od Platonovog uenja ideje o dravi. Oni smatraju da ako bi ivjeli u
skladu sa prirodom bez zakona niko ne bi inio krivina djela. Oni nalau da se spozna
stvarnost, priorda, dakle vanjska i vlastita priroda, ali ne daju slobodu da se vanjska i
vlastita priroda mijenjaju , jer smo mi umna bia.
4.POLAZITE I ISHODITE FIHTEOVOG KONCEPTA SLOBODE ?
Fihte polazi od slobode i njegovo ishodiste je sloboda, za razliku od Kanta koji polazi od
slobode a njegovo ishodiste je kategoricki imperativ.
6.KONSTRUKTIVNI ELEMENTI MORALNOSTI?
1) prosuivanje
2) vrednovanje
3) djelovanje

GRUPA B:
1.Hartmanovo ucenje o autonomiji moralnosti?
Kod Hartmana susrecemo ucenje o slobodi kao spoznatoj nuznosti. Hartman razlikuje
duhovni, dusevnii analiticki svijet, a razlika izmeu njega i ostalih je u sljedecem:
Moguce je uticati na svoju slobodu ali ne i da je mijenjamo. Najsistematicnije ucenje o
slobodi razvija Kant. On se bitno razlikuje od Stojicara i Spinoze. Hartman Meni sloboda
pomaze da uticem na to sto sam spoznao, ali ne da promijenim to sto sam spoznao
2.Ucenje o moralnoj indiferentnosti(ravnodusnost) i ko ga razvija?
Vrhovni kriterij i vrhovni cilj stoike metafizicke ili racionalisticke etike je adiafora, tj
apatija ili ataraksija, moralna nepokolebljivost ili moralna indiferentnost. Ovi pojmovi
bitno karakterisu stoickog moralno valjdanog covjeka, mudraca. Sadrzaj njegove
moralnosti je skladnost sa prirodom sto se postize razumom ili umom. Stoicari su najvecu
mudrost nalazili u mudracu, koji treba da sacuva opc u skladnost sa samim sobom, a to
znaci da iskaze snagu u nadilazenju svih problema cjelokupnog zivota. Dakle, uenje o
moralnoj indolentnosti razvijaju stoiari.
3.Principi pravde po Dzonu Rawlsu?
Po Rawlsu postoje 2 principa pravde, a to su:
1. Svaki covjek koji ucestvuje u nekoj instituciji ima veze sa njenim funcionisanjem i ima
jednako pravo na najsiru slobudu spojivom sa slobodom jednakom za sve.
2. Sve drustvene veijednosti (sloboda, mogucnosti, prihod, bogatstvo) treba da budu
rasporedjene jednako osim ako je nejednaka raspodjela vrijednosti svima od koristi.
4.Kardinalna vrlina po Spinozi?
Kardinalna vrlina po Spinozi je samoodrzanje u prirodi.
6.Sloboda po Fihteu?
Sloboda je stvaralaka bit ljudskog bia. Fihte polazi od slobode i njegovo ishodiste je
sloboda, za razliku od Kanta koji polazi od slobode a njegovo ishodiste je kategoricki
imperativ. Stubovi Fichteove etike su sloboda i djelotvornja radnja, a njegovo uenje se jo
naziva i sistemom dinamizirane slobode koja polazi od slobode kao apsolutnog poetka,
koja se ne moe dobiti od nekog drugog, nego nju ovjek stjee. On ne eli shvatiti da se
sloboda moe drugaije odrediti nego samo unutar njenih etikih determinanti.

