Propedevtika

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Graa koe
Funkcije koe
Eflorescencije u ravni koe
Eflorescencije iznad ravni koe
Eflorescencije ispod ravni koe
Topijska terapija u dermatologiji
Sistemska terapija u dermatologiji

Dermatologija
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.

Urticaria
Purpure
Erythema exudativum multiforme
Dermatitis e contact allergica
Dermatitis atopica
Dermatitis e contact irritativa
Eczema dyshidroticum
Eczema nummulare
Psoriasis vulgaris
Dermatitis seborrhoica
Pityriasis rosea
Strophulus infantum
Eritrodermije
Lichen ruber planus
Syndroma Lyell
Pemphigus vulgaris
Pemphigoid bullosus
Dermatitis herpetiformis-Duhring
Epidermolysis bullosa hereditaria
Ichthyosis vulgaris
Nasljedne palmoplantarne keratodermije
Dyskeratosis follicularis Darier
Keratosis pilaris
Erythema nodosum
Hiperhromije
Hipohromije
Lupus erythematodes chronicus
Lupus erythematodes subacutus cutaneus
Lupus erythematodes systemicus
Sclerodermia systemica
Sclerodermia circumscripta
Dermatomyositis
Hirzutizam
Alopecia areata
Alopecia androgenetica
Effluvium telogenes
Onihoze
Rosacea
Acne vulgaris

47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.

Dermatitis perioralis
Pruritus
Prurigo
Herpes simplex
Herpes zoster
Verucae vulgares
Molluscum contagiosum
Impetigo contagiosa
Folliculitis staphylococcica
Furunculus, Carbunculus
Tuberkuloza koe
Dermatofitna oboljenja (tinea capillitii, tinea
barbae)
Dermatofitna oboljenja (tinea corporis, tinea
pedis, tinea unguium)
Pityriasis versicolor
Candidiasis
Pediculoza
Scabies
Lyme borreliosis
Sarcoidosis
Pathomimia
Fotodermatoze
Oboljenja arterija
Oboljenja vena
Oboljenja sluzokoe usne duplje i jezika
Nevusi
Neurokristopatije
Benigni tumori koe
Prekancerozne dermatoze
Maligni tumori koe
Paraneoplastine dermatoze
Mycosis fungoides

Venerologija
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.

Sifilis I stadijum
Sifilis II stadijum
Sifilis III stadijum
Kongenitalni sifilis
Seroloke reakcije za dokazivanje luesa
Terapija sifilisa
Gonorrhoea
Ulcus molle
Lymphogranuloma venereum
Urethritis non-gonoprrhoica
Herpes genitalis
Condylomata acuminate

1. GRAA KOE
Koa se sastoji od 3 sloja: epiderm, derm i hipoderm.
Granica pojedinih dijelova je valovita, a izmeu derma i epiderma postoji bazalna membrana.

EPIDERM
To je najpovrniji dio koe.
Sastoji se iz keratinocita (najveim dijelom), melanocita, Langerhansovih i Merkelovih elija.

*Podijeljen je na :
Ronati sloj (stratum corneum)
Ovaj sloj se neprestano troi - razliita debljina na razliitim dijelovima tijela.
ine ga korneociti (potiu od keratinocita koji su izgubili vodu i jedro).
Na povrini se gubi koheziona veza izmeu ovih elija te oni otpadaju, deskvamiraju.
Na adheziju ronatog sloja utiu lipidi koji se tu nalaze.

Sjajni sloj (stratum lucidum)

Vidljiv na dlanovima i tabanima. Devitalizacija elija izraena, jedro smanjeno.

Zrnasti sloj (stratum granulosum)

U sloju se nalaze 2-3 reda spljotenih elija sa jedrom, a u citoplazmi se nalaze granule
keratohijalina, koje nastaju procesom keratinizacije.

Malpigijev sloj ( stratum spinosum)

Sastoji se od 5 do 10 redova elija koje iznad bazalnog sloja imaju cilindrian oblik, da bi se
prema povrini mijenjao od vieuglastog do spljotenog.
Izmeu elija ovog sloja nalaze se dezmozomi koji daju vrstinu sloju.

Bazalni sloj (stratum basale, germinativum)

Ovo je regenerativni sloj koe u kojem se elije neprestano obnavljaju tokom cijelog ivota.
ini ga 1 sloj cilindrinih elija izmeu kojih se nalaze dendritine elije, koje produkuju koni
pigment melanin.

