Sveuilite J.J.

Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet Osijek

Poljoprivredna tehnika u ratarstvu

Robert Zimmer, Silvio Kouti, Domagoj Zimmer

Osijek, 2009

Nakladnik:
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Za izdavaa:
dr. sc. Robert Zimmer, red. prof.

Recenzenti:
Prof. dr. sc. Rudolf Emert, Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Prof. dr. sc. Dubravko Filipovi, Agronomski fakultet Zagreb
Prof. dr. sc. Tomislav Juri, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Lektor:
Branka Horvat, prof.

Oblikovanje naslovnice:
Marko Kouti, markokosutic@gmail.com

Fakultetsko vijee Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku na 2. izvanrednoj sjednici od 16.

srpnja 2008. godine donijelo je odluku da se udbenik Poljoprivredna tehnika u ratarstvu
autora Robert Zimmer, Silvio Kouti i Domagoj Zimmer prihvati kao sveuilini udbenik.
Ova odluka Fakultetskog vijea upuena je Senatu Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku,
koji je na 8. redovitoj sjednici odranoj 29. rujna 2008. godine potvrdio odluku Vijea i dao
suglasnost za izdavanje poljoprivredna tehnika u ratarstvu kao sveuilinog udbenika pod
brojem 34/08.

Tisak:
Grafika d.o.o., Osijek

Naklada:
500 primjeraka

Umnoavanje i kopiranje udbenika nije dozvoljeno bez pismene suglasnosti autora.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline knjinice Osijek pod brojem
120606003.

ISBN 978-953-6331-65-9

SADRAJ

1. MEUNARODNI SUSTAV MJERNIH JEDINICA

2. POLJOPRIVREDNI TRAKTOR (Odabrane teme)

11

3. ORUA I STROJEVI ZA OBRADU TLA

53

4. STROJEVI ZA APLIKACIJU MINERALNIH GNOJIVA

95

5. STROJEVI ZA APLIKACIJU STAJSKOGA GNOJA

114

6. SIJAICE ZA USKOREDNE USJEVE

119

7. SIJAICE ZA IROKOREDNE USJEVE (OKOPAVINE)

144

8. STROJEVI ZA NJEGU I ZATITU BILJA

171

9. STROJEVI ZA SPREMANJE PROSUENE KRME

195

10. KRMNI KOMBAJN

217

11. UNIVERZALNI ITNI KOMBAJN

225

12. KOMBAJN ZA EERNU REPU

260

13. TRANSPORT

271

14. GUME NA POLJOPRIVREDNIM STROJEVIMA

I ORUIMA

279

15. MAZIVA

285

16. KONZERVACIJA-ZATITA STROJEVA I ORUA

293

LITERATURA ZS UDBENIK

297

POJMOVNIK VIEJEZINI

299

1. MEUNARODNI SUSTAV MJERNIH JEDINICA

Republika Hrvatska danom osamostaljenja 8. listopada 1991. godine preuzela je
odreeni broj Zakona iz tadanje SFRJ, meu kojima i Zakon o mjernim jedinicama i
mjerilima. Zakonom donesenim 2. lipnja 1993. godine, a objavljenim u Narodnim
novinama broj 58 od 18. lipnja iste godine, zakonite mjerne jedinice u RH su:
-

Jedinice meunarodnoga sustava (jedinice SI);

Iznimno doputene jedinice;
Decimalne jedinice i
Sloene izvedene jedinice.

Meunarodni sustav mjernih jedinica sastoji se od:

- Sedam (7) osnovnih jedinica;
- Dvije (2) dopunske jedinice i
- Mnotva izvedenih jedinica.

Tablica 1.1. Fizike veliine i definicije osnovnih SI jedinice

Simbol
l
m
t
I

Naziv
metar
kilogram
sekunda
amper

Simbol
m
kg
s
A

Instrument
za mjerenje
Naziv
Metar
Vaga
Sat
Ampermetar

kelvin

Toplomjer

n
Iv

mol
kandela

mol
cd

Vaga
Svjetlomjer

Fizika veliina
Naziv
Duljina
Masa
Vrijeme
Elektrina struja
Termodinamika
temperatura
Koliina tvari
Intenzitet svjetlosti

Osnovna SI jedinica

Tablica 1.2. Dopunske jedinice SI

Naziv jedinice
Radijan
Steradijan

Znak
rad
sr

Jedinica veliine
Kut
Prostorni kut

Radijan je kut u ravnini izmeu dvaju radijusa kruga koji, presijecajui krunicu,
omeuje luk duljine radijusa. Steradijan je kut koji, imajui vrh u sreditu kugle, omeuje
povrinu na plohi kugle jednaku povrini kvadrata na stranicama duljine radijusa te kugle.

Tablica 1.3. Izvedene SI s posebnim nazivima i znakovima

Fizikalna
veliina
frekvencija
sila
tlak
energija, rad,
toplina
snaga
elektrini otpor
elektrina
vodljivost
elektrini
napon
elektrini
naboj
elektrini
kapacitet
magnetska
indukcija
magnetski tok
induktivitet
ativnost reaktivnog izvora
svjetlosni tok
osvjetljenje
apsorbirana
doza
ekvivalentna
doza
celzijeva
temperatura

Naziv jedinica
Pisanje
Izvorno
Fonetsko
hertz
herc
newton
njutn
pascal
paskal

Znak
Hz
N
Pa

Jednadba
meu
jedinicama
Hz = s-1
N = kgm/s2
Pa = N/m2

jule

dul

J = N/m

wat
ohm

vat
om

W = J /s
= V/A

siemens

simens

S = A/V

volt

volt

V = W/A

coulomb

kulon

C = As

farad

farad

F = C/V

tesla

tesla

T = N/Am

weber
henry

veber
henri

Wb
H

Wb = Tm2
H = Wb/A

bacquerel

bekerel

Bq

Bq = s-1

lumen
lux

lumen
luks

lm
lx

Lm = cdsr
Lx = lm/m2

gray

grej

Gy

Gy = J/kg

sivert

sivert

Sv

Sv = J/kg

celzijev
stupanj

celzijev
stupanj

0C = 273,16 K

Otkud nazivi mjernim jedinicama? Dobro je podsjetiti na 15 znanstvenika,

uglavnom 19. stoljea, ija su imena dala nazive nekim izvedenim SI jedinicama:
- amper (A), jedinica jakosti elektrine struje. Francuz Andre
Ampere (1775. 1836.)
- kulon ( C), jedinica elektrinog naboja. Francuz Augustin de
Coulomb (1736. 1806.)
- farad (F), jedinica elektrinog kapaciteta. Englez Michael
Faraday (1791. 1867.)
- gaus (G), jedinica jakosti magnetskog polja. Nijemac Karl
Friedrich Gauss (1777. - 1855.)

- henri (H), jedinica induktivnosti. Amerikanac Joseph Henry

(1797. 1878.)
- herc (Hz), jedinica frekvencije. Nijemac Heinrich Hertz (1857.
1894.)
- dul (J), jedinica energije. Englez James Prescott Joule (1818.
1889.)
- kelvin (K), jedinica termodinamike temperature. Vrelite vode
u kelvinima iznosi 373,16 K. Englez Sir William Thomason,
poznat takoer pod imenom lord Kelvin (1824. 1907.)
- njutn (N), jedinica sile. Englez Sir Issac Newton (1642. 1727.)
- om (), jedinica elektrinog otpora. Nijemac Georg Simon
Ohm (1789. 1854.)
- paskal (Pa), jedinica tlaka. Francuz Blaise Pascal (1623. 1662.)
- tesla (T), jedinica magnetske indukcije. Jugoslaven Nikola Tesla
(1856. 1943.)
- volt (V), jedinica snage. kot James Watt (1736. 1819.)
- veber (Wb), jedinica magnetskog toka. Nijemac Wilhelm Weber
(1804. 1891.)
Tablica 1.4. Iznimno doputene jedinice izvan SI
Fizikalna
veliina

Naziv

Znak

stupanj

minuta

1'

sekunda

1"

gon

1g

ar
hektar
litra
minuta
sat
dan
karat
gram
tona
milimetar
ivina stupca
bar
elektronvolt

a
ha
1
min
h
d
g
t

rad =
180
180
1

1' = ( ) =
60
180 60
1

1' ' = ( )' =

60 180 602

1q =
rad =
200
200
1a = 102 m2
1 ha = 102 a = 104 m2
1 l = 1dm3 = 10-3 m3
1 min = 60 s
1h = 60 min = 3600 s
1d = 86 400 s
2 10-4 kg
10-3 kg
1 t = 103 kg

mm Hg

133,322 Pa

kut

povrina
obujam
vrijeme

masa

tlak
energija

bar
eV

Veza s jedinicom SI

Uporaba samo za:

1O =

1 bar = 10 Pa
1 602 10-19 J

povrinu
zemljita

masu dragulja
izraavanje tlaka
tjelesnih tekuina

snaga

var
atomska
jedinica mase
morska milja
astronomska
jedinica

duljina

var

1W

reaktivnu snagu
izmjenine el.
struje

1.66054 10-27 kg

fiziku i kemiju

1 852 m

149 597 870 691 m

brzina

vor

1 852 m / 3 600 s =
0,514 m/s

duljinska
masa

teks

tex

10-6 kg/m

pomorski i zrani
promet
tekstilna vlakna i
konac

Tablica 1.5. Zakoniti predmeci i primjeri tvorbe decimalnih jedinica

Zakoniti predmetak
Naziv
jokto
zepto
ato
femto
piko
nano
mikro
mili
centi
deci
deka
hekto
kilo
mega
giga
tera
peta
eksa
zeta
jota

Znak
y
z
a
f
p
n

m
c
d
da
h
k
M
G
T
P
E
Z
Y

Vrijednost
10-24
10-21
10-18
10-15
10-12
10-9
10-6
10-3
10-2
10-1
101
102
103
106
109
1012
1015
1018
1021
1024

Primjeri uporabe
Primjer
ym = 10-24 m
zm = 10-21 m
aj =10-18 J
fm =10-15 m
pF =10-12 F
ns =10-9 s
W = 10-6 W
mT =10-3 T
cm =10-2 m
dl =10-1 l =10-4 m3
dag =101 g =10-2 kg
hl =102 l =10-1 m3
kV =103 V
MPa =106 Pa
GN =109 N
TJ =1012 J
Pg =1015 g =1012 kg
Em =1018 m
Zm = 1021 m
Ym = 1024 m

Izgovor
joktometar
zeptometar
atodul
femtometar
pikofarad
nanosekunda
mikrovat
militesla
centimetar
decimetar
dekagram
hektolitar
kilovolt
megapaskal
giganjutn
teradul
petagram
eksametar
zetametar
jotametar

Tablica 1.6. Primjer za decimalne jedinice samo od litre,

bara i grama
Naziv
decilitar
hektolitar
dekagram
megagram
milibar

Znaenje
10-1 L = 10-1 dm3
102 L = 10-1 m3
10 g = 10-2 kg
106 g = 103 kg = 1t
10-3 bar = 102 Pa

Znak
dl, dL
hl, hL
dag
Mg
mbar

Sloene izvedene jedinice sastavljene su od jedinica SI, iznimno doputenih jedinica i

decimalnih jedinica.

Tablica 1.7. Sloene izvedene jedinice

Naziv
kilometar na sat
centimetar u sekundi
kilogram na sat
gram po kilovatsatu
hektar na dan

Znak
km/h
cm/s
kg/h
g/kWh
ha/d

Naziv
kilovatsat
litra u minuti
tona na sat
tona na hektar
kilogram na hektar

Znak
kWh
L/min
t/h
t/ha
kg/ha

Tablica 1.8. Usporedba nekih mjernih jedinica i SI

Naziv
Stopa
In
Milja
Kvadratni in
Kvadratna stopa
Akar
Funta (SAD)
Unca
Galon (SAD)
Jard
Hvat
Jutro
Dulum

Oznaka
ft
in
mile
Sq in
Sq ft
Lb (US)
oz
Gal (US)

Vrijednosti SI
0,3048 m
0,254 m
1.609,344 m
6,4516 cm2
0,0929 m2
4.047 m2
0,4535924277 kg
28,3495 x 10-3 kg
3,78543 x 10-3 m3
0,914 m
1,896 m
0,576 ha
0,1 ha (1000 m2)

Tablica 1.9. Neke jedinice izvan sustava SI koje se ponekad rabe zbog tradicije
Veliina
(i njezin znak)

duljina (l, L)

plotina,
povrina
(A,S)

obujam, volumen
(V)

brzina
(v, c, u, w)
ubrzanje (a)

masa (m)

gustoa,
obujamska masa
()

sila (F)

Mjerna jedinica
Naziv

Znak

Definicija (tono ili priblino!)

inch
foot
yard
mile
nautical mile
etvorni kilometar
square inch
square foot
square yard
beki etvorni hvat
katastarsko jutro (ral)
ar
cubic inch
cubic foot
cubic yard
gallon (US)
barrel (US)
bushel (US)
kilometar na sat
foot per second
mile per hour
vor, knot
foot per second
squared
kvintal (metrika
centa)
pound
slug
ton
gram po kubnom
centimetru
pound per cubic inch
pound per cubic foot
pound per cubic yard
kilopond
pound-force
kilo pound-force

in
ft
yd
mi

bu (US)
km/h
ft/s
mi/hr
kn

1 in = 25,4 mm
1 ft = 12 in = 0,304 8 m
1 yd = 3 ft = 36 in = 0,914 m
1 mi = 5 280 ft = 1,609 m
1 nautical mile = 1,852 m
1 km2 = 100 ha = 106 m2
1 in2 = 645,16 mm2
1 ft2 = 929 cm2
1 yd2 = 0,836 m2
1 = 3,597 m2
1 jutro = 1 600 = 5 755 m2
100 m2
3
1 in = 16,387 cm3
1 ft3 = 28, 317 dm3
1 yd3 = 0,764 6 m3
1 gal (US) = 3,785 dm3
1 barrel (US) = 158,987 dm3
1 bu (US) = 35,239 dm3
1 km/h = 0,278 m/s
1 ft/s = 0,304 8 m/s
1 mi/hr = 1 609 m/s
1 kn = 1 852 m/s

ft/s2

1 ft/s2 = 0,3048 m/s2

1 q = 100 kg = 102 kg

lb
slug

1 lb = 0,453 6 kg
1 slug = 14,59 kg
1 ton (US) = 907,2 kg

g/cm3

1 g/cm3 = 1000 kg/m3

lb/in 3
lb/ft3
lb/yd3
kp
Lb (lbf )
kip

1 lb/in3 = 27,680 g/cm3

1 lb/ft3 = 16,018 kg/m3
1 lb/yd3 = 0,593 kg/m3
1 kp = 9,807 N
1 Lb = 4,448 N
1 kip = 1 000 Lb = 4 448 N

km
in 2
ft2
yd2

in 3
ft3
yd3
gal (US)

milibar
tehnika atmosfera

tlak (p),
naprezanje (,)

dinamika
viskoznost ()
kinematika
viskoznost ()
energija (E), rad
(W), toplina(Q)

snaga (P)

jedinina snaga

jedinina masa

specifi na
potronja goriva

metar vodenoga
stupca
milimetar ivina
stupca
pound-force per
square inch
kilo pound-force per
square inch

mbar
at =
kp/cm2

1 mbar = 100 Pa = 1 hPa

mH2O

1 mH2O = 9,807 kPa

mmHg

1 mmHg = 133,3 Pa

1 at = 98,07 kPa

Lb/in =
psi

1 Lb/in2 = 1 psi = 6,895 kPa

ksi

1 ksi = 1 000 psi = 6,895 MPa

centipoise

cP

1 cP = 1 mPas = 10-3 Pas

centistokes

cSt

1 cSt = 1 mm2/s = 10-6 m2/s

kalorija
kilopondmetar
kilovatsat
foot pound-force
British termal unit
kilopond metar u
sekundi
konjska snaga
horse power
konjska snaga po
kilogramu
horse power per
pound
kilogram po konjskoj
snazi
pound per horse
power

cal
kpm
kWh
ftLb
Btu

1 cal = 4,187 J
1 kpm = 9,807 J
1 kWh = 3 600 kJ
1 ft Lb = 1, 356 J
1 Btu = 1 055,1 J = 0,293 Wh

kpm/s

1 kpm/s = 9,807 W

KS = PS
hp

1 KS = 1 PS = 0,736 kW
1 hp = 550 ftLb/s = 0,746 kW

KS/kg

1 KS/kg = 0,736 kW/kg

hp/lb

1 hp/lb =1,644 kW/kg

kg/KS

1 kg/KS =1,36 kg/kW

lb/hp

1 lb/hp = 0,608 kg/kW

g/KSh
=g/PSh
lb/hphr

1 g/KSh =1,36 g/kWh

1 lb/hphr = 608,3 g/kWh

Napomena: lb jedinica mase, Lb (lbf) jedinica sile, KS hrvatska konjska

snaga, PS njemaka konjska snaga.
Prema: K. Ranjevi: Jedinice Meunarodnog sustava (SI) i mjerne jedinice u
Hrvatskoj, Axiom, Zagreb, 1997.

10

2. P O L J O P R I V R E D N I T R A K T O R (Odabrane teme)
2.1 DEFINICIJA, POVIJESNI OSVRT I SMJERNICE RAZVOJA
Poljoprivredni traktor je vozilo namijenjeno obavljanju poslova po cestama i
poljima, sposobno za noenje, upravljanje, vuu i pogon orua-prikljuaka ili pokretnih i
nepokretnih strojeva i vuu prikolica (Renius 1999.)
Shodno toj definiciji, roenje traktora nalazimo pod imenom Fowlerovo vozilo,
koje je bilo pogonjeno parnim strojem i sposobno vui pluga sustavom elinih ueta
(Velika Britanija, 1860). Ipak prvi pravi traktor, ali pogonjen parnim strojem, proizveo je
Case (USA) 1878. godine. Prvi traktor pogonjen Otto motorom proizveden je u USA 1889.
godine. Traktor ima svoju povijest i kljune razvojne dogaaje:
blok asija, Fordson (USA), 1917.;
prikljuno vratilo, International Harvester (USA), 1918.;
prvi traktor s Dieselovim motorom, Benz-Sendling (D), 1922.;
trozglobna hidraulika poteznica, Harry Ferguson (UK), 1925.;
pneumatici niskoga pritiska, Goodyear i Allis Chalmers (USA), 1932.;
motor s izravnim ubrizgavanjem (DI), MAN (D), 1938.;
istraivaki model s hidrostatikim pogonom, NIAE (UK), 1954.;
hidrauliki sustav konstantnoga pritiska s pumpom promjenjivoga volumena,
John Deere (USA), 1960.;
mjenja s promjenom stupnja prijenosa pod optereenjem, tzv. full Power
Shift, John Deere (USA), 1963.;
Nebraska test tzv. Tihe kabine, tvrtka John Deere (USA), 1972.;
hidrauliki sustav s osjetom optereenja (Load-sensing), Allis Chalmers
(USA), 1973.;
elektroniko upravljanje i nadzor trozglobne hidraulike poteznice (EHR),
Bosch/Deutz (D), 1978.;
v= 40 km h-1 standard za traktore, tvrtke Fendt i Schlter (D), 1980.;
tzv. Mnchenski istraivaki traktor ( okvir, elastini ovjes motora, sputen nos
pokrova motora, kontinuirani nestupnjeviti mjenja, vrlo niska razina buke)
Lehrstuhl der Landtechnik TM (D), 1988.;
traktor sa sputenim nosom pokrova motora, Deutz (D), 1991.;
traktor s nosivim okvirom asijom i elastino ovjeenim motorom, John Deere
(D) i (USA), 1992.;
v= 50 km h-1 standard za traktore i hidro-pneumatski ovjes prednje osovine,
Fendt i Deutz (D), 1993.;
kontinuirani nestupnjeviti mjenja (CVT), Fendt (D), 1996.
Noviji trend razvoja poljoprivrednih traktora karakterizira porast uloge
informacijske tehnologije (elektronike) povezane s unaprijeenim konceptom prijenosnika
snage (tzv. Powershift i Continuously Variable Transmission), visoko sofisticiranom
hidraulikom (load sensing, proportional valves) i stalno poboljavanom razinom konfora
rukovatelja. Sustav proizvodnje traktora 1990-ih se godina dramatino promijenio od
masovne proizvodnje nekoliko modela u proizvodnju individualnih traktora shodno
zahtjevima kupaca.

11

2.2. KONCEPT TRAKTORA

Pojednostavljeno obiteljsko stablo (Renius, 1999.) (Slika 2.1) prikazuje, tipian
model standardnoga univerzalnoga traktora, popularnog u visoko razvijenim dravama
krajem 90-tih godina prologa stoljea. Osnovna obiljeja ovog traktora su:
etverocilindarski turbo diesel motor s direktnim ubrizgavanjem, kategorije snage Pe=90,0
kW, koji osigurava snagu za kretanje, vuu strojeva i orua, pogon strojeva i orua preko
prikljunog vratila (P.V.) i ostale pomone potroae kao hidrauline pumpe, kompresore,
kompresore klima ureaja, elektrine generatore i slino. Pogled na svjetsku scenu
pokazuje da dvoosovinski traktori u usporedbi s ostalim vrstama traktora imaju najveu
ekonomsku vanost. Traktori s pogonom na sve kotae (4x4, FWD) superiorni su onima s
pogonom na stranje kotae (4x2, TWD), najvie u uvjetima rastresitoga-nekompaktnoga
tla, kao i u radu s prednjim utovarivaima.

Slika 2.1 Porodino stablo poljoprivrednog traktora (izvor 27. Renius K.T. (1999))
Karakteristino za tu skupinu traktora je manji promjer prednjih kotaa od
promjera stranjih (Slika 2.2.a i 2.2.b). Raspon snaga motora te skupine danas je Pe=41,0265 kW, a raspored mase je 40% na prednjim i 60% na stranjim kotaima. Unutar skupine
standardnih traktora postoje i traktori s jednakim promjerom svih kotaa (izodijametralni
kotai) (Slika 2.3.a i 2.3.b ). Raspon snaga motora ove skupine traktora je Pe= 110,3-257,3
kW. Konstrukcijska osobitost tih traktora je raspored mase od 60% na prednjim kotaima i
40% na stranjim kotaima, to je posebice prednost u radu s noenim prikljucima.

12

Konano valja spomenuti i skupinu nestandardnih zglobnih traktora (Articulated tractors),

kotaa jednakoga promjera (Slika 2.4.a i 2.4.b). Zglobna konstrukcija osigurava dobre
manevarske sposobnosti, nune zbog iznimnih, ponekad gigantskih dimenzija. Raspon
snage motora je Pe =14,7442 kW, a raspored mase 60% na prednjim i 40% na stranjim
kotaima.

Slika 2.2.a Presjek standardnog traktora

Slika 2.2.b Traktor standardne izvedbe JD 7530

13

Slika 2.3.a Traktor s izodijametralnim

kotaima Schlter Eurotrac

Slika 2.4.a Traktor zglobne izvedbe

JD 9640

Slika 2.3.b Traktor s izodijametralnim

kotaima Schlter Profitrac

Slika 2.4.b Traktor zglobne izvedbe

JD 8640

Danas poznati i jaki proizvoai traktora u lepezi proizvoda nude i modele s

gumenim gusjenicama (Slika 2.5.a, 2.5.b i 2.5.c) (AGCO Challenger serija MT, Case-IH
serija Steiger Quadtrack, John Deere modeli T serije 8030 i 9030). Ta grupa traktora, zbog
inicijalno vee cijene (i do 30% vie od traktora s kotaima), ogranienoga podruja brzine
kretanja i moguega gaenja usjeva pri manevriranju nema niti priblian znaaj kao traktori
s kotaima. Glavna prednost traktora s gumenim gusjenicama njihova je znaajno bolja
trakcijska efikasnost i vii omjer vuna sila/masa u usporedbi s traktorima s kotaima.
Raspon snage motora te skupine je Pe= 14,7-446,0 kW
Potreba snage traktora po hektaru koritenih poljoprivrednih povrina (Agricultural Used
Area) moe se izraunati temeljem traene gustoe nazivne snage motora po hektaru. Za
praktinu namjenu moe posluiti sljedei vodi: male farme > 3 kW ha-1, srednje farme
(cca 100 ha) =2 kW ha-1, velike farme 1,5 kW ha-1.

14

Slika 2.5.a Traktor s gumenim gusjenicama JD 9630 T

Slika 2.5.b Traktor s gumenim gusjenicama Slika 2.5.c Traktor s gumenim gusjenicama
Challenger MT 865
Case Steiger STX QuadTrac425

15

2.3. MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Motor je, slikovito reeno, energetsko srce traktora, jer energijom opskrbljuje sve potroae
koji ine cjelovitost traktora. Motor kemijsku energiju goriva procesom izgaranja pretvara u
mehaniku energiju potrebnu za pogon vitalnih dijelova traktora i, naravno, za pogon i
vuu radnih strojeva i orua. Prevladavajui tip motora koji se ugrauju u novije generacije
traktora je (4)-etverotaktni Dieselov (Compresion Ignition) motor s izravnim
ubrizgavanjem (Direct Injection). Princip rada Dieselovog motora (CI) je sljedei:

gibanjem klipa u cilindru, GMT (Gornja Mrtva Toka) dole DMT (Donja
Mrtva Toka), prvotno se usisava vanjski zrak u cilindar ( 1. takt usis);
potom opet gibanjem klipa u cilindru od DMT GMT, stlauje-komprimira se
usisani zrak u prostor omjera 16-20:1 i stoga se zagrijava do uarenja (2. taktstlaivanje ili kompresija);
pri samom kraju 2. takta stlaivanja-kompresije u uareni zrak (700-900 C) pod
visokim se pritiskom p>100 MPa ubrizgava plinsko ulje-diesel gorivo kroz
brizgaljku-dizu, koja ga u finoj maglici vrlo sitnih kapljica raspruje po prostoru
za izgaranja;
gorivo se pali u doticaju s uarenim zrakom i izgara. Izgaranje goriva uzrokuje
intenzivno irenje-ekspanziju nastalih plinova koji potiskuju klip, a on preko
klipnjae pokree koljenasto vratilo-radilicu i stvara zakretni moment motora Mz
(3. takt-radni);
izlaz sagorjelih plinova u ispunom taktu regulira ventilski sklop (4. takt-ispuh).
(Slika 2.6. princip rada motora), (Slika 2.7. moderni Dieselov motor)

Slika 2.6. Princip rada Dieselovog motora

16

Slika 2.7. Presjek suvremenoga Dieselovoga traktorskoga motora

2.3.1 UBRIZGAVANJA GORIVA

Ubrizgavanje goriva u Dieselovom motoru vrlo je kritian proces upravo zbog osobitosti
principa rada. Stoga je toj vrsti motora nuno osigurati dobro mijeanje goriva i zraka u
cilindrima, s ciljem da i izgaranje bude to je mogue potpunije i postupno, jer se time
osigurava pravilan rad motora, dobra energetska korisnost i dozvoljeno oneienje okolia
ispunim plinovima. Stariji, tzv. mehaniki sustavi nadzora i upravljanja ubrizgavanjem
nisu u potpunosti mogli ispuniti prethodno navedene zahtjeve te ih je danas zamijenila sve
prisutnija elektronika. Sadanja tehnologija koristi pumpu visokoga pritiska, koja alje
pojedinane-manje koliine goriva putem vodova visokoga pritiska do brizgaljki-diza koje
ubrizgavaju gorivo izravno u cilindre motora, a slijed i trajanje ubrizgavanja regulira se
elektronikim regulatorom. Pumpa visokog pritiska alje gorivo do centralnog voda
(common rail). Elektronika jedinica nadzire i upravlja vremenskim slijedom i trajanjem
ubrizgavanja otvaranjem elektromagnetskih ventila. Vremenski slijed i trajanje
ubrizgavanja moe se podeavati shodno razliitim ciljevima, ukljuujui postizanje
maksimalne snage ili ekonominost potronje goriva ili minimalizaciju zagaenja okolia
ispunim plinovima. Tzv. pilot ubrizgavanje, koje ima svaki sustav ubrizgavanja s
centralnim vodom, de facto je predubrizgavanje manje koliine goriva 1-4 mm3 i odvija se
prije svakoga glavnoga ciklusa ubrizgavanja. To malo pilot ubrizgavanje moe inicirati
kanjenje perioda paljenja, smanjujui time koliinu predpripravljene gorive smjese, to
smanjuje detonaciju goriva i lupanje motora. Uz navedeno, pilot ubrizgavanje takoer
pomae smanjenju emisije NOx.
Prve komercijalne izvedbe novih sustava ubrizgavanja goriva na motorima traktora su:
Common Rail Electronic Injection (CREI) tvrtke Bosch (Slika 2.8.)
Hydraulic-Electronic Unit Injection System (HUI) tvrtke Caterpillar (Slika 2.9.)

17

Slika 2.8. Common rail sustav ubrizgavanja goriva (Bosch), (izvor Farmer's Weekly)

2.3.1.1 CREI ELEKTRONIKI SUSTAV UBRIZGAVANJA GORIVA

U CREI sustavu pumpa promjenjivoga volumena dobave alje gorivo pod visokim
pritiskom do centralnoga voda (common raila). Pritisak unutar centralnoga voda mora biti
mnogo vei od vrnoga pritiska stlaenih plinova u prostoru za izgaranja te taj dosie
vrijednosti u rasponu 60130-160 MPa, to zavisi o trenutnim potrebama motora.
Unutarnja zapremina centralnoga voda mora biti dostatna da prigui oscilacije pritiska
goriva koje stvara pumpa visokoga pritiska tijekom procesa ubrizgavanja. Elektronika
nadzorno-upravljaka jedinica (Electronic Control Unit) nadzire i upravlja isporukom
goriva s ciljem odravanja stalnoga pritiska u centralnome vodu; tipina odstupanja pritiska
ispod su 5MPa od prosjene vrijednosti pritiska. Kad zapone ubrizgavanje goriva,
elektronika nadzorno-upravljaka jedinica (ECU) osigurava elektrini napon za otvaranje
elektromagnetskih ventila unutar brizgaljki-diza (Slika 2.8.a), omoguujui time gorivu pod
visokim pritiskom unutar centralnoga voda strujanje i rasprivanje kroz vrh brizgaljke s
mnogo otvora. Ubrizgavanje prestaje u momentu kad elektronika nadzorno-upravljaka
jedinica prekine napon i zatvori elektromagnetske ventile. Kao i drugi elektroniki sustavi
ubrizgavanja goriva, elektronika nadzorno-upravljaka jedinica koristi ulazne pobude
razliitih senzora, s ciljem odreivanja stanja motora u svakome trenutku. Programsoftware nadzorno-upravljake jedinice moe se jednostavno modificirati s ciljem promjene
radnih karakteristika motora.

18

Slika 2.8.a.
Brizgaljka sustava Bosch
(izvor Farmer's Weekly)

Slika 2.9.a. Brizgaljka sustava HEUI

2.3.1.2 HUI SUSTAV UBRIZGAVANJA GORIVA

U tome sustavu pumpa visokoga pritiska i promjenjivoga volumena dobave alje ulje
motora u centralni vod za ulje. Pumpa odrava u centralnome vodu pritisak unutar granica
4-23 MPa. Slika 2.9.a prikazuje popreni presjek brizgaljke-dize. Dobavna nisko tlana
pumpa alje gorivo pod pritiskom od 200 kPa do brizgaljki. Kada raunalo u elektroniko
nadzorno-upravljakom modulu (Electronic Control Module) poalje pobudni signal do
nadzornoga-upravljakoga ventila pojedinane brizgaljke, ulje iz centralnoga voda pod
visokim pritiskom dolazi do klipa-pojaivaa unutar brizgaljke, pomie ga nadolje i time
alje gorivo do brizgaljke. Gorivo pod visokim pritiskom podie iglu brizgaljke te ulazi u
prostor za izgaranje kroz otvore po obodu vrha brizgaljke. Prestankom pobude nadzornoupravljakoga ventila, ulje iz brizgaljke izlazi u podruje iza nadzorno-upravljakoga
ventila. Pad pritiska unutar brizgaljke doputa vraanje igle brizgaljke u sjedite, ime se
prekida ubrizgavanje. Manja koliina neubrizganoga goriva sa svake brizgaljke, tzv.
pretiak, povratnim se vodom vraa u spremnik. Prednost HEUI sustava ubrizgavanja
goriva u odnosu na konvencionalni mehaniki sustav prikazuje slika 2.29.b, dok slika
2.29.c prikazuje usporedno referentne podatke sustava proiavanja goriva u HEUI i
mehanikog sustava.

19

Slika 2.9. HEUI sustav ubrizgavanja goriva (Caterpillar)

Slika 2.9.b. Usporedba HEUI i

konvencionalnog ubrizgavanja

Slika 2.9.c. Proiavanje goriva

Common rail sustava

20

2.3.2 SUSTAV DOVODA ZRAKA I ODVODA ISPUNIH PLINOVA

Sustav dovoenja zraka u motor je gotovo istoga ranga vanosti kao i sustav za
ubrizgavanje goriva. Naime, snaga koju moe razviti motor s unutranjim izgaranjem
limitirana je njegovim kapacitetom za dovod zraka koji iskazuje izraz:
ma= 0,03Vene a v [kg h-1 ]

(1)

ma - kapacitet motora za dovod zraka, kg h-1

0,03- korekcijski faktor, [(1000 (L >m3), 60 (min > h), 2 1 radni takt 2 okretaja radilice]
Ve - zapremina motora, L
ne broj okretaja motora, min-1
a - specifina gustoa okolnoga zraka, problino 1,19 kg m-3
v - omjer dovoda zraka
Dieselovi motori s prirodnim punjenjem zraka, tzv. aspiracijski motori, imaju vrijednost v
0,85, dok motori s turbo punjenjem imaju vrijednost v 2,0. Ekvivalent omjera zraka i
goriva za Dieselove motore trebao bi iznositi barem > 1,0 za uvjet pravilnoga izgaranja,
uz prihvatljivu emisiju CO2, CO, HC, NOx i estica ai. Budui aspiracijski motori danas
ne mogu udovoljiti zakonom propisanim ekolokim uvjetima, strategija unapreenja
Dieselovoga motora usmjerena je na uvoenje turbo punjenja, povienje tlakova
ubrizgavanje goriva i elektronikog upravljanja i nadzora ubrizgavanja uz ugradnju
katalizatora, to smanjuje emisiju CO, HC, a ekonominija potronja goriva, pak, smanjuje
emisiju CO2. Turbo punjai-puhala znaajno pospjeuju snagu i elastinost motora u
usporedbi s aspiracijskim motorima. Shematski prikaz turbo puhala prikazuje Slika 2.10.a;
ispuni plinovi motora nastali izgaranjem goriva pogone turbinu (ljubiaste strelice), budui
da je na istoj osovini istovremeno pogoni kompresor. Kompresor stlauje okolni
(ambijentalni) zrak poveavajui koliinu dovedenoga zraka u motor (zelena strelica).

Slika 2.10.a Turbo puhalo klasine izvedbe

21

Standardno se turbo puhalo pri niskome broju okretaja (slobodni hod- eng. Idle;
nj. lehr lauf,) vrti cca 20000 min-1, dok pri punom optereenju motora i visokome broju
okretaja motora dosie brzinu vrtnje u rasponu od 80000 - 150000 min-1. Stoga je
kvalitetno podmazivanje turbo puhala iznimno vano za njegov rad i vijek trajanja. Budui
da je sposobnost produkcije snage motora limitirana kapacitetom dovoda zraka, turbo
punjai doputaju znaajan porast proizvedene snage iz motora iste zapremine. Zbog
velikoga termikoga optereenja ( ulazni zrak se zagrijava na temperaturu i do 130 C),
turbo motori novije generacije uobiajeno imaju meuhladnjak za zrak (intercooler), kojim
se intenzivno stlaeni vrui zrak hladi ( hlaenjem se temperatura zraka snizi na 50-60 C)
prije ulaska u motor, Slika 2.10.b.

Slika 2.10.b Turbo puhalo s meuhladnjakom zraka (intercooler) (izvor 23. Jeji V. 2007.)
Znaajna manjkavost standardnih turbo puhala je pad intenziteta punjenja zraka pri niem
broju okretaja motora, odnosno energija ispunih plinova relativno je niska, to rezultira
tromou odziva ili ubrzanja turbine na momentalni zahtjev za snagom ili tzv. rupom u
gasu. Inovacija nazvana turbo puhalo promjenjive geometrije lopatica-krilaca (Variable
Geometry Turbocharger) rjeava taj nedostatak. Uz spomenuto, ta se inovacija povezuje i s
tzv. recirkulacijom ispunih plinova (Exhaust Gas Recirculation) kojom se smanjuje
emisija tetnih tvari ispunim plinovima u okoli, Slika 2.10.c Nain rada toga turbo puhala
prikazuju Slike 2.10.d i 2.10.e.

22

Slika 2.10.c. Turbo puhalo promjenjive geometrije lopatica pri niskome broju okretaja
motora djelomino zatvorene lopatice, tako da struja ispunih plinova pod kutom 90
djeluje na krilca turbine, ime se vrtnja turbina ubrzava (izvor http://www.autozine.org/).

Slika 2.10.d. Turbo puhalo promjenjive geometrije lopatica pri visokom broju okretaja
motora (izvor http://www.autozine.org/)
Lopatice su potpuno otvorene koristei pogodnost snanoga strujanja ispunih plinova, a
time se oslobaa pritisak ispuha u turbo puhalu, smanjujui potrebu ugradnje ventila za
kontrolu pritiska. Naime, zbog relativno velike brzine vrtnje, turbina kompresora prisilno
ubacuje veliki volumen zraka u motor. Budui da volumen izlaznoga toka turbo puhala
prelazi volumetrijski tok motora, dolazi do porasta pritiska zraka u usisnome vodu. Budui
da je brzina vrtnje turbo puhala proporcionalna pritisku stlaivanoga zraka, ukupna masa
zranoga toka se pokree. Turbo puhalo moe se vrtjeti znantno iznad potrebnoga broja
okretaja, to prelazi granicu sigurnosti, stoga brzina vrtnje mora biti nadzirana i upravljana.
Stoga je glavna zadaa nadzornoga ventila usmjeravanje dijela struje ispunih plinova
obilaznim putem mimo turbine, u sluaju postizanja graninoga pritiska u usisnome vodu.

23

Slika 2.10.e Sustav recirkulacije ispunih plinova (EGR) u kombinaciji s turbo puhalom
promjenjive geometrije lopatica (VGT)
Sustav recirkulacije ispunih plinova (Exhaust Gas Recirculation) de facto je tehnika
redukcije NOx (duikovoga oksida i duikovoga dioksida). Dakle, EGR sustav vraa 5-10%
ispunih plinova natrag u cilindre motora. Mijeanje tih ispunih plinova s ulaznim zrakom
razreuje gorivu smjesu inertnim plinovima, to usporava izgaranje i snizuje vrne
temperature izgaranja. Budui da je stvaranje NOx progresivno bre pri visokim
temeraturama, EGR ima zadau limitatora stvaranja NOx. Kontrolni ventil EGR sustava
ostaje zatvoren pri tzv. slobodnom hodu motora, odnosno pri niskome broju okretaja, jer
koliina inertnih plinova primljena od EGR-a ne bi bila dovoljna za rad motora pri niskome
broju okretaja. Recirkulacija ispunih plinova ostvaruje se preusmjeravanjem dijela ukupne
koliine posebnim vodom do usisnoga voda-grane motora. Kontrolni ventil EGR-a unutar
toga kruga regulira koliinu i vremenski slijed toka ispunih plinova. Kod modernih
Dieselovih motora sustav EGR plinova obavlja hlaenje plinova toplinskim izmjenjivaem,
ime je omogueno poveanje koliine recirkuliranih plinova. Prednosti i nedostaci ove
inovacije mogu se saeti u sljedee:
Prednosti
smanjenje toplinskih gubitaka; ispuni plinovi, (najvie CO2 i vodena para) imaju
veu specifinu toplinu od zraka pa to smanjuje vrne temperature izgaranja. Uz
smanjenje stvaranja NOx, smanjuju se toplinski gubici na stijenke prostora za
izgaranje.
smanjenje kemijske disocijacije; zbog niih vrnih temperatura, poveava se udio
osloboene energije, koja ostaje u vidu tzv. njene energije pri GMT (Gornjoj
Mrtvoj Toki), a ne ostaje vezana (rani poetak takta ekspanzije-radnog takta) uz
disocijaciju-odvajanje produkata izgaranja.

24

smanjenje omjera specifine topline; siromanije punjenje motora ima vii

toplinski omjer od EGR smjesa. Smanjenje specifinoga toplinskoga omjera
reducira koliinu energije koja se moe prenijeti na klip

Nedostaci
poveanje stvaranja-emisije tzv. partikula-estica ai; djelovanje EGR sustava
ima tendenciju smanjenja koliine goriva koje moe sagorjeti u radnom taktu.
Time se poveava emisija ai u ispuhu. Partikule-a (u najveoj mjeri C-ugljik)
nesagorene u radnome taktu praktino su izgubljena energija. Osim toga,
poveana emisija partikula-ai predstavlja problem zbog stroijih ekolokih
standarda. Stoga se u sustav ispuha mora ugraditi proista za hvatanje
partikula, a time se smanjuje iskoritenje goriva.
Rjeenje nedostataka mogue je tzv. post-tretmanom ispuha tzv. diesel oksidacijskim
katalizatorom, koji omoguuje redukciju emisije CO za 40%, HC za 50% i Partikula-ai
za 20%. Proizvoai motora u ispunjavanju strogih ekolokih standarda Tier 4 prijelazna
faza planiraju ugradnju posebnoga proistaa za partikule-a, kojim e emisija istih biti
jo manja. Bitno je istaknuti da generacija modernih tzv. zelenih Dieselovih motora
ispunjava uistinu stroge ekoloke standarde Tier 3/stupanj i Tier 4 prijelaznu fazu te zavrni
Tier 4/stupanj IV.

2.3.3 OSNOVNE KARAKTERISTIKE MODERNIH DIESELOVIH MOTORA

2.3.3.1 SNAGA - P
Snaga, fizikalna jedinica predstavlja rad (W) u vremenu (t), a izraava se u vatima(Watt).
Rad (W) je definiran kao sila (F) na putu-kraku (s) W = F x s ili l izraen u [Nm]. Kod
motora se sila (F) realizira u vidu zakretnoga momenta Mz, a put ili krak i vrijeme
predstavlja frekvencija vrtnje 2 x n.
rad (W )

(2)
[W ]
vrijeme(t)
Odreivanje snage motora s unutarnjim izgaranjem (UI) obavlja se mjerenjem na konici.
Efektivnu snagu motora Pe definiraju sljedei imbenici:
snaga(P) =

2 M z n
kNm
kW =

60000
s
Pe- efektivna snaga [kW]
- Ludolfov broj 3,14....
Mz-zakretni moment motora [Nm]
-kutna brzina [s-1 ]
n- broj okretaja motora [min-1 ]
60000- korekcijski faktor za jedinice [1000 (Nm>kNm); 60 (min>s)].
Pe = M z =

(3)

25

Praktino se snaga motora odreuje raunski, jer mjerenjem zakretnoga momenta Mz na

konici, a pri razliitim brojevima okretaja, odnosno pri razliitim razinama optereenja
motora, dobivamo osnovne elemente jednabe (3) kojima moemo izraunati snagu
motora. Puno optereenje motora reim je rada pri kojem motor jo uvijek radi bez
smanjivanja ili pada broja okretaja. Najvea trajna snaga motora je ona koju motor
ostvaruje bez pregrijavanja. Motor je najekonominiji u podruju broja okretaja s
najmanjom specifinom potronjom goriva. To je de facto podruje snage (P) pri najveem
zakretnom momentu (Mz max), a niem broju okretaja (n) od onog pri stalnoj snazi (P).

2.3.3.2 ZAKRETNI MOMENT- MZ

Ekspanzija plinova nastalih izgaranjem goriva u cilindru motora stvara pritisak-silu na elo
klipa koji/a ga/se prenosi na klipnjau, a s nje na radilicu ili koljenasto vratilo kao zakretni
moment, Slika 2.11. Veliina-iznos zakretnoga momenta zavisi o veliini sile (F) koja
djeluje na elo klipa, a shodno poloaju klipnjae i udaljenosti koljena radilice do njene
simetrale (l-krak). Umnoak sile (F) koja djeluje na koljeno izraen u njutnima (N) i duine
koljena od simetrale radilice izraena u metrima (m) daju zakretni moment Mz izraen u
njutn metrima (Nm). Zakretni moment motora nema najveu vrijednost ni pri najveoj
snazi i broju okretaja, a ni pri maloj snazi i niskome broju okretaja i to zbog sljedeeg:
pri veem broju okretaja motora punjenje cilindara zrakom je slabije pa je i
izgaranje slabije-nepotpuno, a zbog visoke frekvencije vrtnje otpori trenja su
veliki, te se i znaajan dio energije goriva troi na svladavanje trenja i nije na
raspolaganju,
pri niskim okretajima motora koliina ubrizganoga goriva relativno je mala, a tada
se energija goriva troi gotovo iskljuivo na savladavanje otpora trenja u motoru.
Ipak, svaki motor s unutranjim izgaranjem ima podruje frekvencije vrtnje-broja okretaja
unutar kojeg je energija izgaranja goriva dostatna za svladavanje otpotra trenja i za
obavljanje rada. To znai da je u tome podruju broja okretaja motor najkorisniji i
najekonominiji.

Slika 2.11. Stvaranje zakretnoga momenta (Mz) (izvor 23. Jeji V. 2007.)

26

2.3.3.3 BROJ OKRETAJA MOTORA- FREKVENCIJA VRTNJE- n

Nazivni ili nominalni broj okretaja je onaj pri kojem motor proizvodi-postie najveumaksimalnu snagu (to vrijedi za starije generacije motora traktora). Iznad nazivnoga broja
okretaja snaga motora poinje opadati, jer regulator koji osigurava pravilan rad motora u
tome momentu poinje smanjivati koliinu goriva, smanjujui time broj okretaja motora.
Dananja generacija Dieselovih motora opremljena je elektronikim regulatorima brzine
vrtnje. Raspon maksimalnoga broja okretaja Dieselovih motora u traktorima je n = 2000
2600 min-1.

2.3.3.4 ELASTINOST MOTORA I PORAST ZAKRETNOGA MOMENTA

Elastinost motora karakteristika je motora UI, a njezin efekt oituje se kada zbog
iznanadnoga porasta optereenja poinje smanjivanje broja okretaja motora, a time i
ostvarene snage, no smanjenjem broja okretaja motor se ne zaustavlja, ve dolazi u
podruje porasta zakretnoga momenta, a na taj nain motor svladava iznenadna
preoptereenja. Motor s veom elastinosti ili elastiniji motor se pri iznenadnom
preoptereenju ne pone odmah zaustavljati, ve upravo porast zakretnoga momenta
svladava to iznenenadno preoptereenje. Stoga vozilo-traktor s takvim elastinim motorom
ne treba u toj situaciji mijenjati stupanj projenosa iz vieg u nii da bi svladao optereenje,
ve to ini upravo motor svojim konstrukcijskim znaajkama. Dananja generacija
Dieselovih motora ugraenih u traktore ima porast momenta i u rasponu od 30-50%.

Slika 2.12. Karakteristine krivulje etverotaktnoga Dieselovoga motora

(izvor 28. Schn H. et

al 1998.)

27

Porast momenta M z =

(M z max M zn )

100

[%]

(4)

M zn

2.3.4 MAPA EFIKASNOSTI MOTORA

Mapa uinkovitosti motora ili tzv. koljkasti dijagram izuzetno je korisna za
odabir motora i za odabir eljenih radnih toaka. Slika 2.13. prikazuje mapu uinkovitosti
Dieselovoga motora s izravnim ubrizgavanjem (DI) i regulatorom brzine vrtnje. Brzina
vrtnje motora, zakretni moment i snaga iskazani su kao postotak vrijednosti kod
regulatorskoga maksimuma. Krivulja koja see od toke A, prolazi tokom B i vodi do
toke C je krivulja maksimalnoga zakretnoga momenta motora zavisno broju okretaja ili
brzini vrtnje. Sve, punom linijom ucrtane konturne-linije prikazuju razliite kombinacije
moment (Mz)-broj okretaja (n), a pri konstantnoj specifinoj potronji goriva na konici
(gspec.). Svaka od crtkanih linija na mapi prikazuje razliite kombinacije moment (Mz)-broj
okretaja (n), ali pri konstantnoj snazi na konici (Pb).
Toka A na mapi je toka tzv. visokoga praznoga hoda, jer motor radi pri
visokome broju okretaja, ali bez optereenja. Dio krivulje izmeu toaka A i B je podruje
u kojem motor radi pod nadzorom regulatora, odnosno regulatorski dio krivulje. U tome
podruju regulator nadzire i regulira koliinu goriva za svladavanje optereenja, ali uz to
manju promjenu brzine vrtnje motora. Toka B je tzv. vrna-maksimalna toka
regulatorskoga dijela krivulje. Naime, ukoliko se motor dodatno optereti iznad te toke,
tada regulator ne moe vie poveati koliinu goriva i brzina vrtnje motora intenzivno se
smanjuje. Visoko postavljen regulator indicira da regulator doputa male promjene brzine
vrtnje u podruju izmeu toaka A i B i obratno. Dio krivulje izmeu toaka A i B
odgovara podeavanju jednoga poloaja-pozicije ruice regulatora brzine vrtnje.
Promjenom poloaja te ruice, dio krivulje izmeu A i B u osnovi se pomie ili lijevo ili
desno od poetne pozicije.
U podruju izmeu toaka B i C rad motora kontrolira optereenje; brzina vrtnje
upravljana je samo optereenjem zakretnoga momenta motora. Dio krivulje izmeu toaka
B i C naziva se i podrujem vue. Porast zakretnoga momenta od toke B do toke najvee
vrijednosti na krivulji zakretnoga momenta naziva se rezervom momenta ili porastom
momenta. Ta se rezerva momenta uobiajeno iskazuje kao postotni dio zakretnoga
momenta pri regulatorskome maksimumu, odnosno omjer maksimalne vrijednosti momenta
Mz max. i momenta pri maksimalnoj snazi Mz Pmax. Velika rezerva zakretnoga momenta daje
motoru mogunost prilagodbe, odnosno svladavanja trenutnoga preoptereenja bez
zaustavljanja motora. Kontinuiran rad u podruju vue u biti je nepovoljan, jer regulator
nije u mogunosti nadzirati i upravljati brzinom vrtnje motora.
Budui porast momenta u osnovi odgaa smanjenje broja okretaja motora, jer
motor ulazi u podruje kontrole optereenjem, motor je sposoban raditi u podruju
konstantne-stalne snage, a to je povoljna znaajka. Kako je vidljivo iz Slike 2.13., motor
ima gotovo konstantnu snagu u podruju izmeu 80-100% nazivnog broja okretaja.
Usporedba mapi uinkovitosti motora razliitih proizvoaa korisna je za odluku
izbora motora shodno namjenjenom poslu. Te mape uinkovitosti prikazuju izlazne snage
motora mjerene na konici, a pri istovjetnoj specifinoj potronji goriva. Stoga najnia

28

specifi na potronja goriva obiljeava najuinkovitiji motor. Uz reeno, mapa uinkovitosti

omoguuje izbor traene radne toke za odreeni motor. Valja uoiti da slabo optereeni
motor ima vrlo visoku specifinu potronju goriva. Naime, veina energije goriva slui
svladavanju otpora trenja. Specifina potronja jako optereenoga motora nia je pri nioj
brzini vrtnje, jer se trenje smanjuje s kvadratom brzine vrtnje. Smanjenje poloaja visokog
praznoga hoda na priblino 95% smanjuje specifinu potronju kod regulatorskog
maksimimuma s 210 g kWh-1 na 200 g kWh-1,to je gotovo 5% utede goriva. No, usprkos
svemu, motor e imati manju rezervu momenta pri niem poloaju regulatora brzine vrtnje.
Traktor uz optereenje motora od 20% i nazivni broj okretaja ima specifinu potronju
goriva gspec.= 320 g kWh-1 ( toka 1)., dok uz optereenje od 85% i 63% nazivnoga broja
okretaja postie minimum gspec.=193 g kWh-1, oznaka X na krivulji. Mogunosti utede
goriva nalazimo i koritenjem tzv. parnoga stupnja prijenosa, to prikazuje sljedei
primjer: U toki 1 motor traktora radi pri svega 20% optereenja (transport po javnome
putu), ali kod 100% brzine vrtnje i brzine kretanja v= 40 km h-1. U tome radnome reimu
ima specifinu potronju gspec.= 320 g kWh-1. Prebacivanjem mijenjaa u parni stupanj,
brzina vrtnje motora smanjuje se na 60% nazivne, a brzina kretanja na v= 25 km h-1.
Specifina se potronja, meutim, smanjuje na gspec.= 220 g kWh-1 (toka 2), odnosno za
31,2 %, a uz to se smanjuje i razina buke kod uha rukovatelja za 10-15%, to odgovara
upola manjem zvunome pritisku.

Slika 2.13. Mapa uinkovitosti motora (izvor 27. Renius K. T. 1999.)

29

Visoku rezervu zakretnoga momenta trebaju motori poljoprivrednih traktora, budui da

njihovo radno optereenje izuzetno varira ak unutar jednog polja-parcele. Ekonomina
potronja goriva postie se radom u podruju nadzora regulatora brzine vrtnje, ali uz
optereenje blizu vrne toke regulatora.

