Kardawijeve fetwe

Demokratija i Sura
Sura Asr
Islam je svakom muslimanu propisao obavezu koja se zove nareivanje dobra i
zabranjivanje zla, koja se ponekad podrazumijeva kao, "savjet voama muslimana i
svim muslimanima", a to je ono to se u jednom vjerodostojnom hadisu naziva
cjelokupnom vjerom ponekad se podrazumijeva pod preporuivanjem istine i
strpljivosti, a to dvoje spada u temeljne uvjete za spas od propasti na dunjaluku i
ahiretu, o emu sasvim jasno govori sura el-Asr.
Allah, d... podstie na borbu za izbavljenje potlaenih i slabih na zemlji,
upotrebljavajui najbolje izraze podsticanja i bodrenja, i kae: "A zato se vi ne biste
borili na Allahovu putu za potlaene, za mukarce i ene i djecu, koji uzvikuju:
"Gospodaru na, izbavi nas iz ovoga grada, iji su stanovnici nasilnici, i Ti nam
odredi zatitnika i Ti nam podaj onoga ko e nam pomoi!" Nisa, 75
Nisa 97-99.Mustadafun
Nije udo da o ummetu koji je u ovakvom stanju ujemo slijedee upozorenje
Boijeg poslanika, s.a.v.s.: "Kada vidi moj ummet da se boji rei silniku: "O silnie",
udalji se od njih"; (gotovo je s njima), tj. izgubili su pravo i sposobnost ivljenja, a u
nekim predajama stoji: Utroba zemlje bolja je za njih od povrine njene. Ahmed u
Musnedu.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., nazvao je to "mijenjanje srcem", jer je to psiholoka i
emocionalna aktivnost protiv zla, njegovih vinovnika i pobornika. Ona nije puka
pasivnost, kao to se priinjava, jer u sluaju da je tako u hadisu ne bi bio
upotrijebljen izraz "mijenjanje".
Dok ovaj hadis naziva spomenuti sluaj "promjenom srcem", jedan drugi hadis
upotrebljava izraz "borba srcem", to predstavlja posljednji stupanj dihada, kao to
je to i posljednji i najslabiji stupanj imana. Imami-Muslim prenosi od Ibn-Mes'uda
hadis merfu': "Nema niti jednog poslanika koga je Allah poslao nekom narodu prije
mene, a da nije imao u tome narodu pomagae i drugove, koji su prihvatili njegov
put i pristali uz njega. Poslije njih su dolazili oni koji su govorili ono to nisu radili, i
radili su ono to im nije bilo nareeno. Onaj ko se protiv njih borio rukom vjernik je, i
onaj ko se protiv njih borio srcem vjernik je; poslije ovoga nema imana ni koliko je
zrno goruice. Pojedinac je nemoan da se sam suprotstavi zlu, naroito kada ono
uzme maha i kada ojaa njegova estina i oni koji ga ine i kada zabranjena djela
ine vlastodrci koji su duni da im se prvi suprotstave, a ne da budu zatitnici i
njihovi glavni vinovnici, kao to veli poslovica: "Ujedno i uva i krade", ili kako kae
pjesnik: "oban uva vuka od ovaca, a to bi bilo kad bi obani bili vuci".

"Samo su vjernici braa."8 U hadisu stoji: "Ko ne vodi rauna o opim stvarima
muslimana, ne pripada njima, ko nije naklonjen Allahu, Vjerovjesniku, voama
muslimana i svim muslimanima, ne pripada njima; kod koga zanoi gladan ovjek,
on e biti lien Allahovog i Vjerovjesnikovog okrilja."
Zanemarivanje ovoga Kur'an uzima kao dokaz poricanja vjere: Zna li ti onoga koji
onaj svijet porie? Pa to je onaj koji grubo odbija siroe, i koji da se nahrani siromah
ne podstie.10
"I izbjegavajte ono to e dovesti do smutnje, koja nee pogoditi samo one meu
vama koji su krivi."1 Enfal 25,
Kur'an kritizira ljude koji se povinuju nasilju silnika i postanu njihovi sljedbenici, kao
u sluaju kada je rije o Nuhu, a.s.: "I povode se m onima ija bogatstva i djeca
samo njihovu propast uveavaju."13; i o narodu Hudovom, a.s: "I pristajao je uz
svakog silnika, inadiju"14; i o narodu faraonovom: "I on zavede narod svoj, koji mu
se pokori oni su, doista, bili narod grijenih."15 Hakak 33-34, enfal 25, Nuh 21,
Hud 59, Upuenost na silnike i naklonjenost ka njima Kur'an je proglasio inom koji
zasluuje Allahovu, d.. kaznu: "I ne drite stranu onih koji nepravedno postupaju,
pa da vas vatra pri; vi nemate drugih zatitnika osim Allaha, inae, nema vam
pomoi!"16
"O vjernici s mojim i svojim neprijateljima ne prijateljujte i ljubav im ne
poklanjajte..."23 mumtehine 1,
"O vjernici, za prisne prijatelje uzimajte samo svoje, ostali vam samo propast ele;
jedva ekaju da muka dopadnete, mrnja izbija iz njihovih usta, a jo je gore ono to
kriju njihova prsa."24 alu imran 118,
Kunuzu nevazil "Boe na, Gospodaru svjetova, Zatitnie svih koji su u strahu,
Poniavatelju onih koji se ohole, Unititelju silnika! Boe na, Ti zna da su engleski
silnici okupirali nau zemlju, uzurpirali naa prava i da ine nasilja po gradovima
gdje su mnoge smutnje posijali. Boe na, odbij od nas njihove spletke, otupi
njihovu otricu (estinu), ometi njihovu dravu, daj da nestane njihova vlast i ne
dozvoli da vladaju nad ijednim od tvojih robova vjernika. Boe na, njih i one koji ih
pomau, ili sarauju sa njima, ili prijateljuju s njima kazni kaznom Silnog i Monog...
"Oni koji su Allahove poslanice dostavljali i od Njega strahovali, i koji se nikoga,
osim Allaha, nisu bojali. Ahzab 39,
Imam Ibn Kajjim prenosi da je imam Ebul-Vefa b. 'Ukajl el-Hanbel rekao: "Politika je
in pomou kojega su ljudi blie miru a dalje od rata, dokle god se ne protive
erijatu." Ibn Kajjim napominje da "pravedna politika nije protivna onome o emu
govori erijat, ve je u skladu sa njim, tavie, ona je jedan od njegovih sastavnih
dijelova; mi je nazivamo politikom prema naoj terminologiji, a ustvari je to pravda
Allaha i Njegovog poslanika."2
2