BAZALNA MEMBRANA (LAMINA BASALIS )

Predstavlja granicu izmeu epiderma i derma.
Valovita je tj. izdignuta je dermom iznad dermalnih papila.
Vidljiva je pod elektronskim mikroskopom i sastoji se od:
- membrana bazalnih elija sa hemidezmozomima
- lamina lucida
- lamina densa (kolagen tip IV)
- ankorirajuie fibrile
- sublamina densa

DERM
Ovaj sloj se naziva jo krzno ili corium.
Sastavljen je iz dvije zone:
1. Stratum papillare povrne
2. Stratum reticulare duboke
Derm se sastoji od:
- fibrozne komponente (kolagna, elastina i retikulinska vlakna)
- amorfne komponente u koju su vlakna potopljena
Strukturu derma sainjavaju:
- Kolagena vlakna (grupisana u snopove, vani za tonus koe)
- Elastina vlakna (izmeu snopova kolagenih vlakana, vani za elastinost koe)
- Retikulinska vlakna (oko adneksa koe)
- Krvni i limfni sudovi
- Nervna vlakna (autonomna simpatika vlakna i senzorna vlakna)
- Glatki miii
- Popreno-prugasti miii (platysma, mimini miii)
HIPODERM

Hipoderm ili subcutis, sastoji se iz masnog tkiva (panniculus adiposus), razdijeljen vezivnim
pregradama (retinacula cutis), u kojima se nalaze krvni, limfni sudovi i nervni zavretci.

ADNEKSA KOE
Lojne lijezde (glandulae sebaceae)
Nalaze se na itavoj koi, osim na dlanovima i tabanima.
Sastavni su dio folikula i sainjavaju zajedno pilosebacealnu jedinicu.
To su holokrine lijezde (stvaraju sebum, pa se dezintegriu).
Llobularne su grae, a izvodni kanal im se izlijeva u isthmus folikula.
Loj se sastoji iz vode, slobodnih masnih kiselina, triglicerida, voskova, estara, holesterola, skvalena i dr.
Zajedno sa znojem, stvara na povrini koe zatitni emulzioni omota koji titi roasti sloj od
pretjeranog isuivanja i deskvamacije.

Znojne lijezde
Dijele se na ekrine i apokrine.
Ekrine se nalaze na itavoj koi osim usnama, leitu nokta, labia minora, unutranjoj strani
prepucija i glansu. Najgue su rasporeene na dlanovima, tabanima i pazunim jamama.
Sekretorni dio lijezda se nalazi u donjoj treini derma i tubularnog je tipa.
Od klupaste formacije ove lijezde polazi kanal koji se na povrini zavrava znojnom porom.
Apokrine postaju aktivne tek u pubetretu.
Lokalizovane su aksilarno, mamarno, anogenitalno, vanjski uni kanal (cerumen) i na kapaku
(Mollove lijezde). Njihov tip sekrecije je dekapitacioni tj. tokom oslobaanja znoja oslobaa se i
dio citoplazme elija.
Sekretorni dio lijezde se nalazi u subkutisu , a izvodni kanal u infundibularnom dijelu
folikula dlake.
Znoj ovih lijezda ima pH 5,2-5,5 i naziva se kiseli omota koe.

Dlaka (pilus)
Dlake moemo podijeliti na lanugo dlake (kod fetusa), velus dlake i terminalne dlake.
Dlaka se sastoji od korijena koji je fiksiran na dnu folikula i stabljike dlake koja prolazi kroz pilarni
kanal folikula.
Stabljika je izgraena od: sri (medula), kore (cortex) i spoljanjeg omotaa ( cuticula):
- Medula prolazi kroz srednji dio dlake i sastoji se od keratinocita koje sadre malu koliinu
melanina.
- Korteks se sastoji od vretenastih elija keratinocita u kojima je deponovan melanin, koji svojom
koliinom direktno utie na boju dlake.
- Spoljanji omota je graen od vie slojeva ljuspastih elija, koje su rasporeene kao crijep na
krovu.
Lanugo i velus dlake nemaju medulu i pigment.
Folikul dlake u anagenoj fazi se sastoji od: bulbusa, srednjeg dijela, isthmusa i infundibuluma.
Sa donje strane bulbus je invaginiran i obuhvata dermalnu papilu (papila ima induktivnu ulogu u rastu
dlake).
Rast dlake se odvija u ciklusima:
- anagen (4-7 godina) - aktivni rast
- katagen (3-4 sedmice )- faza involucije
- telogen (4 mjeseca) - faza odmora

Nokat (unguis)
Epidermalna tvorevina ruiaste boje, sedefastog sjaja.
Nalijee na distalni dio prstiju aka i stopala titei je, te omoguava jai oslonac vrhovima prstiju.
Sastoji se iz:
- Korijena (radix unguis) - lei pod koom i direktno nalijee na matrix nokta.
- Nokatne ploe (corpus unguis) - smjetena u nokatnom lijebu (sulcus unguis).
Nokatna ploa se zavrava slobodnom ivicom (margo liber).
U nivou korijena nokatne ploe nalazi se polumjeseasto oblikovana bjeliasta zona (lunula).
Matriks je zatien proksimalnim perionihijumom, koji se nastavlja u eponihijum i kutikulu.

2. FUNKCIJA KOE
Funkcije koe su brojne: zatina, termoregulaciona, senzitivna, sekretorna, respiratorna,
deponovanje razliitih materija, enzimska aktivnost, melanogeneza, keratinizacija.....