2.4. TRAKCIJSKI UREAJI

Trakcijski, a ujedno i vozni, ureaji traktora moraju u osnovi ispunjavati sljedee uvjete:
redukcija-smanjenje pritiska mase traktora na tlo, ukljuivo prikljuna orua,
prijenos sile-zakretnoga momenta motora na tlo, zbog svladavanja otpora kretanja
i vunog otpora orua,
prilagodba specifinim-posebnim zahtjevima podloge, usjeva i poduzea,
smanjenje-priguenje vibracija vozila-traktora
sposobnost samoienja (odstranjenje tla izmeu rebara)
otpornost troenju-dugotrajnost, otpornost prodiranju otrih predmeta.
Osnova iskoritenja trakcijskih ureaja gotovo je iskljuivo uvjetovana:
veliinom sile na obodu trakcijskog ureaja,
raspodjelom sile na tlo,
izborom pneumatika ili gusjenica.

2.4.1 Vrste trakcijskih ureaja

Osnovni trakcijski ureaji koje koriste dananji traktori su:
kotai s pneumaticima
gumene gusjenice

Slika 2.14. iroki pogonski pneumatik

710/70R42 TL 173A8/173B XM28

Slika 2.15. Gumena gusjenica

irina - 406-762mm, duljina-2438 mm

710-korisna irina 70-oznaka niskog profila R-radijalna TL-bez zranice (tubeless) 173index nosivosti do 6,5 t A8- index brzine do v= 40 km h-1 B-index brzine do v= 50 km h

30

2.4.2 SILA NA OBODU KOTAA FO

Na tlo prenesena pogonska-obodna sila slui svladavanju otpora vonji-kretanju i vunog
otpora ukoliko je taj prisutan, odnosno ukoliko traktor vue neko orue ili stroj. Pri
prijenosu pogonske sile na tlo, dolazi do deformacije tla i pneumatika te pojave klizanja
kotaa. Klizanje kotaa uzrokuje smanjenje stvarno prijeenog puta, jer se kotai traktora
za da bi proli neki put okrenu vie puta nego to bi to bilo u sluaju slobodnog okretanja
kotaa. U stvarnosti je prava brzina kretanja v uvijek manja od teoretske v0 koju se
izrauna osnovom broja okretaja kotaa (n) na poznatome putu (s), vremena za prolaz
odreenoga puta (t) i opsega kotaa (O). Gubici brzine kretanja iskazani postotno oznauju
se kao klizanje (). Prijenos sile na tlo nije mogu bez klizanja, a pri tome je utroeni dio
snage; snaga klizanja (P); uvijek prisutan i umanjuje korisnost trakcije.

v0 v

100 [%]

(5)

v0

gdje je:
- klizanje pogonskih kotaa [%]
v0-teoretska brzina [m s-1 ]
v-stvarna brzina [m s-1 ]

Slika 2.16. Shema sila na obodu pogonskoga kotaa traktora (izvor 28. Schn H. et al 1998)

31

2.4.2.1 VUNA BILANCA TRAKTORA

Maksimalna sila na obodu kotaa, koju stvara zakretni moment s poluvratila kotaa (Mz),
djelujui na kraku radijusa-polumjera kotaa (r) poznata je i kao tangencijalna silapogonska sila, a definirana je izrazom:
max Po 3.6
F
=
=F
[N]
(6)
o
t
v0
gdje je:
max
Fo
- maksimalna sila na obodu kotaa
[N ]
Po
- snaga na poluvratilu kotaa
[Nm s-1= W]
v0
- teoretska brzina kretanja
[km h-1 ]

max
Tako stvorena tangencijalna sila Ft= Fo
zavisi iskljuivo o karakteristikama motora
traktora i djeluje smjerom kretanja traktora (Slika 2.16. Fo=Mz/rd).

Slika 2.17.*
Zavisnost koeficijenta vue ()
i otpora kotrljanja (f) o klizanju i vrsti podloge

* (izvor

Slika 2.18.* Zavisnost koeficijenata

f, , o klizanju
Pneumatici 16.9/14-30AS
FG=15820 N, p=1.1 bar
Ilovasta glina, 17.3-20.8% m.v.
tanjurano strnite

28. Schn H. et al 1998)

32

max
Maksimalna sila na obodu kotaa Fo
je teoretska sila i naelno je nije mogue
realizirati. Nasuprot reenome, veliina od tla preuzete sile na obodu pogonjenog kotaa, a
r
time i pogonske sile kotaa ili tzv. racionalne sile Fo zavisna je o pripadajuoj teini
traktora na pogonskim kotaima Gad, odnosno adhezijskoj teini i koeficijentu vue , to
definira slijedei izraz:
r
F =G
[N ]
(7)
o
ad
gdje je:
For - racionalna obodna sila [N]
G ad - adhezijska teina
[N]
Tzv. sila spoja traktora s podlogom, odnosno adhezijska teina G ad svojim djelovanjem
izaziva istovremenu reakciju podloge (Slika 2.16. Normalna reakcija podloge) koja je istog
intenziteta, no suprotnoga smjera djelovanja. Njezina horizontalna komponenta, djelujui
smjerom kretanja traktora, suprotstavlja se moguem otporu orua i time osigurava vuu
orua. Koeficijent vue iskazuje adhezijski koeficijent izmeu kotaa i podloge. Zbog
razloga sparivanja materijala trakcijski ureaj-tlo realizacija vune-pogonske sile kotaa
traktora zavisna je o vrsti i stanju podloge (Slika 2.17.) Porastom deformacije dodirne
povrine pneumatik-podloga, poveava se koeficijent vue. Navedena zakonitost vrijedi i
za sluajeve poveanja promjera i poveanja irine kotaa. Poveanjem pomicanjasmicanja tla, smanjuje se koeficijent vue . Poveanje vune sile moe se prvenstveno
realizirati poveanjem teine na pogonskim kotaima, odnosno poveanjem optereenja
pogonskih kotaa i to na sljedeim:
dodatnom teinom-balastom,
punjenjem pneumatika tekuinom,
koritenjem noenih orua,
hidraulinom regulacijom.
Poveanje koeficijenta vue ostvarivo je :
pogonom na sve kotae (4x4),
izborom pneumatika (dimenzije, profil, tip:radijalne, dijagonalne),
blokiranjem diferencijala (djelotvorno u ekstremno nepovoljnim uvjetima),
dodatna trakcijska pomagala (polugusjenice, lanana mrea).
r

Da bismo u konanici dobili tzv. poteznu racionalnu silu Fpot , valja racionalnu obodnu silu

For umanjiti za otpor kotrljanju kojeg definira sljedei izraz:

Ff = FG * f
gdje je:
[N ]
Ff - Otpor kotrljanju
FG- Sila teine traktora
[N ]
f koeficijent otpora kotrljanja
r
r
Fpot = Fo - Ff

[N ]

(8)

[N ]

(9)

33

Zavisnost veliine koeficijenta otpora kotrljanju f o klizanju i tipu podloge prikazana je na

Slici 2.17. i 2.18.. Utjecaj klizanja i vrste podloge na koeficijent vue prikazuje Slika
2.19., a pritiska i dimenzija pneumatika Slika 2.20 (izvor 17. Eichorn H., 1999)

Slika 2.19. Zavisnost koeficijenata

, o klizanju i vrsti podloge

Slika 2.20. Zavisnost koeficijenta vue ()

o pritisku (p) zraka i tipu pneumatika

U konanici dolazimo do pojma ukupne korisnosti traktora koja je sastavljena od lanca

pojedinanih korisnosti. Slijedei primjer objanjava korisnost traktora:
Dakle, uz klizanje = 20% korisnost trakcije t je u rasponu t= 0,60-0,70. Uz korisnost
trakcije t= 0,70 i upotrebu moderne transmisije mehanike korisnosti meh= 0,85,
teoretska mehanika korisnost traktora u oranju iznosi tr= 0,60. Uzmemo li, nadalje, u
raun i termiku korisnost Dieselovoga motora traktora m= 0,30, dobivamo ukupnu
energetsku korisnost traktora u iznosu = 0,18. Naime, raunica pokazuje da u
iznesenome primjeru traktor u oranju-vui moe iz utroenoga goriva iskoristiti svega 18%
energije za rad, a ostatak od 82% troi se na klizanje, kretanje, mehanike gubitke
transmisije, termike gubitke u motoru to zorno prikazuje Slika 2.21.
tr=t * meh = 0,7 * 0,85= 0,595 0,60
= tr*m = 0,60 * 0,30 = 0,18

Fpot=FG*(f+0,01i)

[N ]
gdje je :
FG- masa traktora [t ]
f- koeficijent otpora kotrljanju
i- uspon [%]
Fpot v ( f + 0,01i )
Ppot =
[kW ]
360
Ppot
tr =
Pe

(10)

(11)
(12)

34

Slika 2.21. Shema energetskih gubitaka traktora u oranju (izvor 26. Renius K.T. 1985)

Slika 2.22. Nomogram za odreivanje snage motora traktora shodno vunoj sili
Koeficijent otpora kotrljanju f= 0,10, uspon i= 12%, teina traktora G= 6,0 Mg
Vuna sila na poteznici Fpot= 1294,92 daN, teoretska snaga na poteznici
Ppot=71,94 kW, korisnost traktora tr=0,80, Pe= 89,93 kW
(izvor 28. Schn H. et al 1998.)

2.6 MJENJA I PRIKLJUNO VRATILO

Mjenja traktora omoguuje kretanje prema naprijed, natrag te neutralni poloaj (en. Idle;
nje. Lehr lauf; fr. Marche vide; it. Marcia o vuoto) Mjenja ne slui samo odreivanju
brzine kretanja, ve i koliki e traktor otpor moi svladati. Zavisno o modelu, danas imamo

35

mjenjae s rasponom brzina kretanja prema naprijed v=0,6 40 (50) km h-1, raspodjeljenih
u 6-48 stupnjeva naprijed i 2-48 stupnjeva natrag. Naelno uzevi, mjenja bi trebao
iskoristiti date karakteristike motora (zakretni moment, snaga, specifina potronja goriva)
to ekonominije u odreenim radnim uvjetima. Dananji moderni traktori opremljeni su
slijedeim tipovima mjenjaa:

mehaniki stupnjeviti (15-18 stupnjeva naprijed), promjena brzine pod

optereenjem obavlja se mehaniki, hidrauliki ili elektroniki. Ugrauju se u
traktore snage motora Pe>100 kW. Ta je grupa poznata pod nazivom Power-shift
mjenjai. (Slika 23.) Elektroniki nadzor i upravljanje mjenjaem znaajka su
dananje generacije traktora opremljenih s Power shift mjenjaem.

Slika 2.23. Mehaniki stupnjeviti mjenja Power-shift

kontinuirani-nestupnjeviti (broj brzina je gotovo beskonaan - ). Postoje dvije

grupe tih mjenjaa:
mehanika (varijator s mreastim lancem), namjenjena za traktore snage motora
Pe= 80 kW (Slika 2.24.)

36

Slika 2.24. Mehaniki kontinuirani mjenja

hidrauliko-mehaniki s podjeljenim tokom snage (Power Split CVT). Tok snage

je podijeljen u dvije usporedne staze: jedna je mehanika s fiksnim omjerom
prijenosa, a druga je staza kontinuirani mjenja-hidraulika staza (CVT), koje se
na kraju spajaju. (Slika 2.25.)

Slika 2.25. Hidrauliko-mehaniki mjenja s podjeljenim tokom snage, Power Split CVT
(Fendt) (izvor asopis Profi International ISSN 1430-6239)

37

Slika 2.26. Hidrauliko-mehaniki mjenja s podjeljenim tokom snage, AutoPowr (John

Deere) (izvor asopis Profi International ISSN 1430-6239)
Prikljuno vratilo dio je standardne opreme svakoga traktora i slui prijenosu zakretnoga
momenta i brzine vrtnje motora traktora do radnih dijelova pogonjenih strojeva i orua, kao
npr. prea skupljaica, kosilica, noeni krmni kombajn, samoutovarna prikolica, rovilicafreza, zvrk drljaa, sitnilica biljnih ostataka, noena i vuena prskalica itd. Shodno
meunarodnoj standardizaciji (ISO 500-1:2004(E)), postoje tri osnovna tipa stranjih
prikljunih vratila, ije su temeljne znaajke prikazane u Tablici 2.1.
Tablica 2.1. Osnovne karakteristike stranjega prikljunoga vratila (ISO 500-1:2004(E))
Tip prikljunoga vratila (P.V.)
1
2
3
Smjer vrtnje
U smislu kazaljke sata, gledano straga
Nazivni broj okretaja (min-1)
540/1000a
1000
Promjer vratila (mm)
35
35
45
Broj zubaca- vratila
6
21
20
Profil zubaca
ravan
uvijen
Poloaj
Visina* min. (mm)
450
550
650
max. (mm)
675**
775**
875**
nesimetrino (u stranu)
max. 50 vodoravno
Preporuena snaga pri nazivnom broju
do 60
do 115
do 275
okretaja motora (kW)
do 92a
*
iznad podloge
**
najvea preporuena granica
a
to se odnosi na preporuenu snagu PV sa est zubaca i 1000 min-1

38

Slika 2.27. Tri osnovna tipa prikljunoga vratila

Tipovi prikljunoga vratila traktora 2 i 3 uvedeni su s ciljem poveanja praga prijenosa
snage tipa 1, koji je u vrlo povoljnim uvjetima mogao prenijeti najvie 60 kW pod
dinamikim optereenjem. Trajnost prikljunoga vratila nije uvjetovana samo optereenjem
zakretnim momentom (koje ima velike amplitude), nego i prekomjernim dinamikim
momentima savijanja (reakcija univerzalnih spojeva-kardana). U sluaju, pak, ujednaenih
optereenja (npr. pogon crpke sustava za navodnjavanje) granica umora je i iznad 60 kW.
Veina dananjih traktora opremljena je mjenjaima koji omoguuju koncept pogona P.V.a tzv. dvije brzine vrtnje u jednom P.V.. Tako rukovatelj moe odabrati izmeu dva
osnovna koncepta pogona: nezavisno i zavisno brzini kretanja vozila (Slika 2.27.). Uz
navedeno, valja spomenuti da moderni traktori mogu mijenjati i smisao vrtnje prikljunoga
vratila pa se i time prilagoditi posebnim zahtjevima nekih prikljunih strojeva. Uz
standardne frekvencije vrtnje (Tablica 2.1., Slika 2.28.), postoje i tzv. ekonomine
frekvencije s oznakom E. Tako izvedba 540 E stvarno ima 750 min-1, a 1000 E 1400 min-1.
Novija generacija traktora uz standardno stranje prikljuno vratilo ima i dodatnu opciju
prednjega prikljunog vratila. Frekvencija vrtnje prednjeg prikljunoga vratila je n= 1000
min-1.

39

Slika 2.28. Prikljuno vratilo

2.7 TROZGLOBNA POTEZNICA S ELEKTRO-HIDRAULIKOM REGULACIJOM

Prikljuivanje noenih-ovjesnih orua i strojeva o traktor mogue je zahvaljujui stranjoj
trozglobnoj hidraulikoj poteznici, standardnoj opremi traktora. U novije vrijeme
proizvoai traktora nude po izboru i prednju-eonu trozglobnu poteznicu. Osnovom
meunarodne standardizacije (ISO 730-1:1994 3rd edition) razlikujemo etiri (4) kategorije
trozglobne poteznice poljoprivrednih traktora (Slika 2.29., Tablica 2.2.).

Slika 2.29. Shema dimenzija stranje trozglobne hidrauline poteznice (ISO 730-1: 1994).

40

Tablica 2.2. Dimenzije prikljuenja stranje hidrauline trozglobne poteznice (ISO 730-1: 1994)
Kategorija prikljuenja kod
snage na PV u kW pri nazivnom
broju okretaja
D1

Promjer klina (epa, zavora), mm

b1
b2

irina kugle (mm)

Razmak od glave klina do sredine
provrta, mm
Promjer provrta na klinu za
osigura, mm

d2

Promjer klina (epa, zavora), mm

b3

irina kugle, mm

l1

Postrani razmak od osi kugle do

centralne linije traktora, mm

l2
L
h

Postrano kretanje donje toke

prikljuenja, mm
Razmak od PV do donje toke
prikljuenja, mm
Visina dizanja, mm

1
Do 48

2
Do 92

3
4L
4H
80 do
- 150 do 350 185
Gornja toka prikljuenja - hvatite vue
19 0
25,5 0 31,75
45 0
45 0
0
-0.8
-0.8
0.08
0.13
0.2
44 max. 51 max. 51 max. 64 max. 64 max.
76 min. 93 min. 102
140
140 min.
min.
min.
12 min. 12 min. 12 min. 17,5
17,5
min.
min.
Donje toke prikljuenja - hvatita vue
22,4
28,7
37,4
51
51
+0,25
+0,3
+0,35
+0,5
+0,5
0
0
0
0
0
35 + 0
45 + 0
45 + 0
57,8 + 0 57,8 + 0
- 0,2
- 0,2
- 0,2
0,2
0,2
359

435

505

100
min.
500 do
575
460
1,5

125
min.
550 do
625
685
1,5

125
min.
575 do
675
685
1,5

610 ili
612
130
min.
575 do
675
685
1,5

610 ili
612
130 min.
610 do
670
1000
1,5

Slika 2.30. Stranja i prednja hidraulina trozglobna poteznica

41

Elektroniko-hidraulina kontrola (de facto nadzor i upravljanje) trozglobne poteznice

traktora izum je njemake tvrtke Bosch, a pojavio se kao serijski proizvod 1978. godine.
Danas, 30 godina kasnije, EHR je praktino dio standardne opreme svakoga traktora.
Elektronika, pa i mehanika kontrola trozglobne hidrauline poteznice traktora omoguuju
regulaciju poloaja, regulaciju osnovom vunog otpora i mjeovitu regulaciju. EHR ima
sljedee funkcije:
kontrola vue i poloaja,
kontrola prikljuka (stroj ili orue) sa zasebnim hidraulinim podsustavom,
preklopnik kontrole prednje-stranje poteznice,
kontrola pritiska prikljuenoga stroja-orua o tlo,
kontrola klizanja,
priguenje vibracija u transportu noenih orua,
dijagnostika HER sustava.

1. Hidraulina crpka
2. Podizni regulacijski ventil, stranji
3. Podizni regulacijski ventil, prednji
4. Radarski senzor
5. Senzor brzine

6. Senzor sile vue

7. Senzor tlaka
8. Podizni cilindar
9. Senzor poloaja

10. Kontrolna ploa, stranja

11. Kontrolna ploa, prednja
12. Upravljaka jedinica
13. Stranje (vanjske) kontrole
14. Senzor poloaja

Slika 2.31. EHR sustav implementiran na traktor (Bosch)

42

Slika 2.32. Kontrola vue i poloaja

EHR-sustav nudi mogunost tzv. vanjske kontrole. Ta se funkcija koristi za nadzor
i upravljanje oruima (strojevima) prikljuenim o trozglobnu poteznicu koja u radu moraju
zadravati tono odreenu udaljenost od tla (Slika 2.33.). U prikazanom se primjeru mjeri
relativan poloaj okvira stroja u odnosu na povrinu tla pomou induktivnoga senzora
poloaja.

Slika 2.33. Kontrola orua-stroja sa zasebnom hidraulikom

Kontrola pritiska koristi se kada elimo smanjiti pritisak prikljuenog orua o tlo.
U tom sluaju sustav kontrole pritiska ostvaruje precizno podeavanje dijela ukupne mase
orua ili stroja kojom se oslanja o tlo (Slika 2.34). To podeavanje odvija se neprekidno
tokom rada, a ostvareno je kontrolom tlaka u hidraulinom sustavu trozglobne poteznice.
Suprotan tip kontrole pritiska je dodavanje optereenja na prikljueno orue, npr. pri radu s
Packer valjkom u predsjetvenoj pripremi pooranog tla. U sluaju ako je masa valjka
premala, mogue je dio mase traktora preko trozglobne poteznice prenijeti na orue te na
taj nain ujednaiti zbijanje i mrvljenje tla pneumaticima orua i traktora.

43

Slika 2.34. Kontrola pritiska prikljuenoga stroja-orua o tlo

U sustavu kontrole klizanja (Slika 2.35) elektronika upravljaka jedinica koristi
podatke o stvarnoj i teoretskoj brzini kretanja te iz njihove razlike izraunava iznos
klizanja. Poveanje klizanja utjee na regulaciju poteznice jednako kao i poveanje vune
sile, to znai da se u sluaju poveanja klizanja poteznica podie kako bi se smanjila
potrebna vuna sila. Boschov sustav kontrole klizanja je sustav mjeovite kontrole, koji kao
ulazne veliine koristi vunu silu i klizanje. Kada bi se kao kontrolna veliina u obzir
uzimalo samo klizanje, tada bi se u radu javljale znaajne promjene radne dubine, pogotovo
pri razliitome stanju tla. Boschov sustav kontrole usmjeren je smanjenju klizanja na
vlanom tlu te omoguava manja odstupanja od zadane radne dubine nego standardni
sustav kontrole vue.
Meusobni omjer utjecaja vune sile i klizanja na kontrolni sustav preddefiniran je
i ne moe se mijenjati, dok se veliina koja odreuje utjecaj klizanja na poteznicu moe
podeavati tako da se pri odreenom iznosu klizanja poteznica u potpunosti podigne.

Slika 2.35. Kontrola klizanja

Kada je na trozglobnu poteznicu traktora prikljueno noeno orue velike mase
(npr. noeni plug premetnjak), prilikom prijevoza dolazi do pojave velikih optereenja
prednjega mosta, naroito pri veim brzinama, to tada utjee na sigurnost upravljanja i
predstavlja opasnost za oteenja samog stroja. Elektroniki upravljaki sustav omoguuje
aktivno priguenje takvih oscilacija. Za mjerenje promjena optereenja nisu potrebni

44

dodatni senzori, ve se mjere sile u hvatitima donjih poluga, pomou senzora sile vue, a
sustav radi na nain prikazan blok dijagramom (Bosch).
Kada traktor s oruem u prijevoznom poloaju miruje, senzori mjere ukupnu
teinu prikljuenog orua. Ukoliko u transportu doe do pojave oscilacija (njihanja orua),
senzori mjere i taj dinamiki dio sile koji je proporcionalan oscilacijama. Statiki dio sile
(teina orua u mirovanju) oduzima se od ukupnoga signala i na osnovu te veliine
elektronika upravljaka jedinica kompenzira vrna optereenja na trozglobnoj poteznici
(Slika 2.36). Sustav priguivanja vibracija aktivira se automatski kada je prikljueno orue
podignuto u transportni poloaj, a brzina kretanja traktora premai podeenu brzinu (na
kontrolnoj ploi). Osim smanjenja optereenja stroja i orua, te poveanja sigurnosti
upravljanja, ovaj sustav pridonosi udobnosti rukovatelja.

Slika 2.36. Priguenje vibracija u transportu noenih orua

Digitalni elektroniki sustavi omoguuju jednostavnu dijagnostiku rada

cjelokupnoga sustava te brzo prepoznavanje moguih neispravnosti ili kvarova. Na taj se
nain smanjuju trokovi popravaka i zastoja u radu. U sklopu EHR-D sustava dijagnostika
se obavlja pomou ulaznih i izlaznih elektrinih signala upravljake jedinice. Kvarovi su
svrstani u tri kategorije, ovisno o ozbiljnosti i mogunosti otklanjanja (Slika 2.37).
Signalizacija kvara ostvarena je treptanjem LED diode na kontrolnoj ploi kao
najjednostavnije rjeenje, a mogua je i dogradnja LCD ekrana.

Slika 2.37. Dijagnostika EHR sustava

45

2.7. KABINA I ELEKTRONIKI UREAJI TRAKTORA

2.7.1 KABINA
Kabina je dio traktora koji je tokom poslijednjih 30 godina izuzetno poboljan u
ergonomskom pogledu. Zdravstvene institucije i institucije za sigurnost na radu inicirale su
uvoenjem ergonomskih propisa '70 godina 20. stoljea intenzivan tehniki razvoj
radnoga mjesta rukovatelja traktora. Zahvaljujui tom tehnikom razvoju usmjerenom
komforu, zdravlju i sigurnosti rukovatelja, kabina radni prostor rukovatelja dananje
generacije traktora ima danas vrhunske ergonomske karakteristike. Primarne zadatke
kojima kabina s elektronikom opremom mora udovoljiti prikazuje Tablica 2.3.
Tablica 2.3. Uobiajena optereenja rukovatelja i tehnika pomagala za obavljanje
Radno optereenje
Postavljanje zadataka
Usporedba zadatak-provedba

Korekcija procesa

Klima

Buka
Praina
Vibracije

Svjetlo-iluminacija

Tehniko pomagalo prema ISO

Radni proces
-Ekran s indikatorima, raunalo (ISO 11783, 11787,
11788)
-Vizualna pomagala (ISO 5721)
-Senzori, indikatori (ISO 11786)
-Raunalo, GPS ( ISO 11788)
-Ekran, signali, simboli (ISO 3767-1)
-Valjano postavljene ruice, pedale, tipkala (ISO 3789
dio 1-4, 8935, 15077)
-Podesivi upravlja, sjedalo itd. (ISO 3462, 4252, 4253,
5353)
-Adekvatne sile otpora kontrola (ISO/TR 3778, ISO
15077)
-Simboli (ISO 3767-1) i smjer okretanja kontrola (ISO
15077)
-Aktivatori za Poweshift, Automaticshift i sl.
-Aktivatori kontinuirani (za CVT brzinu kretanja,
daljinske kontrole proporcionalnim ventilima......)
Radni prostor
Kabina s puhalom, zatamnjena stakla, sjenila,
klimatizacija, grijanje (ISO 7330, 14269-1; ISO/TR
8953)
Kabina sa zvunom izolacijom (ISO 5128, 5131)
-Brtvljena kabina s nad tlakom (ISO 3737, 14269-5)
-Proienje (filtriranje) ulaznoga zraka (ISO 14269-4)
-Pasivna redukcija akceleracije oprugama i
prigunicama sjedala, kabine, vratila, noenih oruastrojeva (ISO 2631, 5007, 5008, 8608)
-Aktivna kontrola poloaja rukovatelja
-Svjetla za rad nou
-Osvjetljenje ekrana i indikatora

46

Osim navedenog, treba posebice naglasiti vrlo veliku sigurnost rukovatelja u sluaju
prevrtanja traktora koju pruaju dananje kabine s ugraenom zatitnom konstrukcijom
ROPS (Roll Over Protection Structure), to prikazuje Slika 2.39 b.

Slika 2.38. Unutranjost moderne kabine traktora

Slika 2.39 a. Shema klimatizacije kabine

Slika 2.39 b. Zatitna konstrukcija kabine

2.7.2 ELEKTRONIKI SUSTAV NADZORA I UPRAVLJANJA

Elektroniki sustav nadzora i upravljanja intenzivno se razvija tijekom poslijednjih godina
20. stoljea i predstavlja podruje kojem barem sada nije mogue predvidjeti granice
razvoja. Zahtjevi vee uinkovitosti i ekonominosti traktora, psihofiziko rastereenje
rukovatelja monotonih i uestalih poslova, tenja smanjenja negativnog utjecaja strojeva i
postupaka na okoli zbog sve rigiroznijih ekolokih propisa te konano, potrebe potpune
automatizacije razliitih poslova u poljoprivredi naveli su proizvoae traktora na ugradnju
visoko sofisticiranih elektronikih sustava nadzora i upravljanja traktorom i prikljunim
strojevima-oruima.

47

Slika 2.40. Elektroniko nadzorno-upravljaki sustav modernih traktora

Osnovni elementi sustava su:
sredinja nadzorno-upravljaka jedinica,
senzori (na svim vitalnim dijelovima sustava)
elektroniki podsustav upravljanja prikljunim strojevima-oruima,
sabirnice za prijenos digitalnih podataka ISO BUS,
dijagnostika traktora,
GPS, AutoTrack, ParalelTrack, iTEC Pro Steering.

Slika 2.41*. Shema strukture elektronikoga nadzorno-upravljakoga sustava

*
(izvor 28. Renius K.T. 2002.)

48

GPS, AutoTrack, ParallelTrack, iTEC Pro Steering sustavi su elektronikoga voenja i

nadzora kretanja agregata u polju. Sustav za automatsko voenje traktora i prikljunog
orua-stroja, zahvaljujui odailjau-prijemniku smjetenom na traktoru (preciznost
prijemnika 25,4 cm i 10,2 cm razmak prohoda), uz programsku podrku AutoTrack
omoguuju automatsko voenje traktora i stroja-orua kroz polje bez intervencije
rukovatelja. Uz programsku podrku ParalellTrack (paralelnost prohoda), taj sustav vodi
traktor na nain da postavlja prohod do prohoda s izuzetnom preciznou razmaka. Uz
pravocrtno kretanje sustava, AutoTrack je primjenjiv i za nepravocrtno kretanje, odnosno
za razliite oblike parcela (jednostavno zakrivljene, spiralne, krune, zakrivljene u obliku
slova S, pravokutne). Programska podrka iTEC Pro (InteligentTotal Equipment Control)
namjenjena je automatskom voenju traktora i stroja-orua pri okretanju na uvratinama.
Naime, sustav automatski upravlja cjelokupnim postupkom okretanja na uvratinama:
smanjuje brzinu kretanja traktora, iskljuuje blokadu diferencijala, podie stroj-orue iz
radnog u prijevozni poloaj te konano, postavlja traktor i stroj-orue na poziciju iduega
paralelnoga prohoda. Naravno da je u sustav prethodno potrebno detaljno unijeti podatke o
obliku parcele, moguim preprekama (stup, drvo i slino), radnome zahvatu prikljuenoga
stroja-orua, najmanjem radijusu okretanja agregata, planiranoj brzini kretanja, sjetvenoj
dozi, normi prskanja i slino. Opisani sustavi elektronikog voenja traktora i strojevaorua u polju oslobaaju rukovatelja rutinskih i monotonih poslova, dajui mu mogunost
paljivoga nadzora pravilnosti rada strojeva-orua; traktoru odabiru optimalni reim rada
optimizirajui time potronju goriva; voenjem strojeva-orua optimalnim nainom
kretanja u polju optimiraju utroak radnog vremena i tzv. repro materijala (gnojivo, sjeme
pesticidi i sl.).

Slika 2.42. DGPS prijemnik i odailja na traktoru

49

Slika 2.43. Ekran nadzorno-upravljakoga sustava traktora

Slika 2.44. Prikaz ekrana automatskoga voenja traktora

50

51

ERROR: stackunderflow
OFFENDING COMMAND: ~
STACK:

3. ORUA I STROJEVI ZA OBRADU TLA

Osnova uspjenosti biljne proizvodnje temelji se na meusobnom odnosu tla,
biljke, vode i u njoj otopljenih tvari, zraka, suneve energije, tehnike i ovjeka. Uporabom
poljoprivredne tehnike podravaju se bioloki, kemijski i fiziki razvojni procesi u tlu i
stvaraju optimalni uvjeti za klijanje, rast i razvoj kulturnoga bilja.

Slika 3.1. Biljka u okruenju zraka, topline, vode i tla

A sjetvena posteljica, B zrak i toplina,
C krupno zrnati (grublji) sloj titi tlo od zamuljivanja i isparivanja vlage,
D fino mrviasti (rahli) sloj tla, E zona korjenovoga sustava, F - vlaga

Slika 3.2. Sjetvena posteljica i razvoj biljaka

Prije odabira strojeva i orua za obradu tla potrebno je penetrometrom provjeriti
zbijenost tla. Instrument se sastoji od metalnoga iljka koji se rukohvatima utiskuje u tlo, a
na skali oitava otpor prodiranju iljka. Instrument je opremljen sa iljkom promjera baze
ina za tvra i ina za meka tla. Na skali su tri polja: zeleno = ne treba orati ni rahliti,
uto = detaljnije ocijeniti i crveno = treba temeljita osnovna obrada.

Slika 3.3. Utvrivanje zbijenosti tla penetrometrom (Dickey-john)

53

Cilj mehanike obrade tla je stvaranje sitno-mrviaste strukture, kakvu u prirodi

najbolje naprave kine gliste, ako u tlu ima dovoljno organske tvari koju one probavljaju i
pretvaraju u humus. U oraninome sloju poeljno je da tlo sadri od oko 50% krutih tvari,
oko 25% pora za zrak i oko 25% pora za vodu. Kada je volumen pora manji od 45%, tlo je
zbijeno i ne sadri dovoljno kisika, to oteava razvoj korijenovog sustava. Previe rahla tla
s vie od 55% pora slabo ili nedovoljno zadravaju vodu.

Slika 3.4. Odnosi izmeu krute tvari,

vode i zraka u zdravome tlu

Slika 3.5. Glista znak dobro

prorahljenoga i zdravoga tla

Kine gliste aktivne su u tlu u kojem ima mrtve organske mase u povrinskome
sloju tla te u toplome i vlanome tlu. U kiselom tlu njihova je aktivnost vrlo mala, a u tlu s
obiljem vapna naglaena. Ilovasto i glineno tlo im pogoduje, a u pijesku ih se ne moe nai.

Prema postojeoj terminologiji danas postoje tri temeljna sustava obrade tla:
-

obrada tla plugom ili konvencionalna obrada;

obrada tla bez pluga ili konzervacijska obrada i
izravna (direktna) sjetva ili No-till obrada.

54

Slika 3.6. Osnovni sustavi obrade tla (prema Stroppel-u)

U konvencionalnoj obradi tla plugom, osnovna obrada podrazumijeva okretanje i
rahljenje rizosfere; predsjetvena ili dopunska priprema tla i sjetva mogu biti obavljene
istovremeno (kombiniranim agregatom) ili odvojeno. Oranje je najstarija agrotehnika
mjera koja ini sponu ovjeka, tla i poljoprivredne tehnike i o kojoj uvelike ovisi koliina i
kvaliteta uroda. Obrada tla plugom, uz neupitne pozitivne, nosi i neke negativne efekte, kao
to su glatko odrezivanje tla, njegovo podizanje, okretanje i premjetanje, pri emu se ono
izlae moguem riziku odnoenja djelovanjem vjetra ili vode. Mogunost pojave erozije
poveana je i zato to se biljni pokrov, koji titi tlo, zaorava, a na povrinu se izdie golo i
neivo tlo. Veina ratarskih povrina u Hrvatskoj danas se obrauje plugom i oruima za
dopunsku obradu tla, tj. oruima koja poorano tlo pripremaju za sjetvu. Primjena oranja
ima opravdanje kada se obavlja u uvjetima povoljne vlage tla, koriste suvremeni plugovi i
ako se izvode kvalitetno. Oranje prekomjerno vlanoga tla ima za posljedicu viegodinje
naruavanje strukture tla i znaajno smanjenje uroda tijekom tih godina. Najpovoljniji
moment za oranje je kada tlo sadri 18 24 teinskih postotaka vode. Ako nemamo takav
podatak, tada treba napraviti tapi od zemlje duljine 5 10 cm i promjera 0,5 cm. Ukoliko
pri savijanju tapi ispuca, vlanost je normalna. Nakon jednog oranja prekomjerno

55

vlanoga tla, stvara se zbijeni, slabo propusan sloj, tzv. taban pluga, koji se jo pojaava
ukoliko se dopunska obrada obavlja tanjuraom.
Konzervirajua obrada ili obrada tla bez pluga poinje doslovno odmah nakon
etve/berbe penice, uljane repice, soje, suncokreta, kukuruza i dr., kada se odgovarajuom
tehnikom tlo ne okree, nego se biljni ostaci mijeaju s povrinskim slojem tla te zatvara
povrina radi ouvanja vlage. U konzervirajuoj obradi povrinski sloj tla moe, ali i ne
mora biti razrahljen. I u tom sluaju predsjetvena obrada i sjetva mogu biti obavljene
istovremeno ili odvojeno, kao i kod konvencionalne obrade. Ako se tlo obradi nakon
nekoliko dana, gotovo se nee imati to konzervirati i koncepcija nije odriva. Ukoliko se
oranica ostavi nezatienom suneva energija ini tetu unitava mikrofloru, osuuje tlo i
oteava njihovu, naroito, konvencionalnu obradu. Konzervirajuu obradu mogue je
izvesti plugom za praenje, tanjurastim plugom, rovilom (gruberom ili chiselom ili
kultivatorom za duboku obradu), mulcherom, tekim vuenim sjetvospremaem
(multitillerom), rotirajuom drljaom (rototiller ili rotacijski sjetvosprema), V ripperom,
tekom tanjuraom i drugim.
Pod izravnom ili direktnom sjetvom (No-till) podrazumijeva se ulaganje sjemenki
u neobraeno (nedodirnuto) tlo, na ijoj su povrini svi biljni ostaci prethodne kulture.
Dakle, na tom tlu ne provodi se ni jedna mjera obrade, a sjetva se obavlja posebno
izvedenim sijaicama. Mogua je na tlima koja nemaju tendenciju zbijanja, a to znai na
laganim humusno bogatim tlima, kojih je u Hrvatskoj vrlo malo. Taj sustav (ne)obrade tla
omoguuje iznimno visok uinak pri niskom utroku ljudskoga rada i energije.

Slika 3.7. etva, preanje slame i plitka obrada tla (lijevo), gnojidba ,osnovna i dopunska
obrada tla i sjetva (desno)

56

Slika 3.8. Konzervirajua obrada tla plitkim rovilom (lijevo) i dopunska obrada i sjetva u
jednom prohodu (valjak-zvrk drljaa+sijaica) (desno)

Slika 3.9. Kombinirano orue za dopunsku obradu tla prikljueno

uz traktor s gusjenicama
3. 1 ORUA ZA OSNOVNU OBRADU TLA
Osnovna obrada tla najee se izvodi plugom, kada se odrezuje dio cjelice u
okomitoj i vodoravnoj ravnini. Odrezani dio (brazda) se lomi, mrvi, premjeta i mijea, te
okree i odlae na prethodnu brazdu. Pravilo je da se tlo smije orati samo kod povoljne
vlanosti, kada iza pluga ono ostaje smrvljeno i rasuto. Oranjem se zaorava biljni pokrov,
biljni ostaci prethodne kulture, organska i mineralna gnojiva, te ispravljaju prethodne
pogreke u obradi tla. Meutim, oranjem se troi najvie energije, a obrada tla rezanjem je
nepoeljna. Viegodinjim oranjem na istu dubinu stvara se tzv. taban pluga, odnosno
nepropusni sloj (A-C ili Bt horizont). To ne znai da e oranje nestati, ali ga treba postupno
izostavljati i zamijeniti drugim oruima.
Osnovna obrada moe se obaviti i oruima koja ne okreu tlo, ve ga rahle. To su:
podrivai, vibro i roto podrivai, para plug, ripper, rovilo (chisel plug ili gruber).

57

3. 1. 1 PLUG
Prvi elini jedno i dvobrazni spreni plug za vuu konjima i mulama iskovao je
1837. kova John Deere u mjestu Grand Detour, savezna drava Illinois na obali rijeke
Mississippi (SAD). U Europi su krajem XVIII. i XIX. stoljea iz kovanica razvijene
sljedee tvornice plugova:
-

Ransomes, Sims & Head, Engleska, 1785.

J. & F. Howard, Engleska, 1837.
H.F. Weckert, Berlin, Njemaka, 1846.
Braa Eberhardt, Ulm na Dunavu, Njemaka, 1854.
Rud. Sack, Leipzig, Njemaka, 1863.
Okretni plug Howard, Engleska, 1950.

Plugovi su razliitih konstrukcija i izvedbi, a mogue ih je razlikovati po sljedeim

kriterijima:
-

prema obliku plunoga tijela: lemeni, tanjurasti, diskosni, dlijetasti, plug s

rotirajuim radnim tijelima
prema nainu prikljuenja: noeni, polunoeni (poluovjesni), vueni
prema dubini oranja: plitko (praenje) 8 15 cm, predsjetveno 18 25 30
35 cm (tu se misli na oranje u jesen neposredno prije sjetve), duboko ili
zimsko 35 40 cm (izvodi se u jesen), rigolanje 65 85 cm (za zasnivanje
vonjaka ili vinograda). Prof. Stefanelli (Italija) podijelio je oranja na: vrlo
plitko, < 20 cm, plitko, 20 25 cm, normalno, 25 40 cm, duboko, 40 60
70 cm, vrlo duboko, 70 85 cm, i iznimno duboko, >85 cm.
prema smjeru okretanja brazde: ravnjak, okretni (premetni), etverokutni
(zakretni)
prema broju plunih tijela: jednobrazdni, viebrazdni.

Slika 3.10. Shematski prikaz oranja

58

Slika 3.11. Shema prolaska plunoga tijela kroz tlo

(1-leme, 2-odgrnjaa, 3-produetak odgrnjae ili pero, 4-plaz, 5-taban)

Odgrnjae oblici plunih tijela

Prema osnovnome tipu tla, razvijeni su i osnovni oblici plunih tijela. Promjene
veliina kutova odreuju oblik i povijenost odgrnjae ili plune daske pa su napravljeni
osnovni oblici odgrnjaa: cilindrine, kulturne, poluvijane, vijane i etverokutne.
Za obradu pjeskovitih, prakastih, glinastih ili zatravljenih povrina razvijeni su
osnovni oblici plunih tijela, koja se danas, uz traktore s dovoljnom vunom silom koriste
kod nas kako prikazuje slijedei prikaz.

Slika 3.12. Oblici plunih tijela i podruja njihove primjene

Za razliita vrste tla razvijeni su posebni oblici odgrnjaa. Za lagana i pjeskovita

tla preporuuje se cilindrian oblik odgrnjaa, s velikim kutom podizanja () i velikim

59

kutom rezanja i premjetanja tla () u stranu. To je kratka i strma odgrnjaa, koja vrlo
dobro mrvi brazdu, ali je radi maloga kuta slabije okree.
Za srednje teka tla moe se koristiti odgrnjau koja je u prednjem dijelu
cilindrina, a u zadnjem vijana. Dakle, kut manje je strm, a kut manje iljast u odnosu
na cilindrinu odgrnjau. Takva odgrnjaa, koja nosi naziv kulturna, podjednako dobro
mrvi, mijea i okree brazdu.
Kombinacijom cilindrine i vijane ili spiralne, s naglaenim karakteristikama
vijane, dobivena je poluvijana odgrnjaa. Kut je nakon dodira lemea s odgrnjaom
vei nego u prethodno opisanim oblicima odgrnjaa pa je mrvljenje brazde
zadovoljavajue. Kut je mali, tj. manji nego u prethodnih oblika odgrnjaa pa se brazda
ne lomi. Kut je velik, naroito na krilu, zbog ega se brazda jako dobro okree. Taj se
oblik odgrnjae koristi za oranje tekih tala.
Vijana odgrnjaa najbolje okree brazdu zbog intenzivnoga poveanja kuta po
visini, od prednjeg (grudi) do stranjeg (krila) dijela odgrnjae. Zbog malih kuteva i
,brazda se uspinje i premjeta u stranu vrlo blago i postupno pa se stoga vrlo malo lomi,
mrvi i mijea, odnosno ne raspada, ostaje kompaktna. Takva odgrnjaa slui za oranje
vrlo tekih tala i preoravanje livada i ledina.
U Hrvatskoj veina poljoprivrednika odluuje se za univerzalno pluno tijelo, iako
bi im bolje odgovarao plug s polu vijanim odgrnjaama, zbog boljeg okretanja brazde i
manjeg otpora tla oranju. Dobro opremljen okretni ili premetni plug, koji sve brazde slae
na jednu stranu i nema naora i razora, ima:
- reetkastu odgrnjau, jer prua manji otpor za oko 18%, bolje mrvi i sitni tlo,
- mogunost mijenjanja zahvata, mehaniki u etiri poloaja,
- samootrei leme s tvrdom sredinom i mekane slojeve koji se bre troe; iako je
Skuplji, brzo se isplati jer ne treba kovanja, manji je otpor i manja potronja goriva;
postoji mogunost produljenja vijeka lemea kvalitetnim navarivanjem tvrdih
materijala,
- plaz osigurava stabilnost u odravanju smjera i dubine rada,
- crtalo oblika diska, bolje ako je nazubljeno; poloaj crtala u odnosu na vrh lemea:
donji rub crtala 2 5 cm iznad vrha lemea, a njegova ravnina pomaknuta 1,5 do 3 cm
u neorano. Poloaj glavine crtala u odnosu na vrh lemea: tono iznad vrha u srednje
tekim tlima, do 5 cm iza vrha pri oranju tekih tala, a do 5 cm ispred kada se oru
lagana tla. Glavina crtala mora biti najmanje 5 cm iznad povrine tla, u protivnom su
mogua zaguenja. Crtalo u vidu noa privrenog odozdo i bono na plunu glavu
podrezuju tlo bez zaguivanja,
- pretplunjak uski za zaoravanje kukuruzovine, odnosno iroki za unoenje stajnjaka,
- povienje odgrnjae (plune daske) zbog ubacivanja svih organskih tvari u tlo,
- produetak odgrnjae pomae potpuno okretanje brazde.
Pluno tijelo prodirui kroz tlo djeluje poput klina, pri emu tlo podie, okree,
rahli i istovremeno premjeta estice uzdu i u stranu. Svako pluno tijelo karakteriziraju tri
kuta. Kut odgovoran je za podsjecanje i podizanje tla, kut za rezanje i premjetanje u

60

stranu, mrvei i mijeajui pri tome estice tla, a kut za naginjanje na bok i okretanje tla.
Kut ili kut uspona ini radna povrina lemea s dnom brazde, a veliina mu je od 13 20
25. Kut rezanja ini otrica lemea i smjer oranja (zid brazde), a veliina varira od 35
45 50. Vrijedi pravilo: to su kutovi i vei, pluno tijelo bolje mrvi, a slabije okree
brazdu i obrnuto. Kut najee je u rasponu od 90 do 110.

Slika 3.13. Trostrani klin i kutovi plunoga tijela

Slika 3.14. Shematski prikaz okretanja brazde

Dubina oranja (a) i zahvat (b) plunoga tijela ine s dnom brazde pravokutni
trokut, u kojem kut predstavlja kut nalijeganja brazde. Veliina kuta odreena je
izrazom
sin = a : b
Poveanjem dubine oranja kut nalijeganja brazde postaje vei. Kod prevelikoga
kuta nalijeganja () brazda postaje labilna i ima tendenciju vraanja na dno brazde. Da se to
ne dogodi, kut nalijeganja ne smije biti vei od 51 do 57, odnosno vrijednost sin moe
iznositi najvie 0,787. Jednostavnije reeno, odnos izmeu zahvata (B) i dubine oranja (a)
odreuje izraz
b : a = 1 : sin = 1 : 0,787 = 1,27
Zakljuno, odnos dubine i zahvata mora biti najmanje 1 : 1,28; dakle, da je zahvat
vei najmanje za 28% od dubine, kako bi se brazda potpuno okretala.

61

Slika 3.15. Promjene kuta okretanja brazde u ovisnosti o promjeni irine zahvata plunog
tijela pri stalnoj radnoj dubini oranja od 18 cm

Slika 3.16. Pluno tijelo s odgrnjaom od troslojnog elika, dlijetastim izmjenjivim vrhom
lemea i tzv. peraja (fin coulter) crtalom integriranim u tijelo pluga (Kuhn)

Odgrnjae (plune daske) se izrauju iz troslojnoga elika, od kojih su vanjski

slojevi vrlo tvrdi, a srednji od relativno meka elika. Tim ilavim i relativno mekim
srednjim dijelom tite se od loma oba vanjska sloja. Kao opciju neki proizvoai plugova
nude ugradnju odgrnjaa i izmjenjive dijelove (nos) lemea s poveanom vrstoom
habajuega sloja. Kod odgrnjaa habajui sloj podebljan je za 3,3 mm, a izmjenjivi vrni
dio lemea posebno je toplinski obraen i oplemenjeni volfram karbidom.

62

Slika 3.17. Izmjenjivi vrhovi lemea (Kuhn)

Slika 3.18. Podeavanje zahvata prvoga plunoga tijela i usklaenost

linije vue i linije otpora pluga
Na nekim plugovima dogradnjom jednoga vanjskoga i jednoga unutranjega
navojnoga vretena te hidraulinoga cilindra na prednji dio pluga pojednostavljeno je
podeavanje zahvata prvoga plunoga tijela i pluga u cjelini. Zahvat prvoga plunoga tijela
runo se podeava vanjskim navojnim vretenom ili hidraulinim cilindrom iz kabine
traktora, a unutarnjim plugom u cjelini u odnosu na liniju vue. Ako spojna linija toaka PZ
i Z ne prolazi teitem traktora (M), pojavljuje se kosa vua (gore). Zadnji dio pluga bjei
u neorano, a prednji kotai traktora u orano. Uporabom unutarnjeg navojnoga vretena
spojna linija prolazi teitem traktora (M), a kosa vua lagano je otklonjena.

63

Slika 3.19. Mjesta podeavanja na plugu premetnjaku (Rabe)

Slika 3.20. Navojna vretena i hidraulini cilindar

na prednjem dijelu pluga premetnjaka
Noviji plugovi premetnjaci imaju promjenjiv zahvat plunih tijela. Podeavanje se
izvodi kontinuirano (hidrauliki, to je skuplja varijanta) ili mehaniki, u etiri poloaja na
35, 40, 45 i 50 cm zahvata po plunom tijelu.

Slika 3.21. Karakteristian oblik, okretanje i poloaj brazde

standardne (lijevo) i romboidne odgrnjae (desno)

64

Slika 3.22. Romboidno pluno tijelo

Slika 3.23. etverobrazdni noeni plug ravnjak (verum)

65

Slika 3.24.
Odreivanje zahvata plunoga tijela

Slika 3.25.
Ucrtavanje Cotpora plunoga tijela

Plug praa namijenjen je za plitku obradu tla do 15 cm. Radni zahvat plunoga
tijela je 20 cm, a veliki klirens i veliki razmak izmeu tijela omoguuju ist rad bez
zaguenja. Meutim, kako mnogi za praenje strnita koriste tanjurau to je ova vrsta
plugova gotovo iezla s naih polja.
Plugovi tipa Slavonac OLT koriste se za tee uvjete rada, a zahvat plunoga
tijela moe biti 30 ili 35 cm (12" ili 14"). U radu jednolino slau brazde, kvalitetno
zaoravaju biljnu masu i iza sebe ostavljaju iroko i isto dno brazde za sljedei prohod.
Plugovi s dodatkom oznake ''Y'' opremljeni su samootreim dlijetastim iljkom, koji
omoguava lake prodiranje pluga u tvrdo zbijena, posebno ljunkovita tla. Masa im je
poveana za cca 10 kg po plunome tijelu. Plug je konstruiran za prvu ili drugu kategoriju
traktora.

Slika 3.26. Noeni plug za plitku obradu

tla (praenje) radnog zahvata 1,6 m.

Slika 3.27. Oranje noenim etverobraznim

okretnim plugom (traktor snage motora
155 kW/210 KS, v = 6-7 km/h, a = 28-32 cm)

66

Slika 3.28. Crtalo i pretplunjak (lijevo) i noasto crtalo

Slika 3.29. Podeavanja crtala

Crtala se koriste u oranju normalnih oranica i to za dubine do 40 cm. U odnosu na

noasto, tanjurasto crtalo prua manji otpor, jer tlo ree rotiranjem tanke otrice. Poloaj
crtala u odnosu na vrh lemea:
-

donji rub krune ploe treba biti iznad vrha lemea 2 5 cm;
ravnina tanjurastoga crtala treba biti pomaknuta u neorano 1 2 - 3 cm;

Poloaj glavine crtala u odnosu na vrh lemea:

-

tono iznad vrha u srednjim tlima;

do 5 cm iza vrha u tekim tlima;
do 5 cm ispred vrha u laganim tlima;
glavina tanjura treba biti najmanje 5 cm iznad tla, u protivnom su mogua
zaguenja.

67

Slika 3.30. Poloaj pluga u odnosu na traktor

Primjer: ako je zahvat plunoga tijela B = 40 cm i koristi se traktor s unutranjim
razmakom kotaa A = 140 cm, odstojanje od simetrale pluga do plaza prvoga plunoga
tijela pluga mora biti C = 24 cm. D = usklaivanje linije vue i linije otpora pluga, E =
podeavanje zahvata prvoga plunoga tijela, Z = teite traktora

Slika 3.31. Noeni etverobrazni okretni plug - premetnjak

Okretni plug - premetnjak bitno je skuplji od ravnjaka, jer ga u stvari ine dva
pluga. Oranjem plugom premetnjakom na polju nema razora i naora, jer su sve brazde

68

sloene u istu stranu i zato povrina ostaje ravna. Ako se ore brzinom veom od 2,2 m/s ili
oko 8 km/h, postie se odlino mrvljenje i rasipanje tla, ali i ravnanje mikro reljefa.
Suvremeni noeni okretni plug - premetnjak s 4+4 pluna tijela opremljen reetkastim
odgrnjaama, pretplunjacima i nazubljenim crtalima, karakterizira razmak plunih tijela od
100 cm, klirens od 80 cm i podesivi radni zahvat po plunome tijelu 35, 40, 45 i 50 cm.
Plug se prikljuuje u tri toke III. kategorije.

Slika 3.32. Podesivi radni zahvat po plunome tijelu od

33/35; 37/40; 42/45 i 47/50 cm (Rabe)

Slika 3.33. Dopunska priprema izoranoga tla packer valjkom i sjetva mehanikopneumatskom sijaicom Rabe Turbodrill zahvata 3 m s traktorom snage motora 118 kW
(160 KS)

69

Slika 3.34. Plug premetnjak + dvoredni packer valjak

+ jednoredni croskil valjak
Prikljuenje vie orua uz traktor i njihova istovremena uporaba u osnovnoj i
dopunskoj obradi tla kod nas jo nije uobiajena, unato injenici da u trenutku kada se tlo
ore ono je najpovoljnije i za dopunsku pripremu. Proizvoai poljoprivredne tehnike
nastoje konstruirati raznolika orua kojima e se na odreenom tipu tla postii najbolji
efekti. Vrlo je poznata kombinacija orua u kojoj iza oranja elini dvoredni naizmjenino
postavljeni prsteni (packer valjak) promjera 70 90 cm popunjavaju praznine nakon oranja,
a ozubljeni koluti croskil valjka jo razmrve i poravnaju povrinu tla.

