ALERGIJE I INTOLERANCIJA NA HRANU

Sama rije alergija se odnosi na vie razliitih reakcija tijela. U preosjetljivosti tipa 1, tijelo je
preosjetljivo, a za odbranu stvara antitijela. Kada je osoba preosjetljiva, izloena je
alergenima. Sama rije alergija () dolazi iz dvije grke rijei: 'allos'(), to znai
drugo, te 'ergon' (), to znai rad. Preosjetljivost tipa 1 se oituje u pretjeranoj aktivnosti
mastocita i bazofila pod utjecajem imunoglobulina E, to uzrokuje razliite simptome:
od onih benignih (dobroudnih), poput curenja nosa, kalja, kihanja...
do onih koji ugroavaju ivot, poput anafilaksije i anafilaktiki ok.
Koncept i izraz alergija je osmiljena od bekog pedijatra Clemensa von Pirqueta, i to 1906.
godine. Taj lijenik je uvidio da su tjelesne reakcije njegovih pacijenata povezane s vanjskim
alergenima, poput praine, peludi ili odreene hrane.
Alergija je karakterizirana burnim reakcijama na alergene. Reakcije mogu biti lokalne (na
jednom mjestu) ili se oitovati na kompletnom tijelu (anafilaksija).
Lokalni simptomi:
nos: gutanje sline (alergijski rinitis)
oi: crvenilo, eanje, alergijski konjunktivitis
dini putevi: mogua pojava astme, dispneja (oteano disanje, glad za zrakom)
ui: osjeaj da su ui pune, mogua pojava boli, oba uha ne rade u paru zbog drenae
Eustachijeve cijevi
koa: razni osipi, poput ekcema, urtikarije, kontaktnog dermatitisa i sl.
Anafilaksija
Moe uzrokovati razne kone reakcije s obzirom na jainu reakcije. Klinika slika zapoinje
odmah nakon unoenja alergena parenteralno (preko koe, miia ili vena) ili peroralno (kroz
usta). Veina reakcija dogaa se unutar jednog sata. Moe zapoeti uvodnim simptomima u
vidu svrbea koe, trnjenja sluznice usne upljine, angioedema (otoka rahlog potkonog
tkiva). Dolazi do stezanja bronhija, edema larinksa (grkljana), epiglotisa (poklopca grkljana) i
okolnog tkiva. Dalje se moe razviti kardiovaskularni kolaps koji je praen hipotenzijom
(niskim pritiskom), tahikardijom (ubrzanim radom srca), koja u pravilu dovodi do teke
aritmije, a zbog smanjenog protoka krvi u mozgu moe se javiti vrtoglavica, gubitak svijesti,
koma, ak i smrt.

Simptomi anafilaksije
Simptomi anafilaksije su: svrbe koe, crvenilo, angioedem, dispneja, kaalj, rinoreja
(sekrecija iz nosne upljine, iscjedak), oteano gutanje, munina, tahikardija,
hipotenzija,vrtoglavica, slabost, poremeaj svijesti, midrijaza (proirenje zjenica), anksioznost
(napetost, strah, nemir), koma (potpuni gubitak svijesti).
Veliki postotak ljudi danas pati od peludne groznice, kao odgovor na pelud iz zraka.
Astmatiari su vrlo esto alergini na grinje. No, osim na prirodne tvari, alergije se mogu
pojaviti i kao reakcija na lijekove (poput penicilina cefalosporina, karbapenema,
nitrofurantoina, sulfonamida, antikonvulziva, anestetika, antituberulotika, acetilsalicilne
kiseline i njoj srodnih lijekova (tzv. nesteroidnih antireumatika).
Dijagnosticiranje
Postoji vie naina za postavljanje dijagnoze o alergijama. U prvom redu lijenik uzima
obiteljsku anamnezu (prethodna oboljenja, nasljedne bolesti, simptomi, trajanje i tok,
prehrambene navike, eventualno prethodno lijeenje alergija i ostale podatke koji mogu
pomoi u dijagnosticiranju). Nakon razgovora slijede testovi koji mogu dati precizniju
dijagnozu:
Koni test
Provokacijski testovi
Krvne pretrage
Rezultate tih testiranja svakako treba interpretirati iskusan alergolog zbog mnogobrojnih
lano pozitivnih konih reakcija.
Najlaki i najbri nain testiranja je koni test, koji se moe izvesti na nekoliko naina.
Konim testovima lijenik odreuje ima li pacijent u koi protutijela IgE (imunoglobulin E)
koja reaguju na odreeni alergen (tvorniki pripremljen ekstrakt razliitih alergena).
Test uboda (prick) koji se izvodi ubodnom lancetom, naziva se tako, jer se mnotvo iglica
ubadaju u kou pacijenta. Na tim iglicama su uzorci sumnjivih alergena (trava, pelud, ekstrakt
kikirikija...), koji se malim ubodom ili hirurkim noem postave pod kou i pravilno oznae
tintom ili bojom. Te tinte ili boje moraju biti paljivo odabrane, jer i one same mogu pobuditi
alergijsku reakciju. Pogodna podruja za testiranje su podlaktica ili lea. Ako je pacijent
alergian na tvar koja je unesena u organizam, reakcija e biti oita za 15 do 30 minuta. Kod
malo do umjereno osjetljivih pacijenata na neku tvar, pojavit e se samo malo crvenilo ili
najvie eanje, dok se kod visoko osjetljivih pacijenata javlja urtikarija.
Test grebanjem (scratch) primjenjuje se kod testiranja preosjetljivosti na lijekove.
Test kontaktnim nainom primjenjuje se kod testiranja na razliite kontaktne alergene (metale,
formalin, epoksi-smole).