Zatitna uloga
Ogleda se u tome to titi tijelo od mehanikih povreda, ulaska mikroorganizama, kao i od
uticaja hemijskih faktora .
Zahvaljujui elastinim i kolagenim vlaknima, kao i sadraju vode, koa prua otpor uticaju
mehanikih sila.
Na mjestima vee izloenosti mehanikim dejstvima, koa je izgraena od debljeg ronatog
sloja.
Ronati sloj svojom graom titi od uticaja hemijskih materija (spreava apsorpciju
hemijskih materija).
Kiselost koe (koja nastaje dejstvom lojnih i znojnih lijezda) ima baktericidno i fungicidno
dejstvo.
Zatitna uloga koe od prekomjerne ekspozicije sunevoj svijetlosti se odvija na
nekoliko naina:
- Reflektuje dio svjetlosti (jer je postavljena u obliku ravne plohe).
- Zadebljava se ronati sloj.
- Poveava se sinteza melanina (nastaje u Goldijevom kompleksu melanocita
oksidacijom tirozina pod djelovanjem enzima tirozinaze)
Melanocita podjednako ima u svim rasama, razlikuju se samo u aktivnosti sinteze melanina
(kod crnaca su aktivniji). Na sintezu melanina utie i sunani spektar talasne duine 320-400
nm (UVA), dok su najtetnije zrake talasne duine od 280-320 nm (UVB).
S obzirom na preosjetljivost na suneve zrake, koa se moe podijeliti na 6 tipova:
Tip I se susree kod osoba izuzetno svijetle puti, plave ili crvene boje kose, izrazito osjetljive
na dejstvo suneve svijetlosti, dok se tip VI sree kod crnaca koji nisu osjetljivi na dejstvo UV
zraka.
Intaktna koa sprjeava gubitak vode iz organizma, jer se na povrini koe nalazi za vodu
nepropusni sloj koga ini keratin, keratinociti i ekstracelularni lipidi.

Termoregulatorna uloga
Taj proces se odvija putem vazodilatacije i vazokonstrikcije, te putem stvaranja znoja tj.
evaporacijom ili isparavanjem znoja sa povrine koe.
Proces se odvija ovim tokom: receptori u koi hipotalamus efektori u koi.

Senzitivna uloga
Odvija se zahvaljujui bogatoj senzitivnoj inervaciji, koja se sastoji od senzitivnih nervnih
zavretaka.
Senzitivni nervi stvaraju u koi mreaste formacije od kojih se nervna vlakna granaju prema
povrnom sloju, a zavravaju se kao slobodni nervni zavretci (uglavnom u epidermisu) ili kao
terminalna nervna tjelaca:
Meissnerova tjelaca u dermisu i Merkelove ploice u okolini folikula dlake registruju dodir
Vater-Pacinijeva tjelaca u dermisu - registruju pritisak
Krauseovi batii u dermisu - registruju hladnou
Ruffinijeva tjelaca u dermisu - receptori za toplo

Slobodni nervni zavretci nemijelizovanih vlakana rasporeeni su subepidermalno i

intraepidermalno - registruju bol

Imunoloka funkcija
Imuni sistem koe se sastoji od limfocita i antigen-prezentujuih elija (APC).
Keratinociti proizvode nekoliko citokina koji su znaajni u imunom odgovoru i inflamaciji.
Langerhansove elije u suprabazalnom epidermu predstavljaju nezrele dendritine elije
koe efikasne u fagocitovanju antigena.

3. EFLORESCENCIJE U NIVOU KOE

Eflorescencije u nivou koe opisuju se zajednikim imenom MAKULA.
Makula je promjena koja se od zdrave koe razlikuje samo po boji, ne prominira i nije
infiltrovana.
Nastaje:
- uslijed poremeaja u sadraju pigmenta (koji pod normalnim uslovima daje boju koi) ili
- uslijed deponovanja bojenih materija koje se u koi inae ne nalaze.
Mogu

biti:
VASKULARNE nastaju uslijed aktivne i pasivne hiperemije (eritem)
PURPURINE posljedica ekstravazacije eritrocita u koi
PETEHIJE takasta purpura
EKHIMOZE makula veliine 1 cm
VIBICES trakasta purpura
DISHROMINE PURPURE nastaju uslijed poviene ili sniene koliine melanina u koi
HIPERHROMIJE (poviene koliine melanina) generalizovana (melanodermija) ili
lokalizovana (chloasma)
HIPOHROMIJA (smanjena koliina melanina) generalizovana (albinismus) ili
lokalizovana (vitiligo)
ARTEFICIJALNE MAKULE

4. EFLORESCENCIJE IZNAD NIVOA KOE

Mogu biti ispunjene vrstim i tenim sadrajem.

PAPULE
Elevirane, solitarne lezije, prenika <5 mm.
Nastaju kao posljedica deponovanja metabolikih produkata, lokalizovanog eliskog inflitrata
(inflamatornog i neinflamatornog) ili kao posljedica hiperplazije celularnih elemenata.
Po obliku mogu biti: zasvoene, kupolaste, ravne, iljaste.
Po lokalizaciji mogu biti: epidermalne (folikularne i nefolikularne), dermalne(infiltrativne i eksudativne) i
epidermo-dermalne.
Primjer: urtika - eksudativna papula.

PLAK

Zauzima veu povrinu (>2cm).

Obino nastaje sjedinjavanjem papula i nodusa.
Moe biti prekriven skvamom i praen subjektivnim osjeajem svraba, a uslijed eanja dolazi do
lihenifikacije.