Gazali kae: "Ovaj svijet je njiva budueg svijeta, te vjera nije potpuna bez ovog
svijeta. Vlast i vjera su harmonini, vjera je temelj, a vlast je uvar; ono to nema
temelja srui se, a ono to nema uvara biva protraeno.27
Slino su, jo davno rekli Haridije, kojima je Alija, r.a., na to odgovorio rijeima:
"Istinita rije kojom se eli neistina."
Onaj koji podrobno prouava sutinu demokratije vidjee da je ona u korijenu
islama, koji ne odobrava da ljude predvodi u namazu ovjek koga oni preziru i sa
kojim nisu zadovoljni. U hadisu stoji: "Namaz trojice ljudi se nee uzdii iznad
njihovih glava ni koliko pedalj..." a kao prvi od njih naveden je "ovjek koji predvodi
ljude a oni ga preziru..." (Ibn Made).
Nad jednim od pomenute dvojice pogubljenje je izvrio odmah, a zatim rekao: "Evo,
usmrtio sam ga". Drugome je oprostio, rekavi: "Evo poklonio sam mu ivot! Pa zar
nisam sada dao ivot i smrt?"
Slian njemu je i faraon, koji je uzvikivao svom narodu: "Ja sam gospodar va
najvei!"32 te, oholei se, govorio: "O, velikai, ja ne znam da vi imate drugog boga
osim mene."33 Kur'an otkriva neasni savez izmeu tri zloudne, perfidne
kategorije: Prva: Vladar koji sebe proglaava boanstvom i vri nasilje na zemlji
Boijoj, vlada nad Boijim robovima olien je u osobi faraona. Druga: Politiar
karijerist, koji je svoju inteligenciju, znanje i iskustvo stavio u slubu ostvarivanja
nasilnike dominacije, uvrenja svoje vlasti i privikavanja i pripremanja svoga
naroda na poslunost, olien je u osobi Hamana. Trea: Kapitalist ili feudalac koji
izvlai koristi iz nasilnike vlasti, podrava je ulaganjem odreenih sredstava da bi
stekao vei imetak na znoju i krvi naroda, olien je u osobi Karuna.
udno je da je Karun bio iz Musaova naroda, a ne iz faraonovog ali je inio nasilje
nad svojim narodom i pridruio se njihovom dumaninu faraonu koji ga je prihvatio,
to je dokaz da su materijalni interesi ti koji su ih povezali uprkos razliitim
korijenima i porijeklu.
Kur'an podrazumijeva zulum (tugjan) i onda kada upotrebljava izraz uluvv to znai
oholost i dominacija nad Allahovim stvaranjima putem ponienja i nasilja. U tom
smislu Uzvieni o faraonu kae: "On je bio gord, jedan od onih koji su u zlu svaku
mjeru prevrili."37
Narodi snose odgovornost ili dio nje, jer su oni ti koji proizvode faraone i silnike, a to
je obini narod iskazao kroz poslovicu o nekima koji su rekli faraonu: "U emu je
tvoje faraonstvo?" "Nisam naiao na bilo koga ko bi mi se usprotivio!" - odgovorio je
on.
Ebu Musa prenosi da je Resulullah, s.a.v.s. rekao: "U dehennemu ima jedna dolina,
u toj dolini jedan bunar, zovu ga Hebheb. Allah je stavio sebi u dunost da u njega
smjesti svakog silnika neposlunog."45 Muavija prenosi da je Boiji Poslanik, s.a.v.s.

rekao: Poslije mene e biti voe koje e govoriti i nee im se proturjeiti, oni e
pocrniti u vatri onako kako su crni majmuni.46
Dabir prenosi da je Boiji poslanik rekao Ka'ab b. Udretu: "Neka te Allah sauva od
vladavine bezonih, o Ka'ab." ta je to vladavina bezonih" - ree on. Poslanik, a.s.,
ree: "To su vladari koji e biti poslije mene a nee ii mojim putem niti e slijediti
moj sunnet. Oni koji budu povjerovali njihovoj lai, i pomagali im u njihovom nasilju
- ne pripadaju meni niti ja pripadam njima, oni nee stii do moga vrela;
Muavija prenosi mevkuf hadis: "Moj ummet nee biti bez grijeha ako se u njemu ne
bude sudilo pravo i ako slabi ne mognu, bez ikakvog zapinjanja, uzeti ono to im
pripada, od jakih."4
"Kad vidi da se moj ummet boji rei silniku: "O silnie" udalji se od njih." Merfu
hadis.
Alija b. Ebi Talib, r.a., je jednom ovjeku, koji mu se suprotstavio u nekoj stvari,
rekao: "Ti si u pravu, a ja sam pogrijeio", "A nad svakim znalcem ima jo znaniji."
(Jusuf: 76)
Definirano erijatsko pravilo je: ono bez ega neka obaveza (vadib) nije potpuna i
samo je vadib, te kada se odredi sredstvo za ostvarenje erijatskih intencija
(ciljeva) koji su obavezni, to sredstvo poprima karakter same intencije.
jer je Boiji poslanik, a.s., pribjegao ideji "kopanja hendeka" u bici, a to je bio
metod Perzijanaca. Okoristio se i muricima, zarobljenim na Bedru, "onima koji su
znali itati i pisati"
Pogledajmo neki sistem, kao to je sistem izbora ili glasanja. To je sa stanovita
islama svjedoenje (ehada) valjanosti kandidata. Glasa je duan da ispunjava
uvjete koje ispunjava i svjedok, da bude pravedan, da nain njegovog ivota bude
pohvalan, kao to Uzvieni kae: "I kao svjedoke dvojicu vaih pravednih ljudi
uzmite"50, "koje prihvatate kao svjedoke."51 Onaj ko posvjedoi za nekoga ko nije
dobar da je dobar uinio je veliki grijeh svjedoenja neistine, koji Kur'an stavlja u isti
red sa mnogobotvom (irk), kada kae: "Pa budite to dalje od kumira poganih,
izbjegavajte to vie govor neistiniti."52
Ukoliko neko svjedoi o valjanosti nekog kandidata samo zbog toga to je on njegov
blinji ili iz njegova mjesta ili zbog line koristi koju oekuje od njega, taj je postupio
suprotno imperativu Uzvienog Allaha: "I svjedoenje Allaha radi obavite!"53 hadz
30, I talak 2,
50 Et-Talak: 2 51 El-Bekare: 282 52 El-Hadd: 30 53 Et-Talak: 2 54 El-Bekare: 282
"I ne uskratite svjedoenje, ko ga uskrati, srce njegovo e 34
biti grijeno."55
elim naglasiti da je princip "sud pripada samo Allahu" isto islamski princip,
4