Slika 3.35. Diskosni plug s diskovima-tanjurima na odvojenim draima

Diskosni plug ove konstrukcije posjeduje pojedinane drae u ijim je leajima
ugraen tanjur promjera 60 do 85 cm. Vrlo je pogodan za obradu neureenih tala i tala u
kojima ima kamenja, a preko zapreka prelazi bez oteenja. Za razliku od lemenog pluga,

70

tanjurastim se tlo ne okree, ve samo mrvi i mijea. Diskosni plug ulazi u zemlju svojom
teinom, dok se lemeni u tlo zariva poput klina. Poloaj diska u odnosu na smjer oranja i u
odnosu na povrinu tla definiraju dva kuta:
- kut tanjura ( = 35 - 50) zatvara ravnina konkavne strane diska-tanjura i
smjer oranja i
- kut ukoenja diska-tanjura prema tlu ( = 15 - 25) zatvara ravnina konkavne
strane diska-tanjura i sputena okomica na povrinu, odnosno na dno brazde.

Slika 3.36. Tanjurasti plug s tanjurima na zajednikoj osovini

Tanjurasti plug posjeduje horizontalnu osovinu na kojoj su kruto prikljueni
tanjuri pod kutom 40 do 45, promjera su 50 do 60 cm, s meusobnim razmakom 20 do 25
cm i u radu svi se okreu odjednom. Pogodni su za plitku obradu tla (5-10 cm), odnosno za
praenje strnita.

Slika 3.37. Noeni zakretni plug sa etverokutnom odgrnjaom

Plug opremljen etverokutnom odgrnjaom pogodan je za zaoravanje etvenih

ostataka nakon prolaska univerzalnoga itnog kombajna, opremljenog tzv. stripper
hederom. Naime, tim se hederom u etvi otkidaju samo klasovi, pa nakon etve u polju
ostaje gotovo sva slama i to u uspravnom poloaju. Plug sa etverokutnom odgrnjaom
pogodan je za rad na lakim i srednjim tlima. Posjeduju samootree lemee, a zahvat
plunoga tijela najee je 50 cm. Konstrukcija etverokutne odgrnjae osigurava izuzetno
visoki klirens plunih tijela, to je bitno pri zaoravanju velikih koliina etvenih ostataka.

71

Zahvaljujui plitkoj obradi tla, uinak pluga etverokutnom odgrnjaom vei je za oko 25
30% u odnosu na klasini lemeni plug.

Slika 3.38. Plug s motikama na koljenastome vratilu

Obrada tla na zadanu dubinu (lijevo),
obrada uz istovremeno unoenje mineralnoga gnojiva (sredina),
osnovna i dopunska povrinska obrada tla (desno)
Plug s motikama, esto pogreno nazivan lopatasti prorahljiva, koji je razvio
Schulte-Karing MM 100 najbolje dubinski rahli tlo i prema potrebi meliorativno gnoji. Pri
radu plug sam sebe gura, to ponekad nije u skladu s mjenjaem traktora.
Prednosti stroja su:
- tlo je i u tragu kotaa traktora u potpunosti obraeno,
- nema razora i naora,
- ostvaruje se srednja do krupno grudasta struktura tla i kvaliteta rada priblino
je istovjetna kvaliteti rada lemenoga pluga.
Nedostaci stroja su:
- opasnost stvaranja zbijenih horizonata tla pri obradi vlanih tala,
- esto nezadovoljavajua inkorporacija biljnih ostataka,
- u usporedbi s lemenim plugom manje brzine kretanja i
- manji uinak, via cijena stroja te, s tim u vezi, vei eksploatacijski trokovi.

3. 1. 2 ROVILA
Rovilo ili ploni kultivator ili gruber (prema njemakom Grubber) ili chisel
(engleski naziv) orue je koje obrauje (rahli) tlo po cijeloj dubini, ne okreui ga. Rovilo
troi manje tekuega goriva nego plug, kod kojega se veliki dio energije utroi na rad
odgrnjae. Rovilom se moe razbiti nepropusni ili slabo propusni sloj tla, tzv. taban pluga,
koji nastaje viekratnim oranjem lemenim plugom na istu dubinu. Radni organi su zupci,
koji mogu biti kruto ili elastino privreni na okvir. Prema obliku, razlikujemo: dlijetasta
rala - namijenjena teim uvjetima rada i za dublje rahljenje, kopljasta za srednje teke
uvjete i rala oblika paje noge (lastin rep) za lake uvjete rada, dobro podrezivanje korova i
plie rahljenje zone tla, kako se voda ne bi isparavala, a kia upijala. Zupci su preko draa
razmjetena cik-cak po irini na okvir. Dubina obrade podeava se hidraulikom traktora
za noena ili prigraenim valjkom za polunoena orua. Rovila tlo obrauju, u pravilu, do

72

dubine oranja, tj. do 40 cm. Prikladna su za agregatiranje s drugim oruima ili strojevima
za obradu tla, u tzv. sloenim ili kombiniranim agregatima.

Slika 3.39. Noeno rovilo s dlijetastim

ralom na krutome nosau i cijevni valjak

Slika 3.40. Rovilo s dva reda motiica oblika

paja noga elastino prikljuena na okvir,
etiri tanjura u redu i dvostruki cijevni valjak.
Maksimalna dubina obrade do 20 cm.

Slika 3.41. Shema rada rovila (Pegoraro)

73

Slika 3.42. Prorahljivanje rovilom i povrinsko usitnjavanje dvostrukim zvjezdastim

valjkom

Slika 3.43. Oblik rala paja noga B = 22,5 - 37 cm (lijevo), kopljasto B = 7,5 cm (sredina) i
dlijeto+paja noga B = 25 ili 35 cm (desno)
Rovila se opremaju s ralima za povrinsko rahljenje ili za duboko rahljenje tla, uz
istovremeno stvaranje makroupljina ili mul (mulch) ralima koja uz dublju obradu
istovremeno mijeaju biljne ostatke sa zemljom i stvaraju makroupljine u tlu. Na okvir
mogu biti prikljueni preko krutog ili elastinoga nosaa.

74

Slika 3.44. Usporedba obrade tla plugom i rovilom

75

Ilustracija na reklami tvrtke Pegoraro vrlo je pouna za proizvoae hrane.

Uporabom rovila (rahljaa) tlo se prorahli za etvrtinu vremena i s polovinom utroka
goriva u odnosu na oranje (A). Nakon rahljenja nema tzv. tabana pluga, ne zadrava se
voda i nema zamuljenja tla (B). Silazni i uzlazni tokovi vode imaju slobodan prolaz i ne
osjea se nedostatak vlage (C). Primjerice, biljke repe, a i druge biljke, imaju pogodne
uvjete za razvoj (D) pa se obradom bez okretanja ostvaruju manji trokovi i vei urodi (E).

Slika 3.45. Kombinirano orue za dopunsku obradu tla (Heko)

Slika 3.46. Novo razvijeno orue za plitku obradu tla (Heko)

76

Proizvoa poljoprivredne tehnike Heko u 2005. je godini tritu ponudio novo

orue za praenje strnita s pasivnim pogonom radnih dijelova. Ponuene su izvedbe s
radnim zahvatom od 3,0 i 5,0 m. Uporabom orua irega radnoga zahvata mogui su
povrinski uinci od 5-8 ha h-1 ,uz potronju dizel goriva od 5-7 l ha-1.
3. 1. 2 STROJEVI I ORUA ZA DOPUNSKU OBRADU TLA
3. 1. 2. 1 TANJURAE
Tanjurae slue za plitku i srednje duboku obradu tla, sitnjenje biljnih ostataka,
zatrpavanje razora i razvlaenje naora nastalih oranjem na slogove te poravnanje povrine
oranice. Uinak tanjurae na sitnjenje zemlje je minimalan, a leima tanjura zbija tlo. Radni
dijelovi su konkavni tanjuri, nanizani na zajedniku osovinu, s kojom se zajedno okreu.
Intenzitet mijeanja i mrvljenja tla posljedica je razliitih obodnih brzina tanjura.
Tanjurae se razlikuju prema:
a)

promjeru tanjura: lake do 46 cm, srednje do 56 cm, teke do 66 cm i super teke do

81 cm
b) razmaku tanjura: lake do 18 cm, srednje 23 cm, teke od 28 do 34 cm
c) masi tanjura: do 20 kg, oko 50 kg, oko 70 kg, 100 kg i vie.
Prema nainu gradnje tanjurae dijelimo na:
a) jednostruke (rjea izvedba);
b) dvostruke ili tandem i
c) bone ili offset.
Jednostruke i bone tanjurae obino imaju jedno krilo, a dvostruke vie krila, gdje su
tanjuri pojedinoga krila okrenuti nasuprot drugima. Prednji tanjuri tlo odbacuju od sredine
prema krajevima, a zadnji obrnuto pa takva tanjuraa ima dvostruko djelovanje.
Konstruirane su tako da se tanjuri u prednjem i stranjem krilu prekrivaju pa grebene
nastale djelovanjem prednjih tanjura reu tanjuri zadnjega krila. Dvostrukim djelovanjem
tanjura tlo se bolje mrvi i povrina dobro poravnava.
Ukoenjem prednjih i izravnavanjem zadnjih krila poravnava se (razvlai) naor, a
obrnutim poloajem zatrpava razor. Bona tanjuraa obino je dvostruka jednokrilna, kod
koje su krila postavljena jedno iza drugog, pa je ona, takoer, dvostrukoga djelovanja.
Tanjurae maloga zahvata izrauju se kao noene s mehanikim podeavanjem kuta
ukoenja tanjura. Kod poluovjesnih (polunoenih) tanjuraa ukoenje tanjura obavlja se
hidrauliki iz kabine traktora. Tanjurae mogu bit opremljene tanjurima glatkog i izrezanog
oboda. Ti posljednji efikasnije reu biljne ostatke i neto bolje prodiru u tlo. Dublja obrada
ostvaruje se ukoenjem tanjura, dodavanjem balasta ili smanjenjem brzine rada. Prema
stanju tla, uz tanjurae se prikljuuju valjci razliitog oblika.

77

Slika 3.47. Polunoena tanjuraa + cijevni valjak

(promjer tanjura 66 cm, optereenje po tanjuru
120 kg, razmak izmeu tanjura 23 cm, ukoenje
prednjih tanjura 15-24, a stranjih 15-25,
ukoenje tanjura mehaniko/hidraulino,
dubina obrade 4 do 18 cm)

Slika 3.48. Poloaj krila

tanjurae s dvostrukim
djelovanjem

Slika 3.49. Polunoena tanjuraa + dvoredni zvjezdasti valjak

3. 1. 2. 2 DRLJAE
Koriste se za predsjetvenu pripremu tla, tj. za usitnjavanje i poravnavanje tla,
zagrtanje sjemena, unitavanje ponikloga korova, razbijanje pokorice, prozraivanje livada,
lucerita pa ak i za zatvaranje zimske brazde. Danas su drljae, preteito, sa svojim
zupcima ili klinovima sastavni sklopovi u kombiniranim strojevima.

78

Obzirom na pripadajuu masu po klinu (zupcu), drljae se dijele na:

a) lagane 0,5 do 0,8 kg
b) srednje teke do 1,2 kg
c) teke do 2,5 kg
d) super teke do 4,5 kg.
Drljae koje ne koriste pogon od PV mogu biti sljedee izvedbe:
a)
b)
c)
d)

klinaste
peraste
pljevilice
mreaste

Klinaste drljae imaju klinove koji su postavljeni na okvir u obliku slova Z ili
obrnutoga slova S, a oblici i duljina ovise o njihovoj namjeni. Klinovi (ili zupci) mogu
biti okrugli, kvadratnoga presjeka, liastog ili noastog oblika.

Slika 3.50. Sjetvosprema (klinasta drljaa + valjkasta drljaa)

Peraste drljae pogodne su za pripremu tla za sjetvu i unitavanje korova. Radni
dio privren je na nosei okvir preko elastine lisnate opruge pa takve drljae bolje sitne
grude i upaju korove. Duljina opruge od vrha klina do privrenja na okvir moe biti u
rasponu 25 do 50 cm. Pri radu na teim tlima lisnate opruge mogu biti pojaane dodatnim
oprugama. Peraste drljae esto su sastavni dio agregata za predsjetvenu pripremu tla.

79

Slika 3.51. Perasta drljaa

Slika 3.52. Pljevilica u radu

Pljevilica (eljasti kultivator ili brana s oprunim zupcima ili iana brana) je
najbolja alternativa kemijskoj borbi protiv korova. Radni dio pljevilice su elastini zubi
ukupne duljine 40 do 50 cm, a zahvati takvog orua mogu biti vrlo veliki, i do 25 m.
Prolaskom plitko prorahljuje povrinski dio tla (< 3 cm), a brzina rada ovisi o stanju tla. to
se bre vozi, kod pljevljenja su vee sile udaranja i bolji uspjeh borbe protiv korova.
Uspjeno se koristi i za njegu tla kod itarica, kukuruza, repe, repice, soje, njivskoga graha,
graka, krumpira, povra i travnjaka. Dodatna korist od uporabe pljevilice je prozraenost
tla, regulacija zadravanja vode i podupiranje rasta stabljika. Pljevilicu treba koristiti oko
podneva kod sunana vremena, kada se izbaene klice korova na suncu osue.

Slika 3.53. Prsti pljevilice

Mreaste drljae, za razliku od drugih drljaa, nemaju kruti okvir, nego su zupci
meusobno zglobno vezani pa se dobro prilagoavaju obliku polja. Krila su isprepletena od
deblje elastine ice, a izraena su da s obje strane imaju zupce, s jedne krae, a s druge
due. Takva izrada zubaca omoguuje razliitu dubinu obrade. Namijenjene su za drljanje
livada, panjaka, strnih itarica, unitavanje pokorice, a u uzgoju krumpira smanjenju
humaka, ako je obavljena dublja sadnja te upanju korova.

80

Slika 3.54. Mreasta drljaa

Drljae s pogonom od PV mogu biti sljedeih izvedbi:
- klatea drljaa
- zvrk (rotacijska ili okretna) drljaa
- oscilacijska drljaa
- rotacijska drljaa
Oscilirajua-klatea drljaa sastoji se od dvije ili etiri poprene grede s klinovima
i prijenosnim sustavom ekscentrinoga tipa. Rad se temelji na suprotnom osciliranju
(lijevo-desno) greda s klinovima duljine 20 do 30 cm. Kod drljaa s etiri grede duljina
klinova i brzina poprenoga gibanja greda nisu jednake. Klinovi na prvoj gredi su dulji, a u
ostalim krai. Brzina poprenog gibanja najvea je kod posljednje grede, a najmanja kod
prve. Na taj se nain postie da se gornji sloj oranice bolje usitni i poravna.

Slika 3.55. Oscilirajua-klatea drljaa

Zvrk drljaa (cyclotiller RAU) sastoji se od ureaja za prikljuenje o traktor,

krutog okvira, prijenosnoga sustava i parova meusobno spojenih kovanih noastih klinova
(zubaca). Duljina klinova je 28 cm, 25 cm je promjer dodirnice zupanika, odnosno 8
klinova po metru. Pogon od reduktora do radnih elemenata (parova klinova ili zubi) obavlja
se uz pomo zupanika. Izmjenom zupanika mijenja se broj okretaja klinova u granicama

81

od 130 do 550 u minuti. Koristi se iskljuivo iza oranja, a dubina obrade tla je do 30 cm.
Izrauje se s radnim zahvatom od 2,5 do 4,5 m.

Slika 3.56. Zvrk drljaa

Slika 3.57. Zvrk drljaa i kolutasti

nazubljeni valjak

Slika 3.58. Obrada tla zvrk drljaom

+ nazubljeni valjak (Kuhn)

Njihajua drljaa ima na pogonskom vratilu u razmacima od 25 cm uvrene

nosae klinova u paru. Klinovi su duljine oko 25 cm. Uz pomo posebno izvedenih
leajeva, nosai klinova njiui se amo-tamo, ali ne istovremeno, obrauju tlo bez vrnih
optereenja pogonskoga stroja. Intenzivna obrada tla mogua je do dubine 25 cm. Ta
drljaa posebno je pogodna za usitnjavanje tekih tala.

82

Slika 3.59. Njihajua drljaa

Rotacijska drljaa (rototiller RAU) sastoji se od vrstog okvira, ureaja za

prikljuenje, prijenosnoga sustava, reduktora, klinova tangencijalno privrenih na razmak
5 cm i odbojnoga lima. Maksimalna dubina obrade je 20 cm. Radni zahvat stroja je od 2,2
do 4,5 m, a kod nas su u eksploataciji izvedbe od 3 m i 3,6 m. Ugraeni reduktor
omoguuje etiri vrtnje rotora s klinovima: 250, 290, 370 i 425 okretaja/minuti. Moe se
koristiti u obradi nedodirnutoga, ali i pooranoga tla. Zahvaljujui obliku i tzv. ubodnome
kutu klina, tlo se otkida, a samo na malim eliptinim mjestima ree. Vrlo brzo i jednostavno
klasini serijski klinovi zamjenjuju se mul klinovima i obrauje tlo na kojem su biljni
ostaci.

Slika 3.60. Rotacijska drljaa (rototiller, RAU)

83

Slika 3.61. Shema rada klina rotacijske drljae (lijevo), klinasti zubac (sredina)
i postavljanje mul klinova (desno)

Slika 3.62. Shema rada zvrk, rotirajue i peraste drljae

3. 1. 2. 3 ROVILICA-FREZA
Freza vrlo intenzivno usitnjava tlo, mijea i prozrauje ga te u jednome prohodu
priprema za sjetvu ili sadnju. Unitavaju korov i jednolino ga unose i mijeaju s tlom. U
radu na tlima s korovima, koji imaju mogunost irenja vegetativnim razmnoavanjem,
freze nisu prikladne jer pospjeuju razmnoavanje korova. Koriste se najee za obradu tla
do dubine 25 cm.
Freze ili rovilice u poljoprivrednoj proizvodnji najee koristimo s radnim
zahvatom do 3 m, meutim postoje izvedbe i s radnim zahvatom do 5 m. Masa stroja u
rasponu je od 300 do 400 kg/m zahvata. Freza se sastoji od ureaja za prikljuenje o
pogonski stroj, osovine s motiicama noevima, reduktora, plata i regulatora dubine
rada.
Oblik noa moe biti:
- na krajevima malo ili jae zakrivljeni no, koji je pogodan za obradu izorana
tla (a),
- otro povijeni kutni no (b), pogodan za unoenje slame i za obradu neoranog
tla. Veliki utroak energije karakterizira tu izvedbu freze.
- ravni no I oblika, pogodan za obradu bez oranja, uz znatno manji utroak
energije u odnosu na prethodne noeve (c).

84

Slika 3.63. Noevi freze

Slika 3.64. Noena freza s noevima L oblika

3. 1. 2. 4 PRORAHLJIVA PODRIVA
Prorahljivai (podrivai) slue za razbijanje nepropusnih (taban pluga) i rahljenje
zbijenih slojeva tla, koji spreavaju vertikalno kretanje vode u tlu i rast korjenovoga
sustava. Kvaliteta rahljenja ovisi o konstrukciji prorahljivaa, stanju tla i brzini rada.
Najefikasniji rezultati postiu se u suhome tlu (srpanj/kolovoz), dakle iza etve ozimih
itarica i pri brzini od 6 do 8 km/h. Dubina podrivanja vea je od 40 cm, najee izmeu
50 i 80 cm. Prema konstrukciji, prorahljivae dijelimo na krute i vibrirajue.
Kruti prorahljiva podriva ima pasivno radno tijelo koje prodiranjem tlo bono
rahli, ali ne jednako po cijelome profilu obraivanoga sloja tla. Izrauje se kao okomiti
plosnati nosa, s prednje strane opremljen noem. Na donjoj strani uvren je klin, kojemu

85

je na prednjoj strani privreno ralo (no), pod kutom 25-26 u odnosu na vodoravnu
ravninu. Podrivai moraju biti dovoljno vrsti, opremljeni sigurnosnim ureajima za
iskretanje podrivakoga tijela pri nailasku, na primjer, na kamen, a istroeni dijelovi da se
mogu lagano izmijeniti.
Na nekim prorahljivaima iza rala, a na stranju stranu klina privruje se unj
promjera oko 10 cm, za tzv. krtinu drenau. U takvoj izvedbi dra prednjim dijelom
noem ree tlo i ostavlja u profilu prorez koji na dnu zavrava upljinom. Postignuta
drenaa moe funkcionirati i vie od godinu dana.

Slika 3.65. Kruti prorahljiva

Slika 3.66. Vibro-aerator

Vibrirajui prorahljiva
Vibrirajui prorahljivai podrivai izrauju se zbog boljega rahljenja tla i boljega
koritenja snaga traktora preko prikljunog vratila (PV). Podriva ima pogonjeni radni dio
(ralo) koje vibrira u tlu. Ima izvedbi kod kojih vibrirati moe okvir zajedno s podrivakim
tijelima ili okvir miruje, a vibrira samo podrivako tijelo ili samo ralo. Mehaniki
pogonjeno cijelo prorahljivako tijelo, zbog neizbalansiranosti djelujuih sila, prenosi
vibracije na nosei dio prorahljivaa, a preko njega i na traktor, to se pokazalo
neprihvatljivim. Zato je za pogon prorahljivakog tijela ugraen hidromotor, a ralo se
pogoni mehanikim putem. Time je sprijeen prijenos vibracija na noseu konstrukciju
prorahljivaa i na traktor.
Vibrirajui prorahljivai imaju jae bono djelovanje, tako da obrauju vei profil
izmeu dva radna tijela. Uzdiu povrinu tla uz podrivako tijelo i do 20 cm, dok kruti
samo 10 cm. To je posljedica vibracija, koje nastaju gibanjem rala ili podrivakoga tijela, a
intenzitet rahljenja ovisit e od amplitude i frekvencije gibanja rala, odnosno tijela. Za
razliku od krutih, vibrirajui prorahljivai imaju ekscentre, koljenaste osovine pogonjene
mehanikim ili hidraulinim putem. Dubina rahljenja podeava se podizanjem i sputanjem
kotaa smjetenih na krajevima nosee konstrukcije ili hidraulikom traktora.

86

Slika 3.67. Shema rada vibrirajuega prorahljivaa (podrivaa)

Vibro-aerator je prorahljiva dubljih slojeva tla. On podie, mrvi i prozrauje

gornje slojeve tla bez okretanja. Moe raditi na dubinu od 20 50 cm. Ima jedinstveni
vibrirajui sustav koji zajedno s jako svinutim radnim organima i motiicama daje bolji
radni uinak u odnosu na potrebnu radnu snagu od bilo kojega stroja konstruiranoga za istu
namjenu.
Obrada tla u dubinu od 40 do 50 cm moe se obaviti sa strojem pod nazivom
ripper, koji po konstrukciji podsjea na kruti podriva rahlja. Ispred rala je ugraeno
crtalo, iji je zadatak da sijee komade tla koji bivaju izbaeni na povrinu.

3. 1. 2. 5 VALJCI
Razbijanje gruda i pokorice tla, popunjavanje praznih prostora u oraninome sloju
i uspostavljanje boljega kontakta izmeu posijanoga sjemena i tla, valjanje lucerita,
panjaka i livada nakon golomrazice te reguliranje vertikalnih tokova vode u tlu obavlja se
valjcima. Prema namjeni i izvedbi njihove vanjske povrine, dijelimo ih na tri glavne
skupine.
- Valjci oblika cijevi:

- Kolutasti valjci:

- Valjci posebne namjene:

a) s glatkim metalnim platem

b) s nazubljenim metalnim platem
(zupasti valjak)
a) prstenasti
b) prizmatini
c) kombinirani (cambridge)
d) nazubljeni (croskill)
e) zvjezdasti
f) od gumenih kotaa
a) za mrvljenje i sitnjenje tla cjevasti valjak
b) za sitnjenje i odravanje radne dubine
kombiniranih strojeva

87

Valjci s glatkim metalnim platem izraeni su u obliku iroke cijevi promjera 5065 cm, a napravljeni su od drveta ili betona. Valjak moe biti upalj (160-200 kg/m) ili
ispunjen vodom, kada ima masu 250-550 kg/m zahvata. Slabije mrve i sitne, grude utiskuju
u tlo te dobro poravnavaju povrinu tla. Radi gubljenja vlage iz tla valjanje glatkim
valjkom, u pravilu, ne bi smjela biti zadnja operacija u obradi tla.
Zupasti valjci sainjeni su od metalnoga plata, koji na obodu imaju spiralno
navarene zupce. Koriste se, preteito, kao sastavni dio strojeva s rotirajuim radnim
dijelovima, s pogonom od PV, na primjer iza rotirajue drljae (rototiller). Zupasti valjci
esto su sastavni dio kombiniranih strojeva za obradu i sjetvu u jednome prohodu (primjer:
Rotosem/Kombisem RAU). Valjak moe imati promjer 45,5 cm ili 50 cm, a na njegovoj
povrini zubi su duljine 10 cm, koji su zavareni na meusobni razmak od 12,5 cm, to im
omoguuje da prolaze izmeu redova. Valjak dobiva pogon od tla, pri emu dobro mrvi i
poravnava tlo.

Slika 3.68. Zupasti valjak

Prstenasti valjci imaju kolutove promjera 35-40 cm, a masa valjka je 200-250
kg/metru zahvata. Dobro reu tlo, pravei pri tome male jarie te razbijaju pokoricu.

Slika 3.69. Prstenasti valjak, nazubljen i glatki kolut

88

Za popunjavanje praznih prostora iza oranja slui prstenasti valjak pod nazivom
packer valjak. Uski elini prsteni promjera 70 do 90 cm postavljeni su na razmak 15-25
cm, ime tvore sekciju mase 250 600 kg/m zahvata. Obod prstena izraen je pod kutom
od 30 do 45 u odnosu na osnovicu. Dobro ga je koristiti paralelno uz okretni plug.
Prizmatini valjak sastoji se od naizmjenino sloenih prizmatinih (Gttlerovih)
zvijezda razliita promjera: 33/38 cm i 45/50 cm. Nose naziv samoistei, jer u radu zubi
zvijezda okomito ulaze u tlo, nakon ega slijedi kratko vodoravno pomicanje i okomito
izlaenje zubi iz tla. Prikladni su, naroito za proljetno, ali i za jesensko valjanje. Ugrauju
se u agregate za obavljanje svih poslova u jednom prohodu, a mjesto im je uvijek ispred
ulagaa sjemena.

Slika 3.70. Shema rada prizmatikoga valjka

Cambridge valjak sastoji se od glatkih prstenastih koluta, izmeu kojih su ui

ozubljeni prsteni veega promjera. Promjer koluta je 35 do 65 cm, a masa valjka je 140 do
200 kg/m zahvata. Cambridge valjkom postie se intenzivno usitnjavanje gruda tla.
Croskill valjak dobro mrvi i poravnava prvenstveno tea tla. Promjer pokretnih
nazubljenih kolutova je 35-50 cm, a meusobni razmak je 12-15 cm. Masa valjka je 220420 kg/m zahvata.

Slika 3.71. Cambridge valjak

Slika 3.72. Croskill valjak

89

Slika 3.73. Valjak sa spiralno

postavljenim cijevima uz rozete

Slika 3.74. Gumeni valjak od kotaa

3. 1. 2. 6 KOMBINIRANA ORUA ZA PREDSJETVENU PRIPREMU TLA

Dopunska obrada zimske brazde za sjetvu proljetnih kultura moe se obaviti
kombiniranim strojevima koji nose jedinstveni naziv sjetvospremai. Namijenjeni su za
brzu predsjetvenu pripremu tla, kojom bi se trebalo rijeiti vie zahtjeva, kao to su:
- poravnanje tla,
- unititi ili poupati korov,
- prozraiti i prorahliti tlo bez okretanja,
- napraviti sjetvenu posteljicu, tj. zbiti tlo na dubini 3-5 cm i
- usitniti gornji sloj tla i rasporediti iznad krupno-zrnatoga (grubljega) sloja tla.
Na naim poljima udomaio se sjetvosprema Teramax RAU, kojim je mogue
ispuniti gore navedene zahtjeve. Stroj ine sljedei alati:
- podesiva oprugom tlaena daska za niveliranje tla,
- prednji i dva stranja valjka, koji mrve tlo i precizno odreuju dubinu
prodiranja oprunih klinova. Dubina rahljenja iza prolaska stranjega valjka
manjega promjera je, ustvari, dubina sjetve,
- pet redi oprunih klinova.

Slika 95. Noeni sjetvosprema Teramax

90

Gotovo idealnu sjetvenu posteljicu mogue je napraviti sa sjetvospremaem

Germinator tvrtke Kongskilde. Stroj ine sljedei alati: valjak promjera 33 cm odgovoran je
za voenje po dubini i predmrvljenje, podesiv mali ravnja, pet redi zubaca s finim
gruberskim raoniima (razmak tragova 5-8 cm, dubina 3-15 cm bez izbacivanja vlane
zemlje na povrinu), valjci s letvama promjera 33 cm zadueni za voenje po dubini straga,
mrvljenje i zgunjavanje straga, podizno tlani cilindar za egzaktno prilagoavanje tlu,
podizno tlani cilindar podvozja i transportni kotai promjera 80 cm (irina pneumatika 40
cm).

Slika 3.75. Noeni sjetvosprema (Kvernaland Combinator II)

Slika 3.76. Shematski prikaz dopunske obrade tla i sjetve u jednome prohodu
(1-daska za niveliranje, 2-opruni klinovi, 3-dvoredni zvjezdasti valjak, 4-opruni prsti
poravnavaju tlo, 5-ulagai sjemena)
Vueni teki sjetvosprema, u praksi poznat pod imenom Multitiller RAU, ini
univerzalni okvir na kojem su istovremeno postavljena 3 do 4 samostalna orua, koja
obavljaju vie tehnolokih operacija. Mogu se rabiti sljedea samostalna orua:
- daska za niveliranje tla
- dvostruko tanjurasto crtalo promjera 61 cm

91

- rovila ili oprune motiice

- prednje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm, na razmaku 16,7 cm
- stranje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 51 cm

Slika 3.77. Multitiller (RAU)

Obzirom na stanje tla i biljne ostatke na njemu, mogue su sljedee kombinacije orua.
a)

za izravnu pripremu tla za sjetvu u sunim uvjetima rada na tlima s

teim mehanikim sastavom i bez velike mase biljnih ostataka,
preporua se multitiller u sljedeoj izvedbi: teko rovilo, prednje
dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm i stranje dvostruko
krilo sa zvijezdama promjera 51 cm (Sl. 3.78).

Slika 3.78. Shema rada alata Multitillera

b) za osnovnu obradu s dopunskom pripremom tla na povrinama s manjom
masom biljnih ostataka ili bez njih primjenjuje se kombinacija orua: tanjurasto crtalo,

92

rovilo, prednje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm i stranje dvostruko krilo

sa zvijezdama promjera 51 cm (Sl. 3.79);

Slika 3.79. Shema alata na Multitilleru

c) iza oranja u sunim uvjetima pripremu tla mogue je obaviti primjenom sljedee
kombinacije: prednje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm, rovilo i stranje
dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 51 cm (Sl. 3.80);

Slika 3.80. Razmjetaj alata Multitillera

d) na tlima s veom masom ujednaeno dispergiranih biljnih ostataka po povrini,

obrada se moe obaviti sljedeom kombinacijom orua: dvostruko krilo s tanjurastim
crtalom promjera 61 cm, rovilo i stranje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 51 cm.
Usitnjene biljne ostatke gruber (rovilo) mijea s tlom, a stranje dvostruko krilo sa
zvijezdama usitnjava grude i utiskuje ih u tlo (Slika 3.81).

Slika 3.81. Razmjetaj alata na Multitiller

e)

za pripremu pooranog tla u vrijeme velike vlanosti moe koristiti sljedea

izvedba (Slika 3.82.)

93

Slika 3.82. Razmjetaj alata za pripremu pooranog tla u vrijeme vee vlanosti

Slika 3.83. Sjetvosprema - Multitiller na oranom tlu

94

4. STROJEVI ZA APLIKACIJU MINERALNIH GNOJIVA

Opskrbu tla i biljaka gnojivima obavljaju strojevi brojnih naziva, od rasipaa,
rasturaa, razmetaa, posipaa, raspodjeljiva i u novije vrijeme gnojilica. Zadatak tih
strojeva je raspodjela razliitih oblika gnojiva u zadanoj koliini ravnomjerno po povrini i
usjevima. Prema sustavu doziranja gnojiva i vrsti gnojiva, raspodjeljivae (gnojilice)
dijelimo na strojeve za:

sjeckanje biljaka za zelenu gnojidbu (mulch);

usitnjavanje kukuruzovine, ostatka nakon etve soje i suncokreta, slame, rezanje
lista i trave;
raspodjelu krutih stajskih gnojiva proizvedenih na dubokoj, rastuoj stelji stoke
krupnoga zuba;
raspodjelu gnojiva peradi, komposta, glisnjaka te vapnenih materijala za
popravljanje tla;
raspodjelu guste faze gnojovke i stajskoga gnojiva proizvedenoga bez slame;
raspodjelu gnojovke sa cisternama za gnojovku i osoku;
raspodjelu suhih mineralnih gnojiva s raspodjeljivaima mineralnih gnojiva;
raspodjelu tekuih i otopljenih mineralnih gnojiva s prskalicama;
raspodjeljivai ukapljenog plina amonijaka.

Prema radnim elementima i nainu raspodjele, dijelimo ih na:

-

mehanike raspodjeljivae;
dodatke na sijaicama i kultivatorima za startnu gnojidbu i kasnu gnojidbu
(prihranu);
centrifugalne raspodjeljivae ;
pneumatske raspodjeljivae;
prskalice namijenjene za zatitu bilja prilagoene za raspodjelu tekuih i
otopljenih gnojiva.

Prema omeenosti raspodjele, dijelimo ih na:

-

raspodjeljivae neomeenoga zahvata, odnosno lako varirajuega zahvata

(centrifugalni raspodjeljivai);
raspodjeljivae omeenoga zahvata s neznatnim prekrivanjem gnojidbe
(pneumatski raspodjeljivai suhih mineralnih gnojiva i raspodjeljivai stajskoga
gnojiva);
raspodjeljivae potpuno omeenoga zahvata;
cisterne s pumpom i ureajem za razlijevanje ili ureajem za unoenje u tlo i
prskalice.

95

Na naim poljima najee su u uporabi sljedee izvedbe raspodjeljivaa mineralnih

gnojiva:
- centrifugalni;
- pneumatski, i
- egzaktni raspodjeljivai.
4.1 CENTRIFUGALNI RASPODJELJIVAI
Centrifugalni raspodjeljivai namijenjeni su raspodjeli granuliranih i zrnatih
gnojiva, a izvedeni su kao samokretni, noeni ili vueni strojevi. Spremnik noenih
raspodjeljivaa nosivosti je 500 do 2000 kg, a vuenih i samokretnih i do 20 tona. Izrauju
se s jednom i dvije rotirajue ploe te s klateom-oscilirajuom cijevi. Raspodjela gnojiva
kod prvih izvodi se centrifugalnom silom i krilcima-lopaticama na ploi promjera 40 do 50
cm uz obodnu brzinu ploe vo= 15 i 35 m/s (54 do 126 km/h). Kod raspodjeljivaa s
oscilirajuom-klateom cijevi, koja se giba lijevo desno, raspodjela ovisi o radnoj brzini i
broju okretaja PV. Raspodjeljivai s ploama namijenjeni su raspodjeli granuliranih i
zrnatih gnojiva, a oni s oscilirajuom-klateom cijevi mogu raspodjeljivati i prakasta
gnojiva. Korisni zahvat raspodjeljivaa s jednom ploom je Br= 10-15 m, s dvije Br= 10-42
m, a s oscilirajuom-klateom cijevi Br= 6-15 m.
Kod raspodeljivaa s jednom rotirajuom ploom i kod razliitih veliina granula
gnojiva potrebno je podesiti mjesto istjecanja gnojiva na plou i/ili podesiti lopatice na
ploi i zatim provjeriti simetrinost raspodjele. Iako raspodjeljivai s dvije ploe imaju
ujednaeniju raspodjelu na obje strane, provjera mjesta istjecanja gnojiva na plou nije
suvina. Kod raspodjeljivaa s klateom cijevi nije mogue podeavanje u cilju
popravljanja slike gnojidbe.
Podeavanje koliine izbacivanja kod noenih raspodjeljivaa izvodi se pomou
otvaranja zasuna na izlazu gnojiva, a kod vuenih izvedbi podeavanjem brzine dozirne
trake na dnu spremnika. Stalnost podeene doze bez obzira na brzinu kretanja je izuzetno
bitna i na novoj generaciji raspodjeljivaa regulirana je elektroniki. Shodno brzini kretanja
traktora, koju mjeri radar, noenim raspodjeljivaima centralno raunalo poveava ili
smanjuje veliinu izlaznog otvora i time osigurava prilagodbu doze, a vuenim
raspodjeljivaima raunalo regulira brzinu dobavne trake i veliinu izlaznog otvora ime
prilagoava dozu brzini kretanja. Uz prethodno reeno, raspodjeljivai su opremljeni
elektronikim vagama koje vrlo precizno i stalno mjere masu gnojiva u spremniku. Time je
osigurano tzv. on-line odnosno trenutni podatak protoka gnojiva-doze u svakom trenutku
rada stroja, a povezano s GPS sustavom korisnik moe obavljati tzv. diferencijalnu
gnojidbu temeljenu na karti uroda i karti opskrbljenosti osnovnim hranjivima.

96

Slika 4.1. Elementi elektronikoga upravljanja raspodjeljivaem

Slika 4.2. Shema on-line upravljanja raspodjeljivaem uz potporu GPS

Pogon organa za irenje i mijeanje gnojiva u spremniku kod centrifugalnih
raspodjeljivaa je u pravilu od PV traktora ili od hidro-motora ugraenog na
raspodjeljivau. Prednost pogona hidro-motorom je u odravanju stalne obodne brzine
rotirajuih ploa i u sluaju smanjenja broja okretaja motora. Kod novijih noenih
raspodjeljivaa s dvije rotirajue ploe te kod nekih raspodjeljivaa vuene izvedbe mogue
je za rad na rubu polja, zatvaranjem jednog zasuna, podesiti raspodjelu gnojiva samo na
jednu stranu.

97

4.1.1 CENTRIFUGALNI RASPODJELJIVAI S JEDNOM ROTIRAJUOM PLOOM

Centrifugalni raspodjeljivai s jednom rotirajuom (okretnom) ploom imaju
korisni zahvat izmeu Br= 10 -15 m i prikladni su za manja gospodarstva. U radu rotirajua
ploa mora biti popreno i po duini u vodoravnome poloaju te postavljena na visinu od
80 cm od tla ili od biljaka koje se prihranjuju. Podeavanje se izvodi na polugama
traktorskoga hidraulinog podizaa. Najprije se raspodjeljiva podigne na eljenu visinu, a
zatim podesi u vodoravni poloaj produljivanjem ili skraivanjem gornje poluge traktorske
trozglobne poteznice. Prije poetka rada uputno je obaviti tzv. test dotjerivanja
simetrinosti raspodjeljivaa. Treba postaviti dvije jednake posude (dimenzija 50 cm x 50
cm) na meusobnoj udaljenosti od 10 m i raspodjeljivaem proi tono po sredini izmeu
posuda. Gnojivo iz kutija treba izvagati. Koliine bi u obje posude trebale biti potpuno
jednake. Ako nisu, treba nastaviti s podeavanjem i ponavljati pokus sve dok se to postigne.
Kod raspodeljivaa s jednom rotirajuom ploom i kod razliitih veliina granula gnojiva
potrebno je podesiti mjesto istjecanja gnojiva na plou i/ili podesiti lopatice na ploi i zatim
provjeriti simetrinost raspodjele. Iako raspodjeljivai s dvije ploe imaju ujednaeniju
raspodjelu na obje strane, provjera mjesta istjecanja gnojiva na plou nije suvina.

Slika 4.3. Noeni raspodjeljiva s jednom rotirajuom ploom

98

Slika 4.4. Izgled rotirajue ploe i poloaj krilaca-lopatica

4.1.2 CENTRIFUGALNI RASPODJELJIVAI S DVIJE ROTIRAJUE PLOE

Cetrifugalni raspodjeljivai s dvije rotirajue (okretne) ploe imaju korisni zahvat
Br= 10 - 42 m i prikladni su za velika gospodarstva. Na preciznost rada utjee:
- broj okretaja rotirajue ploe, dakle ustaljenost broja okretaja PV traktora ili
pogonskoga hidro-motora;
- kut pod kojim su rotirajue ploe;
- podeenost lopatica na rotirajuim ploama
- toka dotoka granula gnojiva na rotirajue ploe (moe se
podeavati);
- koliina. Bolja ujednaenost postie se gnojidbom veim
dozama (pr. 600 kg/ha, nego 150 kg/ha);
- razmak izmeu rotirajuih ploa i tla, visina ploa iznad tla
ili iznad usjeva;
- ujednaenost veliine granula;
- povrina granula, oblik i stanje povrine granula;
- prekrivanje kod gnojidbe = irina gnojidbe minus radna
irina. Prekrivanje se moe proitati iz Uputstva ili se treba
pokusom utvrditi;
- smjer i jaina vjetra u momentu gnojidbe;
- naginjanje raspodjeljivaa tijekom kretanja zbog
neravnina, te
- reljefnagnutost terena, kretanje uz uspon ili silaenje,
kretanje po valovitome terenu.

99

Slika 4.5. Centrifugalni raspodjeljiva s dvije rotirajue ploe

Slika 4.6. Jednostavnost podeavanja poloaja krilaca-lopatica

Slika 4.7. Shematski prikaz raspodjele gnojiva centrifugalnim

raspodjeljivaem s dvije rotirajue ploe

100

Radni zahvat raspodjeljivaa utvruje se na sljedei nain: na tlo se postavi

odgovarajui broj posuda za prihvat gnojiva, nakon ega se ukljui raspodjeljiva u rad.
Prihvaene granule gnojiva iz posuda odmah se vau i dobiva se odgovarajui grafiki
prikaz raspodjele gnojiva. Sputanjem okomica iz sjecita rubova rasipanja (lijevo i desno
od simetrale prohoda stroja) na horizontalu dobivaju se dvije duljine, a njihov zbroj je
stvarni radni zahvat raspodjeljivaa.

Slika 4.8. Provjera koliine izbacivanja granuliranoga gnojiva test posudama

Slika 4.9. Dijelovi test posude za prihvat granuliranoga gnojiva

(dimenzije 50 x 50 cm, dubina 12,5 cm, dno posude 40 x 40 cm, radna povrina posude
0,25 m2, 4 + 4 = 8 pregradnih limova ine 25 malih kvadrata dimenzija 10 x 10 cm, stranice
posude pod kutom su od 15)

101

Slika 4.10. Cilindri za provjeru ujednaenosti raspodjele gnojiva pri

spajanju prohoda raspodjeljivaa

Slika 4.11. Shema spajanja/prekrivanja prohoda centrifugalnoga raspodjeljivaa s dvije

rotirajue ploe (gnojivo 27% N, radni zahvat 18 m, doza 240,54 kg/ha, brzina rada 8 km/h,
max greka 8,51%, min greka 7,08%, koeficijent varijacije 4,62%)

102

Slika 4.12. Centrifugalni raspodjeljiva s dvije rotirajue ploe

Centrifugalni raspodjeljiva Axera 1101 s dvije rotirajue ploe danas je vrlo
kvalitetan i traeni raspodjeljiva gnojiva u Europi. Stroj karakterizira sljedee:
- simetrija u poprenoj raspodjeli gnojiva,
- kontrola simetrije kroz dva ispusna lijevka,
- strmije stijenke nego kod spremnika s jednim lijevkom,
- isti smjer okretanja zvjezdastoga mjeaa i rotirajuih ploa za raspodjeljivanje,
- mehaniki pogon rotirajuih ploa (oznaka M),
- zahvat do 42 m s ploom oznake D4 M VxR: 20-42, sive boje.
Na novijim raspodjeljivaima toga tipa oznake H pokazuju da je pogon rotacijskih ploa
hidro-motorima, a H EMC da je regulacija protoka elektronika.

Slika 4.13. Shema raspodjele gnojiva s ukljuenim ureajem (Limiter kod Amazone, kod
Raucha Telimat , a kod Vicona Trim-Flow) za ogranienje gnojidbe na lijevoj ploi

103

Slika 4.14. Gnojidba zone ispod stabala s dvije rotirajue ploe

(cca 1,0 m irina gnojenja, cca 2,0 do 5,0 m razmak izmeu stabala)

Slika 4.15. Ureaj za gnojenje zone ispod stabala

na raspodjeljivau Amazone ZA-XW
4.1.3 RASPODJELJIVA S OSCILIRAJUOM-KLATEOM CIJEVI
Raspodjeljivai iz te skupine najee se izrauju kao noeni strojevi, s
kapacitetom spremnika od 300 do 1600 litara. Gnojivo iz spremnika dospijeva preko
sustava za doziranje do plastine cijevi koja brzo horizontalno oscilira lijevo desno. Klatea
ili oscilirajua cijev pogon dobiva od izvoda vratila traktora preko kardanskoga vratila do
krunog ekscentra, koji kruno gibanje pretvara u oscilirajue. Granule gnojiva izlaze iz
plastine cijevi pod kutom 90. Prijelaz izmeu pune doze i nulte gnojidbe dosta je otar
za taj tip raspodjeljivaa gnojiva.
Koliina gnojiva podeava se izborom veliine tri otvora na tanjurastom ureaju za
podeavanje doze, duinom cijevi i brzinom kretanja. Kod pojedinih tipova raspodjeljivaa
zahvat se moe mijenjati promjenom duljine klatee cijevi ili promjenom granice njenog
osciliranja lijevo desno. Prema uputama proizvoaa stroja, kvalitetna raspodjela
granuliranih gnojiva postie se s 540, a prakastih s 450 okretaja u minuti prikljunoga
vratila. Ako se koriste prakasta i vlanija mineralna gnojiva, u spremniku treba biti

104

ugraen mjea, a u oscilirajuu-klateu cijev gumeni umetak. Odravanje stroja bitno

utjee na njegovu preciznost pa:
-

oscilirajua-klatea cijev i njen stremen ne smiju biti oteeni, jer najvie utjeu na
preciznost gnojidbe,
ureaji za dozaciju na dnu spremnika ne smiju biti oteeni i
ispusni otvori u poloaju 0 moraju biti potpuno zatvoreni.

Slika 4.16. Noeni raspodjeljiva s oscilirajuom-klateom cijevi

Slika 4.17. Raspodjeljiva s oscilirajuom-klateom cijevi u radu

105

Slika 4.18. Shema raspodjele gnojiva oscilirajuom-klateom cijevi

4.1.4 PNEUMATSKI RASPODJELJIVAI

Naziv su dobili po pneumatskome transportu granuliranih gnojiva, koji se obavlja
u transportnim cijevima do krajnjih usmjerivaa. Izraeni su kao sedlasto dograeni
raspodjeljivai na sistemskim traktorima, kao noeni u tri toke i vueni strojevi.
Omeenoga su i tono poznatoga zahvata. Nosivost spremnika je kod sedlastih izvedbi
izmeu 1000 i 1500 kg, a kod noenih 950 do 1800 kg. Radni zahvat je od 12 do 24 m, a
moe se birati izmeu 12, 18, 20, 21 i 24 m.
Princip rada pneumatskoga raspodjeljivaa temelji se na mehanikom izuzimanju
granula gnojiva iz spremnika uz pomo valjka s bradavicama ili udubljenjima (alveolama) i
ubacivanju u zranu struju, koja ga odnosi velikom brzinom kroz cijevi do krajnjih
usmjerivaa. Usmjerivai su postavljeni, na primjer, kod strojeva Rauch na razmake od 75
cm (kod strojeva zahvata 12 m) do 125 cm kod stroja zahvata 20 m.
Koliina izbacivanja podeava se brojem okretaja valjka s bradavicama ili
alveolama, smjetenim na izlazu iz spremnika gnojiva. Kod pojedinih raspodjeljivaa
mogue je usklaivanje doziranja s brzinom rada. Uporabom hidro-motora regulacija
koliine je bezstupnjevita. Za kvalitetan rad broj okretaja PV treba odravati na 540
okretaja u minuti, a na nekim tipovima raspodjeljivaa moe se regulirati i koliina zraka
pomou posebnih zaklopaca prilagoenih vrsti i koliini gnojiva. Pogon ventilatora je od
PV traktora ili od hidro-motora. Kod tih raspodjeljivaa mogue je iskljuiti po jednu
sekciju, sve do iskljuenja njih tri od etiri ili pet od est. S pneumatskim raspodjeljivaima
postie se najbolja preciznost u poprenoj i dunoj raspodjeli mineralnih granuliranih
gnojiva.

106

Slika 4.19. Noeni pneumatski raspodjeljiva

Slika 4.20. Shema raspodjele gnojiva pneumatskim raspodjeljivaem

Slika 4.21. Usmjerivai gnojiva pneumatskoga raspodjeljivaa

107

Slika 4.22. Teoretski prikaz raspodjele gnojiva pneumatskim raspodjeljivaem

Slika 4.23. Pneumatski raspodjeljiva (volumen spremnika 2000 2900 l,

radni zahvat 18 28 m, doziranje gnojiva 3 500 kg/ha kod 8 km/h)

4.1.5 RASPODJELJIVA S PUNICOM

Raspodjeljivai s popreno postavljenom punicom omeenoga su zahvata, a
koriste se za rasipanje/raspodjelu velikih koliina prakastih tvari, dakle za melioraciju tala.
Gnojivo se iz spremnika do punice donosi podnom transportnom trakom na dnu sanduka.
Koliina se regulira brzinom transportne trake i podizanjem zasuna na spremniku.
Izvedeni su kao vueni strojevi, na kojima se, u pravilu, puniki ureaj moe
zamijeniti ureajem s dvije rotirajue ploe. Neke izvedbe tih strojeva imaju istovremeno
ugraena oba ureaja. Na stranjoj strani se rotirajuim ploama raspodjeljuju granulirana
gnojiva, a na prednjoj strani spremnika (sanduka) dograen je puniki ureaj za
rasipanje/raspodjelu prakastih tvari. Podesivog zahvata Br = 6, 9 ili 12 m, bez preinaka na

108

stroju. U tvornici Amazone razvijene su izvedbe stroja nosivosti spremnika u rasponu od 2,

3, 4, 6, 7, 8, 10 i 16 tona, iako su ee nosivosti u rasponu izmeu 6 i 10 tona.
Reguliranje koliine izvodi se podeavanjem otvora zasuna na stranjoj ili na
prednjoj strani (zidu) spremnika, podeavanjem brzine kretanja transportne trake na dnu
spremnika i promjenom brzine vrtnje (broja okretaja) punice u cijevi za raspodjelu
prakastih tvari.
Pogon punice je u pravilu od PV traktora, a transportne (dozirne) trake od PV
traktora ili od kotaa.

Slika 4.24. Raspodjeljiva s punicom

4.2. POSTUPAK ISPITIVANJA RASPODJELJIVAA MINERALNIH GNOJIVA
Postupak se temelji na hvatanju gnojiva ispod raspodjeljivaa u posude
rasporeene po tono utvrenome rasporedu popreno i po duini. Izbaeno gnojivo hvata
se u posude povrine 50 x 50 cm i vae. Slijedi statistika obrada ujednaenosti raspodjele.
Kod centrifugalnih raspodjeljivaa, koji, za razliku od pneumatskih, nemaju
omeeni zahvat, izbaeno gnojivo hvata se po irini dometa granula. Znaajan dio zahvata
kod centrifugalnih se raspodjeljivaa preklapa, dok je kod pneumatskih to samo polovina
krajnjega usmjerivaa, odnosno krajnje izlazne cijevi i zahvata koji se postigne
rairivanjem granula prigodom njihova udara u lim za raspodjelu gnojiva. Dakle, mjeri se
izbacivanje gnojiva na tono utvrenoj udaljenosti od osi raspodjeljivaa u odlasku do osi
raspodjeljivaa u povratku. Nakon uhvaenih i izvaganih uzoraka, utvruje se ujednaenost
raspodjele gnojiva po zahvatu i izraunava varijacijski koeficijent cv ili VK. Ocjene o
ujednaenosti poprene raspodjele su:
Tablica 4.1 Elementi ocjenjivanja distribucije raspodjeljivaa mineralnoga gnojiva
Varijacijski koeficijent
1,0 5,0
5,1 10,0
10,1 15,0

Ocjena ujednaenosti raspodjele

vrlo dobra
dobra
zadovoljavajua

109

Uz strojeve za raspodjelu gnojiva tvrtke Rauch u cijeni su i posude za hvatanje

gnojiva kod gnojidbene probe. Set se sastoji od est skupljakih posuda, mjernih posuda i
mjerne vrpce. Postupak testiranja gnojidbe sa est posuda prikazuje se donjom slikom, a
njihovim postavljanjem provjerava se poprena raspodjela i istovremeno utvruje jesmo li
podesili radni zahvat kako treba.