TUBER

Vei od papule, a manji od plaka.

Za njega je karakteristino nekrotino raspadanje.

NODUS

Solitarna, palpabilna okrugla ili elipsoidna lezija, vea od papule.

Nastaje kao posljedica nakupljanja metabolikih produkata, inflamacijskog infiltrata ili benignih i
malignih elija. Promjena se moe povui bez oiljka, ali moe doi do egzulceracije i ostaviti oiljak.

VEGETATIO
Eflorescencija u vidu papilomatoznog, cirkumskriptnog uzdignua, karfiolastog izgleda, vlane povrine,
meke konzistencije.
Ukoliko je ronati sloj zadebljao i suh, govori se o VERUKOZITETU .

PHYMA

Izboena povrina glatke povrine (rijetko nepravilne povrine) vea od ljenika.

Najea u nosu (rhinophyma), kao posljedica hipertrofije lojnih lijezda.

TUMOR

Promjena iznad ravni koe izazvana autonomnim bujanjem elija, koje mogu biti benigne i maligne.

SKVAMA
Nastaje nakupljanjem oroalih elija u obliku vidljivih ljusaka, jer je ubrzana epidermiopoeza, a
nepotpuna keratinizacija.
Skvama je rastresita i lako se ljutri.

KERATOZA

Posljedica zadebljanja roastog sloja.

Ona je tvrda, ukasta, kompaktna i nikada se ne ljuska.
Sree se kod keratodermija.

 VEZIKULA

Eflorescencija izgleda mjehuria, ispunjena bistrim tenim sadrajem ili sa primjesama krvi.
Promjera manjeg od 5 mm.
Mogu biti epidermalne i subepidermalne.

PUSTULA
Vezikula ispunjena gnojnim sadrajem.

BULA

Razlikuje se od vezikule i pustule samo po veliini. Obino vea od 1cm.

KRUSTA
Sekundarna eflorescencija nastala uslijed sasuivanja sekreta iz eflorescencija sa tenim sadrajem ili
od krvi poslije povrede koe.

5. EFLORESCENCIJE IZNAD NIVOA KOE

EKSKORIJACIJA (OGREBOTINA )

Sekundarna eflorescencija, nastala kao posljedica eanja.

Predstavlja prekid u kontinuitetu epiderma. Mogue je i povrno oteenje derma, a prolazi
bez oiljka.
Mogu biti linearne i takaste.

EROZIJA

Sekundarna eflorescencija, nastaje poslije povrinskih povreda ili nakon pucanja vezikule,
pustule, bule.
Zarasta bez oiljka.

VULNUS

Defekt tkiva nastao poslije povrede zdrave koe.

ULKUS

Posljedica patolokog procesa u epidermisu, dermisu, pa i u subkutisu.

Nastaje usljed vaskularnih i inflamatornih oteenja, a zarasta stvaranjem oiljka.

FISURA

Pukotina na sluzokoi ili semimukozi.

RAGADA

Linearna povrna prskotina koe, koja zahvata epiderm i derm.

ABSCESSUS

Zatvoreno gnojno arite u koi ili potkonom tkivu.

Ako se ne lijei moe da perforira te nastaju oiljci.

FISTULA

Cjevasta tvorba kroz koju iz dubine tkiva izlazi tean sadraj.

ATROFIJA

Karakterie se stanjenjem epiderma i derma uz smanjenje konih adneksa.

Atrofina koa je tanka, sjajna i glatka.
Mogu se vidjeti ulegnua na koi koja se lako bora i sporo vraa u prvobitni poloaj.
Na zahvaenim povrinama se ne stvara sebum i znoj (mb. Pick-Herxheimer).

SKLEROZA

Eflorescencija tvrda na palpaciju, blijede, votane, sjajne povrine, smanjenog senzibiliteta, ne

moe se nabrati. Nastaje usljed poveane koliine kolagenih vlakana u dermu.

GANGRENA

Predstavlja tkivnu nekrozu, koja nastaje usljed smanjenja ili gubitka dotoka krvi (gangrena
diabetica).

ESHARA

Nekroza koe kao posljedica djelovanja hemijskih sredstava, kod smrzotina i opekotina.
Manifestuje se crnom bojom, sa jasnom demarkacijom tkiva, crvenkastom zapaljenskom
ivicom.

OILJAK

Nastaje kao posljedica zarastanja, a manifestuje se stvaranjem vezivnog tkiva.

6. TOPIJSKA TERAPIJA U DERMATOLOGIJI

Pri odreivanju lokalne terapije treba voditi rauna o vie faktora:
tip promjene, lokalno stanje dermatoze (akutno, hronino), lokalizaciji promjene...
Vie godina primjenjuje se pravilo ''vlano na vlane, a suvo na suve promjene''.

Rastvori (solutiones)
Koriste se u lijeenju akutnih promjena.
Pogodni za primjenu na podrujima obraslim dlakom.
Mogu se primijeniti kao oblozi ili kupke.
Oblozi (fomenta) se dijele na:
- propusne obloge (djeluju antiinflamatorno i za dezinfekciju)
- nepropusne obloge (izazivaju lokalnu hiperemiju i ubrzavaju inflamatorni proces)
Kupke (balnea) se koriste u terapiji opsenih promjena.