Kako to da rije nije istinita a uzeta je iz jasnog Kur'ana: "Sud pripada samo Allahu"?
(Jusuf: 40)
1) Vladanje kosmosom u smislu predodreenja, to znai da je Allah, d.. Onaj Koji
slobodno, po svojoj volji, raspolae kosmosom, upravlja tokom zbivanja u njemu,
vlada njime Svojim nepromjenjivim zakonima, od kojih su neki poznati a neki nisu. U
tom smislu su i rijei Uzvienog Allaha, d..: "Zar oni ne vide da im zemlju
suavamo umanjujui joj pogranine oblasti? A Allah sudi! Niko ne moe presudu
Njegovu pobiti, i On brzo raun svodi."56 Ovdje pada u oi da se pod Boijim sudom
(hukmullah) misli na predestinacijsko vladanje kosmosom, a ne zakonodavno
(naredbodavno).
2) Zakonodavno vladanje, koje podrazumijeva obavezivanje, nareivanje,
zabranjivanje, stavljanje u dunost, davanje mogunosti izbora. Ono se oituje u
tome to je Allah, d.., poslao Poslanika, objavio Knjige, putem njih propisao
zakone, uinio obaveznim ono to je obavezno, i ozakonio ta je dozvoljeno, a ta
zabranjeno. Er-read 41.
Islam ne uzima u obzir ovaj metod; on ne daje prioritet jednom miljenju u odnosu
na drugo, samo zato to se veina opredijelila za to miljenje, ve gleda u njegovu
sutinu: da li je ispravno ili pogresnno? Jusuf 103 vecina.
Glasanju nema mjesta kada su u pitanju erijatom jasno precizirane odredbe.
"ejtan je sa pojedincem, a od dvojice dalje. Tirmizi
Boiji poslanik, a.s., je a to je vjerodostojno rekao Ebu Bekru i Omeru: "Kada biste se
vas dvojica sloili u nekom stavu, ja vam se ne bih protivio."
Vidjeli smo takoer da je Boiji poslanik, s.a.v.s., pristao na miljenje veine u Bici
na Uhudu, i izaao je da susretne murikc izvan Medine, iako su on i neki ashabi
smatrali da treba ostati u Medini i braniti se iznutra.
"Demat je ono to je u skladu sa istinom pa makar bio ti sam."
Taberani prenosi merfu' hadis od Ebu Umame u kome se kae: "Izraeliani su se
podijelili na sedamdeset i jednu frakciju, ili je rekao na sedamdeset i dvije, a ovaj
ummet e ih nadmaiti za jednu frakciju, svaka od njih e biti u vatri osim "essevedul-a'zam". Taberani i Ahmed prenose kao merfu hadis: "O Ibn Dehmane, dri
se veine". Ibn Ebu Asim prenosi od Ibn Omera hadis: "Allah nikada nee ujediniti
ovaj narod u zabludi, a Allahova ruka je nad zajednicom, drite se veine, onaj ko se
odvoji odvojio se u vatri." Albani kae da je slijed ovog hadisa slab.
Mnogi islamisti zahtijevaju od demokratije oblik vlasti, garanciju sloboda i sigurnosni
ventil od nasilja vladara, da istinska demokratija predstavlja volju ummeta, a ne
volju vladara pojedinca i njegove svite koja ima korist od njega. Nije dovoljno mahati
zastavom demokratije dok ona izdie, razvija se u zatvorima i raspiruje batinama, te
5

dok se udnim propisima zaskae svako ko slobodno misli i ko vladaru kae "zato"?
a kamoli "ne".
Konano, kako bi se ovi nazivali "ljudima rjeenja i ugovora" kao to je uobiajeno u
naoj tradiciji, ukoliko oni u stvarnosti nita ne rjeavaju i ne odluuju?!
Ibn Kesir navodi u svom tefsiru, prenosei od Merdvejha, da je Alija, upitan o
znaenju rijei "odlunost" ('azm) u ajetu "...Dogovaraj se s njima. A kada se
odlui, onda se pouzdaj u Allaha." (Ali Imran: 59) odgovorio da to znai: Dogovarati
se sa "ljudima miljenja", a zatim ih slijediti". tavori

Dzamija I politika
Politika koju treba odbaciti je makijavalistika politika, koja smatra da cilj opravdava
sredstva, ne dri se moralnih normi niti se pridrava ikakvih vrijednosti, te ne vodi
rauna o halalu i haramu.
Vjera je savjet"..."Kome Boiji 46
poslanice?! upitali su prisutni. On je rekao: "Allahu, Njegovom poslaniku, Njegovoj
Knjizi, voama muslimana i svim muslimanima."
Ovo pouavanje se ogleda i u preporuivanju istine i strpljenja koje Kur'an uzima kao
uvjet za spas od propasti na ovom i buduem svijetu: "Tako mi vremena, ovjek
doista gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu
preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje." (El-Asr) Zatim ogleda se i u
preporuivanju dobra i odvraanju od zla, to je Allah, d.., uinio prvim
preduslovom za dobrotu ovoga ummeta: "Vi ste narod najbolji od svih koji se ikad
pojavio: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha
vjerujete." (Ali 'Imran: 110
Nareivanje dobra i odvraanje od zla On je ubrojao medu temeljna svojstva
vjernika i vjernica: "A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine
dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i namaz obavljaju i zekat daju, i Allahu, i
Poslaniku Njegovu se pokoravaju." (At-Tevba: 71) Obavezu nareivanja dobra i
odvraanja od zla Allah, d.., je spomenuo prije namaza i zekata, koji spadaju u
sastavne dijelove islama, upuujui na vanost ove obaveze.
Visestranacje
Sve to se zahtijeva od ovih partija, da bi njihovo postojanje steklo erijatsku
utemeljenost, jesu dvije osnovne stvari: 1. Da priznaju islam kao vjeru i vjerozakon
da se prema njemu ne odnose neprijateljski i ne rade u suprotnosti sa, makar ga, u
svjetlu definiranih principa islamske nauke razumijevale na poseban nain. 2. Da ne
rade u korist orijentacija neprijateljski usmjerenih prema islamu i njegovu ummetu,
bilo kojeg imena i pozicije da su.
6

Ebu-Bekr r.a., u svojoj prvoj hutbi, ili jo bolje kao to je rekao Boiji poslanik,
s.a.v.s.: "Musliman je duan sluati i pokoravati se u onome to voli i onome to mu
nije drago, izuzev ako mu se nareuje
a najgora vrsta apsolutizma s obzirom na opasnosti koje nosi, jeste apsolutizam u
ime vjere.
Stranakom pluralizmu u politici slino je postojanje vie mezheba u fikhu. Mezheb u
fikhu je kola miljenja koja ima posebna pravila u razumijevanju erijata i u svjetlu
tih pravila izvodi propise iz jasnih dokaza erijata.
Ono to ne odobravamo na polju politike je ono to ne odobravamo ni na polju fikha:
nerazborito imitatorsko slijeenje i slijepa pristrasnost, pridavanje svetosti nekim
vodama kao da se radi o poslanicima, to je izvor loih posljedica i propasti.
Jedan hadis glasi: "Nemojte se razilaziti, jer oni koji su bili prije vas su se razili i
doivjeli propast."72
Kur'an razliitost jezika i boja tumai jednim od Allahovih, d.., znakova stvaranja,
koje izmeu stvorenja shvaaju ueni: "I jedan od dokaza Njegovih je stvaranje
nebesa i zemlje, i raznovrsnost jezika vaih i boja vaih; to su, zaista, pouke za one
koji znaju." (Er-Rum: 22)
Svako razilaenje ne znai nuno i zlo, postoje dvije vrste razilaenja, razilaenje u
smislu grananja, i razilaenje koje se oituje u sueljavanju, prvo je pohvalno dok je
drugo pokueno.73
"Onaj ko oponaa neki narod, pripada njemu." Mi obavezno moramo imati
samostalnost u pogledu ideja i politike, i ne smijemo slijediti druge, pedalj po pedalj
i korak po korak. Na stav je da je ono to nam je zabranjeno i na to smo upozoreni
slijepo slijeenje drugih, da ne bismo postali puki skuti koji slijede a ne bivaju
slijeeni i idu iza drugih u svim stvarima: "Kada bi oni uli u jamu gutera i vi biste
uli u nju." Zabranjeno oponaanje jeste ono u kome postoje odreeni znaci koji
predstavljaju neto karakteristino u pogledu vjere, kao to je noenje kria kod
krana ili pojasa kod vatropoklonika i slino tome, ime onaj ko to oponaa ulazi u
skupine onih koje oponaa i stie se dojam da je on jedan od njih.
to se tie preuzimanja od njih u drugim stvarima iz domena savremenog ivljenja,
u kome nema grijeha, niti je onaj koji to ini..
Shodno ovome nije nikakva sramota niti grijeh preuzeti princip partijskog pluralizma
iz zapadne demokratije, ali pod dva uslova: Prvi uslov: da u tome vidimo sutinski
opi interes za nas nee nam tetiti ukoliko se budemo bojali nekih loih posljedica
njegove realizacije, bitno je da je korist koju on donosi vea od tete, jer erijat se
temelji na stanovitu potpune ili pretene dobrobiti i odstranjivanju potpune ili
pretene tetnosti. Uzvieni Allah o alkoholu i hazardnim igrama kae: "Reci:" Oni
donose veliku tetu i neku korist ljudima, samo je teta od njih vea od koristi." (ElBekare: 119), ovaj ajet je temelj u ovoj oblasti. Drugi uslov je da ono to
7