Nakon postupka, lijenik moe nanijeti steroidnu kremu na ispitano i nadraeno podruje,
kako bi ublaio posljedice testiranja poput crvenila, osipa, upale.
Problemi s konim testom
Iako je ovaj test jednostavan i financijski isplativ, u sebi nosi i skrivene rizike. Postoji naime
mogunost, da se reakcija pojavi tek nakon nekoliko sati i moe trajati 24 sata. Mogue je i
dugotrajno oteenje tkiva. Sreom, opisane tegobe su iznimno rijetke.
Takoer postoje i alergeni na koje neki pacijenti nisu testirani. Tako organizam tog pacijenta
se dalje moe izlagati nekoj tvari koja ga tjera na reakciju. Ili, pacijent moe biti pod
alergijom prilikom testa, a da na testu ne pokae reakciju na tvar koja je uzronik te alergije,
tako da koni testovi esto daju lano negativne rezultate.
Lijeenje
Kao i kod dijagnosticiranja, ima vie naina i za lijeenje problema alergija. Jedan od
najuinkovitijih je oistiti mjesto boravka od alergena koji izazivaju reakcije pojedinca, te
izbjegavati mjesta koja takve alergene sadravaju.
Smanjivanje preosjetljivosti na pojedine tvari (hiposentisizacija) je oblik imunoterapije kod
kojih se pacijent cijepi protiv alergena uzronika alergije. Takav tretman moe ili smanjiti
osjetljivost ili je potpuno eliminirati, a oslanja se na progresivno oslabljivanje IgE.
Lista alergena:
Pelud, ra, breza, lijekovi, penicilin, lokalna anestezija, ljenjak, sezam, morska hrana, soja,
mlijeko, pelinji ubod, dlaka.

INTOLERANCIJA NA HRANU
Intolerancija na hranu ili ne-alergijska senzibilnost na hranu je pojam koji se koristi za razne
fizioloke reakcije povezane sa odreenom vrstom namirnica ili sastojka u namirnici.
Intolerancija na hranu je kodljiva reakcija, esto zakanjena, na hranu, pie, prehrambeni
aditiv ili sastojak u hrani koji proizvodi simptome u jednom ili vie organa i sistema, ali nije
alergija na hranu i ne bi se trebala zamijeniti s njom. Prava alergija na hranu proizvodi
Immunoglobin E (IgE) i teku reakciju antitijela protiv hrane, dok intolerancija na hranu ne
dovodi do toga.

Intolerancija na hranu se moe klasificirati prema njihovom mehanizmu. Intolerancija moe

nastati zbog nedostatka odreenih hemikalija ili enzima koji su potrebni radi probave
namirnica. Moe biti i rezultat anomalije sposobnosti ljudskog tijela u upijanju hranjivih tvari,
kao to je primjerice kriva absorbcija fruktoze. Intolerancija na hranu se moe dogoditi i
prema prirodnim hemikalijama koje se nalaze u hrani, kao to je salicilna senzibilnost.

Droge iz raznih biljaka, kao to je aspirin, takoer mogu prouzroiti takve reakcije. Na kraju,
moe to biti i rezultat imunolokih reakcija koji nisu povezane sa IgE-om.