GRUPA C
1.KO SE ZALAGAO DA SE ETICKO KAO ETICKO NE MOZE DOKAZATI?Aristotel,
Kant, Hartman
2.KINIKO UCENJE :Kiniko uenje osniva je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo
intelektualistiko ili racionalistiko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najvie dobro.
Razvijaju uenje o srei.Ali za njega je posebno bitna maksima:Bolje je sto manje trebati
jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu.On ovom maksimom zeli reci da covjek
moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To
se naziva etikom minimuma.
3.INTRISTNO DOBRO?Intristicno dobro je sredstvo da se neko drugo dobro postigne. S
obzirom na to da se dobro kao dobro, odnosno moralno dobro kao moralno dobro ne moze
cijepati, intristicno dobro posto je sredstvo moze se cijepati.
4.EUPARHIJA? Euparhija je pravilna radnja, odnosno pravilno djelovanje.
5.KO JE USPOSTAVIO PRIRODNI ZAKON I PRIRODNO STANJE?Uspostavio je Hobs i
prema njemu to su sredisnji pojmovi religije.Bitna karakteristika prirodnog stanja je
potpuna izoliranost jedinke od drugih jedinki sto na koncu ima za posljedicu rat protiv
svih,U prirodnom stanju postoje savrsena prava, ali ne i savrsene duznosti. Postoji jedan
osnovni zakon prirode a njegova sutina se sastoji u sljedeem: svaki covjek treba da tezi u
miru i odzavanju mira na temelju zapovijesti uma ili opceg pravila. U prirodnom stanju
prirodni zakoni nemaju obavezujuu snagu, vec samo savjet razuma, bez njega nije moguce
izaci iz prirodnog stanja u gradjansko drustvo u kojem postoji miri i suradnja izmedju ljudi
. Hobs upozorava na mmogucnost sukoba izmeu prirodnog i moralnog zakona (prava i
uma) i pozitivnog ili gradjanskog prava.
6.SUPROTNOST KANTOVOG UENJA?Kantova etika je bliza religioznoj etici , za
razliku od Kanta eler i Hartman nemaju trebanje i kod njih je umjesto funkcije
kategorickog imperativa stoje vriijednosti i osjecaji. Po njima trebanje stoji duboko u osobi
i oni ne potenciraju na tome. Kod Kanta vlada zakon ( kategoriki imperativ) a kod elera
nema zakona vec vrijedonosni principi.
No, pored Selera kritikuju ga i ostali... znacajne ktitike su Hegelove koji izbacuje trebanje
na kome je Kant znatno potencirao ... Takoer i OPENHAUER,HARTMAN I NIE ga
kritikuju ( pa nisam siguran koji je tano jer ga vie njih kritikuje, pitanje je nekako
nedovoljno precizno ).
7.SUPROTNOST KANTOVOG UENJA? Dakle, postoje dva znaenja slobode, pozitivno i
negativno Negativno znaenje slobode je dvosmislene prirode. S jedne strane ograniava
podruje mog djelovanja, a sa druge strane osporava uplitanje drugih u moje
djelovanjePozitivno znaenje slobode glasi: elim da moj ivot, moje djelovanje i moje
odluke ovise od mene, a ne od neke spoljne sile. elim da budem subjekt, a ne objekt.
Sadraju slobde otro se odupire Kantov etiki formalizam, po njemu slobodan sam jer sam
autonoman.

GRUPA D
1.RAZLIKA IZMEU KANTA I FIHTA (ISHODITA)

Razlikujemo sljedee razlike u ishoditima Kanta i Fihtea ( njemaki klasini idealizam ):

A) Fihte ne poznaje stvari po sebi (Smrt Boga ,besmrtnost duse i ideja slobode), Kant to
kritiki razmatra.B) Kod Fihtea polazite i ishodite je sloboda a kod Kanta je polazite
sloboda a ishodite kategoriki imperativ,C) Fihte odbija priznati Kantovo univerzalistiko
znaenje kategorikog imperativa. Za to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian
poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj
poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotu.

2.OBJASNITI SUTINU RACIONALNE TEOLOGIJE O ODNOSU MORALA I

RELIGIJE ?Racionalna teologija - moral nije ispod religije, niti je religija ispod morala.
Izmedju ovo dvoje mora postojati harmonija. Islamski predstavnici su Ibn Sina, Ibn Ruzd,
Al-Kindi i Al-farabi, dok je kranski predstavnika Abelard.
3.ARISTOTELOVO UCENJE O PRAVDI ?Aristotel Pravedno je ono to stvara i
odrava sreu i u dravnoj zajednici.
On pominje dva pojma pravde zakonitost i jednakost. Zakonitost je iri pojam od
jednakosti sve to je zakonito nije nejednako, dok sve to je nejednako jeste nezakonito.
Aristotel se bavi pravdom, kao empirijskim etikim pitanjem. On nije vjerovao u Boansku
pravednost, a to odbacuju T. Akvinski i Al-Gazali. Po Aristotelu pravda predstavlja
uzdravanje od sticanja neke prednosti ovjeka za sebe putem otimanja svega onoga to
pripada drugome. Pravda je po njemu potpuno najvea od svih vrlina.U knjizi
Nikomahova etika na poetku govori da je pravda ideal (a ideal se ne moe definisati, niti
dijeliti) da bi na kraju knjige porekao svoj prvobitni stav. Pravda treba da stoji neovisno
od pozitivne moralnosti.Aristotel je na bazi injenica podijelio pravdu na: a)
Distributivna
koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici
drave opravdano polau pravo. Ovu dijeli zakonodavac, karakterie se jednakou a
sastoji se u dodjeljivanju poasti, nagrada itd b) Korektivna ili komutativna je onaj oblik
pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja raznih sporova i donoenja odreenih presuda kojim
sankcionira prestupnika.