prihvatimo modificiramo i unaprijedimo, tako da se slae sa naim vrijednostima i

moralnim obrascima, te sa naim erijatskim propisima i ustaljenim tradicijama.
"Zar od njih trae snagu, a sva snaga pripada samo Allahu?" (En-Nisa': 139),
I pored ovoga nije se odluio da ih eliminiranje i nije naredio da ih protjeraju i
napadnu kako bi bili iskorijenjeni, ve im je jasno i otvoreno rekao: "Prema vama
smo duni tri stvari: da vam ne zabranjujemo dolazak u damije, da vam ne
spreavamo da se ponovo povratite dokle god ste pod naim okriljem, te da ne
zapoinjemo borbu protiv vas."
Osnova u stvarima i postupcima vezanim za obredoslovlje i meusobne postupke
ljudi je doputenost ('ibaha). A formiranje skupina koje e raditi u cilju islama spada
u tu doputenost. tavie, tano je da je formiranje ovih skupina neto na to
obavezuju erijatski tekstovi i njegova openita pravila. Uzvieni Allah kae: "Jedni
drugima pomaite u dobroinstvu i bogobojaznosti" (El-Ma'ida: 2) i: "Svi se vrsto
Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte." (Ali 'Imran: 103)
Potkrijepiti
"Zar poslije istine ima ita osim zablude?" (Junus: 32) Drugim rijeima, ovakve
grupe istiu za sebe da su "zajednica muslimana" (dema'tul-muslimin), i da osim
njih ne postoji "zajednica muslimana" dokle god su oni zajednica muslimana svako
ko se odvoji od njih odvojio se od zajednice, i svako ko im nije pristupio nije u
zajednici muslimana! A svi hadisi koji govore o "zajednici" i nunosti
a hadis kae: "Ako bi se davala prisega dvojici halifa, ubijte onoga koji je drugi od
njih dvojice!!" omasovljavanje
Pree bi bilo zatvoriti neke koji u dananje vrijeme ljudima daju fetve nego li
kradljivce! To je stoga to kradljivci unitavaju ljudima dunjaluke, a ovi im unitavaju
vjeru.
Otmice aviona
"Nije dozvoljeno ovjeku da zastrauje muslimana."77
"Zar on nije obavijeten o ovome ta se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim koji je obaveze potpuno ispunjavao: da ni jedan grijenik tue grijehe nee nositi.
"Niko od vas neka ne okree oruje u svoga brata, jer ne zna da ejtan moe baciti
njegovu ruku i uiniti zlo." (Bunari i Muslim)
"Allah je lijep (tajjib) i primie samo lijepo djelo." Drugom prilikom je rekao: "Allah
nee primiti namaz bez obredne istoe niti milodar steen prijevarom." (Muslim)
Medicina

Jedni kau: trpljenje je vrijednije, na osnovu hadisa Ibn Abbasa u Sahihu o eni koja
je imala epilepsiju i traila je od Poslanika, s.a.v.s., da ini dovu za nju, a on je rekao:
"Ako voli da se strpi pripada ti Dennet, a ako eli uputi u dovu da te izlijei."
Zadul mead ibnul kajim
Iz ovog proizilazi da je lijeenje u sluaju kad ima nade u izljeenje mustehab ili
vadib. Meutim, ako nema nade u izljeenje shodno Allahovim zakonima
kauzaliteta, koje poznaju specijalisti iz domena medicine, niko ne kae da je ono
mustehab, a kamo li vadib.
dok dolazi do njega, tavie, svako za sebe treba rei ono to je rekao Imam E-afi:
"Moje miljenje je ispravno, mada je mogua i greka, a drugo miljenje je pogreno,
mada je mogua i ispravnost."
"Dajte im iz Allahovog imetka koji vam je dao." Ali ovaj imetak dat je ovjeku u
vlasnitvo sa mogunou i kompetencijama raspolaganja sa njim.
Nije dozvoljeno da d organ koji je jedini u organizmu, kao to je npr. srce ili jetra,
jer ne moe ivjeti bez toga. Nije dozvoljeno da odstranjuje nevolju drugoga
nanosei sebi tetu. erijatsko pravilo kae: tetu treba otkloniti u granicama
mogunosti, ali ovo ograniava drugo pravilo koje kae: teta se ne otklanja tetom.
To je protumaeno ovako: teta se ne otklanja slinom ili jo veom tetom.
Ako se nae musliman kome je potreban organ i nemusliman, musliman je u
prioritetu. Uzvieni Allah je rekao: "A vjernici i vjernice su prei jedni drugima"87
elimo ovdje da upozorimo da dozvola dobrovoljnog davanja organa ne
podrazumijeva dozvolu prodaje istih, jer prodaja je, kao to su utvrdili islamski
pravnici, razmjena kapitala uz obostrano zadovoljstvo. Ljudsko
"Najbolji od vas su oni koji najbolje vraaju
Omer, r.a., u jednoj od svojih presuda je rekao nekom ashabu: "Neto to koristi
tvom bratu, a tebi ne teti, zato mu to uskrauje"?! To bi se moglo rei onome ko
uskrati svoj organ.
Neko e rei: Ovo je nespojivo sa nepovredivou umrlog koga titi islamski
vjerozakon, a u hadisu stoji: "Lomljenje kostiju umrlog je kao lomljenje kostiju
ivota."
Allah, d.. ostavio je nasljednicima pravo odmazde ili opratanja u sluaju
hotiminog ubistva, kao to je Uzvieni Allah rekao: "Ako je neko ni kriv ni duan
ubijen, onda njegovom nasljedniku dajemo vlast, ali neka ni on ne prelazi granicu u
ubijanju, ta njemu je data vlast." Isra 33,
Ovo je kao da musliman uzme oruje od nevjernika i njime se bori na Allahovom
putu. Mi kaemo: Tijelo kafira je pokorno, slavi i seddu ini Uzvienom Allahu, kao
9

to se razumije iz Kur'ana, da sve to je na nebesima i na zemlji pokorava se i slavi