Praci (pulveres)
Lijeenje subakutnih dermatoza, ogranieno dejstvo samo na povrinu koe.

Masti (unguenta)
Mogu biti mineralnog, ivotinjskog i biljnog porijekla ili sintetske.
Dobro prianjaju za podlogu, ali spreavaju oslobaanje vlage i sekreta, te se ne daju kod
akutnih upalnih dermatoza, ve kod prisustva hroninih, lihenificiranih promjena.

Paste
Mjeavine praaka i masti.
Koriste se u lijeenju subakutnih promjena na koi, sprjeavaju nastajanje vezikula i krusti.

Emulzije
Mjeavina dvije supstance koje se ne mijeaju meusobno (npr. voda u ulju).

Kreme
Poluvrste supstance. Mogu biti masne, isperive ili mjeovite.
Koriste se u lijeenju suvih, zadebljalih i lihenificiranih promjena.

7. SISTEMSKA TERAPIJA U DERMATOLOGIJI

Sistemski kortikosteroidi
Antiinflamatornog i imunosupresivnog dejstva.
Indikovani kod mnogih autoimunih i alergijskih oboljenja.
Treba biti oprezan u dozi i duini trajanja terapije zbog mnogih neeljenih efekata.
Rebound fenomen - pojava crvenila i svraba nakon naglog prekida terapije kortikosteroida.

Sulfoni
Hemijski analozi sulfapiridina (Dapson).
Djeluju na polimorfonukleare inhibirajui njihov mijeloperoksidazni sistem i tako sniavaju
njihovu hemotaksu, tj. djeluju antinflamatorno.
Koristi se kod: buloznog pemfigoida, erythema elevatum, dermatitis herpetiformis....

Tetraciklini
Antimokrobno dejstvo.
Koriste se u lijeenju: vulgarnih akni, pustuloznih dermatoza, gonoroinog uretritisa, sifilisa,
buloznog i oiljnog pemfigoida ,pemfigusa...
Neeljene reakcije su: fotosenzitivne kone reakcije, munina, povraanje.
Ugrauju se u kosti i zube, te se ne preporuuju djeci mlaoj od 12 godina.
Eritromicin se daje kod istih oboljenja kada bolesnici ne podnose tetracikline.

Antimalarici
Pokazali su se uspjeni kod lijeenja: reumatoidnog artritisa, eritemskog lupusa i sarkoidoze.
Kontraindikovani su kod psorijaze.
Kod njihove upotrebe mogu se javiti promjene na retini i prednjem segmentu oka, te su
neophodne oftalmoloke kontrole.

Antihistaminici
Koriste se u lijeenju alergijskih dermatoza, te ostalih dermatoza sa subjektivnim osjeajem
svraba.
Mogu biti sedativni i nesedativni.

Antimikotici
Dermatofitije se lijee sistemskim antimikoticima (flukonazol, ketokonazol, terbinafin).
Kod kandidijaze najbolji efekat pokazuje nistatin.
Potrebno je provjeriti funkciju jetre prije i poslije upotrebe ovih lijekova, jer se metaboliu
putem jetre.

Citostatici
Primjenjuju se kod tekih oblika psorijaze, sistemskog lupusa, pemfigusa, kod malignih
oboljenja koe
(metotreksat, ciklofosfamid).

 Retinoidi
Izotretionin: tei oblici rozacee i akni, lichen planus, Darierove bolesti...
Acitretin: tei oblici psorijaze, Darierova bolest, pytriasis rubra pilaris...

8. URTICARIA
Urtikarija je polietioloko oboljenje posredovano hemijskim medijatorima prvenstveno
histaminom, a karakterie se eksudativnom papulom ili plakom (urtika). Promjene na koi su
posljedica edema derma ili/i subkutanog tkiva.
Pored koe mogu biti zahvaeni i git,
respiratorni i kardiovaskularni sistem.
Moemo ih podijeliti na:
- Imunoloke (IgE zavisne)
- Neimunoloke (IgE nezavisne)
Imunoloke su najee uzrokovane reakcijom preosjetljivosti - tipa I, gdje specifini Ag
izaziva stvaranje At klase IgE. IgE At se vezuju za membrane mastocita i bazofilnih leukocita.
Vezivanjem specifinog Ag (koji mora premostiti bar 2 IgE molekula) dovodi do degranulacije
ovih elija i do oslobaanja medijatora.
Neimunoloke nastaju usljed direktnog oslobaanja medijatora iz mastocita. Taan
mehanizam nije poznat, smatra se da postoji poviena sklonost mastocita da oslobaaju
medijatore.
Indukujui agensi mogu biti lijekovi, hemikalije, hrana, aditivi, okultne infekcije.
*Klinika slika:
Osnovna promjena na koi je urtika eksudativna papula.
Kliniki moe imati razliitu veliinu izgled i boju i moe se lokalizovati na bilo kojem djelu
tijela.
Pruritis obino prati promjene.
Ukoliko proces pored derma zahvati hipoderm, manifestuje se u obliku angioedema.
U sluaju intenzivnog edema (zbog sekundarne kompresije krvnih sudova), urtika postaje
blijeda i vrsta (porculanska urtika).
Urtike se povlae poslije nekoliko sati (obino ne traju due od 24h).
Meutim, dalji tok oboljenja moe proticati u sukcesivnim naletima.
U zavisnosti od toga urtikariju moemo podijeliti na akutnu i hroninu.
Akutna urtikarija karakterie se naletima koji traju krae od 3 mjeseca.
U osnovi oboljenja je najee imunoloki mehanizam zavisan od IgE. Uzronik je obino
poznat i egzogen.
Rjee se javlja kao kratkotrajna neimunoloka reakcija uslijed uzimanja hrane ili lijeka.
Hronina urtikarija je ona u kojoj naleti urtika traju due od 3 mjeseca.