Slika 4.25. Raspored posuda za hvatanje gnojiva pri poljskome testu

4.3 RASPODJELA TEKUIH GNOJIVA

Gnojidba tekuim gnojivima, a najee UAN-om, uspjeno se obavlja uporabom
prskalica. UAN je otopina ureje i amonijskog nitrata i stoga najpoeljnije duino gnojivo.
Sadri 28% teinski, a 36% volumno N, od ega je polovica amonijski nitrat, a polovica
urea. To je kombinacija vie formi duika pa gnojivo djeluje odmah i trajno.
UAN se moe aplicirati svakom suvremenom prskalicom, iji su ventili,
razvodnici, membrane pumpe i crijeva od materijala otpornih na djelovanje UAN-a. Pravila
koritenja prskalice vrlo su jednostavna:
-

podeavanje prskalice obavlja se kao i za prskanje pesticidima,

paljivo punjenje prskalice; ne razlijevati UAN po vanjskim dijelovima prskalice,
po zavretku rada napuniti spremnik prskalice do polovine vodom, ukljuiti
intenzivni mjea i poprskati po tabli; na taj ete nain isprati sve dijelove
prskalice koji su bili u kontaktu s UAN-om; ukoliko se UAN prolio po vanjskim
dijelovima prskalice, obavezno ih treba oprati.

Mlaznice za raspodjelu UAN-a

Za aplikaciju UAN-a mogu se koristiti standardne plastine, eline ili keramike
mlaznice plosnatoga mlaza. Ako se eli dobiti krupnije kapljice, treba raditi s tlakom u

110

rasponu od jedan do najvie tri bara. Pravilo je nii tlak vee kapljice. Mlaznice izraene
od plastike i keramike (AHL) imaju tri otvora, a razlikuju se po boji i kapacitetu:
-

crvene za doze od 75 do 225 l/ha

plave za doze od 100 do 320 l/ha
bijele za doze od 150 do 500 l/ha

Namjenske mlaznice za UAN proizvode se s 3, 5, 7 ili 8 otvora bitno veega

promjera pa UAN kroz njih protjee praktiki bez poveanoga tlaka. Radni tlak, naime,
nema utjecaja. Kapljice su krupne, to smanjuje rizik od oegotina. Zbog krupnih kapljica,
ne dolazi u obzir mijeanje UAN-a i zatitnih sredstava, ve se za tu mjeavinu preporuuju
novo razvijene injektorske mlaznice, kao to su Lechler ID i IDK.

Slika 4.26. Lechler eline FL (5 otvora) mlaznice za tekue gnojivo za tlak 1 do 5 bara
Mlaznice s oznakom FL (Flssigdngung Fnflochdsen) namijenjene su za
aplikaciju tekuih gnojiva. Izraene su od elika, imaju pet otvora i rade s tlakom od 1 5
bara. Uporabom takvih mlaznica zanoenje je smanjeno zbog grubih kapljica, a nanoenje
UAN-a u prihrani je njeno i ravnomjerno po cijeloj povrini.
Mlaznice s oznakom ID (Air-Injektor dsen) izrauju se s kutom od 90 i 120.
esto ih nazivamo konvencionalne duge injektorske mlaznice. Mlaznica uvlai zrak, te pod
tlakom od 3 8 bara stvara krupne na zanoenje otporne mjehurie, koji se u kontaktu s
povrinom nanoenja raspre i prekriju povrinu.

111

Slika 4.27. Lechler zrane injektorske ID-90 mlaznice za nasade

Slika 4.28. Lechler zrane injektorske kompaktne mlaznice IDK

Mlaznica s oznakom IDK (Air-Injektor Kompaktdsen) podjednakih je
mogunosti kao mlaznica ID. Te mlaznice rade kod niih tlakova, to znai da je aplikacija
s malim zanoenjem mogua kod tlaka od 2,5 bara. Jeftinija je, jer se proizvodi od plastike.

4.4 PRIMJENA DGPS-a U GNOJIDBI

DGPS Differential Global Positioning System u naoj poljoprivredi gotovo je
nepoznat. Veliki napredak u elektronikoj obradi podataka omoguio je da se DGPS uvede

112

u redovno koritenje, za to treba osigurati dovoljna financijska sredstva i znanje. Cjeloviti

DGPS sustav kodirane gnojidbe sastoji se od:

Slika 4.29. Traktor + raspodjeljiva opremljeni DGPS sustavom

poljoprivrednoga laboratorija u kojem se ispituju uzorci tla uzeti na oranici do
dubine 20 30 cm. Jedan uzorak dobiva se od 15 do 20 uboda sonde. Mjesta uzimanja
uzoraka unose se preko GPS-a u kartu, kako bi se nakon etiri godine mogli uzeti uzorci na
istim mjestima. U laboratoriju se utvruje tip tla, sadraj humusa, pH vrijednost, slobodno
vapno, fosfor, kalij, magnezij i mikroelementi. Ispitivanje se ponavlja svake etvrte godine.
pozicioniranje stroja (kombajna, traktora s raspodjeljivaem, ) na tabli
pomou satelita, kojih se vie od 20 kreu po stalnim putanjama. Na svakoj toki ZEMLJE
mogu se istovremeno koristiti signali od najmanje etiri satelita. Uz pomo nepokretne
referentne postaje i prijemnika na stroju (nalazi se na kabini traktora ili kombajna), utvruje
se pozicija stroja,
kartiranje uroda dobije se iz podataka o trenutnoj poziciji kombajna i podataka o
urodu usjeva (penice, kukuruza, eerne repe, lucerne). Kombajn mjeri momentalni urod i
unosi podatke u sustav, a kretanje kombajna prati GPS i unosi u sustav.
Tonost mjerenja uroda je u granicama 4%, a sustavi mjerenja su volumetrijski ili zrakama.
Geokodirana gnojidba provodi se na osnovu karti gnojidbe pohranjene na Chip-u u
digitalnome vidu. Chip kartica upravlja raspodjeljivaem opremljenim za njeno koritenje i
voenim pomou DGPS sustava. Mijenja dozu gnojidbe tijekom kretanja i rada.

113

5. STROJEVI ZA APLIKACIJU KRUTOG STAJSKOGA GNOJA

Unoenjem stajnjaka u tlo poveava se bioloka aktivnost zemljita, a time i
njegova plodnost. Unoenjem organskoga gnoja (stajnjaka) popravljaju se fizike, kemijske
i bioloke karakteristike tla i istovremeno aktivira rad mikroorganizama.
Vrijednost odmah zaoranoga stajnjaka poslije razbacivanja je 100%, zaoranoga
nakon 6 sati je 80%, zaoranoga nakon 24 sata je 70%, a zaoranoga 4 dana poslije
razbacivanja je 50%.
Kruti stajski gnoj - stajnjak najee se razbacuje po polju, a tekui dio - osoka
unosi se u tlo posebnim cisternama s provodnim cijevima prikljuenim uz kultivatorske
motiice u tlo. U razbacivanju stajnjaka koriste se jedno ili dvoosovinske prikolice na koje
se montira ureaj za razbacivanje gnoja. Ureaj za razbacivanje stajnjaka sastoji se od
bubnjeva opremljenih zvjezdastim ili lopatiastim zupcima, koji se okreu obodnom
brzinom najee od 7 do 14 m/s. Zupcima se grude stajnjaka usitnjavaju i jednolino
razbacuju po polju.

Slika 5.1. Prikolica s dva vodoravna bubnja

Najproireniji oblik ureaja za razbacivanje su dva vodoravna bubnja sa
zvijezdama, smjetena na stranjem dijelu prikolice. irina razbacivanja stajnjaka takve
izvedbe jednaka je irini bubnja. Kod izvedbe s 3 do 5 vertikalno postavljenih bubnjeva
stajnjak se razbacuje vie u irinu (3 do 5 m). Postoje izvedbe s bonim izbacivanjem uz
pomo rotora s lopaticama, koji je popreno smjeten u prednjem dijelu spremnika
prikolice.

114

Slika 5.2. Ureaj za razbacivanje stajnjaka (bubnjevi + rotirajue ploe)

Slika 5.3. Jednoosovinska prikolica s vertikalnim bubnjevima

Stajnjak se donosi beskonanom trakom do ureaja za razbacivanje. Beskonana
traka s lancem pogon moe dobivati od voznih kotaa stroja, a kod nekih izvedbi od
prikljunoga vratila. Brzinom pokretanja beskonane trake i brzinom kretanja traktorskog
agregata mijenja se koliina razbacivanja stajnjaka po povrini. Beskonana traka esto se
pogoni preko zupanika, zaporke i ruice s podesivim polumjerom. Uz vei polumjer ruice
zaporka kod svakoga hoda zapornoga zupanika zahvati vie zuba nego kad je polumjer
malen. Beskonana traka pokree se u razmacima, srednjom brzinom od 0,4 do 1,2 m/min.

115

Slika 5.4. Ureaj za doziranje stajnjaka

Slika 5.5. Beskonana traka s lancem

116

Slika 5.6. Razbaciva stajnjaka (SIP)

Razbaciva stajnjaka tvornice SIP iz Slovenije opremljen s dvije rotirajue ploe
dostie radni zahvat do 30 m. Spremnik moe prihvatiti masu od 8900 kg stajnjaka, a za
razbacivanje treba 1000 okretaja/min prikljunoga vratila i traktor snage motora 74 kW.
Stroj je u standardnoj izvedbi opremljen pneumaticima irine 500 mm, odnosno 550 mm po
narudbi.

Slika 5.7. Standardni (lijevo) i univerzalni raspodjeljiva

Standardni ureaj sa etiri vertikalna rotora i Hardox noevima osigurava
jednakomjernu raspodjelu materijala u irinu do 12 m. Ureaj je uinkovit i kod raspodjele
najteih materijala, kao to je tvrdo zgusnuto stajsko gnojivo.
Ispod zadnjega zatitnoga hidraulinoga poklopca montiran je ureaj za
raspodjeljivanje s dva horizontalna rotora i Hardox noevima, koji obavljaju mljevenje i
jednakomjerno doziranje na dva raspodjeljivaka tanjura. Pogon tanjura (diskova) obavlja
se preko PV. Lopatice na tanjurima lako je mogue demontirati te raspodjeljiva koristiti
kao transporter ili mjealicu.

117

Slika 5.8. Razbacivanje stanjaka (lijevo) i poboljivaa tla (desno)

U Hrvatskoj imamo oko 70% kiselih tala i ona su na veliki problem. Europa je taj
problem rijeila prije 40 godina, a mi ga odgovarajuim agrotehnikim mjerama trebamo
rijeiti prije ulaska u EU. Od tla se u svakom sluaju trai visoka plodnost, a nju moe imati
samo tlo neutralne reakcije. Budui da su hrvatska tla prirodno kisela, kalcizacija se namee
kao nuna agrotehnika protumjera. Dodavanje poboljivaa tla uvijek treba obaviti na
temelju analiza tla. Treba koristiti onaj materijal koji je sitan i jeftin te da je blizu oranice.
Najbolje je to obaviti poslije etve, kad je tlo suho i koristiti moderne kvalitetne
razbacivae velike nosivosti. Postupak se moe obaviti i zimi, kada je tlo smrznuto, uz
napomenu da su neki materijali osjetljivi na klice. U uporabi su agrovapno, karbokalk,
fertdolomit i ostala hranjiva na bazi kalcija, kojega bi u svakoj plodosmjeni trebalo unijeti
oko tri tone po hektaru.

118

6. SIJAICE ZA USKOREDNE USJEVE

Zadatak svake sijaice je eljenu koliinu sjemena jednolino razmjestiti po
jedinici povrine i poloiti na odgovarajuu dubinu. U sjetvi strnih itarica, trava i drugih
sitnozrnatih kultura ne trai se takva preciznost kao za sjetvu okopavina (kukuruza,
suncokreta, eerne repe i dr.).
Najbolja opskrbljenost biljaka hranjivim tvarima, zrakom i svjetlom ostvaruje se
ispravnim razmjetajem biljaka na povrini tla. Na temelju istraivanja, najpovoljnije je
sjeme razmjestiti u redove s razmakom red od reda br = r3 i zrna u redu l = 2r, gdje je r =
polumjer kruga za ishranu biljke, Slika 6.1.. Pri takvome razmjetaju zrna povrina za
ishranu jedne biljke odgovara povrini estkutnika opisanog oko kruga polumjera r. U
praksi nemamo sijaice kojima je mogue postii takav razmjetaj zrna, ali neke inozemne,
razvojno na vioj tehnolokoj razini, ve posjeduju tehnika rjeenja koja su vrlo blizu
udovoljavanju traenim agrotehnikim zahtjevima.
U sjetvi strnih ita koriste se univerzalne sijaice, koje sjeme polau u
pripremljeno tlo. One se sastoje od sljedeih osnovnih sklopova:
- okvir s ureajem za prikljuenje o radni stroj,
- spremnik za sjeme (kod nekih sijaica i za mineralno gnojivo),
- jedan ili vie ureaja za doziranje (izuzimanje) sjemena,
- kod nekih sijaica turbina (ventilator),
- sijae cijevi s ulagaima,
- pritiskujui kotai ili zagrtai sjemena,
- sustavi za pogon pojedinih ureaja, i
- marker.
S obzirom na nain doziranja sjemena razlikujemo dva osnovna sustava i to:
- Sijaice s pojedinanim doziranjem sjemena pomou ilijebljenog ili
bradaviastoga valjka, kod kojih je broj redova istovjetan broju dozatora sjemena,
- sijaice sa centralnim doziranjem imaju pri dnu spremnika ugraen dozator
(reducirana Arhimedova spirala, rotirajui dozator s lopaticama, ilijebljene ili
bradaviaste valjke), a transport sjemena do svih ulagaa obavlja se centrifugalnim
ili pneumatskim nainom.

Slika 6.1. Shema najpovoljnijeg razmjetaja zrnja

119

Glede razmaka redova i razmjetaja zrna u njima razlikujemo sljedee naine sjetve:
a) runa sjetva primjenjuje se od najranijih dana ovjekova uzgoja bilja. Sjeme se
razbacuje runo, najee na pooranu i pripremljenu povrinu. Neujednaen razmjetaj po
povrini i nejednolika dubina sjetve te vei utroak sjemena i manji urod karakteriziraju taj
nain sjetve.
Krajem 80-tih godina prologa stoljea osmiljeni i napravljeni su integrirani
sjetveni agregati koji u jednome prohodu rotirajuim alatima obrauju tlo, a cijevnim
ulagaima jednolino ulau sjeme irom u tlo.Takav nain sjetve strnih ita prva je
osmislila i na naa polja dovela poznata njemaka tvrtka RAU. Stroj je bio poznat po
nazivu Rotosem RAU, a sastojao se od rotirajue drljae (rototillera), mehanikopneumatske sijaice i valjka s prstima. Nekoliko godina kasnije ista je tvrtka nakon manjih
modifikacija na Rotosemu izradila novi stroj i nazvala ga Kombisem RAU. Iako je u
mnogo emu sliio svom prethodniku Kombisem je ponudio neka nova tehnoloka rjeenja
u pogledu ulaganje sjemena s obzirom na stanje tla.
b) sjetvom u uske redove, s razmakom od 7-8 cm, nastojalo se osigurati posijanome
sjemenu bolji vegetacijski prostor. Mali razmak izmeu ulagaa razlog je moguih
zaguenja u sjetvi.
c) sjetva u redove koristi se u proizvodnji strnih kultura, s meurednim razmakom od 12 do
18 cm. Kod nas se koriste univerzalne sijaice, uglavnom, s razmakom redova od 12,5 cm.
d) irokoredna sjetva koristi se u proizvodnji ratarskih kultura kod kojih se provodi
meuredna kultivacija. Razmak redova moe biti 30, 45, 50 i 70 cm, a razmak zrna unutar
reda ovisi od vrste usjeva, sorte ili hibrida. Kod tog naina sjetve tenja je sjemenke
razmjestiti to ujednaenije unutar reda, kako bi to bolje koristile vegetacijski prostor.
e) polaganje zrna u trake koristi se, preteito, u povrtlarstvu i u proizvodnji sjemena trava.
Sjetva u trake izvodi se univerzalnim sijaicama za strnine, uz iskljuenje pojedinih redova.
f) kuina sjetva podsjea na irokorednu sjetvu, s tim to se umjesto pojedinanih,
posebnim ureajem odjednom polau 2-3 zrna u tlo tvorei tzv. kuice.
g) u kvadratnoj sjetvi sjemenke se polau u vrhove kvadrata. Tim nainom omoguena je
meuredna obrada u dva okomita smjera, pri emu se bolje unitava korov. Razvojem i
uporabom veeg broja kemijskih sredstava za zatitu bilja te primjena novijih kultivara
razlog je nekoritenja tog naina sjetve.
h) precizna sjetva podrazumijeva polaganje zrna preciznom jednosjemenom sijaicom u
iroke redove na zadani razmak unutar reda. Tim se nainom siju kulture kod kojih se
obavlja meuredna obrada - kultivacija (kukuruz, suncokret, eerna repa i dr.), i
i) krinom sjetvom ostvaruje se vee rastojanje zrna u redu, a zadrava meuredni razmak
kao i kod redne sjetve. Sjetva se izvodi tako da se sjemena posije u jednome pravcu, a
preostala polovica okomito na posijane redove. Metoda nije rairena u praksi, jer se sjetva

120

mora obaviti u dva smjera, pri emu se poveavaju trokovi proizvodnje i poveava
zbijanje tla.

Slika 6.2. Naini sjetve

A runa, B uskoredna, C redna, D irokoredna, E u trake, F kuina,
G kvadratna, H precizna jednosjemena, I krina

6.1 Sijaice s ilijebljenim valjcima

Rotirajui ilijebljeni valjak, koji u pravilu ima paralelne ljebove s horizontalnom
osi rotacije, najee je koriten ureaj (aparat) za doziranje sjemena na univerzalnim
sijaicama. U paru ilijebljeni i glatki (neilijebljen) nerotirajui valjak, ugraeni na sijaoj
osovini u dnu spremnika slue kod doziranja sjemena. Doza sjemena podeava se
pomicanjem valjaka po osi sijae osovine, tako da se unutar svakog kuita sijaeg aparata
nalazi vei ili manji aktivni dio ilijebljenoga valjka. Na podeavanje doze sjemena utjee i
vertikalno pomini lim ispod valjka. Pri sjetvi sitnoga sjemena lim se postavlja u gornji
poloaj, srednje krupnog u srednji, a u donji poloaj kada se sije krupno zrno.

121

Slika 6.3. Sijai aparat s ilijebljenim i

glatkim valjkom
1 kuite sijaeg aparata,
2 podesivi lim,
3 ruica za podeavanje lima,
4 smjer rotacije ilijebljenog valjka

Domaa tvornica poljoprivrednih strojeva OLT Osijek proizvela je univerzalnu

sijaicu Sigma iji aparat ine ilijebljeni valjci. Sijaica sa 16 redi (zahvat 2,0 m) i 20 redi
(zahvat 2,5 m) su ovjesne, a ostale su vuene (24 redi = 3,0 m, 30 redi = 3,75 m zahvat).
Karakteristika vuenih sijaica Sigma 30 je pogon sijaih valjaka koji se ostvaruje preko 10
kotaa srednje sekcije sijaice, lananog prijenosa i jednosmjerne kandaste spojke. Ostali
kotai (10 + 10 kotaa) ine dvije bone sekcije i slue samo kao pritiskujui elementi.

Slika 6.4. Sijaica Sigma (OLT)

Podeavanje doze sijanja kod sijaice Sigma rijeeno je putem numeriki oznaene
skale i ruice za pomicanje valjaka. S obzirom na razlike meu sortama penice (krupnoa,
hektolitarska masa i dr.), prikazana tablica slui kao orijentacija, tj. podloga za tono
podeavanje koliine doze sorte penice koja se sije.

122

Tablica 6.1. Orijentacijske koliine sjemena (Sigma 30)

30

75

Oznaka na skali
12
16
20
24
28
32
36
40
44
48
Koliina izuzimanja sjemena u kg/ha za tvrdu penicu
123 170 213 260 303 350 397 440 487 537

52
570

Kod sijaice postoje dva naina podeavanja dubine polaganja sjemena i to:
centralno, pomou navojnoga vretena ili klipa u hidraulinom cilindru, koji
zakretanjem etvrtaste ili estkutne osovine istovremeno diu ili sputaju sve
ulagae.
pojedinano, kada se zatikom s gornje strane skrauje (plia sjetva) ili produuje
(dublje) duljina nosaa opruge. Jae ili slabije tlaenje ulagaa na tlo ostvaruje se s
donje strane, skraenjem ili produenjem hoda opruge na nosau.

Slika 6.5. Pojedinano podeavanje dubine

sjetve
1
etvrtasta osovina,
2i3
spoj osovine i nosaa opruge,
4
nosa opruge,
5
dra ulagaa,
6
opruga,
7
graninik hoda opruge,
8
zatik

Zastupljenost bradaviastoga valjka u sijaicama za sjetvu strnih ita zadnje je

desetljee poveana. Na zajednikoj sijaoj osovini nanizani vieredni bradaviasti valjii
posjeduju vea ili manja izboenja. Koliina sjemena podeava se promjenom broja
okretaja sijae osovine i odgovarajuega poklopca (umetka).

Slika 6.6. Klasina izvedba bradaviastoga valjka (lijevo) i vierednoga valjka bez i s
umetkom

123

Slika 6.7. Bradaviasti valjak u kombinaciji s pominim poklopcem

za dugaka (lijevo) i okrugla zrna (desno)

Slika 6.8. Sijaica sa sjetvenim aparatom s bradaviastim valjcima (Rabe)

Sijai aparat itne sijaice Ceria karakteriziraju bradaviasti valjci za sjetvu
krupnih i sitnozrnatih kultura, kada je pri reguliranju doze sjemena potrebno koristiti
plastine poklopce (umetke) uz valjie.
6.3 Centrifugalne sijaice
Sijaice sa centralnim doziranjem uz pomo spirale, pod nazivom Gama, u
Hrvatskoj proizvodi tvornica OLT. Prepoznatljive su po ljevkastome spremniku za sjeme, u
ijem se dnu nalazi cilindrina komora sa centralnim sjetvenim aparatom. Aparat se sastoji
od spirale (dozatora), rotora s lopaticama i statora s pregradama te ureaja za regulaciju
koliine. Rotacijom spirala zahvaa odreenu koliinu sjemena, koja ovisi o veliini otvora
i tipu spirale (tip 10 za koliine do 100 kg/ha, a tip 20 do 400 kg/ha). Sjeme isprva
dospijeva na rotor s lopaticama, a potom djelovanjem centrifugalne sile u stator. Iz pregrada

124

statora sjeme pada u sijae cijevi te u ulagae. Koliina sjemena odreena je veliinom
otvora na ulazu u spiralu, a podeava se na vodilici sa skalom. Sjetveni mehanizam pogon
dobiva od voznih kotaa sijaice.

Slika 6.9. Sijaica Gama (OLT)

Slika 6.10. Presjek aparata sijaice Gama

1 - pogon kotaa sijaice,
2 - dra,
3 - osnova cilindrine komore,
4 - spirala,
5 - regulator (poklopac) otvora,
6 - ipka regulatora doze,
7 - rotor,
8 - stator,
9 - prolaz sjemena u rotor,
10 - izlaz sjemena iz statora,
11,12,13 - sklop prijenosa pogona,
14 - numerika skala,
15 - cilindrina komora,
16 - podloga cilindrine komore

6.4 Zrane sijaice

Sijaice sa sijaim aparatom s centralnim mehanikim doziranjem sjemena i
zranim transportom kroz sijae cijevi do tla nazivamo zrane ili pneumatske sijaice.
Centralni sijai aparat sastoji se od jednog ilijebljenog ili bradaviastoga valjka, ureaja za
doziranje i turbine (ventilatora). Princip rada sijaeg aparata temelji se na rotaciji valjka,
koji zahvaeno sjeme ubacuje u zranu masu. Od turbine proizvedena zrana masa
transportira sjeme kroz injektor i centralnu provodnu cijev do razvodnika, od kojeg se
sjeme radijalno iri u sijae cijevi do ulagaa. Doza (koliina) sjemena podeava se

125

mijenjanjem aktivne povrine ilijebljenog ili bradaviastog valjka. Na ureaju za doziranje

ugraen je i dodatni element kojim se ostvaruju male koliine sjemena po jedinici povrine.
Ureaj za doziranje sjemena pogon dobiva od voznih kotaa sijaice, a radijalna turbina od
prikljunog vratila.
Domaa tvornica poljoprivrednih strojeva OLT proizvela je zranu sijaicu pod
nazivom ETA - 48. Sijaica je vuenoga tipa s radnim zahvatom 6 m. Okvir sijaice nosi
etvrtasti spremnik, koji je u svom donjem dijelu simetrino podijeljen radi ugradnje dva
sijaa aparata s ilijebljenim valjcima. Sijaicom se mogu sijati sjeme itarica do 550 kg/ha,
odnosno do 30 kg/ha sjemena sitnozrnatih kultura.

Slika 6.11. Sijaica ETA 32 (OLT)

Ulagai sjemena dvostruko su diskosni promjera 30 cm, razmjeteni u dva reda iza
pogonskih kotaa sijaice. Ulagaki stol ine tri sekcije, od kojih se krajnje u transportu
sklapaju pomou hidraulinih cilindara. Dizanje i sputanje ulagakoga stola obavlja se
pomou para hidraulinih cilindara. Dubina polaganja sjemena regulira se centralno i
pojedinano za svaki ulaga. Iza svih ulagaa nalaze se elastini prsti, koji slue za
pokrivanje sjemena. Oba sijaa aparata pogon dobivaju od voznih kotaa sijaice, preko
lananoga prijenosa i jednosmjerne kandaste spojnice, koja se automatski ukljuuje ili
iskljuuje prilikom hidraulinog podizanja ili sputanja ulagaa.

126

Slika 6.12. Regulator sjetvenoga mehanizma normalna sjetva (ETA)

1 - sanduk za sjeme, 2 - kuite sjetvenoga mehanizma, 3 - esterokutna pogonska osovina,
4 - zasun ljebastoga valjka, 5 - uskonik regulatora, 6 - vreteno regulatora,
7 - otvor za pranjenje, 8 - skala regulatora 0 110

Slika 6.13. Regulator sjetvenoga mehanizma fina regulacija (ETA)

1-esterokutna pogonska osovina,
2-uskonik regulatora u poloaju F za sjetvu sitnozrnatih kultura,
3-skala fine regulacije 0 -25,
4-vreteno regulatora,
5-mjesto postavljanja ruice za sjetvene probe

127

Slika 6.14. Princip rada mehaniko-pneumatskog aparata

Slika 6.15. Dvostruki diskosni ulagai sijaice ETA 48

Na veim gospodarstvima sjetvu strnih itarica u pripremljeno tlo
konvencionalnim nainom, odnosno u nepripremljeno, tlo na ijoj su povrini ostaci
prethodne kulture, moe se obaviti inozemnim sijaicama meu kojima su na hrvatskim
poljima najzastupljenije John Deere 750 A, Horsch i Tye. Prve dvije sijaice pripadaju
grupi zranih (pneumatskih) sijaica, sa sijaim aparatom sa centralnim mehanikim
doziranjem sjemena i pneumatskim transportom kroz sijae cijevi i ulagaa do tla, dok se
kod sijaice Tye izuzeto sjeme gravitacijski sputa kroz sijae cijevi u ulagae.

128

Slika 6.16. Mehaniko-zrana sijaica za strna ita (JD 750 A)

Amerika sijaica John Deere 750 A pogodna je za sjetvu strnih itarica u

pripremljeno (obraeno), odnosno u neobraeno (No-till) tlo u jednome prohodu. Izrauje
se u varijantama zahvata 3 m (18 redi, spremnik 1000 l) i 4 m (24 redi, spremnik 1800 l) za
manja gospodarstva i od 6 m (36 redi, spremnik za sjeme od 2300 l) za velika gospodarstva.
Razmak izmeu redi je 16,6 m, a brzina sjetve je 9-10-11 km/h.

Slika 6.17. Shematski prikaz ulagakog sklopa sijaice JD 750 A

Tehnika sjetve temelji se na crtalu (disku) 45,7 cm postavljenome pod kutom od
7 (prema van u odnosu na pravac sjetve), koji sijee tlo i biljne ostatke na njemu. Pritisak
crtala na tlo moe se podeavati u granicama od 1000 2500 N, a kontrola oitavati na

129

manometru. Vertikalno podesivi kotur irine 11,4 cm i promjera 40,6 cm, postavljen uz
diskosni ulaga, slui za reguliranje dubine sjetve u rasponu od 1,3 do 8,9 cm, dodatno 1,1
cm. Vertikalno podesiv polupneumatski gumeni kotai 25,4 cm i plastini usmjeriva
zadueni su za sigurno polaganje sjemena na dno brazdice. Zatvaranje brazdice obavlja
vertikalno podesiv metalni kota 30,5 cm pod kutom 20 u odnosu na sjetvu. On mrvi
stijenku brazdice sa strane i uvruje tlo oko sjemena bez izravnoga zbijanja tla iznad
sjemena.

Slika 6.18. Ulagaki sklop sijaice JD 750 A

Slika 6.19.Centralni ureaj za doziranje sjemena (JD 750 A)

130

Slika 6.20. Pogon sjetvene osovine sijaice JD 750 A

Slika 6.21. Sijaica JD 750 agregatirana s traktorom s gumenim gusjenicama

131

Slika 6.22. Dopunska obrada tla i sjetva u jednome prohodu (Horsch)

Tvornica poljoprivrednih strojeva Horsch proizvela je sijaicu za sjetvu strnih
itarica u pripremljeno, odnosno nepripremljeno tlo, u jednome prohodu. Obradu tla
obavljaju dva reda nazubljenih tanjura, iza kojih je postavljen jedan red gumenih kotaavaljaka (promjer 78 cm i 65 cm). Mehaniki izuzeto sjeme valjkom struja zraka transportira
do vertikalno podesivih ( 7,5 cm) dvostrukih diskosnih ulagaa, koji se mogu tlaiti silom
od 50 do 1500 N. Sijaica se izrauje u varijantama zahvata od 3, 4, 6, 8 i 9 m, s razmakom
redova od 15 cm. Radna brzina, prema tvornikim podacima, je 10 20 km/h.

Slika 6.23. Ulagaki sklop sijaice Horsch

132

Plastini usmjeriva u donjem dijelu ulagaa osigurava da svako sjeme bude

uloeno na dno brazdice, a gumeni kotaii osiguravaju preciznost njegovoga polaganja u
tlo. Sijaica je precizna do brzine 12 km/h.
itne sijaice s oznakom CO koje izrauje tvornica Horsch karakterizira
mehaniko izuzimanje sjemena i pneumatski transport do ulagaa, ali i nain ulaganja
sjemena i gnojiva u tlo. Tehnika sjetve temelji se na motiicama koje rahle tlo, iza kojih
posebno konstruirani ulagai istovremeno polau sjeme i tekue gnojivo u tlo. Sijaica se
izrauje sa zahvatima 3, 4, 6, 8, 9 i 12 m.

Slika 6.24. Shematski prikaz ulaganje sjemena i tekuega gnojiva (Horsch)

Na nekim tipovima sijaica iz proizvodnoga programa Horsch posebno izvedenim
ulagaima polae se sjeme, a ispod tekue gnojivo. Jedna sijaa cijev dovodi sjeme za dva
reda i polae (dubina 2-3 cm) na sjetvenu posteljicu. Iznad sjemena je rahli sloj tla, a ispod
neto vri sloj tla, zbog uspostavljanja kapilariteta. Tekue gnojivo egzaktno i okomito
ulae se ispod sjemena, ime se dobiva optimalno rastojanje (5 6 cm) izmeu sjemena i
gnojiva. Uporabom razliitih sjetvenih valjaka, koji dobivaju elektro pogon, sijaicom se
mogu sijati ita, kukuruz i sitnozrnate kulture. Visoka preciznost sjetve mogua je do brzine
maksimalno15 km/h, a lagano poravnanje tla iza ulagaa obavljaju gumeni kotai-valjci,
dimenzija 185/65-15.
6.5 Sjetveni pokus
Prije svake sjetve potrebno je sijaicu podesiti na eljenu normu sijanja. Norma
sijanja u kg/ha odreuje potreban sklop biljaka, apsolutna masa sjemena, uporabna
vrijednost sjemena i vrijeme sjetve, s obzirom na agrotehniki rok.
U Uputama za rad i odravanje sijaice postoje tablice normi sijanja koje,
ponekad, zbog veega broja faktora ne odgovaraju stvarnim rezultatima podeavanja

133

sijaice. S obzirom na navedeno, tablice normi sjetve proizvoaa treba prihvatiti za

orijentaciju ili grubo podeavanje.
Podeavanje sijaice zapoinje njenim podizanjem tako da se pogonski kotai
slobodno okreu. Od sijae cijevi potrebno je postaviti plastine posude ili vreice ili
ceradu za prihvaanje izuzetoga zrna. Pokus se najee izvodi za povrinu u tla od 400 m2,
tj. 1/25 ha. Poetno je potrebno utvrditi povrinu koja se zasije pri jednom okretu kotaa
sijaice, a to je:
A1 = O Br (m2), gdje je
A1 = povrina koja se zasije za jedan okret kotaa u m2,
O = opseg kotaa u m,
Br = radni zahvat sijaice u m.
Radni zahvat sijaice jednak je umnoku broja redova (n) i njihova razmaka (a), tj.
Br = n a (m)
Da bi se zasijala povrina od 400 m2 (A), potrebno je utvrditi koliko se puta kotai
sijaice moraju okrenuti. Broj okretaja kotaa (n1) jednak je kvocijentu povrine za koju se
izvodi pokus (A) i povrine koja se zasije pri jednom okretaju kotaa (A1), tj.
(n1) = A : A1
Okretanje potrebnoga broja pogonskoga kotaa mora odgovarati brzini rada u
polju i mora se obaviti u odreenome vremenu (t) prema izrazu:
T = (3,6 O n1) : V (s), gdje je
T = vrijeme okretaja kotaa u s,
O = opseg kotaa u m,
n1 = broj okretaja kotaa za 1/25 ha, i
V = predviena brzina rada sijaice u polju u km/h.
Masa sjemena (q) koju izuzmu sijai aparati u svim posudama ili vreicama ili
ceradi mora biti 25 puta manja u odnosu na eljenu normu sjetve za 1 hektar (Q),
q = Q : 25 (kg)
Ukoliko izuzeta masa sjemena ne odgovara eljenoj normi, mora se poveati ili
smanjiti vrijednost na numerikoj (orijentacijskoj) skali i ponoviti sjetveni pokus, sve dok
se postigne eljena norma. Kod dananjih sijaica za sjetvu strnih itarica maksimalno
doputeno odstupanje izuzetih masa po ulagau u odnosu na aritmetiku sredinu izuzimanja
mase sjemenja iznosi 3 %. Ako su odstupanja izuzete mase vea kod pojedinih sijaih
aparata, treba u radionici utvrditi i otkloniti uzroke njihovoga nastajanja.

134

6.6 Marker
U sjetvi ratarskih kultura potrebno je osigurati ispravno spajanje prohoda, a
posebno pri sjetvi ili sadnji okopavina zbog njege i berbe. Sijaice su zbog toga opremljene
ureajima koji ostavljaju trag na pripremljenome tlu. Poznate su razliite izvedbe ureaja, a
najzastupljeniji su u obliku tanjura i raonia.
Ureaji za pravljenje tragova nazivaju se markeri, a dijelovi za praenje tragova su
niani ili pokazivai traga. Kao niani ili pokazivai traga koriste se najee prednji kotai
traktora. Markeri pri sjetvi ostavljaju jari po kojemu se u narednom prohodu vodi sredina
sjetvenog agregata ili prednji kota traktora, ovisno o nainu izraunavanja duljine markera.
Duljina markera od sredine sijaice, uz voenje traktora s prednjim kotaem po jariu
markera, izraunava se prema izrazu:
L1 + L2 = n a,
L1 = (n a) L2
L1 udaljenost markera od sredine sijaice do motiice ili diska (cm ili m)
L2 - udaljenost simetrala agregata i prednjeg kotaa traktora (cm ili m)
n - broj redova sijaice
a - razmak redova sijaice (cm ili m).

Slika 6.25. Voenje traktora prednjim kotaem po jariu markera

Duljina markera od krajnjeg ulagaa sijaice, uz voenje simetrale traktora po
jariu markera, izraunava se prema jednadbi:
M = [a (n + 1)] : 2

(cm),

135

gdje je:
M - udaljenost od krajnjeg ulagaa sjemena do radnoga dijela markera (cm)
a - razmak ulagaa sjemena sijaice (cm)
n - broj redi

Slika 6.26. Voenje sredine traktora po jariu

Tvornica OLT Osijek za svoje itne sijaice navodi formulu za izraunavanje duljine
markera.

Slika 6.27. Pravilno voenje sijaice

136

A = meuredni razmak,
V = razmak simetrala prednjih kotaa traktora,
T = udaljenost od zadnjeg ulagaa do diska markera
Potrebna duina markera odreuje se prema formuli:
A (N + 1) - V
T= ------------------ (cm)
2
T=
A=
N=
V=

udaljenost od krajnjeg ulagaa sjemena do radnoga dijela

diska markera (cm)
meuredni razmak (cm)
broj sjetvenih redova
razmak sredinjica prednjih kotaa traktora

Primjer:
- Razmak prednjih kotaa traktora iznosi V=170 cm
- Meuredni razmak A=12,5 cm
- Broj redova N=48
12,5 (48 + 1) -170
------------------------ = 221 cm
2
Udaljenost od krajnjeg ulagaa do diska markera mora za ovaj primjer iznositi T=221 cm.

6.7 Tehnoloke trake ili stalni tragovi

Tehnologija sjetve strnih itarica uspostavljanjem stalnih tragova ili tehnolokih
traka je nunost, a planira se na bazi zahvata raspoloivih strojeva za gnojidbu, njegu i
zatitu bilja. Sustav stalnih tragova temelji se na iskljuivanju pojedinih sjetvenih aparata
sijaice, ime se uspostavljaju neposijane trake irine 37,5 cm za prolaz kotaa agregata.
Ostavljanjem stalnih tragova nezasijana povrina ne bi smjela biti vea od 4,17 %. Danas
sve moderne sijaice za sjetvu strnih itarica pored ureaja za uspostavljanje stalnih tragova
imaju elektroniki ureaj, pomou kojega se kontroliraju i podeavaju sve funkcije sijaice.

137

Slika 6.29. Tehnoloki tragovi u sjetvi (lijevo) i raspodjeljivanju gnojiva

Uspostavljanje tehnolokih tragova
U prvome prohodu svi ulagai polau sjeme i disk pokazivaa prohoda postavlja
se na SO - start otvoreno. Kako se pri povratku 4 reda (esti i sedmi red lijevo i desno od
sredine sijaice) nee sijati, disk treba postaviti na oznaku NZ - nazad zatvoreno i
aktivirati zatvarae odreenih sijaih tijela. Trei prohod isti je kao i prvi, dok je etvrti
povratni prohod, pri kojem siju sva sijaa tijela, znai NO - nazad otvoreno. U petom se
prohodu ostavljaju ponovo tehnoloke trake i na disku treba biti oznaka SZ - start
zatvoreno. esti je prohod oznaen na disku s NO - nazad otvoreno, sedmi s SO - start
otvoreno i ciklus se ponavlja.

Slika 6.30. Shema rada sijaice zahvata 6 m i uspostavljanje tehnoloki tragova na razmaku
18 m i pokaziva prohoda agregata (desno)

138

Slika 6.31. Sijaica za strna ita Tye

Ameriku sijaicu Tye karakteriziraju dva reda nazubljenih diskova, koji su
postavljeni 1,8 do 2,0 m ispred ulagaa. Izuzimanje sjemena obavlja se klasinim sustavom
ilijebljenih valjaka za svaki red. Zahvaljujui iljebljenim valjcima, sijaicom se moe
sijati u pripremljeno i nepripremljeno tlo, na ijoj su povrini dispergirani ostaci prethodne
kulture.

6.8 Integrirani agregati za sjetvu strnih itarica

Njemaka tvrtka RAU pionir je u razvoju i uvoenju novih tehnologija i tehnika
u biljnu proizvodnju. Rotosem RAU prvi je integrirani (sastavljeni) stroj za sjetvu strnih
itarica u pripremljeno ili nepripremljeno tlo, na ijoj su povrini biljni ostaci prethodne
kulture. Centralno mjesto na Rotosemu je mehaniko-pneumatska sijaica, ispred koje je
jedan od alata za obradu tla, a iza ulagaa valjak. Kasnije se iz Rotosema razvio usavreniji
Kombisem, koji je nudio mogunost sjetve ispred i iza valjka te vie oblika valjaka.

Slika 6.32. Obrada tla i sjetva u neobraeno tlo Rotosemom RAU

(rovilo + rotirajua drljaa + cijevni ulagai sjemena + valjak)

139

Slika 6.33. Mogue izvedbe Rotosem/Kombisem RAU

a = Kruna drljaa + zupasti valjak;
b = Rovilo + rotirajua drljaa + valjak;
c = Daska za ravnanje tla + drljaa + valjak

Slika 6.34. Sastavljeni agregat za sjetvu strnih itarica (Rotosem/Kombisem RAU)

Za sjetvu u neobraeno tlo Kombisem sprijeda je bio opremljen rotirajuom
drljaom (rototillerom), u sredini su se nalazili cijevni ulagai, a pozadi gumeni farmflex
valjak i elastini prsti. Kombisem se proizvodio sa zahvatima od 2,5, 3,0, 3,6, 4,0 i 4,5 m.
Na poljima u Hrvatskoj koritena je izvedba Kombisema sa zahvatom 3,6 m radi stalnih
tragova od 18 m. S obzirom na stanje tla, mogao se regulirati broj okretaja rotora od 250
290 370 425 u minuti.

140

Slika 6.35. Kombinacije alata za Rotosem/Kombisem (RAU)

Sjetvu u jednome prohodu s integriranim agregatom Rotosem/Kombisem u
neobraeno ili djelomino obraeno tlo mogue je obaviti kombinacijom alata kako slijedi:.
- Dopunska obrada izoranoga tla krunom (Cyclotiller) drljaom + poravnanje tla
valjkom + sjetva raonim ulagaima;
- Obrada neobraenoga tla rovilom na kojem su ostaci prethodne kulture +
rotirajua (Rototiller) drljaa + sjetva cijevnim ulagaima + valjak;
- Dopunska obrada tla izoranog tla daskom za poravnanje tla + opruna drljaa +
valjak + sjetva raonim ulagaima;
- Dopunska obrada tla krunom drljaom + sjetva raonim ulagaima + valjak;
- Poravnanje izoranog tla + rotirajua drljaa + valjak + sjetva raonim ulagaima;
- Poravnanje izoranog tla + opruna drljaa + sjetva raonim ulagaima + valjak.

Slika 6.36. Sjetva u struju zemlje sa cijevnim ulagaima (npr. za sjetvu strnih itarica)

Slika 6.37. Plitka sjetva na struju zemlje sa cijevnim ulagaima

(npr. za sjetvu uljane repice)

141

Slika 6.38. Sjetva ispod struje zemlje na dubinu obrade klinastim rotorom s izravnim
prikljukom na kapilarnu vodu tla (npr. za sjetvu graka)

Slika 6.39. Kombisem opremljen krunom (zvrk) drljaom

Sjetva u jednome prohodu u pripremljeno tlo zahtjeva uporabu Kombisema koji je
sprijeda opremljen krunom ili zvrk drljaom (cyclotillerom), a pozadi su zupasti valjak i
raoni ulagai. Ta varijanta obrade i sjetve vrlo je dobro doekana na naim poljima.

142

Slika 6.40. Sloeni agregat kruna drljae + zupasti valjak + itna sijaica
Strojeve tvrtke RAU mogue je kombinirati sa strojevima drugih proizvoaa i
dopunsku obradu tla i sjetvu kvalitetno obaviti u jednom prohodu i tako racionalizirati
trokove i bolje koristiti raspoloivo vrijeme.

143

7. SIJAICE ZA IROKOREDNE USJEVE (OKOPAVINE)

Sijaice za sjetvu okopavina trebaju udovoljiti sljedeim tehnolokim zahtjevima:
-

u sjetvi ne smiju otetiti sjemenke,

u to veem postotku izdvajati po jednu sjemenku,
izdvojenu sjemenku sa to manje visine uloiti u brazdicu, koju otvara ulaga,
dubina brazdice treba biti podesiva, jer se u stvari tako podeava dubina sjetve,
poloeno sjeme treba zagrnuti i pritisnuti, i
broj sjemenki u redu mora biti podesiv s obzirom na prijeeni put.

Sijaice za okopavine razlikuju se prema izvedbi sjetvenih aparata, ija je zadaa prihvatiti
zrno iz spremnika i uloiti na sjetvenu posteljicu. Prema konstrukciji i principima rada
moemo ih podijeliti na mehanike i zrane ili pneumatske.
7.1 SIJAICE S MEHANIKIM SIJAIM APARATOM
Kod sijaica s mehanikim sijaim aparatom sjeme gravitacijom iz spremnika
dospijeva do izuzimaa sjemena, koji mogu biti: okrugla ploa, cilindar (kolut), kolut s
hvataljkama ili beskrajna traka. Sjetveni aparati mehanikoga tipa najee su opremljeni
okruglom ploom s otvorima na ili unutar oboda. Otvori su okrugli, ovalni ili kvadratni, a
popunjavanje ovisi o usklaenosti veliine i oblika otvora s veliinom i oblikom sjemena te
obodnoj brzini ploe, koja umnogome odreuje brzinu sjetve. Sjetva s mehanikim
sijaicama podrazumijeva obvezno koritenje kalibriranoga sjemena, mogua oteenja
sjemena od strane izbacivaa i manje radne brzine. Poloaj ploa je vodoravan, okomit i
rijetko kos.
Sijaice s vodoravnom ploom
Daleke 1956. u OLT-u Osijek izraena je vrlo poznata mehanika sijaica s
vodoravnom ploom, pod oznakom SKPO. Sijaica je bila opremljena metalnim ploama
razliitih oblika i dimenzija otvora, zahtijevala je kalibrirano sjeme i nie radne brzine.
Ploe su tada imale 16 otvora, metalni skida i izbaciva, a danas ta sijaica ima plastine
ploe s 20 otvora, plastini skida i izbaciva sjemena. Doraene izvedbe s oznakom
SKPR, SKPT i MSK u principu su iste po sustavu izdvajanja sjemena, njegova sprovoenja
i ulaganja u tlo. Na dananjoj sijaici oznake MSK, za koju jo uvijek pokazuju interes
manja obiteljska gospodarstva, sputen je spremnik i sjetvena ploa pa sjeme pada s visine
od 30 cm (prije 38 do 40 cm), ime se ostvaruje bolji raspored zrna u redu. S obzirom na
sjetveni materijal, rukovatelju sijaice na raspolaganju su ploe s okruglim otvorima
veliine 9,10, 11, 12, 13 i 14 mm za kukuruz, s ovalnim otvorima dimenzija 12,5 x 5,5 mm
i 14 x 6 mm za suncokret i ploe s 40 okruglih otvora za sjetvu soje. Sjetveni aparat u svim
izvedbama pogon dobiva od pogonskih (istovremeno su i pritiskujui) kotaa sijaice,
preko otvorenoga reduktora, kojeg ine lanac i lananici na voznoj i pogonskoj osovini.

144

Slika 7.1. Mehanika sijaica s vodoravnom ploom

Slika 7.2. Sjetveni aparat s vodoravnom ploom

1 spremnik za sjeme
2 pogonski zupanici

3 skida sjemena
4 izbaciva zrna

Slika 7.3. Metalne (lijevo) i plastine ploe

145

Sijaice s okomitom sijaom ploom (kolutom)

Te sijaice mogu se koristiti za sjetvu vie kultura (repe, kukuruza, graha i
povra), uz uporabu ploa razliitoga broja, veliine i oblika otvora. Popunjavanje otvora
sijae ploe moe biti unutarnje ili vanjsko, a pogon mogu dobivati centralno, tj. od
pogonskih kotaa ili preko kotaa sjetvenog aparata izravno od tla.

Slika 7.4. Mehanika sijaica s okomitom sijaom ploom

Mehanika sijaica Exakta S koristila se za sjetvu repe, kukuruza, graha i povra.
Za sjetvu navedenih kultura koristile su se okomite sijae ploe sa 36, 54 i 72 otvora, a
pogon su dobivale od kotaa sijaice preko reduktora. Odstranjiva suvinih zrna iznad
ploe bio je uinkovit ukoliko je njegova obodna brzina bila 2,5 puta vea od obodne brzine
ploe. Podeavanje dubine sjetve regulira se navojnim vretenom postavljenim izmeu
prednjeg i stranjega kotaa sjetvenog aparata. Sijaica je bila vrlo precizna ukoliko se
sijalo kalibrirano sjeme i radilo radnom brzinom ne veom od 4 do 4,5 km/h.

Slika 7.5. Sijae ploe s izbacivaem sjemena (lijevo) i ploa za repu i kukuruz

146

Slika 7.6. Mehanika jednosjemena sijaica za repu

1 predkota obloen gumom,
2 ureaj za podeavanje dubine sjetve,
3 sijai aparat,
4 sjetvena elija,
5 viak sjemena vraa se u komoru za sjeme,
6 brazdica,
7 senzor elektronske kontrole sjetve,
8 kota za pritiskivanje sjemena na dno klinaste brazdice,
9 pritiskujui kota obloen gumom

Slika 7.7. Ureaj za sjetvu u mul (mulch)

Za sjetvu u mul umjesto pretkotaa postavlja se novi kota sastavljen od
elastinih gumenih graninika dubine, unutar kojeg je dvostruki disk za rezanje odumrlih
(izmrzlih i/ili herbicidima umrtvljenih) biljaka.

147

Slika 7.8. Sklopovi i dijelovi mehanike sijaice s okomitom sijaom ploom (Kleine)
(razgrta gruda, paralelogramski mehanizam, spremnik sjemena, okomita sijaa ploa,
ulaga sjemena, zagrta, prednji kota obloen gumom i stranji kota s gumenim prstima)

Slika 7.9. Shema funkcije paralelogramskog mehanizma na sijaici

Koja je uloga paralelogramskog mehanizma? Izmeu sijaega tijela i glavne

nosive grede sijaice je paralelogramski mehanizam, koji osigurava stalno isti poloaj (kut
= const.), a linearna brzina kretanja sijaice F jednaka je obodnoj brzini sijae ploe U (U =
F). Sjetvena osovina dobiva pogon od kotaa sijaice smjetenih ispred nosive grede. Zbog
sigurnosti pogona mogu se ugraditi i ire gume (standardne su 7,00 12 AS).
Sijaice s koso postavljenom sjetvenom ploom
Kod sijaica s koso postavljenom sijaom ploom najpoznatije su dvije izvedbe:
koso postavljena ploa s otvorima unutar oboda ploe i pripadajue prijenosno kolo te ploa

148

ukoena za 30 s 18 prstastih produetaka, koji zavravaju udubljenjima za sjeme i

pripadajue prijenosno kolo.
Prva izvedba temelji se na koso postavljenoj ploi i metalnome prstenu, koji
sprjeava ispadanje sjemenki i prijenosno sjetveno kolo. Donji dio ploe zalazi u kuite
sjetvenog aparata i zahvaa sjeme. Okretanjem ploe, sjeme dospijeva u gornji dio, gdje
upada u otvor prijenosnoga kola. Kolo rotira i dovodi sjeme do otvora na donjem dijelu
sjetvenog aparata te ono pada s male visine u brazdicu. Unato injenici da je sijaica
uspjeno koritena u sjetvi piliranog i kalibriranog sjemena eerne repe, nije se proirila na
naa polja.

Slika 7.10. Shema rada sijaice s koso postavljenom sijaom ploom

1 sijaa ploa
2 slijepa ploa

3 prijenosno kolo
4 sjeme u kuitu

5 visina padanja sjemena

Kod druge izvedbe promjenom ploa s razliitom veliinom udubljenja na

prstastim produecima mogue je sijati sitno, srednje i krupno sjeme kukuruza, soje i
suncokreta.

Slika 7.11. Sijai aparat s prstastim produecima i prijenosno kolo

149

Sijaica sa sijaim aparatom s beskrajnom trakom

Sijaica sa sijaim aparatom s beskrajnom gumiranom trakom intenzivnije se
koristila u sjetvi povra prije dva desetljea, ali i danas je prisutna na svjetskom tritu.
Sjeme iz spremnika gravitacijom dospijeva u donji dio sijaeg aparata, tj. do sijae trake
(B) sa poklopcem-zasunom (A), ulazi u otvore trake, koja ga potom transportira do izlaznog
otvora na kuitu (E). Jednakomjerno popunjavanje perforirane trake osigurava
odstranjiva suvinih sjemenki (D). Sijaicom se moe sijati lepezu usjeva (asparagus,
mrkva, cikorija, lan eerna repa, kukuruz, luk), ali za pojedine usjeve valja izabrati
odreenu sijau traku, zasun i izlazni otvor. Sijaica zahtjeva kalibrirano sjeme. Budui
sjeme izlazi u smjeru suprotnom kretanju sijaice, a visina padanje sjemena je svega 25
mm, sijaica je vrlo precizna.

Slika 7.12. Sijai aparat s beskrajnom trakom (Stainhay S870)

7.2 ZRANE ILI PNEUMATSKE SIJAICE

Zrane ili pneumatske sijaice imaju niz prednosti u odnosu na mehanike
izvedbe. Najvanije prednosti su:
-

precizno izdvajaju po jednu sjemenku,

sjeme polau u brazdicu s male visine, tako da ono ne odskae,
struno podeene ostvaruju pravilan razmak sjemenki unutar reda,
mogue su vee radne brzine, bez opasnosti da se sjeme oteti,
izmjenom sijaih ploa mogue je sijati vei broj kultura,
razvojno i tehniki na vioj su razini u odnosu na mehanike sijaice,
zahtijevaju od rukovatelja obuenost i paljivost u radu.