Uzvienog Allaha, ali vi ne shvatate njihovo slavljenje.
Allahove rijei: "Mnogoboci su pogan//tewbe 28,
Uzvieni Bog oslobodio je grijeha onoga ko je prisiljen (da ga uini) u onome to je
vee od bluda, a to je kufr, njegovo oitovanje. Uzvieni Allah kae: "Osim ako bude
na to primoran, a srce mu ostane vrsto u vjeri."97 nahl 106,
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Zaista je Allah oprostio mom ummetu pogreku, zaborav
i ono na to su prisiljeni."99
Poslanik, a.s., je rekao: "Muslimana nee zadesiti nesrea, bolest, briga, tuga,
nepravda, niti e se na trn nabosti a da mu Allah nee za to oprostiti neke njegove
grijehe."
"skriveno ubistvo" (el-ve'd el-hafijj). Stoga ne udi injenica da zabranjuju abortus
nakon nastupa trudnoe. Najbolje je sredinje miljenje, izmeu onih koji ga
apsolutno dozvoljavaju i onih koji ga apsolutno zabranjuju. Miljenje da enska jajna
elija od momenta spajanja sa spermom postaje "ljudsko bie", vrsta je metafore jer
je to, ustvari, samo ljudsko bie u projektu. Tano je da je ovo bie potencijalno ivo,
ali treba napomenuti da ivot ima svoje stupnjeve.
"Svako dijete se raa u prirodnoj vjeri (fitra)"101, a prirodna vjera je monoteizam, a
to je islam.
Fikhsko pravilo je: kada su roditelji djeteta razliitih vjeroispovijesti, dijete slijedi
roditelja muslimana. Ovo je pravilo kada je otac poznat, a kako je tek kada je otac
nepoznat? Nema sumnje da je to dijete musliman.
Dokazi o zabrani su:
a) Ove stvari mogu se podvesti pod pojam "vino", na temelju onoga to je rekao
vladar pravovjernih Omer b. el-Hattab, r.a.: "Hamr (vino) je ono to oduzima
razum"103, to jest ono to ga obuzima, nadvladava i izvodi iz njegove
prepoznatljive mudre naravnosti. Ove stvari utiu na sud razuma o pojavama, tako
da on zabluuje i zamilja daleko bliskim, a blisko dalekim. Otuda se brojni nesreni
dogaaji deavaju se kao posljedica ovog uticaja.
b) Ako se ne podvedu pod pojam "vino" (hamr) ili "opojna sredstva" (sekr),
zabranjene su opet jer su "omamljujui". Ebu-Davud je prenio od Ummi Seleme da
je Poslanik, s.a.v.s.: "zabranio sve to opija i omamljuje."104 A omamljujue je ono
to u tijelu prouzrokuje klonulost i tromost, jer je u osnovi zabranjenu i jer
objedinjuje ono to opija, a to je konsenzusom zabranjeno i ono to omamljuje.
c) Ako one ne bi ule pod pojam opojnog i omamljujueg ule bi u kategoriju
nevaljalog i tetnog (habais). A erijatom je utvreno da ono to je tetno i nevaljalo
u islamu je zabranjeno, kao to kae Uzvieni Allah opisujui Poslaniku, s.a.v.s., ono
to je u Knjigama Ehlel-kitaba (Jevreja i krana): "Dozvoljene su mu lijepe stvari, a
10

zabranjene nevaljale."105 A Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ne smije biti tete ni

teenja."106
Neki selefisti (ranija ulema) bili su miljenja da je vino (hamr) dozvoljeno
odabranima na osnovu tevila, rijei Uzvienog: "Onima koji vjeruju i dobra djela
ine nema nikakva grijeha u onome to oni pojedu i popiju kad se klone onoga to
im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ine, zatim se Allaha boje, i vjeruju i
onda se grijeha klone i dobro ine."109 Kada je to predoeno Omeru b. el-Hatabu i
nakon to su ashabi o tome raspravljali, suglasili su se Omer, Alija i drugi ueni
ashabi (neka je Allah zadovoljan sa njima), da ako ovi priznaju (ponovo) da je vino
haram, treba ih samo izbievati, a ako budu i dalje tvrdili da je dozvoljeno treba ih
pogubiti. Maida 9su vino (hamr), blud, slijedi kazna (hadd), dok za one za kojim nefs
ne udi, kao uginula leina, slijedi tazir. Hai je ono za im konzumenti ude, i
odbijaju da ga ostave. Tekstovi o zabrani konzumacije su u Kur'anu i u sunnetu kao i
za ostalo. Konzumiranje opojnih trava pojavilo se pred najezdu Tatara, a s njim se
pojavila i tatarska sablja.
Konzumenti zasluuju kaznu, a rasturai ili oni koji lino rasturaju zasluuju smrtnu
kaznu zbog toga to trguju sa ivotima zajednica (ummet) radi sticanja kapitala.
Nad njima treba prvo primijeniti Allahove rijei: "Vama je ivot u odmazdi, o vi koji
imate razum, da biste se grijeha sauvali."
Zena I porodica
Odgovor: ena je ljudsko bie kao i mukarac, ona je od njega, a on je od nje.
Kur'an kae: "Vi ste jedni od drugih"115 alu imran 195.
Neka Allah podari milost svoju hafizu Ibrahimu kada je rekao: "Majka je kola: kad je
pripremi, pripremio si narod dobrog soja.
Zabiljeeno je da je Esma, kerka Ebu-Bekrova - vlasnica dva pojasa - pomagala
svome muu Zubejru b. Avvamu u uvjebavanju njegova konja.
Ako smo dozvolili zapoljavanje ene, obavezno ga je ograniiti sa nekoliko uvjeta:
1. Da posao bude po svojoj naravi dozvoljen, to znai da nije haram i da ne vodi
injenju barama, kao to je sluenje kod neoenjena ovjeka, ili posao line
sekretarice direktora gdje njena sluba zahtijeva da se on osamljuje sa njom, a ona
sa njim, ili plesaica koja pobuuje strasti i nagone, ili konobarica u baru koja
posluuje alkohol, jer je Poslanik, s.a.v.s., prokleo onoga ko pije, nosi i prodaje, ili
stjuardesa kojoj posao nalae posluivanje alkohola i daleka putovanja bez bliskog
roaka (mahrema), kao to joj nalae i da naa sama u stranim zemljama, ili drugi
poslovi koje je islam zabranio eni posebno, ili mukarcima i enama zajedno.
2. Da se pristojno ponaa na poslu, onako kako dolikuje muslimanki kada izae iz
kue, u izgledu, hodu i govoru: "A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka
vode brigu o stidnim