4.RAZLIKA IZMEU INDIVIDUE I PERSONE PO ELERU ILI FIHTEU?

Individum ne potencira na ljudskosti, nego na interesu bilo koje vrste. Moralna
licnost potencira na ljudsom dostojanstvu. Sve eticke teorije bez obzira na to sto je
vrhovni princip moralnost potenciraju na moraln orazvijenoj licnosti ... Moralno
razvijenu licnost prvi put spominje Max Scheler. Biti moralno odgovoran znaci biti
odgovoran za svoje prosudjivanje, vrednovanje razlikovanje dobrog od losega, lazi
od istine, vjerovanje pred drugima, pa tek onda samom sebi. Samo moralno
razvijena licnost cini moralno dobro ....

5.OSAM PRETPOSTAVKI PO SELERU O MORALU?

Prva pretpostavka svaka materijalna etika nuno mora biti etika dobara i ciljeva, to
Kant energino odbacuje, kao I eler s razlikom to on smatra da je nedopustivo staviti
znak identiteta izmeu etike dobra I ciljeva sa materijalno vrijednosnom etikom.
Druga pretpostavka Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima samo
empirijsko induktivno I aposteriorno vaenje.
Trea pretpostavka Kant pokazuje da je materijalna etika nuno etika uinka
etvrta pretpostavka Naglaava se da materijalna etika nuno mora svesti na hedonizam
Peta pretpostavka Svaka materijalna etika je nuno heteronomna
esta pretpostavka Svaka materijalna etika void legalitetu postupanja, a nasuprot njoj
formalna etika moe zasnovati I moralitet volje
Sedma pretpostavka svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnost od njenih
vlastitih stanja ili spoljanjih dobaram a suprotno tome formalna etika utemeljuje
dostojanstvo linosti
Osma pretpostavka Svaka materijalna etika nalazi temelj svih etikih vrednovanja u
nagonskom egoizmu ljudske prirode, a formalna etika utemeljuje moralni zakon koji vai
za sva umna bia
eler odbacuje svih osam Kantovih pretpostavki, u njima prepoznaje izrazitu ogranienost i
jednostranost Kantove teorije, jer njima nedostaje topline, tj onoga pto odgovara etikom i
vrijednosmom
6. U EMU SE SASTOJI MUROV PRIGOVOR (ODNOS) HEDONIZMU
EUDASPONIZMU I UTILATIRIZMU?Mur kae da su pogrijeili jer su htjeli odrediti
dobro po sebi tj. sreu, to je za posljedicu imalo naturalistike greke.
Mur je kritikovao i Mill-a, zato to je ovaj smatrao da je poeljno i prijatno isto, to je Mur
smatrao kardinalnom grekom.
7.RELIGIJSKO UENJE O MORALU?Nema morala bez religije, smatraju teolozi
Akvinski i Gazali. Hartman se ovome protivi i kae da religija polazi od Boga, a etika od
ovjeka. Moralne vrijednosti u religiji nemaju status autonomnog, dok su u etici
autonomne, jer iza njih ne postoji nikakav autoritet, gospodar svijeta i posjednik
apsolutnog znanja i istine. Religija dakle, po Hartmanu svojim zapovjestima ponitava
fenomen moralnosti i njegov temelj tj. slobodu. Predmet etikog miljenja nije neto to bi
se moglo vjerovati, dok se religija zasniva na vjerovanju. Hegel se energino okree protiv
teologije ali ne i protiv hrianstva.Filozofska maksima glasi umu nije potrebno nikakvo
otkrovenje, nikakvo uenje izvana; Bog nije nita drugo nego ovjek koji gui svoj
razum.Religijska glasi Sve to stvaramo osueno je da nestane i sam ovjek kao konano
bie. Po njoj ovjek bez religije ne moe biti svjestan svojih vlastitih ontolokih i moralnih
slabosti.U monoteistikim religijama imamo dvije varijante: a)racionalna teologija- moral
nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati harmonija. Islamski
predstavnici su Ibn Sina, Ibn Ruzd, Al-Kindi i Al-farabi, dok je kranski predstavnika
Abelard. b) ortodoksna teologija- utemeljiva je Toma Akvinski i po njemu moral nema
smisla bez religije, moral je podreen religiji.Islamski predstavnik je Al Gazalli.