S obzirom na nain djelovanja tlaka zraka pri izuzimanju sjemenja, dijele se na:
- sijaice s podtlakom, i
- sijaice s nadtlakom.

150

Sijaice s podtlakom odlikuje njeno i pouzdano pojedinano uzimanje sjemenki iz mase

sjemenja na temelju razlike tlaka s jedne i druge strane sjetvene ploe. Sijaa ploa rotira
oko vodoravne osi i ima otvore uz obod. Podtlak, odnosno isisavanje zraka iz donjega dijela
kuita ostvaruje se turbinom. Djelovanjem gravitacije sjeme iz spremnika dospijeva do
okomito postavljene ploe, s ije jedne strane djeluje podtlak koji privlai sjemenke na
otvore i dri ih sve dok one dospiju u predio djelovanja normalnog atmosferskog tlaka.
Prestankom djelovanja podtlaka sjeme pada u tlo.
Sila isisavanja neophodna je za dranje sjemenki na otvorima, za svladavanje
trenja sjemenki u sjemenskoj masi i za savladavanje centrifugalne brzine sijae ploe.
Dakle, usisnoj sili suprotstavljene su sljedee veliine:
Teina sjemenki
Sila trenja
Centrifugalna sila

Q = m x g (N)
Ftr = ktr x N (N)
Fc = m x r x w2 (N)

Prema uputama proizvoaa pneumatskih sijaica za sjetvu okopavina, potrebno je

ostvariti podtlak sljedeih veliina:
- za kukuruz
- za suncokret i soju
- za repu

5 do 10 kPa
10 do 12 kPa
3,5 do 5 kPa

Domaa tvornica poljoprivrednih strojeva OLT proizvela je pneumatsku sijaicu

pod oznakom PSK, koja je prikladna za sjetvu veega broja kultura na manjim i na velikim
gospodarstvima.

Slika 7.13. Pneumatska sijaica PSK 8 (OLT)

151

Tablica 7.1. Vaniji tehniki podaci PSK sijaice

4 ili 6

12

45

Dubina ulaganja (cm)

28

sjeme
3
(dm /
1 red)
gnojivo
3
(dm /
2 reda)
pesticide
3
(dm /
1 red)

18

90 ili 120

15

Brzina rada (km/h)

Najvei broj okretaja

prikljunog vratila
-1
traktora (min )

40

1,6

Kategorija trozglobne
poteznice

PSK - 8

Najmanji razmaci zrna

(cm)

Potrebna snaga traktora

(kW/KS)

12 ili 8

ovjesna noena

Najmani razmaci redova

(cm)

Volumen
spremnika
za:

PSK - 12

Broj redova

PSK - 12/8

Izvedba sijaice

PSK - 6

PSK - 4/6

PSK - 4

Tehniki podaci:

PSK - 2

Izvedba sijaice

6 - 10
25/
35

30/
40

8 - 10
45/
60

45/
60

60/
80

80/
110

2
-1

540 min

152

Slika 7.14. Princip rada sijaeg aparata s podtlakom (Accord Optima)

1 - spremnik za sjeme
2 - sijaa ploa

3 potlani vod,
4 - odstranjiva suvinih zrna

Sijaicu je mogue koristiti za sjetvu svih zrnatih irokorednih kultura kalibriranog i

nekalibriranoga sjemena, to joj daje univerzalnost primjene. Za to je potrebno u sijai
aparat postaviti odgovarajuu sijau plou. Sijae ploe razlikuju se po broju i veliini
otvora, ovisno o kulturi koja se eli sijati.

broj otvora
na sijaoj
ploi

promjer
otvora
(mm)

vrsta sjemena

9x4

2.5
2.1
3.5
4.5
5
5.5
3.5
4.5

Lubenica (razmak otvora 6 mm)

eerna repa
Suncokret
Kukuruz
Kukuruz
Kukuruz
Pamuk
Kukuruz (nekalibriran)

18
22
27

Raspon razmaka
zrna u redu
(cm)

tablica
sklopova

Tablica 7.2. Pregled izbora sijaih ploa

(za kandastu spojku sa standardnim lananikom u=24)

20

do

50

15

do

35

12

do

29.5

10

do

23

153

27 x 2

1.5
2.1
31
3.5
31 x 2
1.5
4.5
33
5.5
1.0
1.75
48
2.1
3.5
5.5
48 x 4
0.5
1.0
1.75
70
2.1
3.5
72
1.5
0.7
1.0
1.1
100
1.25
1.5
1.75
120
4.5
SLIJEPA PLOA

Salata (razmak otvora 5 mm)

eerna repa (pilirano)
Stona repa
Rajica (razmak otvora 5 mm)
Kukuruz
Kukuruz
Povrtlarske kulture
Povrtlarske kulture
eerna repa (segment.)
Soja (sitna)
Grah, Mahune
Mak
Povrtlarske kulture (Patrnjak)
Povrtlarske kulture
Povrtlarske kulture
Pamuk
Rajica
Ljekovito bilje
Povrtlarske kulture (Perin)
Stoni kelj, Mak
Patrnjak
Paprika, Patrnjak
Povrtlarske kulture
Soja

do

11.6

16

do

20

do

20

10

do

19

5.5

do

13

5.5

do

13

15

do

11

3.7

do

8.7

12

2.7

do

6.3

13

2.2

do

5.2

14

broj otvora
na sijaoj
ploi

72

100
120

promjer
otvora
(mm)

0.8
1.5
4.0
4.5
0.7-0.8
1
1.5
0.8
1.0

vrsta sjemena

Mrkva
Povrtlarske kulture
Povrtlarske kulture (Graak)
Soja
Lucerna, Stona repa
Povrtlarske kulture
Povrtlarske kulture
Povrtlarske kulture
Povrtlarske kulture

Raspon razmaka
zrna u redu
(cm)

tablica
sklopova

(za kandastu spojku s lananikom u=16)

2.5

do

5.8

17

1.8

do

4.2

18

1.5

do

3.5

19

154

Slika 7.15. Izbor sijaih ploa za: nekalibrirani kukuruz, kalibrirani kukuruz, piliranu
eernu repu, segmentiranu eernu repu, stonu repu, suncokret, soju, soju, grah, graak,
pamuk, mahune, rajicu, papriku, perin i pastrnak.

Slika 7.16. Ugradnja ploe

155

Izborom sijae ploe s odreenim brojem otvora te kombinacijom prijenosnog

odnosa na lanastom reduktoru mogue je odabrati najpovoljniji razmak zrna u redu, ovisno
o vrsti, sorti i hibridu kojega sijemo.

Slika 7.17. Reduktor na PSK

Prema odabranoj sijaoj ploi, odluujemo se za odreeni prijenosni odnos od
pogonske osovine na sjetvenu osovinu, kako bismo dobili eljeni razmak zrna u redu,
odnosno sklop zrna po hektaru povrine.

Slika 7.18. Skida vika sjemena na sijaici PSK

Skida vika sjemena svojom izvedbom zubi ima zadatak odstraniti suvina zrna s
otvora sijae ploe. Prema kalibraciji sjemena koje sijemo, potrebno je skida vika
sjemena podesiti tako da on proputa na svakom otvoru sijae ploe samo po jednu
sjemenku.

156

Slika 7.19. Podeavanje dubine sjetve sijaice PSK

1 gornji rukohvat,

2 donji rukohvat,

3 skala dubine rada

Slika 7.20. Podeavanje pritiskujuih kotaa sijaice PSK

Prema vrsti sjemena, dubini sjetve, vlanosti tla i agrotehnikoga roka sjetve,
obavlja se podeavanje poloaja pritiskujuih kotaa i njihova traga u odnosu na sjeme
prema sljedeoj orijentacijskoj tablici (za PSK sijaicu):

157

Tablica 7.3. Preporuka podeavanja pritiskujuih kotaa

Poloaj pritiskujuih
kotaa
A
B
C
D

Dubina sjetve

Vremenske prilike

Plia sjetva

Suho vrijeme

Dublja sjetva

Kino razdoblje u
vrijeme nicanja

Slika 7.21. Pritiskujui kotai: s gumenim obodom 37 cm i 50 cm, nazubljeni metalni

kotai postavljeni u V poloaj i kotai s gumenim obodom postavljeni u V poloaj
Postoje dvije izvedbe pritiskujuih kotaa za PSK sijaicu: lijevani, kao standardna
izvedba, i gumeni (s fleksibilnim gumenim obodom), koji se isporuuju kao posebna
oprema. Posljednji navedeni imaju kvalitativnu prednost u sjetvi na manju dubinu, po
vlanijem tlu, kod mrviaste strukture ili u klimatu, gdje se kod sjetve oekuje vie oborina
i stvaranje pokorice na tlu.

Slika 7.22. Podeavanje pritiska paralelograma kod sijaice PSK

158

Kod sijaice PSK zbog to ujednaenije dubine sjetve, potrebno je pritisak

paralelograma podesiti shodno vrsti sjemena kojega sijemo.
Za plie sjetve (eerna repa, povre): poveavamo pritisak opruge paralelograma
na vodilicu regulatora pritiska. To se postie pritezanjem krilne matice, odnosno
skraivanjem opruge.
Za dublje sjetve (kukuruz, suncokret): smanjujemo pritisak opruge paralelograma
na vodilicu regulatora pritiska kako bi se dobilo energinije kopiranje terena i ulaenje
raonika u tlo. To se postie otputanjem krilne matice, odnosno produavanjem opruge.
Pritisak paralelograma, tj. opruge, mora biti podjednak na svim sjetvenim
sekcijama.
Podeavanje markera
U sjetvi ratarskih kultura potrebno je osigurati ispravno spajanje prohoda, a
naroito je to vano pri sjetvi ili sadnji okopavina, zbog njege i berbe. Sijaice su, stoga,
opremljene ureajima koji ostavljaju trag na pripremljenom tlu. Postoje razliite izvedbe
ureaja, a najzastupljeniji su u obliku tanjura i raonia.
Ureaji za pravljenje tragova nazivaju se markeri. Oni u sjetvi ostavljaju jari po
kojemu se u narednome prohodu vodi sredina sjetvenog agregata (Ts) ili prednji kota
traktora (T), ovisno o nainu izraunavanja duine markira. Radnu duinu markera (T ili
Ts) najpravilnije i najlake emo odrediti ako je mjerimo od ulagaa krajnjih sjetvenih
sekcija do pravca radnoga dijela markera (diska).

Slika 7.23. Podeavanje markera

159

Duina markera pri simetrinoj sjetvi - ukoliko se sredina traktora poklapa sa sredinom
sijaice, tj. ako su na istom pravcu), rije je o simetrinoj sjetvi. To je uobiajeni nain
sjetve.
Radne duine markera izraunavaju se po formulama:

T=

A ( N + 1) V
2

[cm]

Markiranje za prednje kotae traktora ili

Markiranje za sredinu (simetralu) traktora

Ts =

A ( N + 1)
[cm]
2

Pri emu je:

T ili Ts (cm)
A (cm)
N
V (cm)

= udaljenost od krajnjega sjetvenog

ulagaa do radnoga dijela markera
= meuredni razmak
= broj sjetvenih redi
= razmak prednjih kotaa traktora

Primjer: Sjetva se obavlja etverorednom (N = 4) sijaicom na razmak (A ) redova 70 cm.

Razmak prednjih kotaa traktora iznosi V = 132 cm (mjereno od simetrale jednog
do simetrale drugoga kotaa). Markiranje se obavlja za prednje kotae traktora.

T=

70 (4 + 1) 132 70 5 132 350 132 218

=
=
=
= 109 cm
2
2
2
2

Duina markira pri asimetrinoj sjetvi - ukoliko se sredina traktora ne poklapa sa

sredinom sijaice, tj. ako je sredina traktora pomaknuta u desno u odnosu na sredinu
sijaice (gledano sa stranje strane sijaice) za veliinu P, rije je o asimetrinoj sjetvi.
Strane sijaice (lijeva ili desna) odreujemo tako da stanemo iza sijaice. Takav nain
sjetve koristi se kada ne elimo da sjetveni red ulazi u tragove kotaa traktora (to ovisi o
razmaku kotaa traktora te o meurednome razmaku A). Pomak P ostvaruje se
pomicanjem glavnog okvira jarma po glavnoj profilnoj gredi. Veliina pomaka P
najee treba iznositi 22.5 cm.

160

Slika 7.24. Podeavanje markera

Radne duine markira izraunavaju se po formulama:

- za lijevi marker
- za desni marker
Pri emu je:

TL , TD (cm)
A (cm)
N
V (cm)
P (cm)

A ( N + 1) V
+P
2
A ( N + 1) V
TD =
P
2

TL =

[cm]
[cm]

= udaljenosti od krajnjega sjetvenog ulagaa do radnoga

dijela markira (diska)
= meuredni razmak
= broj sjetvenih redi
= razmak prednjih kotaa traktora
= pomak u desno sredine traktora u odnosu na sredinu
sijaice (gledano sa stranje strane sijaice) najee
treba iznositi 22,5 cm.

161

Slika 7.25. Ureaj za deponiranje mikro granuliranih pesticida

Slika 7.26. Sekcije sijaice PSK (OLT)

162

Slika 7.27. Pneumatska sijaica PSK prikljuena uz rotacijsku drljau (Cyclotiller RAU)

Slika 7.29. Sijae ploe za sijaicu s predtlakom (Becker Aeromat)

163

Slika 7.30. Princip rada sijaice na predtlak (Becker Aeromat)

7.3 SIJAICE JEDNOSJEMENE ZA SJETVU U MUL I U NEOBRAENO TLO
Europske sijaice mogu se opremiti za sjetvu u mul (mulch), dok se amerike u
pravilu mogu opremiti i za sjetvu u neobraeno tlo, na ijoj su povrini dispergirani biljni
ostaci prethodne kulture.
Prije vie od jednoga desetljea dva svjetski poznata proizvoaa poljoprivrednih
strojeva razvili su sijaicu za sjetvu okopavina u neobraeno tlo i mnogome izmijenili
tehnologiju proizvodnje bilja. U Njemakoj je proizvedena pneumatska sijaica s
podtlakom pod nazivom Maxem RAU, a u SAD Max Emerge 2.

Slika 7.31. Sekcija sijaice na podtlak (gore) i princip rada dijelova sijaice

164

Kod njemake sijaice Maxem RAU prvi disk promjera 35 cm presijeca biljne
ostatke i pravi prorez za sjetveni red, dok dvostruki diskosni ulaga oblikuje sjetvenu
brazdicu. Iz zranoga sijaeg aparata s podtlakom jednakomjerno se izdvaja po jedna
sjemenka i ulae na dno brazdice. Preciznu i stalnu dubinu sjetve osiguravaju dva
samoistea kotaa. elinim oprugama tlaeni pritiskujui kotai postavljeni u V
poloaj daju potreban tlak na tlo, kako bi sjeme bilo pokriveno i priljubljeno uz sjetvenu
posteljicu. Sijaica je vrlo precizna do brzine oko 8,5 km/h.

Slika 7.32. Sekcija pneumatske sijaice Maxem RAU

Slika 7.33. Sijaica Maxem RAU u sjetvi kukuruza

165

Slika 7.34. Sekcija sijaice Amazone ED 02 Contour i nain prilagodbe mikroreljefu

Prorez u tlu otvara dvostruki diskosni ulaga, a dubina ulaganja sjemena regulira
se jednim koturom (promjera 34 cm, irina 10 cm). Malim kotaiem promjera 18 cm
pritie se sjeme, a s dva kotaa V oblika (promjera 36 cm) zemlja.

Slika 7.35. Princip rada potlane sijaice Amazone ED 02 Contour

166

Slika 7.36. Presjek sekcije sijaice Amazone ED i pripadajue plastine sijae ploe

Sijaica radi na principu podtlaka, pri emu moe koristiti plastine ploe s 15, 30,
45, 60 i 90 otvora, koje pogon dobivaju od lijevoga kotaa sijaice. Sijaa je ploa po
obodu nazubljena zbog pogona od jednoga cilindrinoga zupanika.

Slika 7.37. Sijaica na podtlak (Max Emerge 2)

167

Slika 7.38. Sekcija sijaice na podtlak (John Deere MaxEmerge 2)

1 jednostruki disk za ulaganje gnojiva
2 valoviti ozubljeni disk otvara brazde
3 ulaga sjemena
4 pritiskujui kotai
5 opruge za regulaciju penetracije
Kod amerike pneumatske sijaice (Max Emerge 2) s podtlakom crtalo (disk)
presijeca biljne ostatke i pravi prorez za sjetveni red. Slijede dva diska postavljena u V
poloaj, koja otvaraju prorez i u njega se ulae sjeme. Preciznu i stalnu dubinu ulaganja
sjemena osiguravaju dva samoistea kotura, obostrano postavljena neposredno uz V
diskove. Pritiskujuim kotaima ostvaruje se neposredan kontakt sjemena sa sjetvenom
posteljicom. Sijaica omoguava preciznu sjetvu pri brzinama i do 15 km/h.

Slika 7.39. Izbor crtala za presijecanja biljnih ostataka za sijaicu ME - 2

A 25 valova irine 16 mm predvieno za tlo s manje rezidua, zona obrade 22 mm;
B 13 valova irine 18 mm univerzalno za no-till uvjete i brzine ispod 10 km/h, zona obrade 25,4
mm

168

C 8 valova irine 25,4 mm namijenjeno brzinama iznad 9 km/h, zona obrade 38 mm

D crtalo s izboinama ostvaruje najbolje prodiranje u tlo i rezanje biljnih ostataka, minimalna zona
obrade

Slika 7.40. Sijai aparat sijaice JD ME 2

Slika 7.41. Sijaica s elektrinim pogonom sjetvene ploe (Kleine Unicorn)

169

Elektrini pogon ugrauje se izravno na sjetvenu plou i time su zamjenjeni svi

mehaniki pogonski elementi i mjenja razmaka zrna u redu. Dobre strane tog noviteta:
-

rastojanje sjemenki u redu podesivo je od 12,5 do 25 cm, bezstupnjeviti,

kontinuirano
stalni tragovi postavljaju se pojedinano, po elji gdje nam trebaju,
svaki red mogue je pojedinano iskljuiti, tako da se na tabli nepravilna oblika
tedi sjeme i obavlja potpuno uredna sjetva i
sigurnost sjetve stalno se kontrolira preko monitora raunala, a moe se opremiti i
s brojaem posijanih zrna.

170

8. STROJEVI ZA NJEGU I ZATITU USJEVA

8. 1. STROJEVI I APARATI ZA KEMIJSKU ZATITU BILJA
Suvremena ratarska proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne
zatite kulturnoga bilja od bolesti, tetnika i korova. Moe se provesti razliitim nainima,
pri emu se koriste razliiti strojevi i pripadajui aparati. U Hrvatskoj jo je uvijek
najrairenija tzv. kemijska metoda koja se obavlja prskalicama. One se mogu uspjeno
koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri emu je mogua primjena
insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zatitu bilja topivih u vodi bilo
u obliku emulzije ili suspenzije.
U razvijenim zemljama koriste se u proizvodnji i mjere zatite kojima se
ekoloki, dakle bez tete i optereenja prirode-okolia titi kulturno bilje od bolesti,
tetnika i korova. Takav sustav proizvodnje naziva se integralna proizvodnja bilja, a
obuhvaa kombinaciju razliitih postupaka, kao to su konzervirajua obrada tla, izbor
otpornih biljnih vrsti i sorata, plodored, sjetvu postrnih usjeva i meukultura, kultivaciju,
rezidbu pa sve do kemijske zatite pesticidima, odnosno njihovu integraciju.
Kemijska zatitna sredstva sastoje se od aktivne tvari, dodatka i nosaa, a udio
komponenti se iskazuju u %, g/l ili g/kg. Upute za koritenje zatitnoga sredstva navode
utroak tekuine po jedinici povrine ili po ha pa razlikujemo slijedee:
Tablica 8.1.1. Podjela prskanja osnovom utroka tekuine
Utroak tekuine
Visok
Srednji
Nizak
Vrlo nizak
Ultra nizak
Ultra, ultra nizak

Oznake
HV (high volume)
MV (medium volume)
LV (low volume)
VLV (very low volume)
ULV (ultra low volume)
UULV (ultra, ultra low volume)

Koliina
Preko 1000 l/ha
500 do 1000 l/ha
200 do 500 l/ha
50 do 200 l/ha
5 do 50 l/ha
Do 5 l/ha

Prskalice su univerzalni strojevi namjenjene raspodjeli kemijskih sredstava za

zatitu bilja. Moemo ih podijeliti osnovom zapremine spremnika i radnog zahvata:
1. Noene, na trozglobnoj hidraulinoj poteznici; najrairenije su: zahvata do 8-18 m i
zapremine spremnika 400-1200 l.
2. Vuene prskalice zapremine spremnika 1000-3500 l i zahvata 12-24 (36) m
3. Prigraene na nosa orua, sistemski traktor ili posebno univerzalno vozilo Unimog.
4. Samokretne prskalice. Zapremine spremnika 500-5000 l, radnog zahvata do 24 (36) m s
motorom snage Pe= 60-185 kW. Cijena ovih prskalica je i > 100.000 , ali je i njihov
uinak izuzetno visok.

171

*controlled droplet application/aplikacija kontroliranom veliinom kapljica

Na malim gospodarstvima poljoprivrednici koriste rune prskalice sa spremnikom

zapremine do 5 l, lene sa spremnikom 15 do 20 l i imaju ugraenu runu klipnu ili klipnomembransku pumpu i motorne prijevozne prskalice, koje su opremljene pogonskim
motorom s unutarnjim sagorijevanjem i neto veim spremnikom.
Najstarije metode u zatiti bilja su prskanje i zapraivanje. Prvu metodu
karakterizira relativno veliki utroak vode, a drugu slabo prianjanje pesticida uz povrinu
biljke. Na kvalitetu rada navedenih metoda utjee vie faktora, na koje poljoprivrednici
trebaju obratiti panju i odrediti vrijeme rada i odgovarajui stroj te njegovu opremljenost.

172

Shema 8.1.1. Faktori koji utjeu na zanoenje suspenzije i njegov utjecaj na okoli
(prema Hosseinipour)

Slika 8.1.1. Zanoenje zatitnog sredstva tijekom dana s obzirom na vlagu u % i

temperaturu zraka u C, te jakost vjetra u m/s

173

Slika 8.1.2. Moderna vuena prskalica

-

Moderne vuene prskalice karakteriziraju slijedee najvanije mogunosti:

podvozje je prilagoeno transportnim brzinama do 40 km/h;
poteznica omoguava praenje traga kotaa
izbor guma od uskih dimenzija 9,5R44 do 13,6R44, pa do irokih guma za
okopavine 20,8R38;
ureaji za pripremanje rastvora za prskanje i za ispiranje nakon rada;
prikljuenje krila na paralelogramu i mogunost podizanja iznad visokih kultura
(1,5 do 2,5 m);
centralno ovjeenje krila te mogunost fiksiranja na nagibu zbog paralelnoga
voenja s tlom;
centralni spremnik volumena do 6000 l, spremnik volumena do 300 l za ispiranje i
spremnik od najmanje 20 l za pranje ruku;
radni zahvat do 36 m;
mogunost simetrinog i asimetrinoga smanjenja radnoga zahvata i
elektronsko upravljanje prskalicom itd.

174

Slika 8.1.3. Dijelovi i sklopovi noene prskalice

1 regulator pritiska
2 regulator stalnog rada mjealice
3 sredinji proista i tlakomjer
4 QUANTOMETER ureaj za
elektroniko upravljanje prskalicom
5 zaporne slavine
6 stabilizator pritiska
7 klipno-membramska pumpa
8 proista spremnika
9 slavina usisnog proistaa

10 donji otvor na spremniku

11 hidraulika mjealica sa
sustavom raspodjele
12 dodatna mjealica
13 lepezaste brizgaljke s
proistaem i ventilom protiv kapanja
14 lepezasti mlaz s dvostrukim preklapanjem
15 sustav podeavanja visine krila
16 ulivno sito
17 indikator napunjenosti
18 spremnik

Osnovni sklopovi prskalice su: polietilenski spremnik, pumpa (crpka), regulator

tlaka tekuine, manometar (tlakomjer), Quantometar (regulacijski ureaj), proistai, tlana
crijeva i krilo za prskanje s mlaznicama.

175

Slika 8.1.4. Shematski prikaz toka kropiva (otopine)

Slika 8.1.5. Glavni spremnik (1), pomoni za ispiranje i otapanje sredstva (2)
i mali spremnik za pranje ruku (3)

Slika 8.1.6. Presjek klipno-membranske pumpe

176

Nain rada klipno-membranske pumpe s dvije ili etiri komore (crpke) RAU: Na
jednom leeem cilindru radi na obje strane izloen tlaku i paralelno voeni dvostruki klip
nasuprot po jednoj membrani na svakoj strani. Klipovi i pogon klipa su u uljnoj kupelji.
Jedan klinasti prsten (crveno) izmeu klipa i membrane (uto) podupire membranu
(pojaava je) i time omoguuje vei hod klipa bez da to nakodi trajnosti membrane. Usisni
i tlani plastini ventili imaju zadau proputanja tekuine i odravanja tlaka u smjeru od
spremnika ka mlaznicama. Iznad kuita pumpe postavljena je zrana ili tlana komora s
obvezatno ugraenim ventilom za upumpavanje zraka. Njena zadaa je neutraliziranje
nagloga rasta ili pada tlaka radom diskontinuirane pumpe. Tlak zraka u komori treba biti
jednak ili vii od radnoga tlaka.

Slika 8.1.7. Mehaniki regulator prskanja

Slika 8.1.8. Regulator tlaka (RAU)

177

Regulator tlaka, pod nazivom Quantomat RAU, karakterizira automatsko

odravanje stalne hektarske doze otopine kod promjene brzine kretanja unutar jednoga
stupnja prijenosa.

Slika 8.1.9. Tlani proista i shema rada

I u spremnik se vraa 5-6 l/min, II 15 do 20 l/min, III oko 40 l/min.
a u mlaznice, b od regulatora tlaka, c u spremnik

Slika 8.1.10. Izgled izmjenjive ploice Quantometra za mlaznicu 11004

178

Na prskalici je ugraen tlakomjer, ija je zadaa stalno i pouzdano kontroliranje i

pokazivanje tlaka u instalacijama. Prije poetka rada tlak treba podesiti na zadanu
vrijednost, a tijekom rada odravati ga bez veih oscilacija. Kada je prskalica opremljena
elektronikim sustavom, koji sve parametre podeava na temelju radne brzine onda je
umjesto standardnoga tlakomjera ugraen Quantometar. Taj instrument susreemo pod
razliitim nazivom, ovisno o proizvoau. Skala RAU Quantometra sinkrozira radnu
brzinu i izlaznu koliinu tekuine po hektaru. Okretanje vijka za regulaciju tlaka
Quantometar pokazuje tono postavljanje za namjeravanu radnu brzinu i koliinu tekuine
po 1 ha.

Slika 8.1.11. Upravljivo mijeanje u spremniku prskalice Sprido-Train RAU

Povratno (1) i tlano (2) mijeanje pokrivaju cijelo dno spremnika, injektorsko mijealo
(3) ine 4 mlaznice s uinkom cca 400 l/min.

Slika 8.1.12. Razmjetaj mlaznica plosnatoga mlaza

Razmakom mlaznica na krilu prskalice od 50 cm i visinom mlaznica od tla 40 do
60 cm ostvaruje se mlaz s dvostrukim prekrivanjem povrine. U ratarstvu se koriste
mlaznice lepezastog mlaza izlaznoga kuta najee 110 ili 120, a u voarskoj i
vinogradarskoj proizvodnji mlaznice s konusnim mlazom s kutom 50 do 80. Prema razini
tlaka, raspoznajemo mlaznice niskog tlaka do 3 bara, srednjeg 3 do 10 bara i visokoga tlaka
preko 10 bara.
Danas na tritu postoje tri tipa mlaznica s lepezastim mlazom:
- standardne ili konvencionalne,
- anti-drift (low drift) i
- injektorske.

179

Standardne mlaznice s plosnatim mlazom nazivaju se i univerzalnim. Ovisno o tlaku i

veliini otvora, mlaznice ostvaruju mlaz irokoga spektra kapljica (fine-srednje-krupne
kapi). Ukoliko se koriste mlaznice s malim otvorom (oznaka 01, 0,15, 02), dobit e se mlaz
s najveim udjelom finih i srednjih kapljica, kojima se postie ujednaena distribucija,
dobro prianjanje i ujednaeno pokrivanje povrine. Sitne kapljice vrlo su osjetljive na vjetar
i brzo isparavaju pa su gubici zbog drifta (zanoenja) esto veliki. Zanoenje se moe
donekle smanjiti radom u niskotlanom podruju do max 2,5 bara i pri brzini vjetra do 3
m/s. Ukoliko se radi pri viem tlaku (>3 bara) i veim otvorima mlaznice, volumni udjel
kapljica manjih od 100 m (1 =1 mm:1000) moe iznositi i do 30%, to je osnovni
nedostatak tog tipa mlaznica.

Slika 8.1.13. Utjecaj radnoga tlaka na veliinu kapljica

Anti-drift mlaznice, za razliku od standardnih, imaju u sebi integriranu pretkomoru
prizmatinag oblika. Opadanjem tlaka tekuine u pretkomori smanjuje se udjel neeljenih
sitnih kapljica, koje se razvijaju procesom rasprivanja. Tim mlaznicama ostvaruje se ui
spektar kapljica u mlazu, zadovoljavajua distribucija te znaajnije smanjenje zanoenja.
Aplikacija se moe izvoditi do brzine vjetra od 4 m/s.

Slika 8.1.14. Zanoenje kapljica razliite veliine ovisno brzini vjetra

180

Injektorske ili zrane mlaznice pojavile su se sredinom devedesetih godina prolog

stoljea, a danas predstavljaju razinu stanja tehnike mlaznica. Izgraene su tako da se u
tijelu mlaznice pomou injektorskog uloka na venturijevom principu usisava zrak unutar
mlaznice i stvaraju krupne kapljice koje u sebi sadre zrane mjehurie. Tekuina i zrak
priblino su u omjeru 1:1, a do rasprivanja dolazi u trenutku izlaska tekuine kroz otvor
mlaznice.

Slika 8.1.15. Mlaznica lepezastog

i konusnog mlaza

Slika 8.1.16. U dvostruke ili etvrerostruke

nosae mogu se ugraditi sve vrste lezastih
mlaznica, kao i mlaznica s dvojnim ili
trojnim lepezama

Na prskalicama za plono tretiranje najee se koriste mlaznice oznake 11004.

Prve tri brojke oznauju izlazni kut mlaza, a broj 04 kapacitet mlaznice u galonima/min (1
galon = 3,785 l) pri tlaku od 2,76 bara (2,82 atmosfere). Meutim, radi arenila koje je na
tritu, u V. Britaniji uvedeni su standardi koji obuhvaaju oblik mlaza, kut izbacivanja,
kapacitet i tlak koji se preporua. Tako se na modernim prskalicama koriste mlaznice
sljedeih oznaka:
- F - spljoten mlaz
- HC uplji konusni mlaz
- D - odbijajui mlaz
- FE - ravnomjerni mlaz
- FLP - niski tlak.

181

Na primjer: oznaka F 110/1,6/3 znai da je mlaznica spljotenoga mlaza s kutom

od 110 i kapacitetom 1,6 l/min, kod tlaka od 3 bara. Pored navedenih karakteristika
mlaznica proizvoai u svojim uputama mlaznice oznaavaju katalokim brojem i bojom.
Prema meunarodnom standardu ISO 10625, mlaznice se kodiraju po boji na
osnovi protoka tekuine pri tlaku 3,0 bara (300 kPa).
Tablica 8.1.3. Oznaavanje mlaznica po boji
Boja mlaznice

Naranasta
Zelena
uta
Plava
Crvena
Smea
Siva
Bijela

Protok tekuine u l/min. pri

3,0 bara (doputeno relativno
odstupanje 5%)
0,4
0,6
0,8
1,2
1,6
2,0
2,1
3,2

Zrane injektorske mlaznice mogu se podijeliti u dvije karakteristine grupe:

-

dugaka izvedba (na pr. oznaka ID) je veih vanjskih dimenzija i ima veu
unutarnju komoru, to rezultira veim padom tlaka tekuine u mlaznici. Minimalni
tlak prskanja je 2 ili 3 bara. Kvaliteta mlaza je konstantna i u irem rasponu
tlakova (3 do 8 bara).
kratka izvedba (na pr. oznaka IDK) koristi minimalni tlak prskanja 1 ili 1,5 bara.
Poveanjem tlaka iznad 2,5 bara mijenja se kvaliteta mlaza.

Slika 8.1.17. Zrane injektorske, vienamjenske i standardne mlaznice

182

Slika 8.1.18. Zrana injektorska

mlaznica IDN 120-25

Slika 8.1.19. Zrana injektorska

mlaznica plosnatog mlaza ID

Prednosti IDN mlaznica:

-

maksimalno smanjenje zanoenja u razredu 90% za standardnu koliinu nanoenja

od 200 l/ha (prema BBA);
kroz novu izvedbu geometrije tlano podruje proireno je na 2 bara;
proireno podruje primjene 2 do 8 bara;
relativno grube kapi rezultiraju ekstremnom stabilnou od zanoenja kod niskih
tlakova;
primjena do brzine vjetra 5 m/s i radne brzine 10 km/h;
s poznatim prednostima ID mlaznica: demontiranje injektora, irokogrudno
dimenzionirane poprene presjeke i provrte, malo troenje, niska opasnost od
zaguenja, i
jednaka bioloka djelotvornost kao ID mlaznica.

Zranu injektorsku mlaznicu plosnatog mlaza karakterizira: kutovi prskanja 90 i

120, naroito malo zanoenje, tlano podruje od 3 do 20 bara, a izrauju se od keramike.

Slika 8.1.20. Mlaznica upljega kuglastog mlaza

Tu mlaznicu karakterizira: uplji kuglasti mlaz s kutom prskanja 80, fina struktura
kapljica, tlano podruje 3 do 20 bara, a izrauju se od keramike.

183

Slika 8.1.21. ID zrana injektorska mlaznica

Prskalice opremljene injektorskim mlaznicama Lecher ID, IDN i IDK naroito se
prikladne za prihranu UAN-om (raspon tlaka 2 do 4 bara), jer oblikuju grube mjehuraste
kapljice, koje se u kontaktu usitne. Grube mjehuraste kapi smanjuju zanoenje pa su
prikladne za primjenu do brzine vjetra od 5 m/s (18 km/h) i radne brzine 10 km/h. U
jutarnjim satima, pa sve do oko 9 sati brzine vjetra (u poljima u nizini) su izmeu 0 m/s i 4
m/s, a najee oko 2 ili 3 m/s, to omoguava dobar i kvaliteta rad.

Slika 8.1.22. Visea crijeva na razmaku 25 cm koriste se za aplikaciju tekuega gnojiva.

184

Slika 8.1.23. Mlaznica s membranom (crveno) i oprugom: lijevo otvorena, desno zatvorena
Membranski protukapajui ventili sprjeavaju naknadno kapanje iz mlaznica
nakon iskljuenja. Kod takvih mlaznica mogue je precizno podesiti silu tlaenja opruge,
to nije mogue kod mlaznica opremljenih kuglicom.

Slika 8.1.24. Mogunosti koritenja razliitih mlaznica za prskanje redova, ispod lista u
redove, ispod lista cijele povrine, ispod lista s dvije mlaznice te ispod lista u redove.
Razlikujemo mlaznice uskog (25 - 65), normalnog (80 - 90) i irokokutnog
(110 - 120) mlaza te asimetrine mlaznice (na pr. OC-03).
Prskalice sa zranom potporom
Potpuno pokrivanje biljne mase zatitnim sredstvom uporabom konvencionalnih
prskalica s klasinim mlaznicama nije zadovoljavajue. Problem je rijeen koritenjem
prskalice sa turbinom (ventilatorom) kod kojih zrana struja razgre sklop i omoguava
dobro prodiranje kapljica pesticida do svih dijelova bilja. Glavna su obiljeja takvih
prskalica ugraena turbina, plastificirano crijevo s otvorima na donjoj strani i konusne
mlaznice postavljene na armaturi na razmak od 25 cm. Kapacitet turbine je 40000 do 62000
m3/sat, a brzina zraka je od 30 do 45 m/s.

185

Slika 8.1.25. Prskalica sa zranom potporom

Tehniku prskanja sa zranom potporom karakteriziraju tri glavna obiljeja: velika
koliina zraka, velika brzina zraka i sitne kapljice iz mlaznice s mlazom oblika upljega
stoca. Spoj triju obiljeja rezultira viestrukim dobicima:
-

manje kemije;
manje vode;
povrinski uinak vei do 50%;
vie dana za ostale radove;
prskanje u optimalnome terminu i
sigurna dobit.

Slika 8.1.26. Prskalica sa zranom potporom i prikaz prekrivenosti

kontaktne povrine kapima razliitoga promjera

186

Slika 8.1.27. Shema rada prskalice sa zranom potporom

Slika 8.1.28.a. Prskalica sa zranom potporom (TwinStream HARDI)

Slika 8.1.28.b. Kut istrujavanja unazad, kut = 0, kut istrujavanja naprijed (Hardi)

187

Poznati svjetski proizvoa prskalica Hardi na svojim prskalicama Twin Stream i

Twin Force ugradio je mehanizam za zakretanje mlaza zrane struje s obzirom na smjer
vjetra, ime je bitno optimizirao aplikaciju zatitnoga sredstva na biljkama.

Slika 8.1.29. Prikaz veliina kapljica na insektu

Slika 8.1.30.Veliina kapljica uporabom razliitih mlaznica (Hardi)

Standardna lepezasta mlaznica jednoliko raspodjeljuje kropivo, preporuljive za
optimalne uvjete prskanja (gore lijevo); lepezastom mlaznicom s posebnim dodatkom
manji je rizik odnoenja kapljica ili mogunost smanjenja doze kropiva (dolje lijevo);
zrana potpora s malim mlaznicama daje najbolje prekrivanje i bioloku efikasnost,
najbolja je kontrola gubitaka odnoenjem, najvei kapacitet (gore desno); uporabom injet
mlaznica ostvaruju se vee kapljice i dobra kontrola gubitaka odnoenjem, smanjeno
pokrivanje, kompromisna bioloka efikasnost, vei gubitak prema povrini (dolje desno).

188

Slika 8.1.31. Elektroniki ureaj izraunava isprskanu koliinu (l/min), pokazuje protok
(l/min), ukupnu koliinu u litrama, ukupno obraene povrine (ha); moe se koristiti kao
brzinomjer i kao kontrola drugih parametara kod drugih radova

Slika 8.1.32. Plastificirana test folija za brzu kontrolu pokrivenosti biljke

189

Slika 8.1.33. Spray scanner 2000 (Hardi)

Uz pomo elektronske opreme mogue je utvrditi koliinu i poprenu raspodjelu
otopine, te protok svake mlaznice zasebno. Ureaj je mobilan i vrlo lagano se sklapa i
rasklapa.

190

8.2 STROJEVI ZA MEHANIKU NJEGU USJEVA

MEUREDNI KULTIVATORI
Obradu tla izmeu redova biljaka nazivamo kultivacijom, a orue kojim se to
obavlja je meuredni kultivator. Kultivacija treba ispuniti sljedee agrotehnike zahtjeve:
-

razbijanjem pokorice (zakoreni povrinski sloj tla) osigurati razvoj biljaka;

podrezivanjem unititi korove izmeu redova;
rezanjem i prorahljivanjem povrinskog sloja prekinuti evaporaciju;
prorahliti tragove gaenja radnih strojeva u sjetvi i zatiti usjeva;
mineralno gnojivo, ako je potrebno, rasporediti prema normi na odreenu dubinu i
udaljenost od biljke.
ne otetiti biljke.

Slika 8.2.1. Meuredni kultivator s mogunou prihrane usjeva

Uz postavljene zahtjeve bitno je podesiti dubinu izvoenja kultivacije, ovisno o
tipu tla, vrsti i fazi razvoja biljaka te irinu zatitne zone. Iako se na nekim gospodarstvima
korovi unitavaju kemijskim mjerama, pravilna i pravodobna kultivacija ne bi se smjela
izostaviti. Dubina kultivacije ovisi o vlanosti, uzrastu i vrsti okopavina. Ona se treba
obaviti u dubinu oko 5 cm, nikako dublje od 8 do 10 cm. Vlana tla zahtijevaju dublju
meurednu obradu radi prozraivanja, a broj kultivacija ovisi o rastu biljke, zbijenosti,
stanju vlanosti i zakorovljenosti tla. Od meurednog kultivatora zahtjeva se sljedee:
-

lako i jednostavno prikljuenje o radni stroj (traktor);

dobru prohodnost, odnosno visoki klirens;
lako podeavanje na eljenu dubinu rada i meuredni razmak;
spajanje sekcija pomou paralelograma na okvir stroja, to e omoguiti dosljedno
kopiranje tla;
dobro podsijecanje i unitavanje korova izmeu redi;

191

neoteivanje nadzemnih i podzemnih dijelova biljaka i nezatrpavanje malih

biljica zemljom.

Slika 8.2.2. irina i dubina obrade tla u prvoj, drugoj i treoj kultivaciji

Slika 8.2.3. Moderni meuredni kultivator (Kulti Crop RAU)

Moderni meuredni kultivatori sastoje se od noseeg okvira s ureajem za
prikljuenje, radnih sekcija i ureaja za deponiranje mineralnih gnojiva. Kultivatorske
sekcije izvedene su tako da se na njih mogu postaviti razni oblici motiica s razliitim
meusobnim razmakom. Na nekim kultivatorima u sredini sekcije je jedna dvostrana
motiica oblika guje ili paje noge, a lijevo i desno od nje jednostrana ili postrana
motiica. Krajnje motiice izvedene su samo s jednom jednostranom motiicom. Meutim,
sekciju mogu initi tri iste dvostrane motiice prikljuene jedna iza druge na nosae sekcije.
Kultivatorske motiice oblika guje ili paje noge s malim kutom uspona dobro
podsijecaju korov, ali slabije rahle tlo. Univerzalna motiica podjednako dobro rahli i
podsijeca korov. Streliasta ili kopljasta motiica, radi male radne irine, dobro rahli tlo, ali
slabije podsijeca korov (Slika 8.2.6.).

192

Slika 8.2.4. Sekcije kultivatora s dvostranim motiicama i zatitnim tanjurima

ravnoga ili nazubljenoga oboda

U prvoj kultivaciji na kultivator se postavljaju zatitni diskovi sa cijelim ili

nazubljenim obodom, koji e sprijeiti zatrpavanje mladih biljica zemljom, pogotovo pri
veim radnim brzinama. Kultivatori opremljeni motiicama na elastinim nosaima
zahtijevaju brzinu rada 10 do 12 km/h, pri kojoj se ostvaruju potrebne vibracije radnoga
tijela.

Slika 8.2.5. Dijelovi sekcije kultivatora

1 dvostrana motiica, 2 jednostrana motiica, 3 ulaga mineralnoga gnojiva,
4 dvostrani navoj za podeavanje horizontalnosti na paralelogramu,
5 vodei kota za odravanja radne dubine
Meuredni kultivatori u standardnoj opremi posjeduju ureaj za dodavanje
umjetnih gnojiva. Mineralno gnojivo ulae se ulagaima 10 do 15 cm bono od reda usjeva
i do 10 cm u dubinu. Dubina kultivacije regulira se odnosom izmeu donje strane kotaa

193

sekcije i vrha motiice, s tim da treba raunati na mogue utonue kultivatora, pogotovo
na lakim tlima.

Slika 8.2.6. Kutovi uspona i rezanja motiica

1-dvostrana motiica oblika guje ili paje noge, 2-jednostrana (postrana),
3-univerzalna, 4-streliasta ili kopljasta motiica

Raspored motiica na sekciji i razvojna faza biljaka bitne su pri odreivanju

zatitne zone biljke i zatitne zone kotaa traktora. Zatitna zona biljke potrebni je
minimum prostora lijevo i desno od simetrale reda usjeva do ruba motiice. Ona je pri
kultivaciji repe od 4 do 10 cm, a 12 do 16 cm u suncokretu i kukuruzu. Zatitnu zonu
kotaa traktora ini prostor od unutranjeg i vanjskog ruba kotaa do simetrala usjeva. Ona
u kultivaciji repe iznosi najmanje 10 cm, suncokreta 16 cm i kukuruza 18 cm.

194

9. STROJEVI ZA SPREMANJE PROSUENE KRME

Pri spremanju zelene mase, sijena, sjenae ili silae lucernu treba kositi u fazi
pupanja, odnosno u poetku cvjetanja kada ima najvei sadraj bjelanevina. Na taj nain
poveava se broj otkosa u godini. Razmak izmeu posljednjeg i pretposljednjeg otkosa
treba biti 40-45 dana, kako bi lucerna nakupila dovoljno hranjivih tvari u korijenu i sigurno
prezimila. Takvim odnosom prema luceritu produava se vrijeme njegovoga koritenja.
Trave treba kositi u poetku vlatanja, to znai da prvu konju na zasijanim i dobro
gnojenim travnjacima treba obaviti ve krajem travnja ili najkasnije poetkom svibnja.

Slika 9.1. Tehnika modernoga spremanja krme strojevima Claas

Za konju trave, leguminoza i djetelinsko-travnih smjesa (DTS) koriste se dva

osnovna tipa strojeva: oscilirajue i rotacijske kosilice. Od njih se zahtjeva da udovolje
sljedeim zahtjevima:
- brza i nesmetana konja u svim uvjetima;
- isti rez i to manje oneienje krme zemljom;
- siguran rad na nagibima;
- kratko vrijeme pripreme stroja i lako odravanje;
- eksploatacijska pouzdanost stroja i rijetka pojava kvarova;
- visoke radne brzine;
- ostvarivi radni uinak i
- povoljna cijena nabave.
Oscilirajue kosilice reu stabljike na principu kara, a rotacijske ostvaruju rezanje
samo jednom otricom, s tim da je protusila sili rezanja ukorijenjena biljka. Postoje dva
osnovna tipa oscilirajuih kosilica:

195

9. 1 OSCILIRAJUA KOSILICA S PRSTIMA

Noevi imaju trapezasti oblik (irina baze je 76,2 mm), a kao protuploica slue
nepokretni prsti. Noevi savijaju zelenu biljku do prsta i u tom je poloaju odreu. Prema
tome, razmak izmeu prstiju ureaja za rezanje odreuje visinu konje. Prema ISO i DIN
standardima, postoje ureaji za visoki, srednji i niski rez. Visoki rez postie se razmakom
simetrala prstiju od 76,2 mm, srednji rez razmakom 50,8 mm i niski rez razmakom 38,1
mm. Kod svih triju navedenih konstrukcija hod noa je 76,2 mm. Da bi se ostvario isti rez,
srednja brzina noeva treba iznositi 2 do 3 m/s. Preporuena brzina kretanja kosilice treba
biti do 8 km/h. Pri veim brzinama kvaliteta konje opada pa na polju ostaju nepokoena
mjesta.

Slika 9.2. Razmaci prstiju oscilirajue kosilice

a visoki rez, b srednji rez, c niski rez

Slika 9.3. Oscilirajua kosilica u radnom poloaju lijevo (Gaspardo)

i transportnom desno (BCS)
U nedostatke takvih izvedbi kosilica ubrajaju se ea zaguenja, ograniena im je
radna brzina, manji radni uinak i posebno osjetljivost na neravnine. U dobre strane treba
navesti: vrlo su lagane i zahtjevaju malu pogonsku snagu - 2 kW/m zahvata.

196

9. 2 KOSILICE S DVA OSCILIRAJUA NOA

Kao protuno slui drugi no koji se giba u suprotnome smjeru. Na taj nain
smanjuju se mrtve toke pa su zaguenja bitno smanjena. Zbog suprotnoga gibanja
oscilirajuih noeva ponitavaju se sile rezanja na otricama noeva te je rad tih kosilica
vrlo miran i tih. Srednja linearna brzina otrice noa iznosi 2,5 do 3,5 m/s, no potrebna
snaga za pogon im je neto vea i iznosi 2,5 kW/m zahvata.

Slika 9.4. Kosilica s dva oscilirajua noa (Rasant Aebi)

9. 3 ROTACIJSKE KOSILICE
Rotacijske kosilice najee se izrauju u dvije izvedbe: s bubnjem (s gornjim
pogonom) i s tanjurima (s donjim pogonom). Rotirajui tanjuri ili bubnjevi rade bez
protureuih ploica, a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noeva 60 - 80 m/s. Prva
izvedba ima dva ili vie bubnjeva koji rotiraju oko vertikalne osi. U donjem dijelu bubnja
privreni su noevi koji rotiraju zajedno s bubnjem. Visina konje podeava se
meusobnim razmakom klizne ploe i noeva. U odnosu na oscilirajue kosilice manje su
osjetljive na zastoje u radu zbog kamenja i drugih prepreka. Vea masa kosilice omoguuje
samo prednje i stranje prikljuenje na traktor. Novije izvedbe zahtjevaju pogonsku snagu
od min. 7 kW/m radnog zahvata.
Rotacijske kosilice s tanjurima posjeduju rotirajue ploe s noevima, a pogon
dobivaju preko zupanikoga prijenosa smjetenog u noseem kuitu ispod tanjura. Nema
zaguenja i dobro reu kod brzina od 12 km/h, imaju manju masu pa novije izvedbe trae
pogonsku snagu od min. 6 kW/m radnog zahvata. Kod obje izvedbe zbog velike obodne
brzine bubnjeva/tanjura s noevima postoji opasnost od odbaenoga kamenja pa kosilice
moraju imati odgovarajuu zatitu.

197

Slika 9.5. Prednja noena rotacijska kosilica s bubnjevima (Claas)

Slika 9.6. Stranja noena rotacijska kosilica s tanjurima (Pttinger)

Slika 9.7. Agregatiranje traktora s diskosnim kosilicama (Pttinger)

198

Konja livade s prednjom i jednom ili dvije bone kose omoguava veliki uinak.
Je li to vano? Da, jer se spremanje sijena, posebice lucerne, treba obaviti u kratkome
vremenskome roku, kako ne bi pokislo. Ukoliko sijeno jedanput pokisne, gubitak hraniva je
od 5 do 10%.
9. 4 GNJEILICE (KONDICIONERI)
Gnjeilice s valjcima i lomilice s prstima za mehaniko tretiranje pokoenih
biljaka koriste se za prisilno istiskivanje kapilarne vode iz unutranjosti biljke na povrinu i
na taj nain ubrzava suenje. Za taj posao koriste se gnjeilice s glatkim ili rebrastim
valjcima, odnosno lomilice s metalnim prstima ili prstima od sintetikoga materijala. Takvi
ureaji upotrebljavaju se u agregatu s kosilicom. Obodna brzina valjaka treba biti vea od
linearne brzine kretanja kose, kako bi se sprijeilo zaguenje i da se zgnjeena masa odbaci
iza kombiniranog agregata i djelomino rairi. Uporaba kombiniranih strojeva za konju,
kosilica + gnjeilica ili lomilica u jednome prohodu zahtjeva dodatno najmanje 10 do 15
kW snage motora vie u odnosu na koritenja samo kosilice. Glavne prednosti uporabe
navedenih strojeva:
-

u usporedbi s uobiajenim postupcima, skrauje se vrijeme suenja u polju za

30% i vie;
smanjuju se gubici truenja lia;
bolje se sauva hranidbena vrijednost i prirodna boja krme,

Slika 9.8. Rotacijska kosilica s gnjeilicama s valjcima

Slika 9.9.a. Princip rada kondicionera (lomilice) s prstima na rotacijskoj kosilici

199

Slika 9.9.b. Rotacijska kosilica + lomilica s metalnim prstima (lijevo)

i od sintetikoga materijala (desno)

Slika 9.10. Utjecaj lomilice i gnjeilice (kondicioneri) na proces suenja krme u polju
Koritenjem kosilice s kondicionerom ubrzava se suenje krme u polju pa se u
ranim veernjim satima (oko 17 h) dobiva oko 48% suhe mase, a konjom bez kondicionera
dobiva se oko 32% suhe mase.
9. 5 STROJEVI ZA SUENJE I SKUPLJANJE KRME U POLJU
U postupku suenja i spremanja sijena u polju neophodno je odabrati prikljuke
koji e za odreene klimate voluminoznu krmu najbre prosuiti i sa to manje gubitka
hranjiva istu uskladititi. Najjeftinije je ako se krma sui u polju do skladine vlage (1820%), ali takvu metodu spremanja lucerne mogu pratiti veliki gubici. U povoljnim uvjetima
gubitak hranjivih tvari moe biti do 19%, a u nepovoljnim do 63%. Od ukupnih gubitaka
hranjivih tvari najizraeniji gubitak od 5 do 40% nastaje mrvljenjem i otpadanjem lia. Taj
je gubitak posljedica rada strojeva pri okretanju i prigrtanju lucerne u polju i nazoan je od
trenutka kada sijeno sadri manje od 35-40% vode pa sve dok se u krmi sadraj vlage snizi

200

ispod 20%. Za rairivanje, natresanje i okretanje pokoene mase upotrebljavaju se grablje

koje se nazivaju natresai i okretai sijena.
Rotacijski okreta-rastresa ima dva ili vie rotora sa zupcima, odnosno vilama
koje se u parovima okreu u suprotnim smjerovima, pogon dobiva od prikljunog vratila
(PV) traktora. Rotori sa zupcima nagnuti su naprijed pa se krma vrlo kratko povlai po tlu i
odmah zatim odbacuje unazad. Ako se krmu eli rastresti kut nagiba rotora treba biti manji,
i suprotno, vei pri okretanju mase. Svaki rotor podupire pneumatski kota, a
prilagoavanje podlozi omoguuje zglobni okvir.