11

"I neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji

pokrivaju."120 "Na sebe panju govorom ne skreite, pa da u napast doe onaj ije
je srce bolesno, i neusiljeno govorite."121 3. Da njen posao ne bude na tetu drugih
obaveza koje ne smije zanemariti, kao to su njene obaveze prema muu, djeci, a to
su prve njene obaveze i osnovni posao. Nur 31,
Mjesanje spolova ihtilat
Pri tom se pozivaju na rijei Aie, r.a., majke pravovjernih: "Da je Allahov poslanik,
s.a.v.s., znao kakve rune stvari e ene raditi poslije njega, zabranio bi im izlazak i
u damiju."
Dvije suprotne, ak nespojive kategorije zloupotrijebile su pitanje ena: 1. Prva
kategorija su oni pozapadnjaeni koji eni ele da nametnu zapadne obiaje koji
vode razvratu, nihilizmu i odbacivanju vrijednosti, od kojih je vjera najvea,
odstupanju od iskonske prirode ovjekove (fitra), te od pravog puta (es-siratulmustekim), za ije je tumaenje i pozivanje na njega Bog uzvieni poslao poslanike i
slao Objave. Oni hoe da muslimanka slijedi puteve zapadne ene "stopu u stopu",
kao to kae Vjerovjesnikov, s.a.v.s., hadis:"... ak kad bi ona ula u medvjei brlog
ula bi i ova za njom," pa iako je medvjei brlog i tijesan i smrdljiv, opet bi, kad bi u
njeg ula zapadna ena, ula bi za njom i muslimanska ena. Drugim rijeima:
pojavila bi se nova "moda" koju bi propagirali njezini propagatori, "moda medvjeeg
brloga".
2. Drugu kategoriju ine oni koji eni nameu druge obiaje, istone a ne zapadne.
Ti obiaji u dosta sluajeva su zaodjenuti u ruho vjere, jer ih tako razumijevaju oni
koji ih prihvataju i to razumijevanje odgovara njihovom miljenju o eni, loem
miljenju o njezinoj vjeri, umu i ponaanju. Takvo miljenje uvijek ostaje ljudsko,
podlono ljudskoj pogreci, uticaj njegova mjesta i vremena, uitelja i kole. Njemu
se suprotstavljaju druga miljenja koja svoju argumentaciju crpe iz jasnog teksta
Kur'ana uzvienog i sunneta Vjerovjesnika plemenitog te miljenja ashaba i najboljih
generacija. elim ovdje istai da je termin "mijeanje", u smislu odnosa
(komuniciranja) izmeu mukarca i ene, unesen u islamski rjenik. Naa bogata
tradicija nije poznavala ovaj termin tokom prolih stoljea i on nije bio poznat osim u
ovom vremenu. Moda je on prijevod strane rijei u ovom znaenju. Njezin smisao
nije primjeren osjeajima ovjeka muslimana. Moda je adekvatniji termin "susret"
(lika) ili "sastanak" (mukabela) ili "udruivanje (muareka) mukaraca i ena" od
termina "mijeanje".
U prvo vrijeme mukarci i ene su ulazili u damiju na ista vrata, pa se pravila guva
pri ulasku i izlasku. Zato je Poslanik, s.a.v.s, rekao: "Kad biste ova vrata ostavili za
ene." Tako su i uinili i do dana dananjeg ta vrata nose naziv 'Vrata za ene"
(babun-nisa') U Poslanikove, s.a.v.s., doba ene su prisustvovale duma-namazu,
sluale su hutbu tako da je jedna od njih zapamtila suru "Kaf' dugo je sluajui od
Poslanika sa mimbera - petkom.
12

One u hajzu su se izdvojile za vrijeme namaza i prisustvovale su hutbi, vazu i dr.

Rekla sam: "O Boiji poslanice. Jedna od nas nema ogrta", a on mi ree: "Neka je
njezina sestra zaogrne svojim ogrtaem."1osvijeena omladina (es-sahva elislamijaMuslim biljei hadis koji prenosi Enes125: "Aia i Umm-Sulejm su bile brze
(uslune), nosile su sue za vodu na leima, zatim napajale narod, i ponovo se
vraale i punile ga." Prisustvo Aie, r.a., ovdje, a bila je u drugoj etapi svoga ivota,
daje odgovor onima koji tvrde da je uee u borbi i na bojitu bilo dozvoljeno samo
starijim enama u poodmaklim godinama, to nije tano. Jer ta vrijede starice na
ovakvim mjestima i u situacijama koje iziskuju i fiziku i psihiku snagu zajedno.
Muslim biljei od Enesa, njenog sina, da je Umm-Sulejmu vidio njen mu, Ebu-Talha,
pa je rekao: "Boiji poslanie, Ummi-Sulejm dri ma! Poslanik, s.a.v.s., je upitao:
"ta to znai?" Ona je odgovorila: "Uzela sam ga, ako mi se priblii ijedan murik da
mu rasporim trbuh." Poslanik, s.a.v.s., se na to nasmijao
Omer, r.a., je za vrijeme svoga hilafeta odredio kerku Abdullaha el-Adevija za
trnog inspektora (muhtesiba)
Allah je za njih poslije odredio pravac kada je propisao kaznu, a to je odreena
erijatska kazna koja se sastoji u bievanju neoenjenog (neudate) stoje Kur'anom
propisano, a u kamenovanju oenjenog (udate) to je sunnetom odreeno.
Zadravanje ene u kui, i njeno zadravanje meu etiri zida, odakle joj se ne
dozvoljava da izae, Kur'an je uzeo u jednoj etapi postepenog erijatskog normiranja
prije objave o sankciji za preljubu, kao odreenu kaznu za onu muslimanku koja
uini preljubu. O ovome Uzvieni kae u suri En-Nisa: "Kad neka od ena vaih blud
poini, zatraite da to protiv nje etverica posvjedoe, pa ako posvjedoe, drite ih
u kuama sve dok ih smrt ne umori ili dok im Allah ne nae izlaz neki."nisa 15,
Str 115.
Evo nekih od njih:
1. Obaveznost ustezanja pogleda od suprotne strane, ne gledati bestidnosti, ne
gledati sa strau; ne zadravati pogled na eni, odnosno mukarcu, bez nune
potrebe. Uzvieni Allah kae: "Reci vjernicima neka obore poglede svoje, i neka
vode brigu o stidnim mjestima svojim, to im je bolje, jer Allah uistinu zna ono to oni
rade. A reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim
mjestima svojim."135
2. Za enu je obaveza da se oblai erijatski, da pokrije tijelo osim lica i aka, ni
manje ni vie. Uzvieni Allah kae: "I neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi
ita osim onoga to je ionako spoljanje i neka vela svoja spuste na grudi svoje."136
nur 31,
Uzvieni Allah, objanjavajui pojam srameljivosti, kae: "Tako e se najlake
prepoznati pa nee napastvovane biti,"137 to jest ovaj izgled karakterizira estitu,
srameljivu i ozbiljnu enu u odnosu na koketnu i neobuzdanu. ednu enu niko
13