GRUPA E
1.NAVESTI VARIJANTE ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE
ODGOVORNOSTI?Moralno-etiko otrenjavanje savremenog ovjeka i
drutva postaje predmet tri glavna koncepta kojima se istie potreba:

Historijske i planetarne odgovornosti znanstvenika, tehniara i politiara kod Jonasa

Moralnog suosjeanja ovjeka prema prirodi kod Heinricha

Univerzalistikog karaktera moi suenja kod Hoffea

Pored ovih stajalita postoji i uenje o univerzalnoj komunikativnoj i normativnoj moralnosti,

koga razvija Karl Otto Apel i ono se razlikuje od prethodnih uenja tako to rekonstruira
Kantovo uenje o faktumu uma.
2.UENJE O SPECIFINOJ DETERMINACIJI SLOBODNE VOLJE ?
Determinizam neto to je odreeno, na iju odreenost ja ne mogu da utiem nadilazi um.
Postoje razni oblici determinizma:
1.teleoloki determinizam (sva uenja do Kanta)
2. kauzalni determinizam (Spinoza i Hartman)
3 slojeviti determinizam (Hartman)
4 identerminizam (Sartr)
Najsistematinije uenje o determinaciji slobodne volje razvija Imanuel Kant. Kant hoe od svih
nas da budemo umna i moralna bia. Kategoriki imperativ koji je objektivan i nuan mora
abstrahirati sve pojedinane moralne maxime, odnosno sve njih unificirati, ali kroz normu ne kroz
sadraj. Za Kanta sloboda predstavlja bazu moralnosti. Ona podrazumjeva odsustvo bilo kojeg
oblika pristiska.
3.NAVESTI ELEROVE PRETPOSTAVKE O ETICI DOBRA ?
Prva pretpostavka svaka materijalna etika nuno mora biti etika dobara i ciljeva, to Kant
energino odbacuje, kao I eler s razlikom to on smatra da je nedopustivo staviti znak
identiteteta izmeu etike dobra I ciljeva sa materijalno vrijednosnom etikom.
Druga pretpostavka Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima samo empirijsko
induktivno I aposteriorno vaenje.
Trea pretpostavka Kant pokazuje da je materijalna etika nuno etika uinka
etvrta pretpostavka Naglaava se da materijalna etika nuno mora svesti na hedonizam
Peta pretpostavka Svaka materijalna etika je nuno heteronomna
esta pretpostavka Svaka materijalna etika void legalitetu postupanja, a nasuprot njoj formalna
etika moe zasnovati I moralitet volje
Sedma pretpostavka svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnost od njenih vlastitih
stanja ili spoljanjih dobaram a suprotno tome formalna etika utemeljuje dostojanstvo linosti
Osma pretpostavka Svaka materijalna etika nalazi temelj svih etikih vrednovanja u nagonskom
egoizmu ljudske prirode, a formalna etika utemeljuje moralni zakon koji vai za sva umna bia

4.KANTOVO TROSTRUKO ZNAENJE SLOBODE ?