Obino se sree kod enskih osoba srednjeg ivotnog doba.

Rijetko je imunoloke prirode. Najee uzrok ostaje nepoznat - u 90% sluajeva
(idiopatske urtikarije).
Sekundarno moe biti prisutna kod mnogih oboljenja kao to su: infektivna mononukleoza,
neoplazme, hepatitisi, sistemske kolagenoze.
Angioedem (Oedema Quincke)
Nastaje kada edem primarno zahvati duboki derm i subkutano ili submukozno tkivo.
Lokalizije se u zonama sa rastresitim vezivnim tkivom - na licu (kapci, usne), akama,
stopalima, penis, skrotum, jednjak, farinks, larinks.
U najteim sluajevima dolazi do simptoma anafilaktinog oka sa zahvatanjem
respiratornog (guenje), git (dijareja), kardiovaskularnog (kolaps) i neurolokog sistema
(migrena, vertigo).

*Podjela urtukarija na osnovu stimulusa:

1. Mehaniki faktori

Urticaria factitia (dermografizam) - linearne eksudativne promjene sa

eritematoznim haloom, nastaju nekoliko minuta poslije prevlaenja patulom, poslije
trljanja ili eanja, a isezavaju nakon 30-ak minuta. Hroninog su toka.
Urticaria e pressione tarda (kasna urtikarija izazvana pritiskom)
Vibratorni angioedem

2. Termiki faktori

Urticaria e frigore - izazvana hladnoom

Urticaria e calore - izazvana toplotom

3. Elektromagnetna urtikarija

Urticaria solaris (izazvana dejstvom sunevog zraenja)

4. Ostale vrste urtikarija

Urticaria cholinergica (holinergina)- nastaje neposredno poslije fizikog zamora,

ekstremnog zagrijevanja ili znojenja. Promjene predstavljaju vaskularni odgovor na
acetilholin osloboen na autonomnim nervnim vlaknima. Ispoljava se kao takaste
papule sa eritematoznim haloom.
Urticaria aquagenika (akvagena)
Urticaria e contactu (kontaktna)
Hronina autoimunska urtikarija

*Lijeenje:
-

Opte mjere: otkrivanje uzronika i njegovo uklanjanje (npr. hrana, lijekovi).

Medikamentozne mjere: antihistaminici i kortikosteroidi prilagoeni klinikoj slici.

9. PURPURE
Purpura nastaje uslijed ekstravazacije krvi u kou ili sluzokou.
Prema uzroku moe se podijeliti na primarnu (idiopatsku) i sekundarnu.
Prema mehanizmu nastanka, krvarenje u koi nastaje usljed:
1. Poremeaja trombocita:
- Trombocitopenija
- Trombocitoza
- Idiopatska trombocitopenijska purpura
2. Poremeaja koagulacije:
- Hemofilija A
- Antikoagulansi
- Insuficijencija jetre
- Deficit vi.K
- Diseminovana intravaskularna koagulacija
3. Oteenja krvnih sudova koe (vaskularne purpure):
- Mehaniko oteenje krvnog suda
- Vaskulitisi / Henoch-Schnlein purpura
- Krioproteinemije
- Embolija
- Kapilaritisi
- Skorbut
- Povien intravaskularni pritisak
Purpurina makula veliine 1-3 mm je petehija, preko 1 cm ekhimoza, krvarenje veih
razmjera je hematom. Nepalpabilna purpurina makula bez eritema nastaje usljed
krvarenja iz krvnog suda.
Palpabilna je udruena sa inflamatornim procesom na krvnom sudu.
Ako postoji centralna nekroza u pitanju je okluziji krvnog suda.

*Dijagnoza :
-

anamneze i klinika slika

laboratorijski testovi (broj trombocita, okultno krvarenje, protrombinsko vrijeme....)
patoloko-histoloki pregled
testova za ispitivanje kapilarne propustljivosti

 PURPURA SENILIS
Nastaje uslijed redukcije vezivnog tkiva kod starijih osoba, tako da krvni sudovi gube potporu i
postaju fragilni.
Promjene nastaju kao posljedica minimalne traume.
Javlja se kao ljubiasto-crvene ekhimoze, obino na mjestima koja su izloena suncu.

