S poetkom nastave na visokim uilitima svi e studenti morati rijeiti

objektivno mali, ali za veinu njih ipak prilino teak problem. Problem proizlazi
odatle to veini studenata nitko nikada ne objasni ono to bi svatko od njih trebao
znati prije nego bilo to upie u svoj indeks. Na pojedinim fakultetima, ali takvi su
u manjini, studenti dobiju predloak prema kojem trebaju ispuniti svoje indekse i
upisati imena nastavnika. U veini sluajeva, naalost, preputeni su sami sebi, da
se snalaze kako znaju. No, ak i kada dobiju predloak, to nije dovoljno da naue
neto to bi kao budui akademski graani trebali znati. Posljedica je toga to da
veina visokoobrazovanih graana ove zemlje ne zna kako treba uz osobna imena
pisati kratice strunih naziva, akademskih naziva, akademskih stupnjeva i
znanstveno-nastavnih zvanja na zakonom propisani nain. Pogled u studentske
indekse na bilo kojoj godini studija otkriva nedopustivo arenilo i zbrku u njima.
Tome dakako mnogo pridonose i javna glasila, novine i televizija, u kojima se te
kratice svakodnevno mogu itati ispisane pogreno i suprotno zakonu. Npr. esto
se moe proitati da je dr. IviPaali ili da je dr. Zdravko Tomac izjavio ovo
ili ono. Neupueni itatelj iz napisanog e zakljuiti da je rije o dva ovjeka istog
akademskog statusa to je potpuno pogreno i to zato to su kratice uz oba imena
napisane neispravno. Jedino ispravno bi bilo napisati Ivi Paali, dr. med., jer je
zakonom propisano da se akademski i struni nazivi steeni dodiplomskim i
diplomskim studijem piu iza imena i prezimena. Za razliku od toga ispravno
jedr. sc. Zdravko Tomac, jer je propisano da se kratice akademskih stupnjeva,
steenih poslijediplomskim studijem, piu ispred imena i prezimena.
Osim toga veina ljudi ne razlikuje kraticu akademskog naziva prof. i istu
takvu kraticu znanstveno-nastavnog zvanja. No, dok se prva pie iza imena i
prezimena, drugu se moe pisati, i u pravilu se pie, ispred imena i prezimena. Pa
ako netko napie prof. Sofija Znani, onda bi to u skladu sa zakonom mogla biti
samo osoba u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora na
sveuilitu u nekom umjetnikom podruju. Nikako, meutim, ne i osoba koja je
stekla akademski naziv profesora u diplomskom studiju, jer bi to tada trebalo
napisati kao Sofija Znani, prof.. Kratice znanstveno-nastavnih zvanja
dozvoljeno je pisati i iza prezimena kaored. prof., izv. prof. i doc..
Svakodnevno, meutim, moemo itati npr. mr. sc. dr. Zdravko Zdravi.
Rije je o lijeniku iji je struni naziv pogreno napisan i na pogrenom mjestu.
Ispravno bi bilo mr. sc. Zdravko Zdravi, dr. med., pri emu se struni nazivi iza
imena i prezimena u pravilu ne piu, ako ispred imena stoji kratica
akademskog stupnja, jer ih se pretpostavlja. Dakle mr. sc. Zdravko Zdravi.
Samo ispravno pisanje kratica strunih i akademskih naziva (steenih
dodiplomskim i diplomskim studijem), akademskih stupnjeva (steenih
poslijediplomskim studijem) i znanstveno-nastavnih zvanja (steenih izborom na
sveuilitu), daje im komunikacijsku vrijednost, jer samo tako imaju valjano
znaenje. U protivnom te kratice ne pomau sporazumijevanju, ve unose um i
zbrku u komunikaciju, pa bi ih bolje bilo ne pisati. Budui e studenti stoga dobro
uiniti da, prije nego to u svoj indeks pored imena nastavnika bilo to upiu,
provjere postoji li neki naputak o ispunjavanju indeksa. Ako ne, onda bi valjalo
prema priloenom preglednom prikazu provjeriti kako ispravno napisati ime i

naslove nastavnika. Radi lakeg snalaenja evo i preglednog prikaza ispravnog

pisanja spomenutih kratica.
Valja k tome znati da se po zavrenom strunom poslijediplomskom studiju
koji je trajao jednu do dvije godine dobivao akademski stupanj magistar (mr.), a po
zavrenom znanstvenom poslijediplomskom studiju, koji je trajao u pravilu dvije
godine, dobivao se akademski stupanj magistar znanosti (mr. sc.). Samo magistri
znanosti mogu nastaviti daljnji znanstveni studij i za jo jednu ili dvije godine
poslijediplomskog studija stei akademski stupanjdoktora znanosti (dr. sc.). Po
novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (2003.) poslijediplomski
magistarski studij se ukida a mr. sc. (magistar znanosti) i mr. art. (magistar
umjetnosti) pisat e u stranoj inaici diplome onih koji su zavrili diplomski studij
(u domaoj inaici diplome pisat e im ing., prof., itd.). Ove kratice pisat e se iza
imena i prezimena.
Znanstveno-nastavna zvanja stjeu se izborom i reizborom na sveuilitu
prema zakonom propisanim kriterijima. Najnie znanstveno-nastavno zvanje
je docent. Nakon 5 godina docent koji udovoljava uvjetima moe biti izabran
u izvanrednog profesora, a nakon daljnjih pet godina izvanredni profesor moe, ako
ispunjava uvjete, biti izabran u redovitog profesora.
Kratica
znanstvenonastavnog
zvanja

Kratica
akademskog
stupnja

Ime i prezime

prof.

dr. sc.

Vinko Mudri

doc.

dr. sc.

Vinko Mudri

prof.

Vinko Mudri

doc.

Vinko Mudri

Kratica akademskog
naziva
(akademski nazivi u
zatamnjenim poljima
se u pravilu ne piu,
jer se pretpostavljaju).

, prof.
, dipl. ing.
, itd.
, prof.
, dipl. ing.
, itd.
, prof.
, dipl. ing.
, itd.
, prof.
, dipl. ing.
, itd.
, prof.
, dipl. ing.
, itd.

dr. sc.

Vinko Mudri

mr. sc.

Vinko Mudri

, prof.
, dipl. ing.
, itd.

mr. art.

Vinko Mudri

, prof.
, dipl. ing.
, itd.

mr.

Vinko Mudri

, prof.

Primjedba

Redoviti ili izvanredni sveuilini

profesor, doktor znanosti.
Docent na sveuilitu, doktor
znanosti.
Redoviti ili izvanredni sveuilini
profesor izabran po posebnom
postupku za umjetnika podruja.
Docent na sveuilitu izabran po
posebnom postupku za
umjetnika podruja.
Doktor znanosti. Akademski
stupanj steen na
poslijediplomskom znanstvenom
studiju.
Magistar znanosti. Akademski
stupanj steen na
poslijediplomskom znanstvenom
studiju.
Magistar znanosti. Akademski
stupanj steen na
poslijediplomskom umjetnikom
studiju.
Magistar. Struni naziv steen na

Vinko Mudri

, dipl. ing.
, itd.
, prof.
, dipl. ing.
, itd.

poslijediplomskom strunom
studiju.
Akademski nazivi steeni u
diplomskom studiju.

Akademski nazivi steeni na studiju prema bolonjskom procesu pisat e se iza

imena i prezimena.