nee izlagati neugodnostima jer njen izgled i ponaanje svakoga ko je gleda

obavezuje na potovanje. 3. Obaveza pridravanja islamskih normi ponaanja u
svemu a posebno u poslovanju sa mukarcima:
a) U govoru: da on ne bude zavodljiv i uzbudljiv. Uzvieni Allah kae: "Na sebe
panju govorom ne skreite, pa da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i
neusiljeno govorite."138
b) U hodu. Uzvieni kae: "I neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket
nakita njihova koji pokrivaju."139 i da bude (ena) onakva kako ju je opisao Allah u
Kur'anu: "I jedna od njih dvije doe, poslije, idui stidljivo."140 c) Kada se kree da
se ne uvija i prelama (zavodniki, nap. prev.) kao one koje je hadis okarakterisao
kao "One koje se previjaju kada hodaju", da ne ini ono to je svrstava u kategoriju
onih koje se gizdaju gizdavou dahilijjeta, onog prvog ili kasnijeg. 4. Da odstrani
sve mirise i parfeme koji uzbuuju i zavode i ukrase koje treba da koristi u kui, a ne
na ulici u susretu sa drugim mukarcima. 5. Opreznost da sa enom ne ostaje
mukarac ako sa njom nema bliskog roaka (mahrem), vjerodostojni hadisi su to
zabranili i Poslanik je rekao: "Trei je ejtan", kao to ne mogu zajedno vatra i drvo.
Posebno ako je sama sa roakom svoga mua. U vezi sa tim u hadisima se kae:
"uvaj se ulaska enama", (prisutni) su upitali: "O Boiji Poslanie, da li i muevog
roaka!? Ree (Poslanik): "Muev roak je smrt!", ili on je uzrok propasti, jer je u
prilici da dugo sjedi (sijeli), a u tome je velika opasnost. 6. Da susreti (mukarca i
ene) budu u okviru obaveza i onoga to trai poslovnost, bez protezanja i
proirivanja (na druge oblasti), to bi enu odvelo od njene enstvene naravi, ili je
izloilo ovakvim ili onakvim govorima, ili je odvelo od njenih svetih dunosti u
nadgledanju porodice i odgoju djece.
"A zar je iko vie zalutao od onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu."
Kasas 50,
Mnogostruki znaaj ovog propisa
Iz ovog erijatskog propisa proistie nekoliko stvari:
1. Potivanje ene, da ona bude ta koja e biti traena a ne da ona trai da
mukarac nastoji do nje dospjeti. On je taj koji trai, ulae napor i rtvuje se
nasuprot narodima koji obavezuju enu da ona rtvuje za ovjeka od svoje ili
imovine svoje porodice, dok on ne prihvati brak. Tako je kod Hindusa i nekih drugih
naroda. Kod muslimana Pakistana i 120

14

Indije i danas ive ovi uticaji hinduskog dahilijeta, koji enu prekomjerno zaduuju i
jako optereuju, tako da neke porodice prodaju imovinu radi udaje keri. Teko
siromanom ocu i siromanoj majci hudovici!!
2. Iskazivanje mukareve tenje i ljubavi prema eni. Ova materijalna sredstva on
joj daje kao poklon ili dar od sebe, i to nije plaanje cijene ene kao to to kau ovi
propagatori. O tome Kur'an sasvim jasno kae: "I draga srca enama vjenane
darove njihove podajte, a ako vam one od volje svoje od toga to poklone, to s
prijatnou i ugodnou uivajte."142
3. Iskazivanje ozbiljnosti, jer brak nije veselo zabavljanje mukaraca, da muevi eni
kau: "Oenit u te", te je vjena a zatim ne oklijeva da je ostavi da bi naao drugu
kojoj kae isto to i prvoj. Polaganje materijalnih sredstava je dokaz ozbiljnosti
mukarca kod prosidbe djevojke i da je ozbiljan u namjeri da bude vezan za nju. Ako
ljudi dok nisu u braku i dok su bez porodice plaaju takse, osiguranja i avanse kao
dokaz ozbiljnosti, nije nikakvo udo da je ivot porodice ozbiljnija stvar. Islam
propisuje isplatu polovine mehra za onoga ko se oeni, a potom pusti enu prije
nego to je imao brane odnose sa njom iz obzira prema ovom tekom ugovoru i
svetoj vezi. To upuuje na to da se ovdje ne radi o uivanju, jer ovdje nema nikakva
uivanja. Uzvieni Allah kae: "A ako ih pustite prije nego to ste u odnos s njima
stupili, a ve ste im vjenani dar odredili, one e zadrati polovinu od onoga to ste
odredili osim ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne onaj koji odluuje o sklapanju
braka."143
4. Islam je izdravanje porodice stavio u obavezu mukarcu (muu) zbog njegove
prirodne nadmoi da rasuuje u prirodnim situacijama i nadmoi da upravlja
zajednicom i pravedno je da on trpi izdatke u zamjenu za prava koja su mu data. To
je potrebno tavie i da se porodica ne bi raspala zbog najmanjeg razloga a iz
njegovog nemara.
Ono to smo prethodno kazali potvruje mnotvo dokaza a neki od njih su: 1. erijat
eli da mehr bude to manji i da ne bude pretjerivanja. To je objanjeno i verbalnim i
praktinim sunnetom. Poslanik, s.a.v.s., kae: "Najvei beriet pripada onima koje
trae malo mehra." I Poslanik, s.a.v.s., se oenio nekim enama sa malo dirhema.
Takoer, udao je svoje kerke sa minimalnim mehrom mada su mu njegove kerke
najdrae. Fatima ez-Zehra, perjanica meu svim enama, uzela je od Alije, r.a.,
pancir kao mehr! 2. Vjerodostojna (sahih) predaja svjedoi da je Poslanik, s.a.v.s.,
vjenao nekoliko ljudi i ena bez stvarne materijalne vrijednosti. Rekao je jednom
prilikom: "Potrai, pa makar prsten od eljeza", a ovaj nije naao nita, ak ni
ovakav prsten. Zatim je naao nekoliko listova na kojima su bile ispisane neke sure
iz Kur'ana. Poslanik je kazao: "Vjenavam ti je sa ovim to ima od Kur'ana."
144 En-Nisa: 34 145 El-Bekare: 187
3. to se tie uitka, on je obostran, kao to mu uiva, tako i ena uiva na to i
Kur'an ukazuje: "Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post sastajete sa
svojim enama, one su odjea vaa, a vi ste njihova odjea."145 Svako od njih dvoje
jedno drugome prua ono to mu prua odjea: ednost, zatitu, toplinu, ukras i
spolno openje i sve ono to rije odjea podrazumijeva u ovom kontekstu. Stoga
15

nije tano da je mehr nadoknada za ovjekovo zadovoljavanje sa enom dok god je

zadovoljavanje obostrano.
4. Kur'an ukazuje na osnove branog ivota i enu oznaava kao moralnu osnovu, a
ne fiziku. Uzvieni Allah kae: "I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas od vrste
Vae stvara ene da se uz njih smirite, 122
i to izmeu vas uspostavlja ljubav i milost. To su doista pouke za ljude koji
razmiljaju."146 Smiraj, ljubav i milost su izrazi senzibiliteta, iako se pod "smiraj"
ponekad podvodi seksualna strana braka i to ini da se oni meusobno privlae po
zakonitosti izvorne prirode i u skladu s opom zakonitou parova u univerzumu.
Islam ne gleda na legalne seksualne veze s prezirom kao da to ne dolikuje prirodi
vjernika, kao to je sluaj sa ivotom monaha i njima slinih. Naprotiv, Uzvieni
Allah, govorei o postu i njegovim propisima i dovi i njenim odlikama, kae:
"Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post sastajete sa svojim enama, one
su odjea vaa, a vi ste njihova odjea"147
Da ime bude lijepo, tako da ga ljudi ne smatraju runim, i da dijete ne negoduje
zbog imena nakon to odraste i sazrije; da ne asocira na neku neprijatnost i
pesimizam i da nema pogrdno znaenje; da nije dato po osobi koja je poznata po
grijeenju i razvratu i sl. Poslanik, s.a.v.s., je zamjenjivao runa imena lijepim, pa
onaj kome bi npr. bilo ime "Mali" nazvao bi ga "Veliki", a eni kojoj bi bilo ime
"Asija"148 dao bi ime "Demila"149, itd.
Ovaj lanak uzima u obzir isto erijatsku dimenziju pitanja nadijevanja imena.
Kulturno-povijesni aspekt koji ima nemjerljiv znaaj za muslimane bonjake
nacionalnosti nije razmatran, a on bi zahtijevao multidisciplinarni pristup ovom
pitanju. No, samo da kaemo to da je ime jedan od oblika otimanja od
asimilacije, i
2. Da ime ne izraava robovanje bilo kome osim Allahu, kao to su imena: Abdul-Kab
(rob Kabe), Abdun-Nebijj (rob Vjerovjesnika), Abdul-Husejn (rob Husejnov) i sl. Ibn
Hazm je zabiljeio saglasnost uenjaka (idma) u zabrani nadijevanja imena koje bi
iskazivalo robovanje bilo emu osim Allahu, sa izuzetkom imena Abdul Mutalib.
Blisko ovome, a to je poznato kod nearapa, je nadijevanje imena kao to su:
Gulam, Ahmed, Gulam Ali, Gulam Dejlani,150 itd.
3. Da ime ne asocira na gordost i oholost i uzdizanje ovjeka mimo Istine. U hadisu
stoji: "Najponienije ime kod Allaha na Dan stajanja (kijameh) je onoga ovjeka koji
se naziva Kralj kraljeva (Vladar vladara), a samo je Allah Vladar (Melik). " 151 Slino
ovome je nadijevanje nekog od Allahovih lijepih imena koja samo Njemu pripadaju,
kao npr. Er-Rahman, El-Muhejmin, El-Debbar, El-Mutekebbir, El-Halik, EI-Bari', itd.
Isto tako imena koja nisu svojstvena samo Allahu, slavljen neka je On, ako su sa
odreenim lanom (el) kao to su: El-Aziz, El-Hakim, El-Alijj, El-Halim, itd. Ako su ova
imena bez odreenog lana onda je to dozvoljeno, kao to su imena poznatih
ashaba, Alija, Hakim, pa analogno tome i Aziz, Halim, Reuf, Kerim, Reid, Hadi, Nafi,
i njima slina.