SCORBUT
Nedostatak vit.C dovodi do poremeaja u biosintezi kolagena.
Javlja se kod poremeaja u ishrani, alkoholizmu, kod opekotina, maligniteta.
Karakterie ga ekstenzivna polihromna purpura, subungvalni hematomi i edem,
krvavljenje i ulceracije desni. *Lijeenje: davanje vitamina C per os ili intravenski.

MEDIKAMENTOZNA PURPURA
Lijekovi izazivaju purpuru imunolokim mehanizmom i toksinim oteenjem krvnog suda.
Najei uzronici su: sulfonamidi, antimalarici, aditivi iz hrane, zmijski otrov...
Promjene se javljaju 6-24h od uzimanja lijeka.
Manifestuju se petehijama i ekhimozama na koi, a hemoraginim bulama na sluzokoi
usta.
*Lijeenje: kortikosteroidi su korisni u akutnoj fazi.

PIGMENTNE PURPURINE DERMATOZE

Purpura pigmentosa progressiva Schamberg purpura:

Ekcemoidna purpura Doukas-Kapetanakis purpura:

Kod odraslih osoba.

Na donjim ekstremitetima u obliku braon hemosiderinskih makula nepravilnog oblika,
sa karakteristinim takastim makulama bolje ri u centru promjene.
Obino se javlja kod odraslih mukaraca.
Odlikuju je narandaste pruritine makule koje kreu od glenjeva, konfluiraju i (za
nekoliko nedjelja) zahvataju donje ekstremitete, a mogu prijei i na trup.
Spontano nestaju za par mjeseci.

Lichen aureus
Javlja se kod djece i mlaih osoba.
Kao asimptomatska purpurina ili ukasto-zlatna solitarna makula na trupu,
ekstremitetima ili licu.
Traje godinama.

PURPURA HENOCH-SCHOENLEIN
Predstavlja sistemski vaskulitis malih krvnih sudova koji zahvata kou, zglobove, git, bubrege.
U 60-75% sluajeva oboljenje prati streptokoknu infekciju gornjih respiratornih puteva, poslije
latentnog perioda od 1-3 sedmice.
Drugi uzroci su bakterije, virusi, lijekovi, strani proteini (serumi).
IgA imaju ulogu u nastanku imunih kompleksa.

*Klinika slika:
Poetak bolesti moe biti akutan ili postepen.
- Poinje groznicom, atralgijom, glavoboljom
- Nastavlja se izbijanjem simetrinih i diseminovanih promjena tipa palpabilne
purpure, najee na donjim ekstremitetima, rjee na rukama i trupu.

Spontano nestaju nakon 2-4 nedjelje, ostavljajui za sobom hiperpigmentacije ili atrofiju
koe.
-

zglobne tegobe su u vidu artritisa i artralgija

gastrointestinalne - u vidu abdominalnih kolika uz melenu i hematemezu
bubrene - najee u vidu mikroskopske hematurije

*Dijagnoza:
-

Anamneza i klinika slika

Lab.pretrage (KKS, faktori inflamacije, analiza urina i stolice na okultno krvarenje, povien
serumski IgA)
UZV abdomena

*Lijeenje: NSAIL, H1 antihistaminici, kortikosteroidi

10. ERYTHEMA EXUDATIVUM MULTIFORME

Erythema exudativum multiforme predstavlja oboljenje koe izazvano razliitim faktorima, sa
karakteristinim promjenama tipa ''kokarde'' ili ''mete'', koje se obino lokalizuju na
ekstremitetima, ali i sluzokoama.
Uzrok je nepoznat u velikom broju sluajeva. Meu poznatim uzrocima preovladavaju infekcije
i lijekovi.

*Klinika slika:

Prema klinikim manifestacijama razlikuju se 3 entiteta:

1. Erythema multiforme minor

Zahvatanje koe, sa ili bez zahvatanja 1 od vidljivih sluznica.
Promjene se nalaze obino na akama, stopalima, koljenima i laktovima, ali se moe nai i na
ostaloj koi.
Tipina lezija je ''kokarda'' - eritematozna ploa, veliine do 2
cm, iji je centar ugnut i lividan.
Opti simptomi:
malaksalost, poviena temperatura, artralgije, otok zglobova.

2. Erythema multiforme maior (Syndroma Stevens-Johnson)

Zahvatanje koe sa najmanje 2 vidljive sluzokoe.
Promjene su lokalizovane na genitalnoj i bukalnoj sluzokoi, konjuktivama, a moe zahvatiti
larinks, farinks, ezofagus i respiratorno stablo.
Promjene na sluznicama su u vidu profuznih erozija i bula koje oteavaju ishranu.
Na koi se nalaze promjene tipa ''kokarde'' i bule.
esti uzrokovai su lijekovi.

3. Syndroma Lyell - klinika slika opekotina drugog stepena sa nekrozom vidljivih

sluznica.

*Dijagnoza:
-

anamneza i fiziki pregled

opsena laboratorijska ispitivanja (leukocitoza, ubrzana sedimentacija, povieni imuni
kompleksi).

U anamnezi treba obratiti panju na preleane infekcije(bakterijske kod djece, virusne kod
odraslih - HSV, CMV), koritenje lijekova (naroito unazad 3 nedjelje), endokrine
poremeaje, maligna oboljenja, kontraceptivna sredstva.