Slika 9.11. Rotacijski okreta-rastresa (SIP)

Slika 9.12. Rotacijski okreta-prigrta (Deutz Fahr)

Rotacijski okreta-prigrta s elastinim zupcima (prstima) s pogonom od PV
traktora kvalitetno obavlja operacije rastresanja, okretanja i prigrtanja krme.

201

Slika 9.13. Prigrtanje provenute mase u zboj s rotacijskim grabljama

koje mogu obavljati samo na slici prikazanu operaciju (Claas)
Grablje s beskrajnom trakom i prstima imaju dva remena od gume ili sintetikoga
materijala koji rotiraju popreno u odnosu na smjer rada. Poloaj potpornih kotaa grablji
omoguava okretanje i rastresanje mase, a s bono smjetenom zavjesom vri se prigrtanje i
ostvaruje se rahli i dobro oblikovani zboj (Slika 9.14.). Ogranien radni zahvat i brzina
manjkavosti su tih grablji.

Slika 9.14. Grablje s beskrajnom trakom s elastinim zupcima (prstima)

Zvjezdaste (tzv. sunce) grablje imaju koso postavljene zvjezdaste kotae sa
zupcima, koji se okreu zahvaljujui djelovanju rezultante sila pri kretanju agregata i
pomicanja sijena u odnosu na tlo. Znai, zvijezde s elastinim prstima ostvaruju neposredni
pogon od tla, a ne od PV traktora. O promjeni kuta zvijezda u odnosu na smjer rada ovisi
nain rada grablji. Kada je kut manji, grabljama se sijeno rastresa i preokree, a ako je vei,
tada se krma skuplja u zbojeve. Te se grablje koriste uglavnom za prigrtanje potpuno
razastrtoga sijena.

202

Slika 9.15. Noene zvjezdaste grablje

9. 6 PREE
Preama se u jednom prohodu sijeno skuplja i prea u bale koje se prebacuju u
transportne prikolice ili ostaju u polju. U odnosu na rasutu krmu, sijeno u balama pogodnije
je za manipulaciju i zauzima manji prostor. Najee se koriste visokotlane pree za male i
velike etvrtaste bale te pree (rotobaleri) za valjaste bale.
9.6.1 Pree za etvrtaste bale
Pree za male etvrtaste bale slue za preanje krme u praktine male bale, koje se
pretovaruju, preteno runo ili rjee utovaruju u prikolicu utovaraima razliitih izvedbi.
Najee dimenzije malih bala su 50 cm (irina), 30-35 cm (visina) i 50-100 cm (duina).
Krmnu masu zahvaa i die pick-up ureaj s bubnjem, dodaje transportnom ureaju u
poprenome kanalu iz kojeg masa odlazi u uzduni kanal za preanje, oblikovanje i vezanje
bale.

Slika 9.16. Visokotlana prea za male etvrtaste bale (John Deere)

203

Na velikim gospodarstvima klasine visokotlane pree za male bale zamijenile su

velike vuene pree u kojima se oblikuju bale, ije su dimenzije usklaene s dimenzijama
transportnoga sredstva. irina i visina bala kod nekih su prea iste (80 x 80 cm), a kod
drugih razliite (120 x 70 cm). Duina bala moe biti od 60 cm (za sjenau) do 220-240 cm
(za slamu). Kod takvih prea preanje je u pravcu rada, a vezanje bala obavljaju etiri ili
est vezaa.

Slika 9.17. Preanje slame preom za velike etvrtaste bale (Greenland/Vicon)

Slika 9.18. Ubacivanje malih etvrtastih bala (Deutz Fahr)

204

9.6.2 Pree za valjaste bale

Stroj je namjenjen za preanje trava, sijena i slame u valjaste bale. Pree za
valjaste bale ili rotobaleri rade po naelu namotavanja i istovremenoga preanja krme u
okomitome smjeru. Skupljaki ili pick-up ureaj podie krmu s tla i uvodi je u tlanu
komoru pree.
U primjeni su dvije izvedbe:
-

s elastinom tlanom komorom i

s tlanom komorom stalnog oblika.

Kod prve izvedbe pick-up uvodi krmu izravno do rotirajuih tlanih traka, koje se
s poveanjem mase ire i tvore sve veu tlanu komoru. Tako formiranu balu karakterizira
jednolina gustoa. Mogue je mijenjati konani promjer bale.
U prei s komorom stalnog oblika ista od poetka namatanja bale zadrava
dimenzije gotove bale. Konani promjer bale nije mogue mijenjati, a zbijenost, odnosno
gustoa bale poveava se kako se komora puni. Takvim nainom rada nastaje mekana i lako
prozrana jezgra s vrlo gustim i zbijenim vanjskim platem, koji balu titi od oborina.
Kontrola zbijenosti oitava se na ugraenome manometru.
Zbog rotirajuega naina rada, pree za valjaste bale imaju vrlo veliki kapacitet
uvlaenja krmne mase, koje se prekida samo za vrijeme vezanja (omatanja) bale. Naime,
stroj se zaustavlja, rotira samo bala i u vremenu od oko 1 minute bala e biti 12-15 puta
omotana vezivom. Na nekim preama bale se omotavaju 2,5 puta s mreastom folijom.

Slika 9.19. Shema rada pree za valjaste bale s elastinom komorom

(lijevo - Claas, desno - Vicon)

205

Slika 9.20. Prea za valjaste bale s elastinom komorom (John Deere)

Prea se sastoji od sakupljakog (pick-up) ureaja maloga promjera, koji oprunim
zupcima skuplja biljnu masu s tla i ubacuje je u kratki transportni kanal. U njemu mogu biti
noevi za usitnjavanje biljne mase koja zatim ulazi u tlanu komoru. Prednji dio komore
opremljen je profiliranim valjcima, a na stranjem dijelu stroja pomina su vrata. Kada je
bala oblikovana i omotana pomina vrata se podiu i bala iz radne komore pada na tlo.
Ukoliko se dogodi zaepljenje u radu, kod nekih prea mogue je ukljuiti potpuno
suprotno okretanje sekcija noeva (ako ih ima) i za nekoliko sekundi nastaviti s radom.
Kod nekih prea svaki je no pojedinano osiguran oprugom i u sluaju nailaska na strani
predmet jednostavno se uvlai u kuite. Vezanje bale moe se izvesti vezivom ili mrenom
folijom, koja poveava zatitu bale za oko 15%, budui da mrea prelazi preko rubova bale.
U dananje moderno izvedene pree stane i do est rola veziva i dvije do tri role mree.
Promjer bale i vezanje lako se mogu podeavati i kontrolirati iz kabine traktora.
Poznati proizvoai prea za valjkaste bale na svoje pree ugrauju elektronske
ureaje kojima osiguravaju potpuni nadzor nad preanjem, a na velikom LCD zaslonu
dobiva se jasna i pregledna slika o formiranju bale.

206

Slika 9.21. Prea za valjaste bale s tlanom komorom stalnog oblika (Claas)

Slika 9.22. Shema rada pree za valjaste bale (Sipma)

Slika 9.23. Valjaste bale od slame, sijena i sjenae

207

Slika 9.24. Valjasta bala omotana mreastom folijom (Fendt)

Slika 9.25. Vezivo i mrena folija

Slika 9.26. Monitor

208

A ukljuenje/iskljuenje rada noeva i ukljuenje funkcije povrata mase

B vezanje bala vezivom ili mreom, podeavanje broja namotaja, runo podeavanje
ciklusa vezanja. Postupak vezanja u potpunosti se kontrolira iz kabine.
C Komforan LCD pokaziva za nadgledanje formiranja bala i njihovo ispravno
oblikovanje
D Radni pokazivai (zbijenosti i veliina bale, poetka vezanja, izbacivanja bale,
otvorenosti vrata pree, iskljuenosti MaxiCut noeva, greke pri vezanju, brojaa
bala).

9. 7 VENTILATORSKA SUARA
Najrairenija i najjeftinija je metoda viednevnoga suenja lucerne, djeteline i
travno-djetelinskih smjesa u polju do skladine vlage od 18-20%. Uspjenost suenja
prvenstveno ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Ako polusuho sijeno lucerne
jednom ili dvaput pokisne, javljaju se visoki gubici lia i hranjivih tvari, a zbog dodatnih
okretanja i prigrtanja sijena troi se i vea koliina goriva.
Dosuivanje provenute krme provjetravanjem u ventilatorskoj suari postupak je u
kojem se koristi prirodni ili predgrijani zrak. Ako se dosuuje sijeno s 30 - 35% vlage,
prirodni zrak se indirektnim nainom zagrijava za 5- 12C i zatim upuhava u kanal suare.
Profilirani etvrtasti kanal od drveta podignut 15 30 cm od tla krai je za oko 1 1,5 m od
suare. Obostrano bono od kanala postavljaju se drvene reetke, koje su, takoer,
podignute od tla. Na elu suare nalazi se zid u kojem je aksijalni, rjee radijalni ventilator.
U ventilatorskim suarama uglavnom se dosuuje lucerna u balama, vrlo rijetko rinfuza.

Slika 9.27. Ventilatorska suara s aksijalnim ventilatorom u zidu i pokretnim

termogenom (Schwarting) za zagrijavanje prirodnoga zraka

209

9. 8 SJENOTORANJ
Samoutovarna prikolica nezaobilazan je stroj pri spremanju lucerne u vertikalnoj
suari ili sjenotornju. Ispred prednjega kraja jednoosovinske samoutovarne prikolice
smjeten je skupljaki ureaj, koji skuplja i podie provenutu krmu iz zboja i usmjeruje
prema ureaju za prijenos krme, a taj otprema u utovarni prostor. Unutar transportnoga
kanala moe biti postavljen ureaj za rezanje krme. Ukljuenjem lananoga transportera na
dnu utovarnoga prostora mogue je nagomilanu krmu potisnuti prema stranjoj strani
prikolice i obaviti njeno pranjenje.

Slika 9.28. Rotacijska kosilica i samoutovarna prikolica

Ako postoji potreba za svjeom krmom na prednji hidralini podizni ureaj
traktora prikljuuje se kosilica pa e pick-up ureaj u tome sluaju podizati zelenu, umjesto
provenutu krmu.

Slika 9.29. Sjenotoranj ili vertikalna suara za sijeno (Schwarting)

210

Punjenje sjenotornja obavlja se pomou pneumatskoga transportera. Sijeno se

krunim raspodjeljivaem ravnomjerno rasporeuje oko centralnoga stupa, koji die valjak
istovremeno s punjenjem suare i na taj nain oblikuje upljinu za prolaz zagrijanoga zraka
u postupku suenja, odnosno za provjetravanje krme prirodnim zrakom (a). Pri suenju
vlanijega sijena u sjenotornju se koristi odgovarajui termogen, u kojem sagorijeva lako
plinsko ulje, pri emu se dobiva zrak topline 60 - 70C. Zagrijani zrak se zatim mijea s
okolnim zrakom, kako bi se dobio zrak manje topline (oko 35C), upuhava u sjenotoranj u
kojem na sebe vee vlagu u plinovitome stanju i izlazi kroz perforirano oploje iz suare
(b). Ureaj za pranjenje ravnomjerno grabi sijeno s gornje povrine i baca ga u centralnu
upljinu (c). Na dnu upljine moe se montirati transporter ili, umjesto njega, odgovarajue
transportno sredstvo.
Sjenotoranj visine 12,75 m i promjera 10 m ima zapreminu od 1000 m3, odnosno u
njega stane oko 14 vagona sijena. Suenje sa zagrijanim zrakom preporua se kada je
relativna zraka vea od 70%, a trokovi suenja neto su vii od trokova kada se sui
prirodnim zrakom.
9. 9 SUENJE VALJASTIH BALA
Suenje valjastih bala u postrojenju Clim.Air.50 novijeg je datuma i gotovo je
nepoznato u Hrvatskoj. Postrojenje ine tzv. moduli za 8 bala, sustav kanala za prolaz zraka
i termogen. Vrlo uinkovito suenje sloenih valjastih bala osigurava se prolaskom
prirodnog ili zagrijanoga zraka kroz jedan vertikalni centralni kanal te po jednog donjeg i
gornjeg kanala. Suenje bala sijena s vlagom 25 do 30 % obavlja se u kratkome vremenu i s
minimalnim utrokom energije. Ako krmna masa ima vlagu 35 do 40 %, suenje traje 20 do
30 sati, a ukoliko se u modulu dosuuje krma s visokom vlagom od 45 do 50 % suenje
traje 48 i vie sati. Osuena masa sadri veliki udjel lista, ima visoki sadraj proteina i nema
pljesni.
Za suenje 8 valjastih bala u jednome modulu pri temparaturi prirodnoga zraka od 15C
koristi se ventilator kapaciteta 12.800 m3/h, elektromotor snage 5 kW i termogen koji
proizvodi oko 17.200 kJ/h (72.000 kcal/h). Pri uporabi simetrinoga postrojenja, u kojem je
termogen izmeu dva modula, za suenje napr. 16 bala ugraeni ventilator ima kapacitet
25.600 m3/h, elektromotor snagu 11 kW, a termogen proizvodi 34.400 kJ/h (144.000
kcal/h).

211

Slika 9.30. Dosuivanje valjastih bala prirodnim i zagrijanim zrakom (Clim.Air)

Slika 9.31. Tehniki sustav za suenje valjastih bala (Clim.Air)

Slika 9.32. Shema cirkulacije zraka za suenje valjastih bala (Clim.Air)

212

ClimAir sustav suenja s dvostrukim protokom zraka karakterizira:

- brza montaa ureaja;
- obavljanje konje kada zelena masa sadri najviu proteinsku vrijednost;
- smanjen broj radnih operacija manji gubitak lisne mase;
- baliranje zelene krme s vlagom 45-55%;
- dosuivanjem krme na vlagu 12-15% izbjegava se razvoj gljivinih bolesti;
- spremanje krme neovisno o vremenskim uvjetima i manje izlaganje ultra violentnim
zrakama i
- velika neovisnost o vremenskim uvjetima i mogunost konje nakon dva preteito
sunana dana.
9. 10 DEHIDRACIJA LUCERNE
Spremanje lucerne u polupokretnom dehidratoru karakterizira izostavljanje faze
suenja u polju, znatan utroak energije (tekuega goriva) u dehidraciji i dobivanje
visokokvalitetnoga proizvoda oblika briketa ili brana vlanosti 12,5%. Proces spremanja
zapoinje radom samokretnoga krmnoga kombajna koji lucernu kosi, sjecka i ubacuje u
samoistovarnu prikolicu. Isjeckana krma odlae se u dozator iz kojeg odlazi u bubanj
suare. U rotirajuem bubnju na temparaturi od 700 do 1000C, lucerna gubi vlagu i izlazi
iz njega u obliku lucerninoga brana ili briketa, ukoliko prolazi kroz preu. Na potezu do
transportne prikolice dehidrirana masa prolazi kroz instrument za utvrenje trenutne vlage i
kosi transporter u kojem se dodatno hladi.

Slika 9.33. Polupokretni dehidrator (Claas)

213

Slika 9.34. Shema tehnikog sustava za dehidraciju

1 Samoutovarna prikolica,
2 spremnik za prihvat krme,
3 transporter na prednjem dijelu spremnika krme,
4 dozirni transporter,
5 punica za ulaganje krme u bubanj,
6 ventilator,
7 grija,
8 diesel motor,
9 komora mijeanja,
10 bubanj,
11 separator,
12 prea briketa,
13 vodilica briketa,
14 transporter/spremnik s ureajem za hlaenje briketa,
15 cisterna goriva lakoga plinskog ulja.
9. 11 SPREMANJE KRME U AG-BAG CRIJEVA
Spremanje lucerne, ali i cijele stabljike jema, smjese itarica i grahorica,
visokovlanoga zrna, npr. krmnoga jema, svih varijanti siliranja kukuruza-prekrupljenoga
zrna, prekrupljenoga klipa s komuinom, kukuruzne biljke koene ispod klipa te sjekane i
gnjeene prolaskom kroz silani kombajn, pivskoga tropa procijeeni repini rezanci i drugi
nusproizvodi prehrambene industrije mogu se uskladititi u fleksibilno crijevo uporabom
AG-BAG pree. Kapacitet punjenja crijeva preom G-7000 je preko 100 t/h pa se za dvije
smjene mogu napuniti npr. tri crijeva promjera 2,7 ili 3,0 m i neto duljine 70 m. Za
unoenje u obrok silaa je spremna ve za 20 dana, a moe se bez gubitaka uvati vie
godina.

214

Slika 9.35. Prea AG-BAG s vlastitim pogonskim motorom snage 426 kW (580 KS)

Slika 9.36. AG-BAG 6000 prea i crijevo promjera 2,44 m (8 stopa) napunjeno krmom.

215

Za pogon pree G6060 potrebna je snaga od 59 do 88 kW (80 - 120 KS), a 129 kW (175
KS) za G7000. Obje pree su premjestive i pogone se traktorom. Za polaganje AG-BAG
crijeva poeljna je betonska ili asfaltna podloga, ali nije neophodna.

Slika 9.37. AG-BAG prea G6060 i G7000

Prednosti tog naina spremanja krme:
-

manji utroak kapitala po toni silae i manji rizik ulaganja kapitala, jer je
krae vrijeme koritenja u usporedbi s vrstim objektima
visoki radni uinak i sigurnost ulaganja
visoka prilagodljivost s obzirom na proizvode koji se siliraju, mjesto siliranja i
vremenske uvjete kod punjenja i pranjenja
niski gubici kroz otklanjanje/iskljuivanje zraka odmah pri punjenju. Nema
bonih ni povrinskih gubitaka
mali gubici naknadnim vrenjem jer je mala povrina reza
pouzdano konzerviranje specijalnih proizvoda kao to su preani repini
rezanci, CCM (Corn-Cob mix = prekrupljeno zrno i oklasak kukuruza),
prekrupljeni klip kukuruza s komuinom
prikladno za pojedinana vea gospodarstva i za poduzetnike usluge
bezopasno za okolinu.

Navedene prednosti vrijede ukoliko se organizira dovoljno posla za taj postupak

spremanja silaa, a trajnost stroja moe biti oko 10 godina.

216

10. KRMNI-SILANI KOMBAJN

Krmni kombajn je centralni stroj u lancu spremanja sjeckane-usitnjene, tzv. kratke krme.
Naime, lanac spremanja sjeckane kratke krme je mogue u cijelosti mehanizirati od
skladitenja, izuzimanja i raspodjele mehaniki sjeckane-usitnjene krme, te je stoga i vrlo
proiren u praksi.
Tablica 10.1. Povoljna-potrebna duljina sjeke za postupak siliranja
(Izvor 28, Schn H. et al, 1998))
Vrsta usjeva

Provenuta trava (35%

H2O)
Kukuruz za silau

Teorijska
duljina sjeke
mm
6-9

Prosjena
duljina sjeke
mm
20-30

4-8

6-20

Prekrupa (oklasak,
2-4
<5
komuina, zrno)1 -LKS
Cijela biljka kukuruza
2-4
<5
GPS2
1
Lieschkolbenschrotsilage-LKS, CCM (Corn Cob Mix)
2
Ganzpflanzensilage-GPS, Whole Crop Silage, Integral Plant

Udio
dulje sjeke
<20%
>50 mm
0%
>40mm
-

Nain
pripreme

mehaniko
gnjeenje
zrna
bubanj s
noevima

KRMNI KOMBAJN S EGZAKTNOM DULJINOM SJEKE

Taj tip kombajna dominira tritem strojeva za spremanje sjeckane kratke krme jer prije
svega ispunjava osnovne tehnoloke zahtjeve:
egzaktna duljina sjeke (promjenjiva shodno zahtjevima tehnologije spremanja),
istoa krme izuzetno dobra,
visok kapacitet i uinak, 25 - 150 Mg h-1.
izvedbe shodno potrebama gospodarstva [noeni, vueni (manji kapacitet) i
samokretni (vei kapacitet)].
Princip rada egzaktnoga kombajna (Slika 10.1.) je sljedei: redni beraki ureaj privodi
stabljike s klipovima kukuruza za silau te ih prosljeuje do uvlane punice i dalje do
kombinacije uvlano-tlanih glatkih i zupastih valjaka. Valjci tu masu lome, stlauju i
otpremaju do sjekare. Sjekara dopremljenu masu sjecka na podeenu duljinu sjeke, a
potom isjeckana masa prolazi kroz ureaj za gnjeenje-drobljenje zrna. Nakon prolaza kroz
ureaj za gnjeenje zrna, isjeckanu masu prihvaa i prosljeuje prema provodnoj cijevi tzv.
ubrziva. Provodnom cijevi masa je zranom strujom koju stvara ubrziva transportirana u
prikolicu za sjeku. Ureaj za sjeckanje (sjekara) postoji u dvije izvedbe:

sjekara s noevima na kolu, tzv. aksijalna sjekara (masa ulazi u sjekaru

smjerom osi sjekare (Slika 10.2.),

217

sjekara s noevima na bubnju, tzv. radijalna sjekara (masa ulazi u sjekaru

smjerom polumjera-radijusa sjekare (Slika 10.3.)

Slika 10.1. Tok mase kroz krmni kombajn (Izvor 28, Schn H. et al, 1998),
Izvor 43, John Deere, Moline, Illinois, SAD)

Teorijsku duljinu sjeke moe se izraunati osnovom sljedeeg izraza:

lt =

v 60

[mm]

(1)

nm ns

v- brzina ulaza mase

nm- broj noeva sjekare
ns- frekvencija vrtnje sjekare

[m s-1]
[kom]
[min-1]

Teorijska duljina sjeke podesiva je u rasponu vrijednosti l t = 2-20 mm i to:

promjenom broja noeva,
promjenom frekvencije vrtnje sjekare,
promjenom brzine ulaza mase

218

Slika 10.2. Aksijalna sjekara

Slika 10.3. Radijalna sjekara
(Izvor 28, Schn H. et al, 1998))
Osnovni radni element aksijalne sjekare je elina ploa promjera = 700-1200 mm, na
koju je s prednje strane privreno 6-12 noeva, a na strani nasuprot noeva privrena su
lopatice-krilca koja stvaraju dodatnu zranu struju za transport sjeckane mase kroz
usmjerivaki kanal. Frekvencija vrtnje ploe je n= 550-1450 min-1.
Radijalnu sjekaru ini vodoravno postavljeni bubanj s noevima, promjera = 600-800
mm i irine = 540-900 mm. Na bubanj je privreno do 12 noeva duljine bubnja ili do
56 segmentiranih noeva. Frekvencija vrtnje bubnja je n= 800-1600 min-1. Tim tipom
sjekare moe se varirati duljina sjeke uz nepromijenjen kapacitet ili varirati kapacitet uz
nepromijenjenu duljinu sjeke.
Dananju generaciju krmnih kombajna s bubnjem karakteriziraju tri naina postavljanja
noeva (Slika 10.4.) i dva naina zatite od vrstih opstrukcija (prvenstveno kamenje) to
prikazuje Slika 10.5.

Slika 10.4. Nain postave noeva na radijalnu sjekaru

(Izvor 28, Schn H. et al, 1998))

219

Slika 10.5. Sustavi zatite sjekare od oteenja (Izvor 28, Schn H. et al, 1998))
Bubanj s koso postavljenim noevima- energetski tedljiv, dobra kvaliteta reza, lagana
izmjena noeva.
Bubanj s noevima u V- energetski tedljiv, dobra kvaliteta reza, jednakomjeran raspored
krme, manje postrano trenje o kuite.
Bubanj sa segmentiranim noevima- brza i lagana izmjena noeva, vei udio dulje
sjeke.
Standardna oprema svakoga krmnoga kombajna je i ureaj za zatitu sjekare od vrstih i
metalnih opstrukcija-predmeta (Slika 10.5). Na tritu su prisutne dvije izvedbe: mehanika
i elektronika.
Mehanika-manje opstrukcije zupci e uvlanih valjaka uhvatiti; opstrukcije veh
dimenzija mogu se zaglaviti i blokirati sustav dopreme krme; sigurnosni vijci-osigurai i
spojke tite sjekaru od oteenja; niska cijena.
Elektronika-u sakupljaki ureaj (pickup) ugraen je elektromagnetski detektor metala;
sve metalne opstrukcije detektira i odstranjuje; u stotinki sekunde iskljuuje sustav za
uvlaenje krme.
Ubiranje kukuruza za siliranje s visokim sadrajem suhe tvari ST > 40%, osim sjeckanja
stabljike i oklaska, iziskuje i gnjeenje-drobljenje zrna, zbog poboljanja postupka
spravljanja silae, odnosno njegove probavljivosti. Stoga se u kombajne s egzaktnom
duljinom sjeke ugrauju posebni ureaji za gnjeenje zrna (corn cracker, kernal processor,
unicracker) (Slika 10.6.). Kukuruz za silau s 28% suhe tvari nezgnjeena zrna mogu u
ishrani goveda mogu prouzroiti gubitke u raponu 50-200 ha-1. Kod siliranja cijele biljke
(GPS, WCS) isto je vrlo bitno osigurati dobro gnjeenje-drobljenje zrna i njihovo odvajanje
od klipova i dijelova stabljike. Slika 10.6. prikazuje etiri izvedbe sustava za gnjeenjeusitnjavanje zrna koji se ugrauju u dananju generaciju krmnih kombajna.

220

Slika 10.6. Sustavi drobljenja-gnjeenja zrna kukuruza za silau

(Izvor 28, Schn H. et al, 1998))

Narebrana ploa-kratka- ugrauje se u krmne kombajne manjega kapaciteta; krmni

kombajni velikoga kapaciteta opremljeni su tzv. narebranim podom-dnom; zrna kukuruz
taru se o rebra te kratke ploe; kod ploe s noevima elini eljasti nastavak pojaava
drobljenje zrna; tehniki manje zahtjevna kod niih snaga; do 30% ST zadovoljavajue
drobljenje.
Zupasti valjci - razmak valjaka podesiv u rasponu 0-25 mm; frekvencija vrtnje pojaava
efekt gnjeenja-drobljenja; dobar uin-efekt i pri visokome sadraju suhe tvari; visoka
cijena sustava (5000 7000 ) i energetski zahtjevi; standardna oprema krmnih kombajna
visokoga kapaciteta.
Valjci s nazubljenim ploama zrna gnjee i drobe nazubljene ploe na valjcima;
Ploa s 20-24 noa noevi bubnja u toj izvedbi imaju dvojaku funkciju 1. sjeckajuusitnjuju krmu i 2. trljaju-ribaju zrna o rebrasti pod kuita.
Univerzalni krmni kombajn namjenjen je ubiranju razliitih tipova krme (lucerna, silaa
cijelog usjeva-biljke, kukuruzna prekrupa-LKS, kukuruz za silau) pa, stoga, mora biti
opremljen i odgovarajuim etvenim ureajima-headerima. Dakle, hederi za univerzalni
krmni kombajn mogu biti sljedeih izvedbi (Slika 10.7.):
sakupljaki ili pickup, za pokoenu krmu iz zbojeva, radni zahvat Br = 2,1-4,5 m
etveni ureaj za nisku svjeu krmu s rotacijskim ili oscilacijskim noevima Br
=3,3 m
itni etveni ureaj za ubiranje cijele biljke (GPS) Br = 4,2 m

221

redni za kukuruz s rotacijskim ili oscilacijskim noevima Br = 4-8 redova (3,0-6,0

m)
kombinirani 2 reda ubiranje klipa-4 reda konja cijele biljke
redni za ubiranje klipa Br = 6 redova (4,5 m)
redni s ozubljenim rotorima Br = 3,0-6,0 m

Slika 10.7. Izvedbe etveno-berakih ureaja (Izvor 28, Schn H. et al, 1998))
Tablica 10.2. Tehniki podaci samokretnih krmnih kombajna najvie klase
(Izvor 15, uljat, M., Bari J. (1997), Izvor 3, Anonim. (1998-2008)
Opis
Model
Motor tip
-snaga
-zapremina
Transmisija
Heder
-kukuruz
-pickup
-cijela biljka
Uvl. kanal
-broj valjaka
Bubanj
-irina
-promjer
-broj noeva
-frek. reza

Mjera

kW/KS
dm3

Br.red.
mm
mm
mm
kom
mm
mm
kom
min-1

Claas

John Deere

Krone

Jaguar 980
MB2xOM460LA
611/830
2 x 12.8
Hidrostat.

7850LC
Cum.QSX15
508/690
15
Hidrostat.

Big X 1000
MB2xOM460LA
750/1020
2 x 12,8
Hidrostat.

New
Holland
FR 9090
Iv.V8vector
824/1121
20
Hidrostat.

6-8-10
3800

6-8-10
3000;4500

10-12-14
3000-3800

6-8-12
3788-5151

730
4

830
4

837
4

750
630
2x12; 2x18
14400; 21600

810
610
40-48-56

800
600
28-40
16800-24000

862
700
2x12-16
13600-

222

-duljina sjeke

mm

3-37

4,5-24; 3,5-17

2-10

6-26;5-22;419
1-30

Procesor zrna
Dimenzije
-tr. duljina
-duljina
-tr. irina
- visina
Masa
Cijena

mm
mm
mm
mm
mm
kg

18112
4-22

6480

6620

7600

6970

3000
5600
13180
359.527,00

3000-3450
6200
12960

3460
4000
14900
409.987,50

3000
3760
14669
358.772,00

0,5-10

MB-Mercedes-Benz, Cum.- Cummins, Iv.-Iveco

Univerzalni krmni kombajni proizvode se u sljedeim izvedbama (Slika 10.8.):

vueni (prikljuuje se o vunu poteznicu traktora i giba se bono od traktora, a

prikolica za sjeku se prikljuuje o kombajn). Ta izvedba neprikladna je zbog
slabe manevrabilnosti ( velika ukupna duljine agregata),
bono noeni (prikolica se prikljuuje o traktor),
stranji-noeni (prikljuuje se o trozglobnu poteznicu, a u radu se traktor kree
unatrag ili iziskuje posebnu izvedbu traktorskih komandi),
samokretni (strojevi snage motora Pe=200 - 620 kW).

Slika 10.8. Podjela i osnovni tehniki podaci krmnih kombajna s egzaktnom sjekom
(Izvor 28, Schn H. Et al (1998))

223

Utroak energije krmnoga kombajna zavisi o sljedeim imbenicima: vrsti usjeva i fazama
zriobe, odnosno sadraju suhe tvari (%ST), duljini sjeke-reza, naotrenosti noeva
sjekare, razmaku izmeu noeva i protunoeva. Uobiajena duljina sjeke za razliite
usjeve su: kukuruz i ozime itarice l= 6-9 mm, ljulj i ostale trave l= 20-30 mm - silaa i
sjenaa; lucerna l= 40-50 mm dehidracija. Ukoliko su noevi sjekare u dobrom stanjunaotreni, utroak energije je u rasponu c = 2,0-3,0 kWh Mg-1, to prvenstveno zavisi o
usjevu i duljini sjeke. Zbirno uzevi, radni kapacitet krmnoga kombajna s egzaktnom
duljinom sjeke primarno je zavisan o raspoloivoj snazi ugraenoga motora. Stoga se za
ubiranje kukuruza za silau jednorednim (1) i dvorednim (2) noenim krmnim kombajnom
moe raunati na kapacitet do 30 Mg h-1, za dvo-tro redni(2-3) vueni i noeni mogue je
raunati na kapacitet 35-45 Mg h-1, a 4-6-8 redni samokretni krmni kombajn moe ostvariti
kapacitet i do 140 Mg h-1. Dakle, kapacitet krmnoga kombajna mogue je grubo
izraunati osnovom raspoloive snage motora kombajna ili traktora za vuenu i noenu
izvedbu na sljedei nain:

P c
[Mg h-1]
k= e
c
e

(2)

gdje je:
k- kapacitet kombajna [ t h-1]
Pe- raspoloiva snaga motora [kW]
c- koeficijent iskoritenja snage 0,6-0,7
ce- koeficijent energetske uinkovitosti [kW h Mg-1]
(Izvor 14, CIGR HANDBOOK (1999))
Naposljetku valja napomenuti da je ta raunica valjana samo uz raspon brzine kretanja
vr = 7-8 km h-1 za kombajne s frontalnim hederom, vr = 6-7 km h-1 za kombajne sa
sakupljakim (Pick-up) hederom i vr = 6-7 km h-1 za kombajne s rednim hederom.

Slika 10.9. Kapacitet krmnoga kombajna u zavisnosti o pogonskoj snazi

(Izvor 28, Schn H. et al, 1998))

224

11. UNIVERZALNI ITNI KOMBAJN

itni kombajn (combine prema amerikom nazivu, combine harvester kau
Englezi, Mhfrescher u Njemakoj, moissonneuse-betteuse u Francuskoj i zernovoj
kombajnun u ruskom jeziku) je kombinirani (sloeni) stroj koji istovremeno anje, vri i
isti itarice u jednome prohodu. Prvi samokretni kombajn u svijetu proizveden je 1886. i
koriten je na farmi G. S. Bery (SAD). Kombajn je pogonio parni stroj, a gorivo je bila
slama. Zahvat kose bio je 6,7 m. Godine 1954. itni kombajn adaptiran je za berbu i
runjenje kukuruza.

Slika 11.1. Prvi samokretni kombajn u svijetu (SAD)

Tvornica poljoprivrednih strojeva Claas (Njemaka) 1931. godine zapoela je, a
1933. godine prikazala svoja tri prototipa kombajna. Takva pretea kombajna sastojala se
od vezaice s vitlom velikoga promjera i vralice. Sastavljeni stroj kombajn vukao je i
istovremeno davao pogon traktor snage motora 33 kW (45 KS).

225

Slika 11.2. Prototip vuenoga kombajna (Claas)

Slika 11.3. Shematski prikaz prototipa kombajna (Claas)

Izvedba prototipa kombajna sastojala se od kose i vralice, koje je vukao i davao
pogon traktor snage motora 33 kW (45 KS). S platforme kose, zahvata 2,1, m itna je masa
odlazila na vridbu, koja se sastojala od bubnja i podbubnja. Promjer bubnja iznosio je 450
mm i imao je 6 letava. Nakon dva ienja na sitima zrno je uvreavano, a slama se vezala i
odlagala s lijeve strane stroja na tlo. Duina toga prototipa kombajna iznosila je 4,2 m, a
ukupna irina 5,3 m (vralica 3,2 m + 2,1 m kosa). Masa stroja iznosila je 2400 kg. etvu je
obavljalo dvoje ljudi: jedan ovjek na traktoru i jedan na vralici, te jedan mlai ovjek koji
je sluio kao ispomo.

226

U Hrvatskoj je 1984. godine po licenci Deutz-Fahr zapoela proizvodnja kombajna

u tvornici poljoprivrednih strojeva upanja. Godine 2005. domau tvornicu kombajna u
upanji preuzima korporacija SAME Deutz Fahr Group i postaje njen veinski vlasnik.
U drugoj polovici 20.st. itni se kombajn razvija u univerzalni, koji anje ili bere i
vri, osim strnih itarica, i sve uljarice, kukuruz, sjeme trava, mahunjae i dr. Danas sve
strojeve koji su razvijeni na konceptu univerzalnoga itnoga kombajna moemo
sistematizirati u slijedee grupe:
- itni kombajn opremljen za etvu strnih itarica,
- itni kombajn adaptiran (prilagoen) za berbu i runjenje merkantilnoga
kukuruza ili za berbu i pripremu mjeavine zrna i oklaska kukuruza (CCM =
Corb Cob Mix),
- itni kombajn adaptiran za etvu uljarica (uljane repice, suncokreta, soje i dr.),
- samokretni kombajn bera-komua klipa kukuruza te prilagoena izvedba za
berbu klipova kukuruza eerca,
- silani kombajn za konju, sjeckanje i utovar stone krme,
- samokretni stroj za skupljanje i peletiranje sijena ili slame u polju,
- kombajn za repu (rezanje lia i glava, vaenje, ienje i utovar korjena),
- kombajn za krumpir,
- kombajn za vaenje i ienje povra,
- kombajn za groe.
U razdoblju od 1985. do 1996. godine razvijeni su i prikazani kombajni John
Deere serija 9000 (modeli i WTS, i CTS, i STS) Deutz-Fahr serije Topliner, Claas Mega
218, John Deere Z serije, Claas Lexion 480 s tri poprena i dva uzduna bubnja
(propusna mo 19,4 kg/s itne mase) te John Deere CTS s dva poprena i dva uzduna
bubnja.
Danas se etva penice i ostalih itarica kod nas obavlja u jednoj fazi, za razliku od
mogue viefazne etve, kada se taj posao obavlja s najmanje dva stroja u neto duem
vremenskom razdoblju, uz nekoliko runih operacija.
Penica dozrijeva uglavnom jednakomjerno, a samoosipanje je sortna osobina.
Ra, takoer, dozrijeva jednolino, ali ima jae izraeno samoosipanje. Jeam dozrijeva
jednakomjerno, sklon je samoosipanju i lomu klasnoga vretena. Zob dozrijeva nejednolino
i meu itaricama najvie je sklona samoosipanju.

11. 1. Sustavi vridbe

Prema nainu izdvajanja zrna, razlikujemo tri sustava vridbe:
- tangencijalni,
- aksijalni i
- tangencijalno-aksijalni.
Kod tangencijalnoga sustava vridbe usjev se u tankome sloju dovodi izmeu
bubnja i podbubnja. Izdvajanje zrna obavlja se na temelju udarnog optereenja i sile trenja
nastale zbog vee obodne brzine letava bubnja od brzine itne mase. U vridbenom ureaju,
ovisno o veliini kuta obuhvaanja oblovine-podbubnja, povrini oblovine-podbubnja,
obodnoj brzini bubnja, stanju usjeva (sadraj vode u zrnu i slami, zakorovljenost, omjer

227

zrno-slama) i klimatskim uvjetima tijekom etve odvoji-ovri se i propadne kroz oblovinu

cca. 75 - 90% zrna. Preostala zrna izdvajaju se na slamotresu, koji protresa i transportira
itnu masu. Taj sustav vridbe ima neke prednosti:
- vrlo njeno tretiranje slame,
- smanjen udio kratke slame u pljevi,
- smanjen utroak snage,
- univerzalna primjena u svim vrstama ita,
- niska osjetljivost na varirajue uvjete etve,
- vrlo niski gubici (max 2%, od ega 1% na hederu i 1% na ostalim radnim
organima).

Slika 11.4. Shema kombajna s tangencijalnim sustavom vridbe i kaskadnim

slamotresima (gore) i sa centralnim odjeljivanjem zrna od slame (dolje)

Slika 11.5. Tangencijalni sustav vridbe s 8 bubnjeva i podbubnjeva za odvajanje (gore) i

tangencijalni sustav vridbe i centrifugalni odvaja s jednim rotorom s oblovinom (dolje)

228

Kod aksijalnoga sustava vridbe ulogu-funkciju vridbenog aparata i slamotresa

preuzima jedan ili dva rotora, potpuno okruena reetkastom oblovinom (oblovinapodbubanj-koara). Usjev se unutar ovog ureaja giba spiralnom putanjom izmeu rotora
(bubnja) i oblovine. Zbog manje obodne brzine bubnja sloj itne mase je deblji, razmak
izmeu bubnja i plata je vei nego kod tangencijalnoga sustava vridbe. Aksijalni
vridbeni ureaj manje oteuje zrna, jer se vridba-odvajanje zrna u veem dijelu obavlja
trenjem, a manje udarnim optereenjem letava bubnja. No, stoga ovaj sustav iziskuje veu
snagu, a i jae usitnjava slamu. Aksijalni kombajni vrlo su pogodni za etvu kukuruza i
soje, a dobro su se pokazali i kod etve ita u suhim uvjetima kod malog udjela slame.

Slika 11.6. Kombajn s jednim aksijalnim (gore) i s dva aksijalna bubnja (dolje)
Tangencijalno-aksijalni sustav vridbe bez slamotresa prvi su put prikazani kod
nas 1996. godine, i to s kombajnima Claas Lexion 480 i John Deere CTS. Ovi strojevi su
prvi puta obavljali etvu naih polja tek poetkom 21. stoljea.

Slika 11.7. Tangencijalno-aksijalni sustav vridbe bez slamotresa

(John Deere 9780i CTS)

229

Slika 11.8. Moderni kombajn opremljen CTS sustavom vridbe (John Deere)
Vralica kombajna CTS je kombinacija tangencijalnog i aksijalnog ureaja. Prvi
dio izvraja obavlja se na tangencijalnom bubnju promjera 66 cm s 10 letvi i frekvencijom
vrtnje n= 240-510 / 475-1030 o/min, odnosno obodnom brzinom vo= 8,3-17,6 / 16,4-35,6
m/s. Drugi dio izvraja i odvajanje od slame (separacija) odvija se u dva aksijalna cilindra u
kojima suprotno rotiraju ozubljeni rotori (Cilinder Tine Separator). Ekscentrian poloaj
rotora s lopaticama i zupcima unutar oblovine (Tine) smanjuje utroak energije, to nije
sluaj kod aksijalnih cilindara. Rotori (moduli) duljine l= 3,4 m obavljaju prihvat duge
slame, odvajanje zrna iz te duge slame i izbacivanje duge slame iz kombajna. Zupci na
rotoru osiguravaju masu rastresitom, ime se izbjegava njeno namotavanje i zbijanje.
Tvrtka John Deere je u Bruchsalu (Njemaka) 2004. godine prvi puta predstavila
novu seriju tzv. i generacije kombajna, odnosno kombajne s tzv. inteligentnim nainom
vridbe. Prikazana je serija 9000, modeli: WTS (tangencijalni bubanj 660/1400 mm ili
660/1670 mm + 5 ili 6 slamotresa + roto rastresa), CTS (tangencijalni bubanj 660/1400
mm + dva aksijalna rotora 454/502 mm, 3,4 m) i STS (aksijalni rotor 750/834 mm, 3130
mm vridba i odvajanje). Model iSTS je novo razvijeni kombajn za europske uvjete u
kojima su ponekad i teke i vlane etve. Vralicu ini jedan rotor, iji prednji dio izvlai
zrno iz klasa, a srednji i stranji dio odvajaju zrno od slame i pljeve. Iznimnost toga
kombajna je duljina rotora 3,13 m i promjer na prednjem dijelu 750 mm, a na stranjem
834 m, te snaga motora od 360 kW (493 KS) i spremnik zrna od 11.000 litara.
Svi kombajni nosili su oznaku i, to znai da je rije o inteligentnim
kombajnima. Jedinstvenim ih ini satelitska potpora automatskom upravljanju, koja
kombajn precizno vodi po polju, na bazi unaprijed zadanih pokazatelja visine gubitaka,
automatsko reguliranje protoka, dostatna snaga motora za stalno odravanje visokog uinka
i dr. Ugraeni novi i ureaji su:
- automatsko upravljanje,
- automatska regulacija protoka (pametna vridba),
- poveana snaga motora s rezervom pri pranjenju spremnika,
- nova transmisija s poveanim okretnim momentom,
- mjera vlage zrna sa zrakama; uzima uzorak zrna na ulazu u spremnik
svakih 10 sekundi,
- vanjske, nadzorne kamere s kolor monitorom u kabini za nadzor stranje
strane kombajna i
- automatska spojnica za prikljuenje prikolice etvenog ureaja.

230

Osim 7 navedenih ureaja, dodane su i slijedee nove i mogunosti:

-

egzaktno voenje ureaja za konju, koji ostvaruje isti rez i kod poleglog
usjeva,
podeavanje visine reza tijekom rada, to je idealno npr. kod etve graka i
gustih nagnutih itarica, ime se, u takvim uvjetima, poveava uinak do 30%,
pogon kose epiciklinim zupanicima osigurava ravno kretanje bez vibracija i
omoguava viu frekvenciju rezanja nego raniji teturajui pogon,
prsti kose potpuno obuhvaaju noeve pa nema zaguenja i rezanje je isto,
etveni se stol razvlai u tri pozicije, od 545 do 715 mm,
punica velikog promjera s prstima po cijelom zahvatu jami kontinuirani
protok mase, i
povrat mase u sluaju zaguenja sa 74 kW (100 KS), pri emu se i vitlo okree
u suprotnom smjeru. Moe se bre eti i u oteanim uvjetima, jer se zaguenje
otklanja brzo i bez fizikog angamana rukovatelja.

Slika 11.9. Kombajn sa sustavom vridbe CTS

11. 2. Izvedbe itnih kombajna
itni kombajni mogu se, s obzirom na razlike u izvedbi, sistematizirati prema:
pogonu i vui (samokretni s vlastitim motorom; vueni traktorom)
kapacitetu ili propusnoj moi
poloaju etvenog ureaja (eoni-frontalni i boni-lateralni )
poloaju motora (donji i gornji)
izvedbi vridbenog ureaja (tangencijalni i aksijalni)
izvedbi slamotresa (sekcijski-oscilacijski i rotacijski)
nainu prihvata ovrenoga zrna (sa sortir cilindrom i ureajem za uvreavanje; sa
spremnikom i ureajem za uvreavanje; sa spremnikom i ureajem za pranjenje)
h) izvedbi pogona kotaa (mehaniki; mehaniko-hidrauliki; hidrostatiki)

a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)

Vaniji tehniki podaci kombajna su oznaka kombajna, snaga motora, zahvat

etvenog ureaja, izvedba vridbenog ureaja, duljina (irina) i promjer bubnja, povrina i

231

kut obuhvata oblovine, izvedba separacijskih ureaja, povrina i broj sekcija slamotresa,
izvedba sustava ienja, povrina sita (reeta), volumen spremnika za zrno, masa
kombajna, propusnost (kg/s), specifina energetska opskrbljenost kombajna, izvedba
transmisije, sustav ureaja za kontrolu rada kombajna i dr.
Osim navedenoga, postoje i druge razlike u izvedbi, kao na primjer: za brdske
krajeve brdski kombajn; stariji kombajni nemaju ugraenu elektroniku opremu za praenje
procesa rada, a podeavanje je bilo mehaniko ili mehaniko-hidraulino. Nadalje, stariji
kombajni nisu imali kabinu, a mjesto rukovatelja nije odgovaralo ergonomskim zahtjevima.
11. 3. Osnovni sklopovi kombajna
itni kombajn sastoji se od nekoliko osnovnih sklopova, i to:
- etvenog ureaja (hedera),
- ureaja za vridbu,
- pogonskoga sustava,
- hidraulinoga sustava,
- sustava za kretanje i upravljanje i
- dodatnih pomonih ureaja.

Slika 11.10. Univerzalni itni kombajn

Osnovni sklopovi sastoje se od veeg ili manjeg broja dijelova, koji su
funkcionalno i tehniki vezani u jednu cjelinu. Zadatak radnih dijelova je da itnu masu
odreu ili otkinu, podignu, dopreme do vridbenog ureaja gdje se odvoji zrno od dijelova
koji nisu zrno, zatim na sustavu ienja oiste i konano prenesu u spremnik, a da dio itne
mase koja nije zrno odloe u otkos na polje ili usitne i ujednaeno raspodjele po polju.
11. 4. etveni ureaj
Dijelovi etvenog ureaja su korito-platforma s razdjeljivaima itne mase, greda
kose i kosa, vitlo (motovilo), dvosmjerna punica s uvlanim prstima na srednjem dijelu
punice, sredinji transporter itne mase, ureaji za pogon i podeavanje i podizai poleglih
stabljika. Postrani razdjeljivai razdvajaju stojei usjev, a uz pomo vitla dovedu zahvaeni

232

dio stabljika na gredu kose. Nakon rezanja, itna se masa odlae na korito-platformu, s
klasjem naprijed, gdje je prihvaa dvosmjerna punica. Punica zahvaa odrezanu itnu
masu s obje strane platforme, privodi je u sredinu na irinu uvlanoga kanala, te pomou
uvlanih prstiju predaje sredinjem-uvlanom transporteru koji itnu masu vodi u vridbeni
ureaj. Na kombajne se ugrauju evropska ili amerika izvedba razdjeljivaa. Ameriki
razdjeljivai su s donje strane zaobljeni (dobro za niske i stojee stabljike, a kod poleglih
stabljika vlati ne odvaja dobro) i europski, koji su u prednjem dijelu iljati zbog boljega
podizanja i razdvajanja stabljika.

Slika 11.11. etveni ureaj (heder) za strna ita

Greda kose i kosa sline su izvedbe kao i za standardne kosilice s visokim rezom.
Kada je potrebno rezati suhe stabljike, koriste se nazubljeni noevi, a kada u usjevu ima
dosta zelenoga korova ugrauju se glatke izvedbe.

Slika 11.12. Podizai stabljika, kosa s prstima i sabirna punica

s podesivim prstima
Vitlo ili motovilo je podesivo u vertikalnom (gore-dole) i horizontalnom smjeru
(naprijed-natrag). Ovo podeavanje se kod veih kombajna obavlja hidrauliki. Obodna

233

brzina podeava se ili izborom lananika, stupnjevito ili bezstupnjevito (ako je pogon
hidraulini ili elektrini, dakle hidromotorom ili remenskim varijatorom), i usklauje s
brzinom kretanja kombajna. Odravanje usklaenosti radne brzine kombajna i obodne
brzine vitla moe se automatizirati. Kod uspravnog-stojeeg usjeva letve vitla sa zupcima
moraju zahvaati stabljike ispod klasa oko 2/3 visine biljke. Kod poleglog i niskog usjeva
vitlo se postavlja vie naprijed, a kod visokog i stojeeg prema nazad. Pri etvi visoko
stojeeg usjeva zupci vitla trebaju stajati okomito ili sasvim malo nagnuti prema naprijed, a
kod polegloga zupci su nagnuti prema natrag, tako da podiu stabljike radi bolje konje.
Kod etve prezrelog usjeva uputno je skinuti ili limom prekriti zupce. Reim rada vitla
iskazan tzv. indexom vitla

v mo
je omjer obodne brzine vitla vmo i brzine kretanja
v

kombajna v i naelno treba biti = 1,25-1,50, odnosno brzina vitla treba biti 25-50% vea
od brzine kretanja kombajna.

Slika 11.13. etveni ureaj opremljen Laser Pilotom

Ureaj izvornog naziva Laser Pilot inovacija tvrtke Claas nagraena je zlatnom
medaljom 1999. godine na meunarodnoj izlobi poljoprivrednih strojeva i orua
Agritehnica (Njemaka). Laser Pilot je ureaj automatskog voenja etvenog ureaja
kombajna. Infracrveni laserski senzor na 14 metara ispred kose otkriva granicu usjeva na
osnovi razlike u boji, na temelju ega kombajn automatski vodi. Ugradnjom ovog ureaja
rukovatelj je manje optereen upravljanjem, to znai bolje nadziranje drugih radnih
operacija. Laser Pilot naroito je znaajan na kombajnima velikih zahvata. Transport
itne mase u koritu etvenog ureaja obavlja se pomou dvosmjerne sabirne punice, koja
pokoenu masu privodi prema sredini platforme-korita. Uvlani prsti, koji se nalaze na
sredini punice zahvaaju vlati i odbacuju ih prema sredinjem-prijemnom transporteru.

234

Prsti se na prednjoj strani izvlae iz omotaa punice i u tom poloaju zahvaaju itnu
masu, povlae ispod omotaa punice i dopremaju transporteru. U rijetkom usjevu ili
usjevu koji je sklon osipanju zrna broj okretaja punice treba smanjiti. Prema stanju usjeva
obavlja se podeavanje duljine prstiju uz pomo poluge za podeavanje. U etvi usjeva s
dugom slamom prsti na gornjem kraju su dulji, a na donjem vie uvueni u omota punice.
Kod rada u slabom usjevu prsti na donjem kraju trebaju biti vie izvueni radi boljega
zahvaanja vlati.
Udaljenost grede s kosom i dvosmjerne sabirne punice kod pojedinih kombajna
podesiv je za oko 10 cm. Tako se moe prilagoditi poloaj punice duljini itne mase.

1 Razdjeljiva
3 Podiza klasja
5 Uvlana punica
7 Vitlo
9 Podeavanje broja okretaja
11 Hidrauliki cilindar

2 Odbojnik
4 Greda s noevima
6 Kliza sa senzorom
8 Podeavanje visine vitla
10 Lanac s letvama
12 Tlana opruga

Slika 11.14. Shema etvenog ureaja (hedera)

Kosi transporter s beskonanim lanacem na kojeg su privrene metalne kutne

letvice itnu masu transportira donjom stranom do vraeg ureaja.
Podeavanje visine hedera obavlja kombajner sa svog sjedala, daljinski
upravljajui hidraulinim cilindrima. Heder se rastereuje ili pomou tlane opruge ili
preko hidraulikog spremnika tlaka. Na taj se nain heder malom teinom oslanja o tlo pa
se kod poleglog usjeva to oslanjanje moe svesti na podizae klasja. Usavrenije izvedbe
imaju samostalno-automatsko odravanje i voenje hedera po visini od tla (do visine cca 20
cm), ime se takoer rastereuje rukovatelj.

235

Slika 11.15. Plivajui poloaj hedera (gore lijevo) i stalna visina konje (dolje lijevo)
podeava se iz kabine kombajna viefunkcionalnom ruicom (desno)
U suvremenijih kombajna rukovatelj iz kabine s jednom ruicom obavlja brzu
promjenu visine konje (gore lijevo), kontrolira podizanje, sputanje i nagib hedera,
kontrolira dizanje i sputanje vitla te poloaj vitla naprijed-nazad (dolje lijevo), iskljuuje
rad hedera i istovarne punice i zaustavlja otklapanje istovarne cijevi (gore desno),
kontrolira otvaranje istovarne cijevi i njeno pozicioniranje (dole desno).