16

4. Poeljno je nadijevanje imena poslanika, dobrih ljudi, i dobrih ena, radi

produavanja sjeanja na njih te sa eljom njihovog slijeenja. Isto tako poeljna su i
ona imena kojima se izraava pokornost Allahu, d.. kao to stoji u hadisu:
"Najdraa imena Allahu su Abdullah i Abdura-Rahman"152 a analogno tome i imena
Abdul-Aziz, Abdul-Alim, Abdul-Halik, Abdul-Melik, Abdul-Vahid i dr.
5. Koliko je meni poznato nijedan islamski pravnik nije zabranio nadijevanje
nearapskog imena ukoliko ono ima lijepo znaenje u dotinom jeziku. Muslimani su
zadrali mnoga strana imena za mukarce i ene, nakon njihovog prihvatanja
islama, uprkos injenici da ive u arapskoj sredini. Najoiglednije je to kod Marije
Kopanke. majke Ibrahima b. en-Nebijja, alejhis-salatu ves-selam, koja je poznata po
svom koptskom, egipatskom imenu..
Poslovanje
brodsko ue ne proe kroz iglene uice." Nego Uzvieni Allah za svog Poslanika
kae: "Bio si siromah pa te je imunim uinio."153
Poslanikova, s.a.v.s., dova je bila: "Moj Gospodaru, molim te za uputu,
bogobojaznost, estitost i imetak."154
Sa'd b. Ebi Vakkas prenosi (rijei): "Zaista Allah voli bogobojazna, bogata i skruena
roba."155
A 'Amr je rekao Ibn Waqqasu: "Divan li je dobar kapital za dobra ovjeka."156 No ja
elim da iznesem nekoliko injenica:
1. Kapital je. iako ne zlo, iskuenje koga se treba uvati. Uzvieni Allah je rekao:
"Zaista su vai imeci i vaa djeca iskuenje vama..."157 posebno ako se vlasnik
obogati pa se uzoholi: "Uistinu se ovjek uzobijesti kada se osjeti neovisnim"158
2. Materijalno bogatstvo nije sutina bogatstva. Pojedini multimilijarderi su duevni
siromasi. U hadisu se kae: "Bogatstvo nije u prostranstvu zemlje, bogatstvo je u
zadovoljstvu (bogatstvu) due.
3. Neki ljudi tvrde sebi ili drugim ljudima, pa se i Allahu obavezuju da e, ako steknu
imetak, initi to i to. Ali kad se obistini njihova elja oni kre ugovor i odstupaju od
obeanja.
Ovo je odlika munafika za koje Allah navodi primjer u suri et-Tevbe kad kae: "Ima ih
koji su se obavezali Allahu: "Ako nam iz obilja svoga dade, udjeljivat emo
milostinju i biemo doista dobri. A kad im je On dao iz obilja Svoga oni su u tome
ostali krti i okrenuli se - a oni ionako glave okreu."160 A musliman se uva
liccmjerstva i moli Allaha da ga sauva od njega. 4. Pogibeljnost pohlepe za
imetkom je u tome to ovjek ini ishitrene stvari. A Allahovi propisi indeterminizma
i erijata su da ko pouruje neku stvar, prije njenoga vremena, kanjava se njenim
gubitkom. Prekomjerna pohlepa ovjeka ini da naputa i zanemaruje ono to je
erijatom bezuvjetno nareeno. Neophodno je da on pazi na uvjete sticanja
kapitala, uvjete njegovog umnoavanja i uvjete potronje. Stroga obaveza je da se
on stie na halal nain i da se troi u prave svrhe, te da se u tome ne krtari.
uvanje od svega ovoga je za ovjeka teko. Tevba 75,
17

tu postoje tri elementa koja je neophodno potovati:

161 El-Maide: 3 162 Fatir:14 163 Fatir:14
Prvo: - da se nunost praktino obistini, da to ne bude suho uvjeravanje s ciljem
dozvoljavanja jasne zabrane. Za to postoje dokazi i injenice kod znanstvenika, i
treba pitati poznavaoce Kur'ana i ekonomske znanosti, i to one koji ne slijede strasti,
niti prodaju ahiret za dunjaluk. "I niko te nee obavijestiti kao Onaj Koji zna."163
Drugo: - da su pred onim ko je u nudi zatvorena sva vrata dozvoljenog
(poslovanja), s tim da je pokuao iznai sve mogunosti dozvoljenog, i da ne postoje
erijatom dozvoljene supstitucije koje otklanjaju potrebu i omoguavaju izlazak iz
okvira nude i iste prinuenosti. Ako se nae zamjena i ukae se dozvoljen nain nije dozvoljeno zaklanjati se iza nedozvoljenih aranmana.
Tree: - da doputenost u nudi ne preraste u osnovu i pravilo. Naprotiv, to je samo
privremeni izuzetak, koji iezava sa nestankom stanja nunosti. Zbog ovoga ulema
je dodala pravilu "Nuda zakon
Premije
Ovaj zakljuak proizilazi iz toga to su premije koje trgovaka preduzea daju
jednostrane, te druga strana ne rizikuje bilo kakav gubitak, to jeste: muterije i
kupci
A to se tie izabiranja pojedinaca "bacanjem kocke" (izvlaenjem) u tome nema
grijeha sa stanovita erijata, po miljenju veine uenjaka, a dokaz za to su
nekoliko hadisa koji doputaju da se prednost da "bacanjem kocke
Cjelokupan sadraj ove knjige preveden je iz drugog dijela knjige "Fetava muasire".

18