Reakcije uzrokovane intolerancijom na hranu mogu ukljuiti farmakoloke, metabolike i/ili

gastrointestinalne reakcije na hrane ili sastojke u hrani. Intolerancija ne uzrokuje niti psihike
reakcije niti trovanje hranom.
Ne-alergijska hipersenzibilnost na hranu je abnormalna fizioloka reakcija.
Metabolika reakcija na hranu nastaje zbog uroene ili steene greke metabolizma na
odreene namirnice, kao to je dijabetes, nedostatak laktoze, fenilketonurija i manjak enzima
glukoza-6-fosfat dehidrogenaze.
Farmakoloke reakcije veinom nastaju zbog zbog hemikalija sa malom teinom molekula
koje se dogaaju ili kao prirodni sastojci, kao to je salisiclna osjetljivost i amini, ili
prehrambeni aditivi, kao to su razni konzervansi, emulgatori ili pojaivai okusa. Ove
hemikalije mogu prouzroiti biokemijske nuspojave kod odreenih ljudi.
Gastro-intestinalne reakcije mogu nastati zbog pogrene apsorpcije ili drugih anomalija
probavnog sistema.
Imunoloki odgovori nastaju posredstvom imunoglobinom bez IgE-a, gdje imunoloki sustav
prepoznaje odreenu hranu kao stranu tijelo.
Otrovi mogu biti prirodno zastupljeni u hrani, ili osloboeni bakterijama, ili zbog otrova u
namirnicama.Reakcije na otrove u hrani uzrokuju izravne reakcije hrane ili sastojka bez
ukljuenja imunolokog sustava.
Nema psiholokih reakcija, izuzev emotivnih asocijacija sa odreenom hranom.
Eliminacijske dijete su korisne prilikom dijagnoze intolerancije na hranu. Postoje odreeni
testovi za dijagnosticiranje odreenih intolerancija na hranu.
Intolerancija na hranu je hronina, manje akutna, manje oita te s toga mnogi ljudi ni ne znaju
da je imaju, za razliku od upeatljivih i bolnih simptoma prilikom alergije na hranu. esto
treba dugo vremena dok se dogode simptomi intolerancije hrane. Simptomi poinju otprilike
pola sata ili sat nakon obroka neprimjerene hrane, ali katkad sa pojave tek nakon 48 sati.

Intolerancije na hranu dovodi do simptoma koji mogu utjecati na kou, dini sustav i probavni
sisstem ili odvojeno ili zajedniko. Na koi moe dovesti do osipa, koprivnjae, angioedem,
dermatitis, i ekcem. Simptomi dinog sistema ukljuuju nosni krlkljanac, sinusitis, iritacija
drijela, astma i neproduktivno kaljanje. Simpotmi probavnog trakta ukljuuju ireve usta,
greve trbuha, munina, nadustost, proljev, zaepljenje, sindrom iritabilnog crijeva, a rijetko
kada se javlja i anafilaksija.

Intolerancija na hranu se povremeno vee uz bolest upale crijeva, hronino zaepljenje,

hronina infekcija hepatitisa C, ekcem, primjedbe zbog disanja, ukljuujui astmu, rinitis i
glavobolje, funkcionalna dispepsija, eosinofilini ezofagitis i ENT bolesti.
Simptomi mogu poeti u bilo kojem dobu te se razvijati sporo ili brzo. Mogu ih uzrokovati
virusne infekcije ili bolesti izlaganja hemikalijama u okoliu. Manjak probavnih enzima mogu
takoer biti uzrok. Intolerancija na lactozu je primjer gdje tijelo ne proizvodi dovoljno laktaze
kako bi probavio laktozu u mlijeku; dok mlijeni proizvodi sa manje laktoze, kao to je sir, su
manje vjerojatni kao uzroci poticanja rekacije u ovom sluaju. Slina je stvar sa nasljednom
intolerancijom na fruktozu.
Celijakija, autoimuna smetnja uzrokovana imunolokom reakcijom na gluten vodi do
intolerancije prema glutenu.
Najrairenija prirodna hemikalija u namirnici koja moe provocirati reakciju je salicilna
kiselina, kao i tartrazin i benzojeva kiselina. Benzojeva i salicilna kiselina se javljaju prirodno
u raznim namirnicama, kao to je voe, sokovi, povre, zaini, ljenjaci, aj, vina i kava.
Druge prirodne hemikalije koje uzrokuju reakciju su i amini, nitrati, sulfiti i neki
antioksidansi. Tu su i pojaavai okusa.
Ljudi osjetljivi na hranu imaju razliite pragove osjetljivosti, tako da osjetljiviji ljudi mogu
ve dobiti reakciju na mnogo manje koliine tvari.