Kant pojam slobode razumjeva u trostrukom smislu:

Sloboda kao autonomija ova sloboda predstavlja misaonu stvar, odnosno neto to
nije dato iskustvom. Ona se nalazi u naem miljenju, a praktiki se primjenjuje
moralnim zakonom u nama. Da bismo djelovali prema zahtjevu moralnog zakona
trebamo biti slobodni od svih nasal osjetilnog svijeta, a to je praktiki ideal umnih bia.
Iz ovoga slijedi misao das u moralnost i sloboda odentini, to predstavlja nit vodilju
Kantove etike teorije.
Sloboda kao inteligibilna sutina u razumjevanju ovog smisla sutine presudno je
Kantovo pitanje: kako je mogue da nam naa samosvijest postavlja zahtjev da budemo
slobodni ? Ovo je mogue pomou slobode, odnosno da bi ovaj zahtjev mogao postojati
potrebna je moralna sloboda, koja je nadempirijska, I moe se samo misaono shvatiti jer
je inteligibilna
Sloboda kao sluaj je ista samovolja, a takva sloboda ne bi bila mogua u
inteligibilnom svijetu jer bi pojmu inteligibilne slobode protivrijeilo da bude odreena
neim drugim a ne zakonom uma. Sloboda sluaja ne bi bila mogua ni u empirijskom
svijetu, jer u nunoj uzronoj vezi svakog dogaanja uvijek je mogue samo jedno kao
rezultat sudjelujuih okolnosti.

5.ORTODOKSNA TEOLOGIJA O ODNOSU MORALA I RELIGIJE I NJENI

PREDSTAVNICI ?
Ortodoksna teologija- utemeljiva je Toma Akvinski i po njemu moral nema smisla bez religije,
moral je podreen religiji. Islamski predstavnik je Al Gazalli.
6.FIHTEOVA ODREDBA SLOBODE ?
Sloboda je stvaralaka bit ljudskog bia. Fihte polazi od slobode i njegovo ishodiste je sloboda,
za razliku od Kanta koji polazi od slobode a njegovo ishodiste je kategoricki imperativ. Stubovi
Fichteove etike su sloboda I djelotvornja radnja, a njegovo uenje se jo naziva i sistemom
dinamizirane slobode koja polazi od slobode kao apsolutnog poetka, koja se ne moe dobiti od
nekog drugog, nego nju ovjek stjee. On ne eli shvatiti da se sloboda moe drugaije odrediti
nego samo unutar njenih etikih determinant.

GRUPA F
1.NABROJ DVA IMPERATIVA ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE
ODGOVORNOSTI ?
Imperativ etiara historijske i planetarne odgovornosti nareuje da ovjek mora postojati,
on je fundament njihove teorije, a to je imperativ opstanka ljudske vrste, koji se iskazuje
kroz dvije formule:

I imperativ - djelujte tako da maksime vaeg djelovanja budu ope pretpostavke

opstanka ljudi i biosfere.
II imperativ - djelujte tako da vaim djelovanjem buduim generacijama
obezbjedite sretan ivot.

2.RAZLIKA IZMEU MAKSIME I IMPERATIVA ?

o

Maksima predstavlja subjektivni praktiki princip djelovanja, dok imperativ znai

objektivni praktiki princip

Maksima nam daje savjet kako da djelujemo, a imperativ zapovjeda kako da

djelujemo

3.UENJE O POZITIVNOM ZASNIVANJU MORALNOSTI ?

Otru i odlunu kritiku Kantovog moralnog nazora poduzima Hegel, koji insistira na
pozitivnom zasnivanju moralnosti (pozitivno-onaj koji namee norme ponaanja). Po
Hegelu moralni postulat onoga to treba da bude nema realnosti, nema odreenja ideje
kao jedinstva pojma I zbilje. Moralni postulat nema mogunosti da se potvrdi u zbiljskom
praktinom ivotu, odnosno u objektivnim drutvenim I historijskim uvjetima egzistencija
individuuma. Ono objektivno Hegel oznaava zasnivanjem pozitivne moralnosti. Da bi
obrazloio u emu je sutina tog zasnivanja, on pokazuje moralno kao moralno ne postoji u
ljudskoj praksi, ono se vrti samo u istoj moralnoj svijesti apstrahiranoj od svega stvarnog
ili praktinog.
Hegelovo pozitivno zasnivanje moralnosti je bitno suprotno zamiljenom, imaginarnom
moralitetu, takvo zasnivanje odluno odbacuje ono treba da.
4.MOGUNOSTI ILI NEMOGUNOSTI IZVOENJA MORALNIH NORMI IZ
SADRAJA IVOTA ?
Pitanje mogunosti ili nemogunosti izvoenja moralnih normi iz sadraja ivota dobija
znaajno mjesto u engleskom empiristikom uenju, a bitna karakteristika je ideja da
ovjek svoje norme ponaanja usklauje prema stvarnosti koja diktira pravila ponaanja i
djelovanja.Nasuprot ideji o mogunostima izvoenja moralnih normi i ponaanja iz
sadraja ivota, historija etike misli poznaje I mislioce koji zamiljaju ili idealiziraju