Slika 11.16. Ureaj automatskog odravanja zadane visine reza (Claas)

AUTO CONTOUR ureajem postie se bitno olakanje rada rukovatelja i
poveanje uinkovitosti kombajna. Podeavanje se obavlja putem mehaniko-elektrinohidraulinoga kruga. Kao davai impulsa djeluju ticala-kontakti koji se nalaze ispod ureaja
za konju. Dodirom s tlom ticala registriraju promjene mikroreljefa podloge, odnosno svaku
neravninu tla i javljaju informacije do nadzorno-upravljako-izvrnih elementa
(elektroniki ureaj i hidrauliki izvrni elementi) koji obavljaju potrebnu korekciju
poloaja etvenog ureaja-hedera.

236

11. 5. Ureaji za vridbu, odvajanje i ienje zrna (vralica)

Zadatak ureaja je izdvajanje zrnja iz klasova i odvajanje od slame, pljeve i drugih
neistoa. Osnovni dijelovi su: hvata kamena, bubanj s oblovinom (korpom ili
podbubnjem), stranji (odbacujui) biter, slamotresi, odbojno platno, sabirna ploha, gornje i
donje sito (reeto), ventilator, transporteri za zrno i neovrene dijelove klasa ili klasie,
spremnik za zrno, pogonski elementi i ureaji za podeavanje.
Vridbeni ureaj preuzima itnu masu od centralnoga-kosoga transportera u
prostor izmeu bubnja i oblovine-podbubnja. Zbog udaranja letava na bubnju i trljanja
mase o inje oblovine obavlja se vridba. Dobro podeen bubanj i oblovina moraju
obaviti vraj uz to manji lom zrna i drobljenje slame.
Bubanj ini nekoliko rozeta privrenih na jednu osovinu i 6,8 ili 10 zamjenjivih
letava s lijevim i desnim rebrima. Promjer bubnja je u rasponu 450 do 800 mm, a irina,
odnosno duljina u aksijalnih ovisi o kapacitetu kombajna i u rasponu je od 850 do 2820
mm. Kod starijih izvedbi kombajna broj okretaja bubnja podeavao se stupnjevito
promjenom lananika, a kod novijih kontinuirano pomou varijatora broja okretaja. Raspon
frekvencije vrtnje bubnja je izmeu 400 1300 min-1, a kut obuhvata oblovine-podbubnja u
rasponu je od 104 do 120.

Slika 11.17. Odnos bubnja i podbubnja

(E ulaz, A izlaz)

Slika 11.18. Bubanj sa est narebranih

letava i podbubanj

Razmak (zazor) izmeu bubnja i podbubnja (oblovine) na ulazu (E) je vei, a na

izlazu (A) manji. Naime, ulazni razmak treba biti jednak debljini klasa, mahune, komuke i
klipa, doim izlazni mora biti debljini zrna usjeva koji se anje. Primjer: za penicu 20/10
mm, za kukuruz 30/20 mm (za kombajn M 1600 Hydromat).

237

b
Slika 11.19. Tri tipa podbubnja

Vienamjenski podbubanj (korpa) s kratkim icama (a) ima ice promjera 6 mm,
razmak izmeu ica je 17,8 mm, 13 otresajuih letvi i dva reda umetaka. Podbubanj za
sitnozrnate kulture (b) sa icama promjera 4 mm proteu se itavom duinom korpe i
razmakom izmeu ica od 9,9 mm. Korpa za krupnozrnate kulture (c) sa icama promjera 6
mm i razmakom izmeu ica je 17,8 mm.

Slika 11.20. Tangencijalni sustav vridbe

Slika 11.21. Turbo rotor slame iznad slamotresa

238

U kombajnima klasine izvedbe bubanj i podbubanj u pravilu ne ograniavaju

kapacitet kombajna. Problem se uoava na slamotresima koji su usko grlo kombajna. U
razvoju kombajna pokualo se s ugradnjom protresaa iznad slamotresa te vilama za
protresanje. Meutim, kod oteanih vridbi najbolji uinak ostvarivali su kombajni s
dodatnim rotorima, koji se nazivaju turbo separatori (TS) ili rotirajui slamotresi (RS).

Slika 11.22. Vilasti protresai iznad slamotresa

Slika 11.23. Sabirna ploha, samoistea sita, radijalan ventilator i punice

239

Slika 11.24. Funkcija i djelovanje zrane struje

Slika 11.25. Gornje lamelasto-podesivo sito s otvorom za prikupljanje zrna na nagibima

240

Slika 11.26. Princip djelovanja ureaja 3-D u kombajnu MEGA sustava

Slika 11.27. Ureaj 3-D za izravnavanje sekcije ienja (Claas)

Prema provedenim istraivanjima, i manji nagib terena poveava gubitke kod
proiavanja uroda. Pri kosome poloaju kombajna urod klizi prema niim dijelovima sita.
Struja zraka trai laki put i pue niz nagib te ne dri pljevu i kratku slamu u lebdenju. Iz
tog razloga slama i pljeva mogu se zbiti u zatvorenu prostirku, u kojoj se zrno ne odvaja
vie od pljeve. Rjeenje je ugradnja ureaja 3-D kojim se dinamino izravnava nagib pa se
gornje sito trese u smjeru i prema snazi, odnosno o moguem nagibu, u kontra nagibu.

241

Slika 11.28. APS sustav (Accelerated Pre Separation) ine tri poprena bubnja (zupasti
predbubanj - ubrziva, vridbeni bubanj i bubanj za smirivanje preteito slame)
APS sustav kojeg je razvila tvrka Claas, temelji se na ugradnji predbubnja ubrzivaa koji rairuje i ujednaeno ulae itnu masu izmeu glavnoga bubnja i podbubnja.
Ubrzavanjem itne mase za oko 30% poveava se uinak kombajna, a djelominim
predizvravanjem i odvajanjem zrna olakava rad separacijskih organa. Obuhvatni kut
podbubanja (oblovine, korpe) ubrzivaa i vridbenog bubnja iznosi 151. Za APS sustav
tvrtka Claas dobila je srebrnu medalju 1995. godine u Velikoj Britaniji

Slika 11.29. Usporedba brzine gibanja zrna u kombajnu standardnog i

MEGA vridbenoga sustava

242

Slika 11.30. Kombajn opremljen ureajem za niveliranje

Za rad na nagibima kombajn moe biti opremljen ureajem za automatsko

niveliranje. Sustav je efikasan do nagiba 15%. Ukoliko takav kombajn ve posjeduje
standardni ureaj za rad na nagibima do 7%, onda kabina ostaje vodoravna do 22% nagiba,
to rukovatelju bitno olakava rad.

Slika 11.31. Pravilno razastiranje usitnjenih biljnih ostataka

243

Tablica 11.1. Vanija podeavanja na kombajnu M 1600 Hydromat (uro akovi)

Tablica podeavanja za razliite kulture
Kultura

Bubanj
o/ min

Jeam
ozimi
Jeam
jari
Ra

1000

Razmak
izmeu bubnja
i podbubnja
Naprijed
Nazad
mm
mm
10
3

Gornje
sito
otvoreno
mm

Donje
sito

mm

Zasun
ventilatora

8 - 12

11 - 13

18

8 - 12

11 - 13

20

10

6-8

11 - 13

20

10

6-8

9 - 11

Zob

9001000
9001000
8001900
900

20

10

6-8

11 - 13

Graak
Grah
Repica

750
750
600

20
20
30

15
15
20

15
15
4-6

18
18
4

Trave

900

15

Kukuruz

450

30

20

4-6
Nosasto
sito 32

otvoreno

otvoreno

otvoreno

otvoreno

otvoreno
otvoreno
otvoreno

otvoreno
zatvoreno

18

otvoreno

Penica

M 1600
Hydromat
Opaska

Sa
blindiranjem
Povremeno
blindiranje

Postaviti
posebnu
opremu

Normalna oprema: Gornje sito = lamelasta sita

Donje sito = s okruglim otvorima 9, 11, 13 mm
Sva sita su dvodjelna
Posebna oprema: Gornje sito = 32 mm nosasto sito
Donje sito = 4, 7, 18
Donje sito = lamelasta sita

244

11. 6. Koritenje DGPS

Tijekom razvoja kombajna u njega su ugraivane razne funkcije, meu kojima je i
DGPS sustav. Koritenjem DGPS sustava mogue je suvremenim kombajnima, koji imaju
ureaj za mjerenje momentalnog uroda, istovremeno i kartirati plodnost table, kako bi se u
narednim operacijama gnojidbe moglo pojedine dijelove pognojiti razliitim dozama
gnojiva.

Slika 11.32. Princip DGPS

Iz slika se vidi kako funkcionira snimanje putanje kombajna pomou GPS sustava.
Urod na mjestu vridbe utvruje se na osnovi brzine, tj. prijeenoga puta za etiri sekunde,
u kojemu se mjeri koliina uroda i radnog zahvata. Taj se urod upisuje tono na tu
povrinu i unosi u kartu table. Urod se, naravno, badari, tj. kalibrira za pojedine kulture, a
na osnovi vaganja uroda uhvaenog u spremniku kombajna. Odstupanje uroda mogu biti
vrlo mala, ispod 0,5%, to, meutim, i nije presudno za uoavanje razlika u plodnosti.

245

Slika 11.33. Princip mjerenja uroda

Preciznost lokacije, koja se utvruje signalima s najmanje tri, a redovito sa etiri
satelita i s poznatom referentnom tokom na zemlji, vrlo je visoka. Za geodetske potrebe
ona je u granicama svega jednoga milimetra, a za potrebe rada kombajna i traktora s
prikljucima zadovoljavajua preciznost je pet do deset centimetara.
Tvrtka Claas ugradila je u neke svoje kombajne raunalo CEBIS, to je kratica od
prvih slova Claas Elektronische Bord Informationssystem. Elektronski ureaj CEBIS daje
odvojeno ili ralanjeno: sliku vonje kombajna po tabli, sliku etve u meniju GPS-a,
omoguava predpodeavanje vitla, predpodeavanje etvenog ureaja, unoenje radnoga
zahvata, podeavanje prema vrsti kulture, mjerenje uroda, mjerenje vlage zrna, registriranje
broja okretaja motora, nagibe terena po kojemu se kombajn kree i dr. i za svaki od tih
mjerenja daje odvojene podatke, njihov grafiki prikaz i ispis kakav je prikazan na gornjim
dvijema slikama.

246

11.7 ADAPTACIJE ITNIH KOMBAJNA

Ugradnjom odreenih adaptacija (etveni ureaj, vridbeni ureaj, ienje) u itni
kombajn znaajno je proirena njegova namjena. Neosporno je da je itni kombajn
prerastao u stroj za etvu svih strnih itarica i uljarica te berbu i runjenje kukuruza.
Gospodarski gledano, kombajn se projektira za 880 do 1100 efektivnih sati rada godinje
(30-50 h u uljanoj repici, 150-200 h u itaricama, 200-250 h u soji i suncokretu, 500-600 h u
berbi kukuruza) i za koritenje od 5 do 8 godina.
11.7.1 Naini berbe kukuruza
U berbi kukuruza otkinuti klip istovremeno se moe tretirati na nekoliko naina:
- berba s naknadnim komuanjem i runjenjem,
- berba s komuanjem i naknadnim runjenjem,
- berba s krunjenjem i
- berba sa sitnjenjem i drobljenjem.
Osim strojeva za berbu, postoje i drugi strojevi i oprema kojima se naknadno
tretira zrno. Kukuruzovina se koristi kao stona hrana ili zaore, a moe posluiti i kao
sekundarno gorivo. Bez obzira na nain koritenja, kukuruzovina se moe usitniti
sitnilicama koje mogu bit sastavni dio strojeva za berbu ili kao traktorski agregati za
sitnjenje (npr. Shredder).
11.7.1.1 Klasifikacija strojeva za berbu kukuruza
U berbi kukuruza mogu se koristiti slijedei strojevi:
- kombajni za berbu kukuruza,
- univerzalni itni kombajni.
Kombajni za berbu kukuruza su strojevi kojima se bere samo kukuruz, i to:
- Bera klipa najstarija je varijanta kombajna za berbu kukuruza.
- Bera-komua je stroj koji otkida i komua klip. Okomuani klip moe se
spremiti u ardak (ko) gdje se sui i istovremeno skladiti. Takav tip stroja moe
se koristiti na manjim posjedima i za berbu sjemenskoga kukuruza.
- Bera-runja otkida klip i runi ga. Zrno se nakon suenja sprema u skladite i
koristi kao stona hrana.
- Bera-drobilica-gnjeilica ubrani klip kukurza drobi i gnjei i priprema za
siliranje.

11.7.2 Berba i vridba kukuruza

Za berbu kukuruza kombajn je morao dobiti novi jae dimenzionirani okvir,
adapter (heder) za kukuruz, posebno izveden bubanj i podbubanj, odgovarajua sita i
snaniji motor.
Na kombajnima velikoga kapaciteta adapteri imaju preteito 6 ili 8 redi. Adapter
ine vertikalno podesivi razdjeljivai, uvlani lanci s prstima, otkidake ploe, profilirani
valjci za uvlaenje stabljike, no koji sprjeava namatanje biljne mase na valjke, punica s

247

prstima i transporter klipova. Klip kukuruza otkida se na mirujuim otkidakim ploama,

nakon ega ga prsti uvlanoga lanaca guraju u transporter. Za berbu i runjenje kukuruza
potrebno je na kombajnu obaviti neke zahvate i podeavanja:
-

zatvaranje sakupljaa kamena,

zatvaranje prostora izmeu letava bubnja s posebno izvedenim ploama,
podesiti broj okreta bubnja prema Uputama za rad. Broj okretaja odreuje se s
obzirom na vlanost kukuruza pa je pri berbi vlanijeg klipa broj okreta vei, a
kod sueg neto manji. Isto vrijedi za berbu u jutarnjim i veernjim satima u
odnosu na rad u toplijem dijelu dana. Obodna brzina bubnja u rasponu je najee
14 do 16 m/s, a broj okretaja bubnja 400 do 600 o/min. Berba kukuruza moe
zapoeti kada je vlaga zrna 27-30%, iako se esto bere kada je vlaga oko 35%.
Zrno je najmanje osjetljivo na oteenje kod vlanosti 18 do 22%.
kod veine kombajna mijenja se njenija itna oblovina s robusnijom za kukuruz,
podesiti razmak na ulazu i izlazu izmeu bubnja i podbubnja. Pravilo je da ulazni
razmak mora biti neto vei od promjera klipa, a izlazni neto vei od promjera
oklaska. Tijekom rada ta podeavanja treba provjeravati.
kod nekih kombajna na prve stepenice slamotresa postavljaju se limovi,
obaviti ostala podeavanja na kombajnu prema Uputama za rad.

Slika 11.34. Vieredni adapter u berbi kukuruza

11.7.2.1 Ureaj za berbu klipa
Razdjeljivai su vrsto prikljueni za adapter i pokrivaju pokretne dijelove (lance s
prstima) zbog zatite i sprjeavanja zaguenja. Visina iljaka razdjeljivaa vertikalno je
podesiva, a slue za usmjeravanje stabljika kukuruza koje su izvan osi reda ili su polegle
preko reda. Stabljike prihvaaju lanci s prstima i uvlae ih izmeu valjaka. Ako je kukuruz

248

uspravan, linearna brzina lanaca jednaka je brzini kretanja stroja, a ukoliko je polegao neto
je vea.

Slika 11.35. Adapter (heder) za berbu kukuruza

Kod ureaja s parom otkidakih valjaka za svaki red unutarnji je valjak nii od
vanjskog. Kut uspona je oko 30. Valjci za uvlaenje stabljike postavljeni su ispod
mirujuih ploa, imaju uzduna rebra koja omoguuju sigurno uvlaenje stabljike. Prednji
dio konusnog je oblika, zbog prihvaanja stabljike. Izmeu valjaka je razmak koji se prema
stanju stabljike kukuruza moe podeavati u rasponu 20 38 mm. Valjci uvlae stabljiku, a
klip nasjeda na otkidake ploe i tu se svojom bazom otkida. Razmak izmeu ploa (22-38
mm) moe se podeavati neovisno o razmaku izmeu valjaka. Na otkidakim ploama klize
uvlani lanci s prstima i guraju klip do kraja ploa. Klip pada na transporter koji ga kod
beraa komuaa transportira do ureaja za ienje pa zatim do ureaja za komuanje ili,
kod adaptiranih itnih kombajna, u vridbeni ureaj.

Slika 11.36. Otkidanje klipa kukuruza i naini sjeenja kukuruzovine (Geringhoff)

249

Slika 11.37. Detalj aparata za otkidanja klipa i sjeku kukuruzovine (Geringhoff)

Kod novijih konstrukcija adaptera treba spomenuti ureaj s jednim valjkom za
uvlaenje stabljika po redu, koji na svom obodu ima spiralno smjetene noeve. Pri ulasku
stabljike u adapter ista se uvlai u prostor izmeu valjka i elastinoga limenog usmjerivaa,
pri emu se klip otkine, a stabljika isjecka. Postoji izvedba s dva uvlaea valjka, od kojih
je jedan veega promjera, a drugi manjega. Klip se kod takve izvedbe otkida na mirujuim
ploama. Sa strane valjka manjega promjera postoji rotirajui bubanj s noevima za
sitnjenje stabljike odmah pri uvlaenju.

Slika 11.38. Ureaj za berbu klipa s istovremenim sjeenjem kukuruzovine

250

11.7.2.2 Ureaj za komuanje klipa

Ureaj se sastoji od stola za komuanje s valjcima, pritiskivaima klipa i
ventilatora, sustava sita s lananim transporterom i rastresaem komuine te transporterom
okomuanoga klipa.
Stol za komuanje sastoji se od 3 ili 4 para uzduno postavljenih valjaka za
komuanje. Na jedan red ureaja za otkidanje klipa dolazi 2 do 4 para valjaka za
komuanje. Valjci su u paru, od kojih je jedan eljezni, a drugi gumeni ili su cik-cak formi
gumeni/metalni. Stol je nagnut u uzdunome smjeru. Valjci rotiraju jedan prema drugom,
zahvaaju komuinu, povlae je prema dolje i odbacuju na prvo sito. Osim komuine, valjci
izbijaju i oteuju zrna. Propadanje komuine i izbijenih zrna izmeu valjaka omogueno je
pokretljivou jednog od valjaka.
Komuanje je posljedica sile trenja valjaka o klip, tlaka klipa o valjak i tlaka
rotirajuih gumenih pritiskivaa na klipove. Tijekom komuanja klip rotira oko svoje
uzdune osi. Komuanje je dobro ukoliko je 90% klipova okomuano. Okomuani klip
pada na lanani transporter, koji ga transportira u prikolicu ili u spremnik za klipove.

Slika 11.39. Komuaki stol

Zbog skupljanja izbijenih zrna, koja s komuinom i drugim neistoama padaju
ispod valjaka za komuanje, ispod je ugraen ureaj za odvajanje zrna. On se sastoji od
gornjeg i donjeg nepominoga sita i lananoga transportera, koji klizi s gornje strane oba
sita. Iznad gornjega sita jedan je rastresa koji rastresa komuinu, kako bi zrno moglo
propasti kroz otvore toga sita. S gornjega sita (vei otvori) transporter iznosi komuinu
izvan stroja. Na donjem se situ (otvori manjega promjera) zrno prosijava, a ista zrna
kukuruza lanani transporter odnosi u transporter za klipove.
11.8 Strojevi za berbu i komuanje kukuruza u klipu
Berba i komuanje merkantilnoga i sjemenskoga kukuruza na manjim se
gospodarstvima obavlja, uglavnom, vuenim jednorednim ili dvorednim strojevima pod

251

nazivom berai komuai. U jednom prohodu kombajn obavlja sljedee osnovne

operacije u berbi: otkidanje klipa, transport neokomuenoga klipa, komuanje, transport
okomuanih klipova u spremnik i istovar u transportno sredstvo.
Pored osnovnih operacija, obavlja i dodatne operacije: otklanja i eliminira stabljike
s liem koji su unijeti berakim sklopom, sakuplja okrunjeno zrno tijekom komuanja i
sjecka i razbacuje kukuruzovinu po polju. Sva podeavanja na kombajnu obavlja rukovatelj
iz kabine traktora. Potrebna snaga motora traktora 40 kW (54 KS).

Slika 11.40. Dvoredni vueni bera-komua (CornLiner 12.50)

Komuaki stol sastoji se od 12 komuakih valjaka, 6 metalnih i 6 gumenih, iznad
kojih su gumene rotirajue zvijezde i jedno vratilo sa est gumenih lopatica. Ispod
kombajna je sjeka (36 noeva) koja sjee kukuruzovinu i ravnomjerno rasporeuje po
polju.

Slika 11.41. Eliminatorski nazubljeni valjci za odstranjenje dijelova stabljike

252

Domai vueni dvoredni kombajn bera-komua CornLiner 12.50 posebno je

cijenjen kod poljoprivrednika koji ele sauvati kukuruz u klipu do povoljne cijene ili klip
kukuruza ele silirati u obliku CCM- za svoje stoarstvo.

Slika 11.42. Sjeka za sjeenje kukuruzovine i rastresanje po polju

11.9 Ubiranje mjeavine mljevenoga zrna i oklaska (CCM)

Dobrom adaptacijom na univerzalnome itnome kombajnu uspjeno se mogla
dobiti mjeavina mljevenoga zrna i oklaska kukuruza, ali bez listova komuine. Svinje nisu
preiva i komuinu ne mogu probaviti, za razliku od junadi ili bilo koje kategorije goveda
kojima komuina ne smeta.

Slika 11.43. Ureaj za prikupljanje mjeavine mljevenoga zrna i oklaska (CCM)

253

Slika 1.44. Kombajn za berbu sjemenskoga kukuruza (Bourgoin)

Slika 11.45. Shema kombajna za berbu sjemenskoga kukuruza (Bourgoin)

Slika 11.46. Uvlaenje stabljike s tri lanca

(Bourgoin)

Slika 11.47. Ureaj za otkidanje i

transport klipa (Bourgoin)

254

Slika 11.48. Istovar okomuanih klipova iz kombajna za berbu

sjemenskoga kukuruza
11.10 etva uljane repice
Uljana repica vrlo je znaajna uljarica u svijetu i kod nas. U etvi te kulture mogu
nastati veliki gubici, budui da nejednoliko dozrijeva, a zrele komuke sklone su
samoosipanju. Ako je usjev zamren i polegao, tada su gubici i 40 do 50%. U etvi treba
koristiti univerzalni itni kombajn s adapterom za uljanu repicu i posao obaviti za 3-4 dana.
Ureaj za etvu uljane repice treba imati razdjeljivae, vitlo, obavezno vertikalnu
kosu (duine oko 100 cm) na desnoj strani hedera i isturen stol za minimalno 60 cm.
Razmak izmeu bubnja i podbubnja na ulazu treba biti 16 mm, na izlazu 8 mm, a broj
okretaja bubnja u rasponu 600 do 800. Najnovije izvedbe hedera za etvu uljane repice
imaju horizontalno beskonanu traku umjesto fiksnoga metalnoga stola.

255

Slika 11.49. Heder za etvu uljane repice opremljen

s dvije vertikalne kose i produenim stolom-platformom (John Deere)

Slika 11.50. Heder za uljanu repicu opremljen beskonanim platnom (John Deere)

256

Slika 11.51. Poloaj vitla u zrelom usjevu uljane repice

11.11 Ubiranje suncokreta

Plod suncokreta je glava na kojoj zrna nejednoliko sazrijevaju, od ruba ka sredini
glave. Zrela zrna sklona su samoosipanju. Ubiranje treba poeti kod vlanosti zrna 18 do
30% i zavriti za 5 do 7 dana. Stabljika suncokreta visoka je 130 do 250 cm i na njenome
vrhu je glava. Stabljika suncokreta savija se zbog teine glave, a zbog vjetra i bolesti moe
polei.
Gubici etve su u neodrezanim ili djelomino rezanim glavama i u slobodnome
zrnu. Specifinost rada etvenog ureaja je odrezivanje stabljike neposredno ispod glave,
tako da u vrei ureaj dospijevaju samo glave. etva se obavlja u jednoj fazi pomou
adaptiranoga etvenog ureaja, na ijem je prednjem dijelu vei broj iljastih i neto dolje
povijenih limenih razdjeljivaa stabljike. Izmeu dva susjedna razdjeljivaa (podizaa) je
slobodan prolaz za stabljike. Kretanjem kombajna stabljike ulaze izmeu razdjeljivaa i
bivaju gurane unaprijed, tako da glava suncokreta klizi po povrini razdjeljivaa. Tek kada
je stabljika zategnuta kosa je odree. Iznad kose je radijalno vitlo manjega promjera koje je
zatieno limenim titnikom. Vitlo zahvaa glave suncokreta i odbacuje ih prema
spiralnome transporteru. Limeni titnik vitla, iji se poloaj moe podesiti, ima zadatak
sprijeiti prerano odrezivanje glave.
U etvi suncokreta razmak izmeu bubnja i podbubnja na ulazu treba biti 32 do 45
mm, a izlaz 10 do 25 mm, dok je broj okreta bubnja u rasponu 350 do 500 okretaja u
minuti. Gornje sito treba otvoriti , a donje 1/3.

257

Slika 11.52. Univerzalni itni kombajn opremljen adapterom za ubiranje suncokreta

Slika 11.53. Shema ureaja za etvu suncokreta i nain djelovanja

1-razdjeljivai, 2-no, 3-titnik vitla, 4-vitlo, 5-spiralni transporter hedera

11.12 etva soje

Biljka soje visoka je oko 1 m, s bono razvijenim granicama, na kojima vise
mahune s dva do pet zrna. Idealna etva soje je pri 14 do 15% vlage zrna u dijelu dana bez
rose na biljkama. Osobitosti pri etvi soje su:
-

prva etaa mahuna nalazi se na visini 3 do 4 cm,

sklonost samoosipanju zrelih mahuna,
nejednoliko dozrijevanje stabljike i mahuna,
donji dio stabljike gotovo je drvenast i vrst u vrijeme kombajniranja,
kod nekih sorata polijeganje je sortna osobina.

258

etva soje danas se obavlja univerzalnim itnim kombajnom opremljenim:

-

standardnim itnim hederom,

adaptiranim itnim hederom i
posebnim hederom za etvu soje, koji se pojavljuje kao plivajua kosa, brzoreua
(Kwick-out) i fleksibilna (savitljiva) kosa. Svi navedeni etveni ureaji mogu biti
opskrbljeni automatskim ureajem za kontrolu visine reza s mjesta kombajnera ili
automatskom kontrolom.

Najvei gubici zrna posljedica su nemogunosti postizanja niskoga reza te

neusklaenosti brzine rezanja i kretanja kombajna. Prosjena visina reza kod uporabe
standardnih hedera je 9 do 12 cm, kod plivajueg ureaja 6 do 9 cm, a kod fleksibilnog 3 do
6 cm.
Najee je u uporabi fleksibilna kosa, bolje rei savitljivi prut kose, koji vrlo dobro
kopira poprene mikro neravnine. S automatskim ureajem, u sklopu etvenog ureaja, iji
taster klizi uzdunim neravninama tla i predaje signale hidraulinome cilindru, podie se ili
sputa etveni ureaj i tako odrava zadana visina reza. Domaa tvornica kombajna uro
akovi u upanji napravila je 1986. godine heder US zahvata 5,75 m, a 1993. god. sa
zahvatom 4,2 m, kojeg je proizvodila do 2005. godine.

Slika 11.54. Fleksibilna kosa za etvu soje

Savitljivi prut (fleksibilna kosa) kose moe pratiti razlike neravnina
tla od 100 mm po irini zahvata od 100 cm.

259

12. KOMBAJN ZA EERNU REPU

Prvi patent za mehaniku vadilicu eerne repe izdan je 1898. god. u SAD. U
Europi zapoinje strojno vaenje korijena repe 1948. god. u Francuskoj sa strojevima s
jednim do dva reda. Sustav vaenja eerne repe u tri prolaza s tri agregata (rezanje lia i
rezanje glava, vaenje korijena i odlaganje u uzduni zboj, te utovar korijena u prikolicu)
naao je ezdesetih godina prolog stoljea svoje uporite u francuskim tvornicama Matrot,
Herriau i Moreau. Tijekom 1966. god. izraeni su strojevi za dvofazno vaenje, kod kojih
su sjeenje i vaenje ili vaenje i utovar spojeni, odnosno obavljaju se jednim agregatom.
estredni samokretni kombajni sa spremnikom poeli su se koristiti 1972. god., a
intenzivnije od 1985. godine.
U Njemakoj je 1943. god. zapoela znaajna primjena vadilica eerne repe, a
prvi estredni kombajn sa spremnikom i dijelovima za rezanje glava i vaenje repe prije
nailaska kotaa proizvela je jedna eeranska radionica u sklopu Sdzucker-a, a nakon
1978. god. razvoj tehnike za vaenje eerne repe preuzima njemaka tvrtka Stoll.
U Europi daljnji razvoj tehnike za vaenje eerne repe usmjeren je na izvedbu
sofisticiranih samokretnih kombajna koritenjem elektronikih ureaja za jednostavnije i
sigurnije rukovanje, unapreenje automatizacije u voenju dijelova za rezanje i vaenje,
ugradnjom signalnih ureaja i kvalitetnih kabina, te hidraulikih ureaja. Istai treba
uporabu irokih guma terra guma, koje su u modernim kombajnima iza ureaja za
vaenje eerne repe.

Slika 12.1. Korijen eerne

repe s liem

260

Slika 12.2. Glavne dimenzije

nadzemnog
i podzemnog dijela korijena
eerne repe
hg visina glave
hr visina rezanja
hz visina nadzemnog
dijela korijena
hp duina podzemnog
dijela korijena
hp' duina repa korijena
hk duina nadzemnog i
podzemnog dijela
korijena
dr - promjer glave u visini rezanja
dm maksimalni promjer korijena

Slika 12.3. Utjecaj visine

rezanja i loma korijena na
urod

261

Slika 12.4. Utjecaj visine rezanja na gubitak uroda

12.1 LINIJE ZA VIEFAZNO VAENJE EERNE REPE
Viefazno vaenje eerne repe s tri stroja sjekaa lia i glava, vadilice i
utovarivaa gotovo se etiri desetljea koristilo na naim poljima. Linija od tri stroja
prikljuena o tri traktora i jo obvezatan traktor s prikolicom za prihvat korijena od
utovarivaa ostavlja u tabli-polju 24 traga kotaa na svakih tri metra zahvata stroja.
Trofazni nain vaenja repe zahtjeva etiri puta vie ljudi i strojeva, kvaliteta rada esto je
upitan, nabavna cijena strojeva nije manja od cijene kombajna, zbijanje tla je veliko,
komplicirana organizacija rada, rezervni dijelovi, trokovi radionice, spremita za strojeve i
dr. karakteristika je takvog naina rada. Dvofazni nain vaenja eerne repe je bolji
utoliko to se spajaju sjeenje i vaenje ili vaenje i utovar ime se smanjuje potreba za
ljudima i strojevima, meutim ako se izvaena repa ponovo odlae na tlo gubici se
poveavaju. U dvofaznom sustavu vaenja repe potrebno je koristiti traktor koji posjeduje
prednje PV i snaniji motor.

Slika 12.5. Dvofazni nain vaenja korijena repe

(sjeenje glava s liem i vaenje repe)

262

Slika 12.6. Shema rada sjekaa lia, istaa (rotora) i sjekaa glave repe

Slika 12.7. Sjeka lia i glava repe

Slika 12.8. Saoni eljasti kopirni

kliza i no
Prednji dio klizaa
povinut je = 15-28
prema gore

263

Slika 12.9. Vadilica s raoniima za vaenje i zvjezdastim sitima za ienje korijena

Vaenje repe obavlja par raonika iji je stranji dio odignut od horizontalne
podloge za 3 4 cm. Kut ulaenja je 10 do 15. Raonici su s prednje strane razmaknuti i
zatvaraju kut od oko 30. Na zadnjem dijelu postoji zazor od oko 4 cm.

Slika 12.10. Vueni utovariva korijena repe

264

Slika 12.11. Samokretni estredni kombajn za eernu repu

12.2 PRINCIP RADA SAMOKRETNOG KOMBAJNA SA SPREMNIKOM

Odsjeena lisna masa podie se u puni transporter, koji je iznosi na stranu i
dodaje rotirajuem razbacivau podeenom da je ujednaeno rasprostire po zahvatu
prethodnog prohoda, a odrezane glave ostaju na povrini. Vaenje korijena repe raonim
vadilicama ili slobodno rotirajuim kotaima obavlja se iz jo nedotaknutog (nezbijenog tla
kotaima kombajna), ime je rad vadilice olakan. Oni podiu korijen i predaju organima za
prihvaanje izvedenim u vidu zvjezdastog sita ili okretnih valjaka s reljefnom povrinom.
Ovi elementi odmah zapoinju ienje korijena, ali osnovna im je zadaa korijen dostaviti
na elemente za ienje.

Slika 12.12. Sklop dijelova za pripremu i vaenje repe

1-sjeka lista, 2-puni transporter,
3-odstranjiva zaostalog lia, 4-sjeka glava,
5-taster za automatsko odreivanje dubine vaenja, 6-vadilica,
7-ista repe, 8-valjci za ienje, 9-sita

265

Elementi za ienje korijena su po izvedbi slini i kombinacija su zvjezdastih sita,

valjaka s izboenjima i sitastih traka. Iza ienja otresanja korijena od zemlje on odlazi
na iani transporter i dalje u spremnik (bunker). Zapremina spremnika u rasponu je od 25
40 m3 pa je kombajn autonoman najmanje 500 m, odnosno prosjeno 700 do 800 metara.

Slika 12.13. Par kotaa za vaenje repe

Na nekim strojevima vaenje repe obavlja par slobodno rotirajuih kotaa, koji
mogu imati obod ili su bez njega. Kotai su na prednjoj strani razmaknuti s kutom = 2530, a na zadnjoj su skupljeni zazor je 6 7 cm. U vertikalnoj ravnini njihova ukoenost
je = 25-30. Dubina rada je oko 10 cm, a brzina oko 7 km/h. Okretanjem kotaa vadilice
oko korijena rastrese se zemlja, a na zadnjem dijelu kotaa korijen biva ukljeten, izvuen i
podignut u vid.

Slika 12.14. Ticala senzora za voenje kombajna

Ticala prenose popreni tlak na razvodni razvodni elektro-hidrauliki ventil, koji pomou
hidraulikog cilindra obavlja korekciju poloaja ureaja za voenje.

266

Slika 12.15. Nain ienja korijena kombajnom P. Barigelli & C

Slika 12.16. 2-redni vueni kombajn

pogonjen traktorom snage motora
52 kW (71 KS). Spremnik za korijen
ima volumen 10 m3 (6,2 t), a visina
istovara je 3,75 m.

Slika 12.17. Sjeka lia, glava, kombinirana vadilica,

rotirajue kolo (Rotalift) i zvjezdasto sito

267

Na nekim kombajnima ugraene su kombinirane vadilice s parom raonia i

parom kotaa, a u svrhu kvalitetnijeg vaenja i djelotvornijeg ienja. Tvornica Stoll
ugradila je iznad para kotaa rotirajue kolo s lopaticama Rotalift, koji je imao funkciju
podizanja korijena na zvjezdasto sito uz istovremeno otresanje zemlje.

Slika 12.18. Kombinirana vadilica (par raonia + par kotaa)

na dvorednom kombajnu (Stoll)

Slika 12.19. Samokretni kombajn (P. Barigelli & C)

Samokretnim estrednim modernim kombajnom P. Barigelli & C) korijen repe
priprema se, vadi i isti od zemlje prije kotaa. Kombajn ima ugraeni motor 335 kW (455
KS), a volumen spremnika je 25 m3 (oko 18 tona).

268

Slika 12.20. Poloaj kotaa kombajna u radu i shema ravnomjernog gaenja tla (E)
Kombajn ima dvije osovine na kojima su svi pneumatici upravljaki. Dimenzije
prednjih guma su 800/65 R 32, a zadnjih 1050/50 R 32. U prvom stupnju prijenosa radna
brzina kombajna je od 0 11 km/h, a u drugom od 0 do 30 km/h to se koristi u transportu
stroja. Na nekim modernim kombajnima, a meu njima je i P. Barigelli & C, postoji
mogunost ukoenja nosaa kotaa kombajna tako da svaki kota ima svoj kolotrag, ime
se ravnomjerno gazi sva povrina (E) i gotovo nema dvostrukog gaenja tla.

269

Slika 12.21. Mogunosti upravljanja kotaima na kombajnu P. Barigelli & C

A prednjim kotaima,
C razliito smjerno,

B krino zakretanje,
D istosmjerno zakretanje

Slika 12.22. Komforna kabina kombajna Holmer Terra Dos

Ukupni gubici vaenja eerne repe samokretnim estrednim modernim
kombajnima su u rasponu od 1,1 do 2,6 %, uz brzinu rada od 5,2 do 6,3 km/h i protok repe
od 108,4 do 130,7 t/h (prema ispitivanjima Instituta za poljoprivrednu tehniku Bonn 1996.).

270

13. TRANSPORT
Transport je integralni dio biljne proizvodnje, jer obuhvaa prijevoze ljudi,
materijala, strojeva i orua, energije i informacija na novi raspored, odnosno lokaciju. S
aspekta opsega i dinamike, transport u ratarstvu karakterizira slijedee:
- sezonskog je karaktera;
- prijevoz velikih koliina materijala u kratkome vremenu;
- razlika u volumnoj masi materijala;
- prijevoz po parcelama i putevima razliite kvalitete;
- u cijeni kotanja proizvoda transport sudjeluje s 10 do 30%, a vremenski angaira
40 do 50% ljudskoga i strojnoga rada.
Transport u poljoprivredi moe biti vanjski (kopneni, vodeni i zrani) i unutarnji
(unutar ekonomskoga dvorita, skladita, pogona za suenje i doradu sjemenske robe).
Transport u poljoprivredi:
1) vanjski kopneni (cestovni i eljezniki)
vodeni
zrani
2) unutarnji kontinuirani
periodini
Kod nas je najuestaliji i najvie razvijen cestovni transport, a znatno manje se
koriste eljezniki i vodeni, a samo iznimno zrani prijevozi. Cestovni transport moe se
odvijati:
a) unutar gospodarstva
- samokretni radni strojevi
- traktor s prikolicom
- kamion, kamion s prikolicom
- terenska vozila
- autobusi, kombibusi
- nosai orua
- utovarai.

b) izvan gospodarstva
- traktor s prikolicom
- kamion, kamion s prikolicom
- terenska vozila
- autobusi, kombibusi

Kada je rije o unutarnjem transportu, najvie se koriste transporteri i to:

a) s vunim elementima trakasti, ploasti, s lancem, s lancem i vedricom, s posudama,
kolicima;
b) bez vunih elemenata puni, vibracijski, cjevovodi, sputaljke, valjkaste koturae;
c) zrani transporteri i
d) hidrotransporteri.

271

13.1 Unutarnji transport

Utovar, pretovar i transport robe u ogranienome prostoru obavlja se najee
transporterima. Za njihov pogon najvie se koristi elektrina energija, a zatim motori s
unutarnjim izgaranjem. Meu mnogobrojnim konstrukcijama, kod nas se najvie koriste
sljedei:
-

beskrajna traka;
puni transporter;
elevator;
lanasti transporter i
pneumatski transporter.

Beskrajna traka najrasprostranjeniji je ureaj neprekidnoga transporta, s kojom se

mogu transportirati sipki materijali i komadne robe u vodoravnome ili kosome transportu, s
nagibom najee 10 - 28. Roba se transportira na udaljenosti od pet do nekoliko stotina
metara, a uinak je proporcionalan punjenju transportera. Nagib trake mora biti za oko 7
do 10 manji od kuta trenja izmeu trake i transportirane robe. Doputeni kutevi nagiba
glatke gumene trake iznose za krumpir 12, zrno 20, komadnu robu 20, pelete 12, cement
20, suhi pijesak 24 i vlani pijesak 27.

Slika 13.1. Beskrajna traka s elektro pogonom i odreivanje duljine

transportiranja i trake s obzirom na visinu transportera
Puni transporter koristi se u transportu rasutoga materijala na manje udaljenosti,
najvie 30 do 40 m, a poloaj transportera u veini je sluajeva vodoravan. Tijekom
premjetanja radi i kao mjealica. Ta vrsta transportera ne podnosi vea optereenja, jer se
lako zaguuje (ako je roba prevlana) unutar cijevi i, na kraju, gdje je leaj. Nedostatak
toga transportera su trenje materijala i pua, kao i oploja cijevi. U dobre karakteristike
spadaju jednostavna konstrukcija i lako odravanje.

272

Slika 13.2. Punica s elektro pogonom u oploju

Elevatori spadaju u pretovarno-transportne ureaje, a koriste se za okomiti

transport zrnate mase, najee u sjemenarstvu i kod suara uz elije silosa.
Najrasprostranjenija je izvedba elevatora s limenim posudama na traci ili lancu, kojima se
podiu itarice i brano. Brzina trake ili lanca ograniena je, jer se materijal preko lijevka
sipa u posude ili posude uranjaju u robu.

Slika 13.3. Izgled elevatora i posude

273

Lanasti transporter slui za premjetanje lako pokretljivih zrnatih i prakastih

materijala u vodoravnome i, manje, u kosome poloaju. Duina transportne linije obino je
oko 50 m, a vuni dio je lanac s lopaticama (prekama) u limenom oklopu. Nedostaci
transportera su brzo habanje oploja i lanca te buka, a prednosti su to je materijal zatvoren
i zatien pa se prilikom transporta ne die praina. Brzina transportiranja materijala je
mala 0,1 do 0,3 m/s. esto se koristi u tzv. galerijama silosa, gdje je poznat pod nazivom redler.

Slika 13.4. Dio lanastoga transportera

Pneumatski ili zrani transporter sipkih materijala koristi se u silosima i

skladitima itarica te mlinovima. Princip rada temelji se na uvoenju rasutoga materijala u
struju zraka koja ga premjeta do odreenoga mjesta. Da bi se ostvarilo gibanje smjese
zraka i materijala u cijevima transportera, potrebno je postii razliku u tlakovima na
njihovim krajevima, odnosno postii brzinu zraka koja e biti vea od slobodnoga pada
materijala koji se transportira. Za transportiranje pljeve brzina zraka mora biti 16 m/s,
sjeke 18 m/s, zrna 20-24 m/s i usitnjenoga sijena ili slame 23 m/s. Prema nainu stvaranja
razlike tlakova na krajevima transportnih cijevi razlikuju se usisni, tlani i kombinirani
ureaji zranoga transporta.

Slika 13.5. Shema pneumatskoga transportera

274

Prednosti uporabe pneumatskoga transportera:

mogunost transportiranja materijala u vodoravnom, kosom i okomitom pravcu;
pogodnost ugradnje i u manjim prostorima;
fleksibilnost pri uzimanju materijala s manje dostupnih mjesta i
veliki uinak.
Nedostaci:

veliki utroak energije, koja je za 8 10 puta vea nego kod mehanikoga

transportiranja;
poveano habanje pojedinih dijelova ureaja i
neophodnost efikasnoga ienja zraka, kako se ne bi kontaminirao.

13.2 Vanjski transport

U poljoprivredi osnovno transportno sredstvo je agregat sastavljen od traktora i
prikolice. Osnovni dijelovi prikolica su okvir, prikljuni ureaj, sanduk, vozni sklop i
dopunska oprema, pod koju spadaju cilindri, elektrooprema i konice. Poljoprivredne
prikolice imaju univerzalnu konstrukciju donjega postroja i voznoga dijela, a utovarni
sanduk mijenja se ovisno o vrsti tereta. Vaniji parametri prikolica su vlastita masa, bruto
masa, volumen sanduka, visina poda, visina gornjeg ruba sanduka, nain istovara, broj
osovina, tip i dimenzije pneumatika i nain prikljuenja za traktor. Traktorske prikolice
izrauju se kao dvoosovinske i jednoosovinske.

13.2.1 Dvoosovinska prikolica

Sanduk moe biti izraen od drveta, lima ili kombinirano, a stranice su visoke 4560 cm. Za transport lakih i kabastih roba sanduk moe imati poviene stranice visine 60,
odnosno 80 cm. Klasine prikolice izraene su za dvo i trostrano, a modernije i s ureajem
za dvovisinsko istovaranje. Za istovar zrna na stranjoj stranici sanduka imaju ispust oblika
lijevka ili cijevi.

Slika 13.6. Dvoosovinska prikolica (Tehnostroj)

275

Slika 13.7. Prikolica s povienim stranicama (Tehnostroj)

Dvoosovinskim prikolicama upravlja se pomou okretnoga kola ili preko rukavca
prednjih osovina. Prikolice kojima se upravlja rukavcem prednje osovine znatno su
stabilnije pri okretanju, jer je sanduk uvijek oslonjen u etiri toke. One su u pravilu lake,
ali je za okretanje potrebno vie prostora, 7 do 8,5 m. Kod takvih izvedbi prikolica (i onih s
dvovisinskim istovarom) pri podizanju sanduka automatski se otvara zadnja stranica.
Modernije prikolice imaju kosi sanduk. Kako je pokretna samo stranja stranica sanduka,
brtvljenje je bolje u odnosu na ostale izvedbe sanduka. Nosivost prikolice je 10, 12, 15 i
vie tona.

Slika 13.8. Stranji istovar (Tehnostroj)

13.2.2 Jednoosovinska prikolica
Jednoosovinske prikolice namijenjene su, u pravilu, za manje transportne radove.
Odlikuje ih velika okretljivost i koritenje na brdovitim terenima, zbog konstrukcije s
niskim teitem. Jednoosovinska prikolica oslanja se u tri toke, tj. na dva kotaa i preko
rude na poteznicu traktora. Dio bruto mase prikolice 2/3 do 4/5 prenosi se na traktor pa je
tlak na kotae manji uz istovremeno poveanje adhezije (sile spoja) traktora. Visina
stranica je 40 do 50 cm, s mogunosu povienja za 50 cm. Neto su manje po toni
nosivosti od dvoosovinskih, jer posjeduju samo jednu osovinu. Istovar robe mogu je na tri
strane, a nosivost je izmeu 3 do 6 t.

276

Slika 13.9. Jednoosovinska prikolica (Tehnostroj)

Za transport kabaste zelene krme koriste se samoutovarne vienamjenske
prikolice, koje skupljaju stonu krmu s tla, smjetaju je u sanduk i istovaruju unazad ili
bono. Skupljanje (prihvat) obavlja sakupljaki ureaj (pick-up), a pokretni noevi krmu
grubo reu i unose je odozgo ili odozdo u sanduk. Istovar obavlja pokretni transporter u
dnu sanduka. Izrauju se u varijantama jednoosovinskih i dvoosovinskih prikolica.

Slika 13.10. Jednoosovinska prikolica s povienim stranicama

Neki proizvoai poljoprivrednih strojeva proizvode dvoosovinske prikolice koje
su sline jednoosovinskim, budui da su im osovine vrlo blizu jedna do druge, a i nain
prikljuenja za traktor izveden je kao kod jednoosovinskih. Kod modernih prikolica za
siguran istovar materijala zadnji dio sanduka za 100 mm iri je u odnosu na prednji dio.

277

Slika 13.11. Prikolica s tandem osovinama i ispustom za zrno na zadnjoj stranici

Slika 13.12. Razliite mogunosti otvaranja stranica

278

14. GUME NA POLJOPRIVREDNIM STROJEVIMA I ORUIMA

Prvu gumu, grijui smjesu kauuka i sumpora, proizveo je Amerikanac C.
Goodyear 1839. god., a do istog otkria doao je pet godina kasnije Englez T. Hancoock.
Meutim, tek je J. B. Dunlop 1888. god. patentirao pneumatski obru, zrakom napunjeno
gumeno crijevo ovijeno oko kotaa tricikla. Prva guma za automobile proizvedena je 1895.,
a radijalna guma je patentirana 1946. god. i poela se koristiti na kamionima 1952. god.
Gume za poljoprivredne strojeve danas u svijetu proizvodi niz tvornica, a
najpoznatije su Goodyear, Dunlop, Michelin, Continental, Pirelli, Fulda, Kelly-Tires,
Kleber, Trelleborg, Vredestein, Sava i dr.
Zahtjeve na gume pri radu strojeva u polju i vonji cestom najpoznatiji proizvoa
pneumatika tvrtka Goodyear prikazuje na sedam radijalnih pogonskih guma serije
OPTITRAC, koje mogu biti istog opsega, a razliite izvedbe, kao to su uske, standardne,
iroke, super iroke, velikoga volumena i super velikoga volumena.
Tablica 14.1. Podruja koritenja radijalnih pogonskih guma Goodyear Optitrac
Opis
irina (mm)
Tlak u gumi od
(bar)
Redne kulture,
okopavine
Voarstvo
Vinogradarstvo
Traktori
pogonski kotai
(0-74 kW)
Transport
Travnjak
Traktori
pogonski kotai
(74-147 kW)
Transport
Priprema tla
Traktori
pogonski kotai
(147-221 kW)
Transport
Priprema tla
Poljske prskalice
etveni strojevi
(repa, krumpir)
itni i krmni
kombajn
Berai groa

DT 800
270
1,0

Tipovi i namjena pogonskih guma Goodyear Optitrac

DT 806
DT 812
DT 818
DT 824
DT 830
280-420
420-620
420-680
540-620
750-900
0,6

0,6

0,6

0,6

0,6

DT 822
620800
0,6

279

Tvrtka Michelin svoje gume za poljoprivredu razvrstava u sljedee grupe:

-

gume za take i kolica na guranje, za okretae sijena i sijaice. Dimenzije su 3,5 ili
4,00-4, 4,00-6 i 4,00-8, a nosivost je u rasponu od 195 do 300 kg;
gume za male traktore i freze za obradu tla,
radijalne gume za prikolice, od kojih je npr. guma dimenzije 18 R 22,5, irine 453
mm, vanjskoga promjera 1166 mm, nosivosti od 1620 kg, napumpana na 1,5 bara
do 4500 kg napumpana na 4,0 bara. Novo razvijene gume za prikolice mogu biti
znatno ire i vie te s poveanom nosivosti kod svega 0,8 bara u radu na polju;
gume za rad u umi;
prednje traktorske gume ili gume za upravljanje (nisu pogonske);
MPT nisko profilne gume za poveane brzine, visoke nosivosti;
gume za njegu usjeva dimenzija od 9,5-32 do 11,2-24 (270/95R54), uske;
standardne pogonske gume;
iroke gume s velikim volumenom zraka;
super iroke i
terra gume irine do 1080 mm, npr. na kombajnima za repu s tlakom od 0,4 bara.

Slika 14.1. Graa dijagonalne i radijalne gume

Svaki proizvoa svoje gume oznaava kombinacijom velikih i malih brojeva i slova,
odnosno rijeju. Dimenzije gume oznaene su u inchima ili milimetrima, a kod nekih su
kombinirane jedne i druge oznake. Ostale oznake oznauju maksimalno doputene brzine s
obzirom na teret i nosivost gume. Potrebni tlak zraka u gumama, s obzirom na osovinsko
optereenje, brzinu rada, vonju po cesti ili u polju, proizvoa daje u Priruniku. U
pravilu, kod vonje cestom vii tlak u gumama smanjuje otpor kotrljanja i potronju goriva,
osigurava sigurnije upravljanje i bolju sposobnost za istovar (kipanje) i za koenje. Ako se
agregat kree po polju u gumama treba biti nii unutarnji tlak da bi se smanjila dubina traga
kotaa, smanjilo proklizavanje, ostvario vei komfor za vozaa i postigla via vuna sila uz
prihvatljivu potronju goriva. esta izmjena unutarnjega tlaka zraka u gumama kod veine
korisnika nije prihvaena pa su se na tritu pojavili ureaji kojima se tlak u gumama moe
regulirati iz kabine. Takvi ureaji nisu jeftini (3200-8500 ), ali ispravnim unutarnjim
tlakom u gumama stupanj iskoritenja i uteda na dizelskom gorivu je oko 10%.

280

Slika 14.2. Oznake na gumi (izvor Michelin)

Dobro odabrane gume mogu sauvati mrviastu strukturu tla, omoguiti ivot
kinih glista i gujavica, za koje kaemo da su najbolji ratari . Ako se zbije tlo
visokotlanim gumama, naroito po mokrom, ini se teta za nekoliko godina unaprijed, jer
e se morati provesti skupa obrada plugom, podrivanje i viekratna dopunska obrada radi
postizanja mrviaste strukture. Tlo je trofazni sustav u kojem je vodno-zrani reim tla
najpovoljniji kod odnosa kruta faza : zrak : voda = 50 : 25 : 25. injenica je, da voditelji
poljoprivrednih agregata, u pravilu, ne kontroliraju tlak u gumama, a kada se probuena
guma popravi i napumpa kompresorom bez manometra, provjera tlaka u gumi obavlja se
udaranjem izmom po gumi.
Najvei tlak gume na tlo nastaje uvijek na dodirnoj povrini, meutim najvea
zbijanja tla oituju se u dubljim slojevima. Srednji tlak dodirne povrine moe se procijeniti
na temelju optereenja kotaa i dodirne povrine. Ako je guma relativno mekana u odnosu
na vrstou tla i ako se koristi u donjem podruju zranog tlaka, vai sljedee pravilo:
srednji tlak dodirne povrine (bar) = zrani tlak (bar) + boni tlak na stijenku brazde ili
faktor krutosti stijenke gume (bar). Pribline vrijednosti za boni tlak na stijenku brazde su
za dijagonalne gume visoke vrstoe 0,5 bara, velike radijalne gume na pogonskim
kotaima 0,4 bara i za iroke gume 0,2 0,3 bara. Smatra se kako tetna zbijenost nastaje
kod suhih tala kada je srednji tlak vei od 25 N/cm2 (2,5 bara), a kod vlanih 10 N/cm2 ( 1
bar). To znai, ako se na pogonskim kotaima koristi velika radijalna guma, unutarnji tlak u
njoj smije biti maksimalno 1,79 bara pri radu u suhom, odnosno 0,71 bara u vlanom tlu.
Prema tome, niske vrijednosti postiu se pomou niskoga zranoga tlaka i mekane bone
stijenke gume. Niske vrijednosti tede gornji sloj tla, ostavljaju manje dubine tragova, a pri

281

jednakoj irini pneumatika i manji otpor kotrljanja. Osim srednjega tlaka dodirne povrine
na tlo, u obzir treba uzeti i utjecaj tlaka na dublje slojeve tla. Za njihovo prostorno
oblikovanje uveden je pojam tlane lukovice ili koljkasti dijagram.