ovjeka. Ideja o nemogunostima moralnih normi iz sadraja ivota postaje predmet

raspravljanja predstavnika tradicionalnih etikih uenja I nekih savremenih etiara, u
prvom redu elera i HarmanaMoralne norme i vrijednosti kao moralne norme i vrijednosti
ne mogu se izvoditi iz ivota jer su nespojive sa ivotom, jer vlada sukob izmeu moralne
norme kao moralne norme.
5.RAZLIKA IZMEU HJUMOVOG I ELEROVOG UENJA O EMOCIJAMA ?
Hjum je predstavnik engleskog etikog uenja 17. stoljea. On vri prvi obraz kod emocija I
stavlja ih u jednaku ravan sa razumom. Mislioci prije njega su potpuno odbacivali bilo
kakav znaaj emocija.
U elerovom etikom uenju emocije postaju jedini kriterij za ocjenivanje i
samoocjenivanje ovjekovog ponaanja, djelovanja I vrednovanja izvjesnih postupaka i
radnji. Kod njega emocije imaju status apriori, odnosno emocije su iznad razuma.
6.KANTOVO ODREENJE MORALNOG DOBRA ?
Prema Kantovoj teoriji moralno dobro je odreeno moralnim zakonom i nastaje poslije tog
zakona.Odnosno moralni zakon prethodi moralnom dobru i odreuje ga. Kantov pojam
apsolutnog dobra predstavlja apsolutno vaenje moralnog zakona, iji uvjet predstavlja
sloboda. On pojam dobra razumijeva u dvostrukom smislu:
- U spoljanjem smislu ili prema principu legaliteta I radnje dobar je onaj ije su
maksime univerzibilne
- U unutranjem smislu ili prema principu moraliteta dobar je onaj iji je osnovni
princip da postupa samo po maksimama koje su univerzabilne
7.ARISTOTELOVA PODJELA PRAVDE ?
Aristotel je na bazi injenica podijelio pravdu na:
a)
Distributivna koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih
dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo. Ovu dijeli zakonodavac,
karakterie se jednakou a sastoji se u dodjeljivanju poasti, nagrada itd
b) Korektivna ili komutativna je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom
rijeavanja raznih sporova i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prestupnika.

GRUPA G:
1. Spinoza o strastima i afektima ?
On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza
izlaze u spisu Etika.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje
duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela
ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije
an ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to:
1. POZUDA,2. RADOST,3. ZALOST
2. Podjela etikih teorija prema vrhovnom naelu moralnosti ?
Eticke teorije prema vrhovnom kriteriju moralnosti dijele se:
1 teleoloska etika, etika dobara, heteronomna etika, sadrzajna etika (sva ucenja do Kanta)
2. ucenja formalizma (Kant i Fihte)
3. emocionalna etika ( Seler i Hartman)
4. Etika historijske planetarne odgovornosti
3. Koncepti u odnosu religije i morala ?
U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:
1. Racionalna teologija ... izmeu morala i religije mora postojati harmonija, niti moral
moze biti podreen religiji niti religija moze biti podredjena moralu... Za tu su se teologiju
zalagali ... Petar Abelard i Ibn sina, Ibn Ruzd, Alkindi, Al farabi
2. Ortodoksna teologija... moral je ispod religije, religija bukvalno proizvodi moral,
odnosno moral proizilazi iz religije za tu se ideju zalazu Toma Akvinski i Algazali
4. Fichte-ov odnos prema Kantovom moralnom zakonu ?
Fihte nije priznao univerzalisticnko znacenje Kantovog kategorickog imperativa. On je za
to iznio argument koji glasi da svaki covjek ima specifican ili poseban zadatak ili poziv i on
smatra da svaki covjek treba da ispuni svoj zadatak koji je jasno odredjen u ljudskoj
svijesti i spojen sa pozivom u zivotu covjeka. Njegovo odbacivanje Kantovog ucenja
ukljucije i nastojanje da u stvarima vidi proizvod svijesti i svjesnog, umnog i prirodno
moralnog djelovanja, a to je sustina Fichteovog dinamiziranog idealizma. On utemeljuje
teoriju identiteta sto je nasuprot Kantovom izrazenom rigorizmu.
5. Navesti osobine moralno razvijene linosti ?
moralna odgovornost,
moralno suenje,
moralni stid,
moralno dobro
i kajanje.
6.
a)
b)
c)
d)
e)

Glavne teme Nitzche-ovog uenja ?