Slika 14.3. koljkasti dijagram

U pogledu ouvanja tla, s obzirom na zbijanje, za usporedbu se mogu izdvojiti
sljedee: dijagonalna guma dimenzija 18,4-38, radijalna 18,4 R-38, udvojeni kotai s
gumama dimenzija 18,4 R-38, iroka guma 650/60-38 i terra guma 66 x 43,00-25.

Slika 14.4. Kontaktna povrina raznih konstrukcija guma

1- dijagonalna, 2 radijalna, 3 udvojene radijalne, 4 iroka,
5 terra guma

282

Tablica 14.2. Specifino optereenje kontaktne povrine raznih

konstrukcija guma
(1-dijagonalna, 2-radijalna, 3-udvojene radijalne, 4-iroka, 5-terra guma)
Naziv
Tlak gazee
povrine (kg)
Unutarnji tlak
(bar)
Povrina
pneumatika
(cm2)
Povrinski
tlak (kg/cm2)

1
2600

2
2600

3
2 x 1300

4
2600

5
2600

1,3

1,2

0,8

0,8

0,4

1240

1490

2 x 1550

3000

8323

2,1

1,74

0,84

0,86

0,31

Dodirna gazea povrina kod radijalne gume vea je za 20% nego kod dijagonalne
istih dimenzija pa je s prosjeno 17% manjim povrinskim tlakom optereen povrinski sloj
tla. Dakle, radijalna guma vie tedi tlo nego dijagonalna. irina irokih guma za 37% je
vea nego kod dijagonalnih pa je gazea povrina za 2,4 puta vea, i u skladu s tim za 60%
je manji tlak gazee povrine na tlo (dostie svega 50% tlaka radijalne gume). Zakljuno,
primjenom tzv. irokih guma znaajno se uva tlo od oteenja. Udvojeni kotai imaju isti
efekt kao i iroki pneumatici. U pogledu smanjenja zbijanja tla najbolje rezultate daju terra
gume. Taj tip gume ima 7 puta veu gazeu povrinu od dijagonalne gume iste nosivosti pa
tlak gazee povrine dostie kod terra gume samo 15% od onog koji ima dijagonalna guma.
Tlak gazee povrine kod terra gume toliko je malen da tedno djeluje ne samo na tlo, ve i
na biljke visine 10-20 cm. Zakljuno se moe utvrditi: to je vie zraka u gumi, manje ga
ima u tlu.
Stupanj zbijenosti tla ne ovisi samo o tlaku na tlo, nego ga ukupno odreuju
sljedei faktori:
- vlanost tla (dominantna je),
- vrsta tla,
- tlak na tlo,
- stanje obraenoga tla,
- stupanj deformacije pomicanja tla,
- udjel vode i zraka u tlu i
- brzina zbijanja.
Zbijanje tla mogue je u znatnoj mjeri smanjiti, ukoliko se u tehnologiji proizvodnje bilja
pridrava sljedeih pravila:
-

izbjegavati rad po mokrome tlu,

izbjegavati stvaranje dubokih tragova,
ograniiti broj prohoda poljoprivredne tehnike,
koristiti gume velikoga volumena,
zrani tlak u gumama odravati to je mogue niim,

283

koristiti udvojene gume ili kotae s reetkama,

kontrolirati proklizavanje,
ne eksploatirati tei traktor i prikljuak ako nije neophodno,
uskladiti irinu gume i zahvat lemea (raonika),
teiti preraspodjeli optereenja na gume i
ako je mogue, voziti bre.

284

15. MAZIVA
Osnovna sirovina od koje se dobivaju sve vrste tekuih i plinovitih goriva,
mineralna ulja i ostali mnogobrojni proizvodi je sirova nafta - tekuina tamno-smee ili
crne boje. U Hrvatskoj naftu prerauju tvrtka INA Industrija nafte d.d. Zagreb, koja je
utemeljena 1883. godine i tvrtka PATTING d.o.o., koja je izrasla iz obiteljskoga
poduzetnitva i utemeljena 1992. godine u Varadinu.
INA u Mazivima RIJEKA proizvodi preteito motorna, te turbinska i
kompresorska ulja, a u Mazivima ZAGREB ostali dio maziva i srodnih proizvoda za vozila,
cjelokupan program industrijskih maziva i srodnih proizvoda te mazive masti za industriju i
vozila.
Djelatnost PATTINGA u Varadinu je proizvodnja i prodaja ulja, maziva i
kemijskih proizvoda te zbrinjavanje opasnog otpada.
Podmazivanje je uvoenje maziva u potrebnoj koliini i u pravo vrijeme izmeu
povrina koje su u kontaktu, odnosno u meusobnome (relativnome) gibanju. U tehnici
podmazivanja poznata su sljedea trenja:
- suho trenje nastaje dodirivanjem povrina izmeu kojih nema maziva;
- mjeovito trenje nastaje na mjestima dodirivanja povrina pod velikim
optereenjem, iako se izmeu njih nalazi mazivo i
- tekue trenje, koje nastaje kod povrina koje su potpuno razdvojene slojem
maziva. Zbog prisutnosti uljnoga filma, praktiki nema troenja pa se taj nain
podmazivanja smatra optimalnim.
Mazivo ili motorno ulje mora posjedovati sljedee bitne karakteristike:,
- sposobnost podmazivanja pokretnih dijelova u kontaktu, koji su izloeni visokim
temperaturama i promjenjivim tlakovima;
- odravanje istoe motora razgraivanjem produkata izgaranja i njihovom
odravanju u rasprenom stanju za vrijeme dok su u motoru;
- sposobnost odvoenja topline s klipova, turbokompresora, leajeva i dr.;
- uinkovitost pri neutralizaciji kiselina koje nastaju radom motora te zatita
motornih dijelova od korozije;
- sprijeavanje prekomjernoga prolaenja plinova izgaranja u korito (karter) motora
te poveanje kompresije i
- zadravanje razine kvalitete podmazivanja sve do trenutka zamjene, bez obzira na
zagaivanje produktima izgaranja goriva.

MOTORNA ULJA

BAZNO ULJE
+
POBOLJIVA VISKOZITETA
+
ADITIVNI SKLOP
Slika 15.1. Dobivanje motornog ulja

285

15.1 Klasifikacija motornih ulja prema viskoznosti

to je viskoznost? Viskoznost je mjerilo tenosti tekuine, odnosno ono
predstavlja unutarnji otpor gibanju slojeva tekuine. Viskoznost je promjenjiva
veliina, a mijenja se promjenom temperature i tlaka.
Drutvo automobilskih ininjera u SAD-u (Society of Automotive Engineers) ili
skraeno SAE izradilo je 1911. god. sustav klasifikacije viskoznosti motornih ulja.
Gradacije ulja oznaene slovom W predviene su za koritenje kod niskih temperatura.
Takva zimska ulja osiguravaju laki start motora pri niskim temperaturama, a kod
viih radnih temperatura okoline ona ne zadovoljavaju potpuno. Obrnut je sluaj s
ljetnim uljima (bez slova W), koja su previskozna kod pokretanja motora pri niskim
temperaturama, ali zato zadovoljavaju sve uvjete podmazivanja kod visokih radnih
temperatura i ljetnih temperatura okoline.
Motorna ulja koja zadovoljavaju samo zimske ili samo ljetne uvjete zovu se
jednogradna ili singlegrade ulja. Pored njih, razvijena su i viesezonska ili multigradna
ulja, a nose oznake npr. SAE 15W-40 ili SAE 10W-40 itd. Navedena ulja pri niskim
temparaturama imaju karakteristike zimskog ulja (SAE 15W), a na radnoj
temperaturi ponaaju se kao jednogradna ulja gradacije SAE 40. Takva ulja samostalno
prilagoavaju viskoznost ovisno o trenutnoj temperaturi motora. Kako se ponaa kao
ulje s vie gradacija, dobilo je naziv multigradno ulje.
Postoje i lako tekue ulje, koje iskazuju, u odnosu na uobiajena motorna ulja,
bolja svojstva podmazivanja, odnosno laki rad motora. Lako tekue ulje je tanje pa
je i unutarnje trenje molekula manje. Takvo ulje bre dospijeva do dijelova motora koji
se moraju podmazivati, prije svega kod hladnoga starta. Izrauju se u gradacijama SAE
0W-30 ili SAE 5W-50 i ona su teljivija od uobiajene gradacije SAE 15W-40.

15. 2 Klasifikacija motornih ulja prema API

Prvu jedinstvenu klasifikaciju kvalitete motornih ulja izradio je 1911. god.
Ameriki petrolejski institut, skraeno API. API klasifikacija za benzinske motore je
sljedea:

SB niski zahtjevi;
SC motori proizvedeni od 1964. do 1971. god.;
SD motori proizvedeni od 1968. do 1971. god.;
SE motori proizvedeni od 1972. god. stop-and-go pogon;
SF motori proizvedeni od 1981. za produene intervale izmjene ulja;
SG poboljana stabilnost oksidacije i istoe motora/1988. god.;
SH ispunjava poveane zahtjeve u tokama isparavanja, filtriranja, pjenjenja,
plamita/1993. god. i
SJ poboljano ponaanje kod hladnoga starta, produeni intervali izmjene ulja.

286

Oznaivanje motornih ulja prema SAE klasifikaciji:

Monogradna ulja

SAE 30
KINEMATSKA VISKOZNOST
NA 100 0C

Multigradna ulja

SAE 15W 40

OZNAKA
NISKOTEMPERATURNIH
SVOJSTAVA

KINEMATSKA VISKOZNOST
NA 100 0C

Slika 15.2. Oznaivanje motornih ulja prema SAE

15.3 API klasifikacije za diesel motore:

CA blagi do umjereni uvjeti rada, diesel motori s normalnim punjenjem, koji troe
gorivo visoke kvalitete;
CB umjereni uvjeti rada, diesel motori s normalnim punjenjem, koji troe gorivo
nie kvalitete;
CC umjereni do teki uvjeti rada, diesel motori bez predpunjenja ili s lakim
predpunjenjem;
CD teki uvjeti rada, diesel motori s normalnim ili turbo-predpunjenjem;
CD-II teki uvjeti rada, dvotaktni diesel motori s normalnim ili turbopredpunjenjem;
CE SHPD diesel motorno ulje za teke uvjete rada (pogodan za benzinske
motore), i
CF-4 za podmazivanje brzohodnih etverotaktnih diesel motora, dobra zatita od
stvaranja taloga, korozije, troenja i pjenjenja, naroito kod visokih radnih
temperatura.

287

MEUNARODNE ORGANIZACIJE
(MOTORNA ULJA)
API
(American Petroleum Institute)
ACEA (Association des Constructeurs Europeens d Automobiles
ILSAC (International Lubricant Standardisation and
Approval Comitte)
SAE (Society of Automotive Engineers)

PROIZVOAI MOTORA
Volkswagen
MercedesMercedes-Benz
MAN
Volvo
IVECO i dr.

Slika 15.3. Meunarodne organizacije i proizvoai motora

U Europi je Komitet konstruktora motora i vozila (CCMC) klasificirao motorna

ulja prema radnim svojstvima. Meutim, u veljai 1991. god. formirano je novo udruenje
ACEA, odnosno Udruenje europskih konstruktora vozila koje je preuzelo CCMC
klasifikacije. Do 1. sijenja 1996. god. vaile su CCMC norme, od 1. sijenja do 31.
prosinca 1996. god vaile su norme ACEA i CCMC, a od 1. sijenja 1997. god. vae samo
ACEA klasifikacije. To je udruenje razradilo nove specifikacije pri uporabi motornih ulja
kod benzinskih i diesel motora, kako bi se mogli ispunjavati rastui zahtjevi dananje
tehnologije motora.

288

REGULATIVA - organizacije

API
ILSAC

ACEA
Specifikacije
maziva

OEMs
JASO

Slika 15.4. Meunarodne organizacije i proizvoai motora prema specifikaciji maziva

1. Benzinski motori

A1-96 Ulje predvieno za upotrebu u motorima koji mogu koristiti ulja male
viskoznosti i maloga trenja.
A2-96 Ulje predvieno za uporabu u veini motora, neprikladno za upotrebu u
nekim visokouinkovitim motorima. Moe se koristiti gdje je ranije predviena
kvaliteta CCMC G4.
A3-96 Ulje predvieno za uporabu u visokouinkovitim motorima, kao i za
produene intervale izmjene ulja. Moe se rabiti gdje je ranije predviena kvaliteta
CCMC G4 ili G5.

2. Diesel motori za teretna vozila

E1-96 Ulje predvieno za opu uporabu u teko optereenim motorima. Ranija

kvaliteta CCMC D4.
E2-96 Ulje kvalitete SHPD ili super high performance diesel. Predvieno za stroge
uvjete rada u teko optereenim motorima ukljuivo produene intervale zamjene i
motore s turbo punjaem. Odgovara MB228.1.

289

E3-96 Ulje kvalitete ESHPD ili extra super high porformance diesel. Predvieno
za najstroe uvjete rada u teko optereenim motorima, ukljuivo produene
intervale zamjene i motore s turbo punjaem. Ranija kvaliteta CCMC D5.
Odgovara MB228.3.
E4-98 U najveoj se mjeri temelji na MB228.5.

Za poljodjelske strojeve INA u svom proizvodnom programu sadri motorna ulja s

oznakom Super 2000 (djelomino sintetino) i mineralna Super Max, Super Turbo, Super
5, Super 3 i vienamjensko ulje Agrina, a PATTING je proizveo Forol CD-Max i Forol
Agrotrak. Navedena motorna ulja INE zadovoljavaju stroge zahtjeve vaeih specifikacija,
a podravaju ih MB 228.5, MAN M 3277, VOLVO VDS-2, MTU Type 3, IVECO t-2,
M.P.P Vozila TAM, CUMMINS; ZF TE-ML 03 A, Pielstick, FORD M2C-159C i Massey
Ferguson M 1139. Motorna ulja tvrtke PATTING takoer udovoljavaju strogim zahtjevima
specifikacija, a podravaju ih ZF TE ML , MIL-L 2104D, MB 227.0/227.1, ALLISON
C4, CATERPILAR to-2, Ford M2C 159B i JOHN DEERE J20A.

PODJELA MOTORNIH ULJA

- MOTORNA ULJA ZA OSOBNA VOZILA
- MOTORNA ULJA ZA CESTOVNI I ELJEZNIKI PROMET,
GRAEVINSKE I POLJODJELSKE STROJEVE
- MOTORNA ULJA ZA BRODSKE MOTORE
- MOTORNA ULJA ZA PRVO PUNJENJE I ZATITU MOTORA
OD KOROZIJE
- MOTORNA ULJA ZA DVOTAKTNE MOTORE

Slika 15.5. Podjela motornih ulja

290

15.4 Mazive masti

Masti se rabe u leajima poljoprivrednih strojeva i prikljunih orua. S obzirom na
primjenu, masti se dijele na normalne, vienamjenske i specijalne, a prema podruju radnih
temperatura na niskotemperaturne, normalne i visokotemperaturne. Prepoznatljive su kao
sapunske ili nesapunske, odnosno mineralne i sintetike, s obzirom na sastav. S obzirom na
sposobnost podnoenja velikih optereenja, masti se jo mogu podijeliti na normalne i
masti s poboljanim svojstvom podnoenja visokih optereenja, tzv. EP masti. Vana je i
podjela masti u sluaju primjene u leajima, kada je rije o primjenjivosti pojedinih tipova
masti ovisno o radnoj temperaturi i faktoru brzine leaja. Domae tvrtke INA i PATTING u
svojim proizvodnim programima imaju masti za poljoprivredne strojeve i orua.
15.4.1 Litijeve masti
Vienamjenske masti proizvedene na bazi litijevoga sapuna viih kiselina i
selektivno rafiniranoga mineralnoga ulja slue za podmazivanje malih valjnih i kliznih
leajeva u uvjetima velikih brzina. Sadri posebne dodatke za zatitu od oksidacije i
korozije. Postojane su na toplinu i hladnou. Temperaturno podruje rada -30C do
+135C. Po narudbi je iste masti mogue dobiti s EP aditivom. Litijeve masti INA
proizvodi s oznakama INA LIS, INA LIPLEKS S EP, INA LIS EP i INA LIS MOL, a
PATTINGA s oznakama LT-EP-1, LT-EP-2 i LT-EP-3.
15.4.2 Kalcijeve masti
Kalcijeve masti su visokokvalitetne mazive masti proizvedene iz rafiniranoga
mineralnog ulja i kalcijevih sapuna viih masnih kiselina s dodatkom EP aditiva. Koriste se
za dugotrajno podmazivanje teretnih, industrijskih, graevinskih vozila te poljoprivrednih
strojeva. Specijalna mast s izvrsnim prijanjajuim svojstvima te univerzalnom primjenom.
Potpuna otpornost na slatku i slanu vodu. Temperaturno podruje rada od -45C do
+110C. INA ih proizvodi s oznakama INA EKS HD i INA GKS, a PATTING ima Hydro
plus ER.
15.4.3 Aluminijeve kompleksne masti
Univerzalna aluminijeva mast s EP aditivima. Ima veliku postojanost prema
starenju, vodi i koroziji, kao i veliki raspon temperaturnoga podruja rada od -30C do
+160C. Tekua mast s visokokvalitetnim dodacima za pritisak koristi se za podmazivanje
mehanikih prijenosa kao i motora prijenosa, te za centralne sisteme u teretnim vozilima i
poljoprivrednim ureajima. PATTING proizvodi mast s oznakom Trans ER.
15.4.4 Masti za visoke temperature
Mast za visoke temperature na bentonitnoj bazi s podrujem primjene do 200C,
ali i s mogunou podnaanja temperatura do 250C. Mast za podmazivanje jako

291

optereenih valjkastih i kliznih leajeva kod visokih temperatura. Temperaturno podruje

rada -25C do +220C.
15.4.5 Metalne paste
Metalna pasta s kvalitetnom primjenom kod visokih temperatura do 800C.
Metalna pasta s visokokvalitetnom primjenom kod visokih temperatura do 1000C.
U grupu ostalih masti spadaju masti proizvedene od modificirane gline i selektivno
rafiniranoga mineralnoga ulja, a koriste se za podmazivanje valjnih i kliznih leaja koji
rade pri veim optereenjima i vrlo visokim (160-200C) temperaturama.
Kompleksne su masti proizvedene na osnovi posebno odabranih kompleksnih
sapuna litija i selektivno rafiniranoga mineralnoga ulja. Sadre itav niz razliitih aditiva,
kao to su ER, inhibitori oksidacije i korozije te aditivi za poveanje prionjivosti. Pojedine
masti postojane su pri temperaturama od -30C do +180C, to je znakovito za kvalitet
proizvoda.

292

16. KONZERVACIJA I USKLADITENJE STROJEVA I ORUA

Poljoprivredni strojevi, orua i aparati tijekom uporabe izloeni su razliitim
vanjskim i unutarnjim imbenicima, koji imaju manji ili vei utjecaj na njihov uinak i
pouzdanost te vijek trajanja. Da bi poljoprivredna tehnika zadrala konstrukcijom propisane
parametre i u razdoblju kad su izvan uporabe, potrebno ih je zatiti od vremenskih i drugih
utjecaja te konzervirati i uskladititi na odgovarajue mjesto.
Konzerviranje ili zatita podrazumijeva uporabu fiziko-kemijskih mjera za zatitu
dijelova, odnosno sklopova strojeva i orua, zbog sprijeavanja djelovanja korozije.
Temeljne postavke zatite su normalna maziva, ulja i masti za podmazivanje zamijeniti
zatitnim sredstvima (antikorozivnim uljima i mastima) istih ili slinih karakteristika, tako
da se nakon zavrenoga razdoblja zatite ta sredstva ne moraju uklanjati, ve da trebaju
preuzeti ulogu podmazivanja.
Konzerviranje poljoprivredne tehnike (mehanizacije) je brz, jeftin i jednostavan
postupak, kojega mogu obaviti rukovatelji pomou uputa uz isporueni stroj. Sredstva
proizvode domae tvrtke INA i PATTING i mogu se nabaviti na tritu i uz svako se
dobiva uputa o namjeni i nainu nanoenja. Vrlo esto se u praksi kao sredstvo za
konzerviranje koristi rabljeno ulje iz motora, to je potpuno pogreno, jer takva ulja
sadre sumpornu kiselinu koja nagriza metal. Samo ulja iz hidraulinih instalacija i ureaja
te ulja iz prijenosnika (u kojima nema procesa izgaranja) mogu se rabiti kao sredstva za
konzerviranje.
Nakon sezone rada nezatieni poljoprivredni strojevi i orua izloeni su
intenzivnome djelovanju korozije, to je jedan od vanih imbenika propadanja tehnike. Od
postojeih zatitnih sredstava za konzerviranje najvie odgovaraju sredstva za privremenu
zatitu povrina od korozije, koja stvaraju nepropusan sloj, ime se metal izolira od okolia.
Ta sredstva jame trajnost konzerviranja koje se pribliava uporabi sredstava za trajnu
zatitu, tj. premazi bojanjem. Temeljna razlika izmeu premaza bojama i privremenih
sredstava za zatitu od korozije mogunost je lakog uklanjanja zatitnih slojeva
privremenih brisanjem, uz pomo otapala ili jednostavnih metoda odmaivanja. Sredstva
za privremenu zatitu izrauju se od derivata nafte i to kao visokorafinirana zatitna ulja,
zatitna emulgacijska ulja, zatitni fluidi i zatitne smjese.
a) visokorafinirana zatitna ulja koriste se za konzerviranje motora s unutarnjim
izgaranjem, mjenjake kutije, reduktore i dr. te za opu primjenu pri zatiti
metalnih predmeta;
b) zatitna emulgacijska ulja (sadre mineralna ulja, antikorozivne aditive,
emulgator i specijalne dodatke) stvaraju zatitne filmove, koji vrlo dobro
prianjaju na unutarnje povrine, primjerice sustava za hlaenje vodom. U
praksi se najee koriste u koncentraciji od 10 do 20%.
c) Zatitni fluidi koriste se iskljuivo za konzerviranje vanjskih metalnih
povrina i kod najteih uvjeta uskladitenja. Nakon ishlapljivanja otapala na
metalnoj povrini oblikuje se polusuhi ili suhi zatitni film. U najiroj su
primjeni;
d) Zatitne smjese su proizvodi na bazi derivata nafte i inhibitora korozije, a
koriste se za zatitu kliznih povrina, kuglinih leaja, zglobova, vanjskih
zupanika, prijenosnih lanaca, rezervnih dijelova i dr. tijekom uskladitenja i
transporta. Tu spadaju i sredstva izraena na bazi termoplastinih masa, koje
tite stroj od manjih mehanikih oteenja.

293

16.1 ienje i priprema povrine za nanoenje zatitnih sredstava

Priprema poljoprivredne tehnike za uskladitenje pretpostavlja da se strojevi i
orua nakon uporabe dobro oiste od praine, organske mase i masnoa, a zatim zatite
odgovarajuim zatitnim sredstvom protiv korozije te spreme, po mogunosti, pod
natkriveni prostor. Prainu se najlake otklanja pranjem vodom ili toplom otopinom
deterdenta, a masnou deterdentom ili nekim otapalom. Povrine koje nisu predviene za
pranjem vodom moraju se oistiti komprimiranim zrakom ili mehaniki.
ienje korodiranih povrina obavlja se najee brusnim papirom, elinom
etkom runo ili brusilicom, odnosno kemijskim sredstvima-otopinama kiselina (sumporna,
solna, klorovodina i fosforna). Pri koritenju kiselinskih otopina obvezatno je pridravati
se propisanih mjera zatite na radu.
16.2 Postupci nanoenja sredstava za privremenu zatitu
Sredstva za privremenu zatitu nanose se uranjanjem, prskanjem i premazivanjem.
Uranjanje je vrlo pogodan nain, budui da se obavlja brzo i daje jednolian neprekidan
sloj. Prskanje se koristi u sluajevima kada je uranjanje nepraktino ili neizvedivo, a
premazivanje etkom zahtjeva previe rada. Premazivanje etkom koristi se na
pojedinanim dijelovima koje treba zatititi, a nije praktino i ne primjenjuje se u sluaju
zatite veega broja predmeta sloenijeg oblika. Treba voditi rauna da je zatitni sloj
jednolian i neprekinut, osobito na otrim rubovima.
Po zavretku nanoenja sredstva zatiene dijelove, sklopove i strojeve zbog
cijeenja, hlaenja ili ishlapljivanja otapala ne bi trebalo pomicati, odnosno rukovati njima
neko vrijeme, najmanje 2 sata, a pri niim temparaturama i do 12 sati.
16.3 Podmazivanje kao postupak zatite
Sastavnim dijelom zatite poljoprivredne tehnike smatra se i podmazivanje svih
mjesta koja je proizvoa naveo u uputama za rad i odravanje. Eksploatacijska pouzdanost
stroja u znatnoj mjeri ovisi o pravilnome podmazivanju, izboru prikladnoga maziva,
njegove pravodobne kontrole i izmjene.
Za svaki stroj mora postojati popis svih mjesta za podmazivanje, vrsta i kakvoa
maziva te rokovi podmazivanja, kontrola i izmjena uljnih punjenja. Korisnici strojeva
trebaju voditi rauna o reduciranju na to je mogue manji broj vrsta i kakvoe maziva te
da ih proizvode i isporuuju domai proizvoai. Razlog tome je to se najee u uporabi
strojevi razliitih proizvoaa, koji opet propisuju maziva i ulja razliitih tvrtki. Moe se
dogoditi da specifikacija maziva sadri razliite komercijalne nazive i oznake pod kojima
se kriju maziva i ulja istih svojstava. Za podmazivanje se mogu koristiti kalcijeve, litijeve,
kompleksne masti, mazive masti za vozila i ostale masti (Poglavlje MAZIVA).
16.4 Zatita guma
Gume i elementi izraeni od gume u razdoblju izvan uporabe izloeni su utjecaju
svjetlosti, niskoj temparaturi i vlazi. Pod djelovanjem navedenih imbenika, guma gubi
svojstvo elastinosti, a posljedica je pucanje gume. Gume se tite antikorozivnim

294

aluminijskim pigmentom, koji sprjeava prodiranje svjetlosti i vlage, odnosno sredstvima

na bazi plastinih masa i dodataka. Poslije pranja i suenja guma, zatitno sredstvo nanosi
se prskanjem. Trajnost sredstva je od 6 do 12 mjeseci.
16.5 Zatita dijelova od termoplastinih masa
Konzerviranje dijelova izraenih od plastinih masa sastoji se u odravanju
istoe, a nakon sezone rada spremanju u suh i zatvoren prostor. Pri spremanju plastinih
elemenata u zatvoren prostor posebnu panju treba pridati zatiti od mieva i takora.
Obavezna je deratizacija.
16.6 Zatita elemenata prijenosa
U elemente prijenosa spadaju remenja, lanci, kardanska vratila i ostali elementi
prijenosa. Elemente prijenosa prije postupka konzerviranja treba dobro pregledati, kako bi
se spremilo samo ispravno. Prije konzerviranja poljoprivredne tehnike svo remenje treba
demontirati, osim onoga koje je nepristupano. Skinuto remenje odlae se u suhu i
zatvorenu prostoriju, a ono koje ostaje na stroju mora se popustiti. Ukoliko se ne konzervira
stroj s kojeg se skida remenje, remenice treba oistiti, pripremiti i zatititi sredstvom za
zatitu. Lanci se skidaju po istome principu kao remenje. Zatitno sredstvo nanosi se jedino
na suhe lance. Mogue je lance zatiti uranjanjem u isto ulje. Jedino lance s gumenim
elementima nikako ne treba konzervirati postupkom uranjanja u isto ulje.
Pri konzerviranju reduktora, mjenjakih kutija i multiplikatora treba ispustiti ulje i
naliti novo istih karakteristika. Prikljuni prijenosnici i kardanska vratila konzerviraju se
mau.
16.7 Zatita akumulatora i elektrine opreme
Dobar nain zatite i uvanja akumulatora nakon uporabe stroja je upotrijebiti ga
na drugome radnome stroju u eksploataciji. Ako takva alternativa ne postoji, akumulator se
demontira sa stroja, oiste svi prikljuci (kleme) i zatiti zatitnim sredstvom. Po potrebi ga
dopuniti destiliranom vodom i prikljuiti na ureaj za punjenje. Nakon dopune, akumulator
se se sprema u suhu i zatvorenu prostoriju, u kojoj temparatura ne bi trebala biti manja od
0C niti vea od 15C. Napunjeni akumulator podnosi hladnou i do -65C, a prazan samo 10C. Akumulator se nakon skidanja sa stroja moe potpuno konzervirati na nain da se iz
svih elija akumulatora izlije postojei elektrolit, a elementi isperu destiliranom vodom.
Prazan i ispran akumulator posui se i spremi takoer u suhu i zatvorenu prostoriju.
Zatita elektrine opreme sastoji se od ienja svih elektrinih spojeva od
korozije, masti i praine, a zatim premazivanja zatitnim sredstvom (najee vazelinom).
Spojevi elektrinih instalacija zatiuju se zatitnim mastima.
16.8 Zatita hidraulinih elemenata i ureaja
U elementima hidraulike i hidraulinim ureajima koriste se hidraulina ulja koja,
zbog antikorozivnih aditiva, ujedno slue i za konzervaciju tih elemenata. Potrebno je samo
prekontrolirati razinu ulja u spremniku te brtvu poklopca koja mora besprijekorno brtviti.
Sve hidrauline cilindre treba drati u zatvorenome poloaju (klip uvuen u tijelo cilindra).

295

Ako cilindar ostaje u otvorenome poloaju (klip izvuen iz cilindra), povrinu klipa treba
premazati zatitnom mau. Ako demontaa crijeva nije odvie komplicirana, preporua se
skinuti ih, oistiti, zatiti sredstvom za zatitu guma i spremiti u zatvorenu prostoriju.
16.9 Zatita spremnika za sjeme i mineralna gnojiva
Spremnike prije pripreme za konzerviranje treba potpuno isprazniti i temeljito
oistiti. Eventualnu koroziju odstraniti, a manja oteenja odmah popraviti. Pripremljene
spremnike zatiti sredstvom za konzerviranje. Ako postoje tehnike mogunosti, spremnike
za mineralna gnojiva najbolje je zatiti plastificiranjem.
16.10 Uskladitenje poljoprivredne tehnike
Zatienu poljoprivrednu tehniku potrebno je uskladititi u zatvoreni,
poluzatvoreni (nadstrenice) ili otvoreni prostor.
U zatvoreni prostor uskladituju se traktori, prskalice, pneumatske sijaice,
pojedini ureaji (crpke, monitori, automatika, hidraulina oprema), pojedini elementi
strojeva (kardanska vratila, lanci, remenje, akumulatori i dr.).
U poluzatvoreni prostor uskladituju se najee razliite vrste kombajna
(univerzalni, repni, silani i dr.), raspodjeljivai mineralnoga i organskoga gnojiva,
kosilice, kultivatori, sijaice, prskalice, specijalne prikolice i dr.
Uskladitena tehnika na otvorenome prostoru mora se ee pregledavati i
nadzirati zbog utvrivanja stanja zatitnoga sredstva. Na otvoreni prostor spremaju se
najee plugovi, tanjurae, sjetvospremai, drljae, valjci, podrivai, rovila, prikolice
(sanduk malo podignut zbog istjecanja oborina) i dr. Ako neki od strojeva posjeduju
gumene kotae, takve strojeve treba postaviti na nogare, kako bi se rasteretile gume.
Konzerviranje i uskladitenje strojeva, orua i aparata neophodna je mjera kojoj
treba pridati punu panju, jer, u protivnome poljoprivredna tehnika gubi oko 5% i vie od
nabavne vrijednosti.

296

LITERATURA ZA UDBENIK
1.
2.
3.
4.
5.

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.

Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede (1998-2008), Agronomski fkautlet

Zagreb, Zagreb
Agricultural Engineering Yearbook (1998-2008), LV Druck im
Landwirtschaftsverlag, Mnster
Anonim. (1998-2008). Profi-Magazin fr Agrartechnik, Landwirtschaftsverlag
GmbH, Mnster
Aurenhammer, H. (1991): Elektronik in Traktoren und Maschinen. BLV
Verlagsgeschaft GmbH, Mnchen
Aurenhammer, H., Schueller, K.J. (1990). Precision Farming. In Stout, B.A.:CIGR
HANDBOOK of Agricultural Engineering Volume III, Plant Production
Engineering. CIGR ASAE, St. Joseph
Banaj, ., mrkovi, P. (2003): Upravljanje poljoprivrednom tehnikom,
Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Bari, J. (2001): Prskalice i oroivai, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb
Bell B. (2005): Farm Machinery. Old Pond Publishing, Ipswich
Bri J. (1987): Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, kolska knjige, Zagreb
Brki. D., Vuji, M., umanovac, L. (2002): Strojevi za etvu i berbu zrnatih
plodina, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Brki, D., Jurii, M. (2001): Strojevi i ureaji za vaenje eerne repe,
Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Brki, D., Vuji, M, umanovac, L. Jurii, M.(2000): Strojevi i ureaji za
spremanje silae, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Buchner, W., Kller K. (1990): Integrierte Bodenbearbeitung, Eugen Ulmer
GmbH & Co., Stuttgart
CIGR HANDBOOK (1999) of Agricultural Engineering Volume III, Plant
Production Engineering, CIGR ASAE, St. Joseph
uljat, M., Bari, J. (1997): Poljoprivredni kombajni, Poljoprivredni institut
Osijek, Osijek
uljat, M. (1997): Promiljeno opremanje poljoprivrede, Agrotehniar, broj
2/1997. Gospodarski list Zagreb
Emert H. Et al. (1999): Landtechnik. Verlag Eugen Ulmer GmbH & Co., Stuttgart
Emert R. Bukvi ., Juri T., filipovi D. (1997): Popravak poljoprivrednih
strojeva, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Goering E. C. (1990): Engine & Tractor Power. ASAE, Michigan
Goering E.C., Stone L. M., Smith W. D., Turnquist K. P. (2003): Off-Road
Vehicle Engineering Principles, ASAE, Michigan
Hernanz, J. L., Ortiz- Canavate J. (1999): Energy Saving in Crop Production. In O.
Kitani: CIGR Handbook of Agricultural Engineering, Volume V Energy and
Biomass Engineering. CIGR ASAE, St. Joseph
Jagar, N., Filipovi, D. (1997): Traktor na poljoprivrednim obiteljskim
gospodarstvima, Hrvatski zadruni savez, Zagreb
Jeji V. (2007): Traktor. Kmeki glas, Ljubljana
Kahnt, G. (1995): Minimal Bodenbearbeitung, Ulmer GmbH & Co., Stuttgart
Martinov M., evi M., Novkovi N., Savin L., Ogrizovi B., Mickovi G.,
vidakovi V., Popovi M., Keki M. (2007): Moj traktor. Res Trade, Novi Sad

297

26. Renius Karl T. (1985): Traktoren Technik und ihre Anwendung, BLV
Verlagsgesellschaft mbH, Mnchen
27. Renius K.T. (1999): Tractors Two Axle Tractors. In Stout, B. A.: CIGR
Engineering. CIGR ASAE, St. Joseph
28. Schn H. Et al (1998): Landtechnik Bauwessen, BLV Verlagsgesellschaft
Mnchen
29. Srivastava K.A., Goering E.C., Rohrbach P.R. (1993): Engineering Principles of
Agricultural Machines. ASAE, Michigan
30. Stjepanovi, M. (1998): Lucerna, NIP Nova Zemlja, Osijek
31. Upadhyaya, K.S., Chancellor, J.W., Perumpral, V.J., Schafer, L.R., Gill, R.W.,
VandenBerg, E.G. (1994): Advances in Soil Dynamics (Vol.1). ASAE, Michigan
32. Upadhyaya, K.S., Chancellor, J.W., Perumpral, V.J., Schafer, L.R., Gill, R.W.,
VandenBerg, E.G. (1998): Advances in Soil Dynamics (Vol.1). ASAE, Michigan
33. Vratari, M. i sur. (2004): Suncokret, Poljoprivredni institut Osijek, Osijek
34. Vuji, M., Emert, R., Juri, T., Heffer, G., Balievi, P (1990): Osnove
strojarstva, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
35. Zimmer, R., Banaj, ., Brki, D., Kouti, S. (1997): Mehanizacija u ratarstvu,
Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
36. Witney B. (1988): Choosing & Using Farm machines. Land Technology Ltd.,
Edinburgh
37. Katalog maziva INA, Zagreb, 2007.
38. Katalog motornih ulja i maziva, Patting,Varadin, 2006.
39. Promibeni materijali tvrtke AGCOChallenger, Duluth, Georgia, SAD
40. Promibeni materijali tvrtke Amazone, Hasbergen-Gaste, Njemaka
41. Promibeni materijali tvrtke Case New Holland, Racine, Wisconsine, SAD
42. Promibeni materijali tvrtke Claas GmbH, Harsewinkel, Njemaka
43. Promibeni materijali tvrtke John Deere, Moline, Illinois, SAD

298

POJMOVNIK VIEJEZINI

Armatura prskalice s provodnim cijevima

(en. Sprayboom with pipes, nj. Spritzgestnge mit Leistungen, fr. Rampes avec
tyauterie, it. Barre per Trattamenti con conduttore)
Automatska regulacija doze i ureaj za punjenje spremnika
(en. Automatic metering and tank filling device, nj. Automatische Mengen-Regel und
Tankflleinrichtung, fr. Ordonnateur automatique de quantits et dispositive de
remplissage, it. Regolazione di quantit automatica e instalazione di riepimento)
Broj okretaja motora- frekvencija vrtnje
( en. Number of revolutions; nj. Drehzal; fr. Vitesse de rotation; it. Numero di giri)
Bubanj s nazubljenim letvama
(en. Rasp bar threshing cylinder, nj. Dreschtrommel mit Leisten, fr. Batteur battes, it.
Battitore a spranghe)
Centrifugalni raspodjeljiva mineralnoga gnojiva
(en. Disc broadcaster, nj. Schleuderstreuer, fr. Distributeur dengrais, it. Spandiconcime
centrifugo
Centrifugalna sijaica
(en. Centrifugal seed drill, nj. Zentrifugal- Drillmaschine, fr. Semoir centrifuge, it.
Seminatrice centrifuga)
Dijagonalni pneumatik
(en. Diagonal tyre, nj. Diagonalreifen, fr. Pneu diagonal, it. Pneumatico diagonale)
Drljae
(en. Harrows, nj. Eggen, fr. Herses, it. Erpici
Egzaktna duljina sjeke
(en. Short-exact chop, nj. Exakthksel, fr. Coupe prcise, it Picado exacta)
Gnojidba
(en. Fertilising-Fertilizing, nj. Dngung, fr.Fumer, it. Concimacione)
Gnjeilica
(en. Chrusher, nj. Knikzetter, fr.Conditioneur de fourage, it. Schiacciaforaggi)
Jednofazno vaenje eerne repe
(en. Single stage beet harvesting, nj.Einphase rben ernte, fr. Rcolte monophase, it.
Raccolta in un solo passaggio)

299

Kombajn
(en. Combine-harvester, nj. Mhdrescher, fr. Moissonneuse-batteuse, it.
Mietitrebbiatrice)
Kombinirana orua za predsjetvenu pripremu tla
(en. Seed bed combination implements, nj. Saatbettkombinationen, fr. Combinasons de
preparation du sol, it. Combinazioni per preparazione alla semina
Kosa
(en. Cutter-bar, nj. Messerbalken, fr. Barre de coupe, it. Barra della lama)
Kosilica oscilacijska s kosom i prstima
(en. Reciprocating-Finger bar mower, nj. Mhbalken, fr. Barre de coupe doigts, it.
Barra falciante con denti)
Kosilica rotacijska-s bubnjevima
(en. Rotary drum mower, nj. Trommel Kreiselmher, fr. Faucheuse rotative tambour,
it. Falciatrice rotativa a tambura)
Kosilica rotacijska s diskovima
(en. Rotary disc mower, nj. Scheibenmher, fr. Faucheuse disques rotative, it.
Falciatrice a dischi rotativi)
Konja
(en. Mowing, nj. Mchen, fr. Fauchage-coupe, it. Falciare-Sfalcio
Kotai
(en. Wheels, nj. Rder, fr. Roues, it. Ruote)
Krmni kombajn
(en. Forage harvester; nje. Feldhksler; fr. Recalteuses hacheuses ensileuses; it Raccogli
foraggi)
Krmni kombajn s aksijalnom sjekarom-ploa s noevima
(en. Flywheel chopper, nj. Scheibenrad-Wurfhcksler, fr. Ensileuse disques hacheurs,
it. Raccolglitrice di foraggi con trinciatore a disco)
Krmni kombajn s radijalnom sjekarom-bubanj s noevima
(en. Cylinder chopper, nj. Trommel feldhcksler, fr. Ensileuse tambour hacheur, it.
Raccolglitrice di foraggi a tamburo tagliente)
Mineralno gnojivo
(en. Mineral fertilizer, nj. Mineraldnger, fr. Engrais minraux, it. Concime minerale)
Mjenja
(en. Gearbox, nj. Getriebe, fr. Boite de vitesses, it. Cambio di velocita)

300

Motor s unutarnjim izgaranjem

(en. Internal combustion engine-IC; nj. Verbrennungs motor; fr. Moteurs d' combustion
interne, it. Motori a combustione interne-MCI)
Naplaci-felge
(en. Rims, nj. Felgen, fr. Jantes, it. Cerchi)
Oblovina sa inama-icama
(en. Concave with bars, nj. Dreschkorb mit Leisten, fr. Contre-batteur, it. Controbattitore
con spranghe)
Okretanje
(en. Turning, nj. Wenden, fr. Fanage, it. Voltare)
Orua i strojevi za obradu tla
(en. Soil tillage implements, nj. Bodenbearbeitungs grate, fr. Materiel du travail du sol,
it. Attrezzature per la lavorazione del terreno)
Orua za osnovnu obradu tla
(en. Primary tillage implements, nj. Grundbodenbearbeitungs gerte, fr. Travail du sol
primaire, it. Lavorazione principale del terreno)
Oscilacijska drljaa
(en. Reciprocating harrow, nj. Rttelegge, fr. Herse oscillante, it. Erpice oscilante)
Plosnati mlaz
(en. Flat spray pattern, nj. Flachstral, fr. Jet plat, it. Getto a ventaglio)
Plug
(en-am. Plough-plow, nj.- Pflug, fr. Charrue, it. Aratro)
Pneumatici-Gume
(en. Tyres, nj. Reifen, fr. Pneus, it. Pneumatici)
Pneumatik bez zranice
(en. Tubeless tyre, nj. Schlauchloser Reifen, fr. Pneu sans chamber air, it. Pneumatico
senza camera d aria)
Podesivi naplatak
(en. Adjustable rim, n. jVerstellfelge, fr. Jante adjustable, it. Cerchio regolabile)
Podesivo sito-reeto
( en. Jalousie sieve, nj. Jalousinensieb, fr. Grille jalousie, it. Griglia a persiana)
Pree skupljaice za valjaste bale
( en. Round-roll balers, nj. Rundballenpresse, fr. Ramasseuse enrouleuse, it. Raccogliimballatrice in balle cilindriche)

301

Prikljuno vratilo
(en. Power take-off, nj. Zapfwelle, fr. Prise de force, it. Presa di potenza)
Prorahljiva Podriva
(en. Subsoiler, nj. Tief Grubber, fr. Sus- soleuse, it. Aratro ripuntatore)
Provodna cijev
(en. Seed tube, nj. Saatleitung, fr. Tube de descante, it. Tuba di caduta)
Prskalice
(en. Sprayers, nj. Spritzgerte, fr. Pulvrisateurs, it. Irroratrici)
Puni konusni mlaz
(en. Solid cone spray pattern, nj. Vollkegel, fr. Cone plein, it. Getto conica plena)
Raspodjeljiva s oscilirajuom cijevi
(en. Pendulum broadcaster-distributor, nj. Pendelstreuer, fr. Distributeur pendulaire, it.
Spandiconcime a braccio oscillante)
Radijalni pneumatic
(en. Radial ply tyre, nj. Radial-Ply Reifen, fr. Pneu radial, it. Pneumatico radiale)
Rasprskiva-Diza
(en. Nozzle, nj. Dse, fr. Buse, it. Spruzzatore
Rastresanje-natresanje
(en. Tedding, nj. Zetten, fr. pandage, it. Spargimento)
Razbaciva stajskoga gnoja
(en. Manure spreaders, nj. Stalldngung streuer, fr. Epandeurs de fumier, it.
Spandiletame)
Rotacijski rastresai-natresai
(en. Rotary tedders, nj. Kreisel zetter, fr. Epandeur d herbe rotatif, it. Spandierba
rotativa)
Rovilica-freza
(en. Rotary cultivator, nj. Frse, fr. Fraise, it. Fresatice)
Rovilica sa zupcima-klinovima
(en. Rotary cultivator with spike rotor, nj. Zinkenrotor, fr. Coulter rotative avec rotor
dent, it. Zappatrice rotative con rotore a punte)
Rovilo
(en. Chisel plough, nj. Grubber-Maisel pflug, fr. Cultivateur scarificateur, it. Cultivatore
pesante

302

Samoutovarna prikolica
(en. Self-loading wagon, nj. Ladewagen, fr. Remorque auto-chargeuse, it. Rimorchio
autocaricante)
Sekcija ienja
(en. Sieve shoe, nj. Siebkasten, fr.Caise de grilles, it. Cassa di crivelo)
Sijaice za uskoredne usjeve-kulure
(en. Seed drills, nj. Drillmaschinen, fr. Semoirs en lignes, it. Seminatrici a righe)
Sijai aparat s iljebljenim valjkom
(en. Force feed roller, nj. Schubrad, fr. Roue connelures, it. Distributore a rullo)
Sijai aparat s nazubljenim-bradaviastim kotaiem
(en. Studded seed roller, nj. Nockenrad, fr. Roue ergots, it. Distributore a denti)
Sijaice za irokoredne usjeve-precizne sijaice-jedosjemene sijaice
(en. Spacing drills-planters, nj. Einzelkorndrillgrte, fr. Semoirs monograines, it.
Seminatrice monoseme)
Sijai aparat s vertikalnom ploom i elijama po obodu
(en. Cell wheel system, nj. Zellenradsystem, fr. Systme roue alvole, it. Sistema a ruota
alveolata)
Sijai aparat s perforiranom beskonanom gumenom trakom-remenom
(en. Perforated belt feeder, nj. Lochbandsystem, fr. Distributeur courrole perfore, it.
Distributore a nastro perforato)
Sijai aparat s vertikalnim kolom (potlani)
(en. Suction system+maize cell wheel, nj. Saugluft system +Mais Zellenrad, fr. Systme
aspiration + rou alvole mais, it. Sisteme ad aspirazione + ruota alveolata per mais
Sijai aparat s vertikalnom ploom (potlani)
(en. Suction system+cell disc, nj. Saugluftsystem +Sscheibe, fr. Systme
aspiration+disque perfor, it. Sisteme ad aspirazione+disco perforato)
Sijai aparat s vertikalnim kolom (natlani)
(en. Compressed air system+cell wheel + air nozzle, nj. Druckluftsystem+Zellenrad-Dse,
fr. System air comprim+ rou alvole-buse d air, it. Sistemo d aria
compressione+ruoto alveolata-ugello d aria)
Sjeenje glava i lia i vaenje korijena u istom redu
(en. Topping+lifting the same row, nj. Kpft + rodet dieselbe Reihe, fr. Dcolletage + sur
le mme rang, it. Scolletta ed estirpa sulla stessa fila)

303

Sjeenje glava i lia i vaenje korijena iz prethodnog reda

(en. Topping one row + lifting the previous row, nj. Kpft eine Reihe und rodet die
vorher gekpfte Reihe, fr. Dcolletage d un rang +arrachage du rang prcedemment
dcollet, it. Scolletta una fila ed estirpa quella precedente)
Sjetva
(en. Sowing-seeding, nj. Saat-Aussaat, fr. Semence-Semis, it. Semina-Seminagione)
Sjetva u stalne tragove
(en. Drilling by tramline system, nj. Drillen mit Fahrgasse, fr. Semis avec routes de
passage, it. Semina con vicollo di passaggio)
Sjetva bez obrade-direktna sjetva
(en. Direct drilling, nj. Direktsaat, fr. Semis direct, it. Semina diretta)
Skupljanje u zbojeve
(en. Windrowing, nj. Schwaden, fr. Andainage, it. Andane)
Slika poprene raspodjele gnojiva
(en. Spread pattern, nj. Streubild, fr. Profil de pandage, it. Profilo di spadimento)
Slamotres
(en. Straw walker, nj. Hordenschttler, fr. Secoueur lments multiples, it.
Scuotipaglia a piu elementi)
Snaga
( en. Power; nj. Leistung; fr. Puissance; it. Potenza)
Spremanje sijena
(en. Hayharvesting, nj. Heuernte, fr. Fenaison, it. Fienagione)
Spremanje voluminozne-kabaste krme
(en. Forage harvesting, nj.Rauhfutterernte, fr. Rcolte de fourrage grossier, it. Raccolta
del forraggio, grossolano
Strojevi i orua za dopunsku obradu tla
(en. Secondary tillage equipment, nj. Sekundare bodenbearbeitungs grate, fr.
Secondaire materiel de travail du sol, it. Secundario attrezzature per la lavorazione del
terreno
Sustav dovoda zraka i odvoda ispunih plinova
(en. Intake Exhaust; nj. Ansaug Auspuff; fr. d' Admission d' Echappement; it. di
Aspirazione Scappamento)
uplji konusni mlaz
(en. Hollow cone spray pattern, nj. Hohlkegel, fr. Cone creux, it Getto conica cava)

304

Tanjurae
(en. Disc harrows, nj. Scheibeneggen, fr. Pulveriseurs-herses a disque, it. Erpici a dichi
Trakaste bone grablje
(en. Belt type side delivery rake, nj. Band Rechwender, fr. Rateau-faneur courrales
trapezoidales, it. Raghinatore a nastro)
Traktor
(en. Tractor, nje. Schlepper, fr. Tracteur, it. Trattore)
Trakcijski ureaji
(en. Traction devices; nj. Zugwerk; fr.Adhrence; it. Aderenza )
Trozglobna hidraulika poteznica s Elektro-Hidraulikom Regulacijom
(en. Three point hydraulic hitch with EHC; nj. Dreipunktkraftheber mit Elektronische
Hubwerks-Regelung, fr. Attelage a trois points avec relevage lectronique it.
Accopiamento a tre punti con controllo electronico)
Ubrizgavanja goriva
(en. Fuel injection; nj. Kraftstoff einspritzung; fr. Combustibile injection; it.
Combustibile iniezione)
Ulaga sjemena- raoni
(en.Shoe coulter, nj. Schleppshar, fr. Sac avec resort, it. Assalcatore)
Ulaga sjemena- dvostruki disk
(en. Double disc coulter, nj. Doppelscheiben-Drillschar, fr. Sac double disque, it.
Assalcatore a doppio disco)
Valjci
(en. Rollers, nj. Walzen, fr. Rouleaux, it. Rulli)
Visokotlane pree skupljaice za kvadarne bale
(en. High density Pick-up balers, nj. Hochdruck Aufsammelpressen, fr. Ramasseusespresses haute densit, it. Imballatrici ad alta densit)
Viefazno vaenje eerne repe
(en. Multi stage beet harvesting, nj. Mehrphase rben ernte, fr. Mthode de rcolte
dcompose, it. Metodo di raccolta a canteri separati)
Vitlo-Motovilo
(en. Reel, nj. Haspel, fr. Rabatteur, it. Aspo)
Vridbeni ureaj
(en. Threshing mechanism, nj. Dreschwerk, fr. Mechanisme de battage, it. Meccanismo
di trebbiatura)

305

Zakretni moment
(en. Torque; nj. Drehmoment; fr. Couple; it. Coppia)
Zatita bilja i kontrola tetnika
(en. Plant protection and pest control, nj. Pflanzenschutz und schdlingsbekmpfung, fr
Protection des plantes et lutte contre les parasites, it. Protezione delle plante e lotta
contro i parassiti)
Zvijezdaste bone grablje
(en. Finger wheel rake, nj. Sternrad Rechwender, fr. Faneur-anadaineur disques, it.
Raghinatore a ruote stellari)
Zvrk drljaa
(en.P.t.o. driven harrow, nj. Kreiselegge, fr. Herse rotative, it. Erpice rotante)
etva kombajnom
(en. Combine-harvesting, nj. Ernte mit dem Mhdrescher, fr. Rcolter la
moissonneuse-batteuse, it. Raccolta con mietitrebbiatrice)
etveni ureaj
(en. Header-cutting table, nj. Plattform-Schneidetisch, fr. Tablier de coupe, it Platforma
di taglio)

306