Natovjek;
Smrt Boga;
Prevrednovanje svih vrijednosti;
Vjeno vraanje istom;
Volja za mo

1) Spinozino objanjenje strasti i afekta?Iako je smatrao da su strasti i afekti beznacajni,

ipak ih je uzeo u razmatranje u djelu Etika Po njegovoj opcoj odredbi afekat trpljenja
duse jeste nejasna ideja kojom duh potvruje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela
ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cime je sam duh opredjeljen na sta da misli. Po
njemu su znacajna 3 osnovna afekta i to:1. POZUDA,2. RADOST,3. ZALOST
3) Epikurovo uenje je pripremljeno od ijeg uenja?S obzirom na to da su Kirenaicari prvi
uveli hedonizam, epikurovo ucenje je pripremljeno iz njihovog ucenja. Epikur usavrsava
kinicki koncept moralnog. Meutim njegovo ucenje kao sokratovo, kirenaicko i kinicko
obraca se individui. Zbog toga se naziva individualistickom etikom.
4) Lokovo uenje?Lock je jedan od najvanijih englenskih etiara. Po njemu sve proizilazi
iz iskustva mada ne porie i ulogu razuma. Vana osobina Lockovog ucenja lei u otme to
naglaava da se sve ono to se kod ovjeka pokaziva valjanim, pamet, pravinost i
ovjekoljubivost dato je vaspitanje. On odbacuje slobodnu volju ona je za njega besmislica.
Lock iskaazuje dvije covjekove situacije:prirodno stanje i graansko drutvo. Po njemu
postoje 3 vrste zakona:Boanski, Graanski i Zakon javnog miljenja.
5) Sta je moralno suenje?Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla. To
je jedno od najvaznijih etickih pitanja. Ni jedan problem o moralu se ne moze zamisliti, a
kamoli razmatrati bez moralnog suda. On je od neprocjenjive vaznosti za diferenciranje
moralnog dobra od moralnog zla. Moralno suenje se ne moe zamisliti bez objekt-subjekt
relacije . Objekt je osoba o kojoj se donosi sud, a subjekt osoba koja donosi sud o objektu.
6) Osnovni motivi radnje po openhaueru?
a) Zlobna radnja kojom se nanosti zlo ili patnja drugom.
b)
Samilost kojom se eli svakom ovjeku dobro.
Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a trea predstavlja pravnu ili istinsku
vrijednost.
c)
Bezgranini egoizam sutina se iskazuje u postizanju sree ili koristi i po cjenu
patnje i bola drugog.
7) Navesti predstavnike utilitarnog etikog uenja?SMITH; LOCK; HJUM; HACESON;
SHAZBERI
8) Koncepti moralne svijesti?
1.Prvi misaonio krug javlja se kod Grka i to s pojavom Sokratoovg intelektualizma i
individualizma, Platonovg etikog idealizma i Aristotelovog etikog realizma.
2.Drugom krugu pripadaju empirijska ucenja englenskih i francuskih etiara 17 i
18.stoljea, sa mnotvom varijanti izmeu kojih dominira izraena opreka.
3.Treci krug je idealistiki.Njegova historija kao historija prvog kruga poinje sa
milejnjem starih Grka prije svega Anaksagorom i njegovom teorijom da um vlada
svijetom
4. Pripadaju ona miljenja koja u razumijevanju odnosa izmeu svijesti i moralne sviejsti
polaze od razuma.Taj krug je racionalistiki gdje imamo vie varijante Stoiari i Spinoza i
Kantov kritiki racionalizam.
5.Pripada Scelerova emocionalna etika prema kojoj su emocije apriorne prema razumu.

6.esti krug se moe podiejliti u dviej grupe: Prvu grupi pripadaju oni koji ele
rehabilitirati Aristotelovu praktinu filozofiju i drugi koje ele transformirati Kantov
moralni imprerativ u imperativ postojanja