*Lijeenje:
Lake
-

forme:
obustava dosadanje terapije
antivirusni lijekovi (aciklovir)
antihistaminici (hlorofenamin)(peroralno)
antibiotici (penicilin, tetraciklini, eritromicin)
kortikosteroidi (prednizon)(peroralno)
kupke u blagom rastvoru hipermangana
toaleta sluznica (3% H2O2)

Teke
-

forme:
infuzije 0,9% NaCl ili Ringerov rastvor
kortikosteroidi (parenteralno)(poetak u prvih 48h)
antivirusni lijekovi
toaleta sluznica

11. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA

To je akutno ili hronino zapaljensko oboljenje koe, koje predstavlja manifestaciju IV tipa
preosjetljivosti.
Ovaj proces se odvija u dvije etape:
1. Indukciona faza:
Traje od kontakta sa alergenom do razvoja kasne preosjetljivosti.
Hapteni se vezuju za protein nosa i postaju pravi alergeni, koje obrauju Langerhansove
elije i prezentuju ga
T-helper elijama (Th1). Nakon toga dolazi do proliferacije Thelper elija.
Ovaj proces traje 5-7 dana nakon ega je osoba senzibilisana na hapten tj. alergen.
2. Elicitaciona faza:
Nastaje pri ponovnom kontaktu sa haptenom. Tada senzibilisani limfociti (koji na svojoj
povrini nose receptore za hapten) dolaze u kou i stupaju u kontakt sa kompleksom haptennosa, te stvaraju citokine koji privlae i nesenzibilisane limfocite. Sve ovo dovodi do lokalnog
inflamatornog odgovora i oboljenja.

*Klinika slika:

Promjene se javljaju na mjestu kontakta sa alergenom, najee dorzumi aka i stopala, lice.
U sluaju dueg i intenzivnijeg izlaganja alergenu, moe doi do diseminacije oboljenja zbog
limfogenog i hematogenog rasipanja antigena ili limfokina nastalih u ovom procesu (najee
na nogama ili na licu periorbitalno).
Oboljenje protie kroz sljedee faze:
Eritematozna faza (eritem i edem koe)
Vezikulozna faza (pojava sitnih vezikula)
Krustozna faza (sasuivanje vezikula)
Faza vlaenja ili madidacije (poslije prskanja vezikula)
Lihenifikacija sa deskvamacijom (kod hroninih oblika)
Pruritis je uvijek prisutan i obino intenzivan.
Oboljenje se esto javlja kao profesionalno, a najei alergen u tom sluaju je hrom u obliku
hromata.

*Dijagnoza:
Postavlja se na osnovu anamneze, fizikog pregleda, alergolokog testiranja (epikutano
testiranje).
Epikutano testiranje:
Testno mjesto predstavlja koa gornje polovine lea i ekstenzorne strane nadlaktica.

Alergeni se nanose na kou pomou specijalnih komorica, a komorice su ugraene u

hipoalerginu adhezivnu testnu traku. Okluzija trake traje 48h, a oitavanje se vri nakon
48h, 72h i 96h od trenutka postavljanja testa.
Oznaavanje stepena PATCH test reakcija:
0 (-) - nema reakcije
1 (+) - eritem
2 (++) - eritem i papule
3 (+++) - eritem, papule, vezikule
4 (++++) - naglaen edem i vezikule

*Lijeenje:
odstranjenje kontakta sa alergenom
akutni, blai i umjereni oblici sa eksudacijom i vezikulama:
- oboljele povrine prati blagim sapunom bez mirisa i rastvorom hipermangana

- aluminijum acetat nakon sanacije vlaenja

- indiferentne masti
kod akutne egzacerbacije hroninog ekcema: lokalni kortikosteroidi
kod diseminovanih, generalizovanih i jako eksudativno-inflam.oblika: sistemski
antihistaminici i kortikosteroidi
kod hroninih oblika:
- lokalno: kupke sa blagim rastvorom hipermangana ili 3% rastvorom borne
kiseline
lokalni kortikosteroidi i preparati katrana

12. DERMATITIS ATOPICA

To je hronina alergijska dermatoza praena suhom koom i svrabom, a obino se javlja kod
osoba koje imaju pozitivnu porodinu anamnezu na alergijske bolesti (bronhijalna astma,
urtikarija, alergijski konjuktivitis...).
Odlike bolesti su:
- porodina pojava
- sklonost ka stvaranju visokog titra IgE
- udruenost konih manifestacija sa respiratornim tegobama
Atopijski dermatitis spada u grupu multifaktorijalno-naslijednih oboljenja.
Alergeni u organizam dolaze: - probavnim traktom (nutritivni alergeni) i
- preko respiratornog trakta (inhalatorni alergeni).
U nastanku oboljenja, osnovu ini imunoloki poremeaj koji prati disbalans dva subseta Thelper elija: Th1 i Th2, gdje je poviena vrijednost Th2. Th2 elije preko limfokina stimuliu
sintezu IgE i dovode do akumulacije eozinofila. IgE senzibiliu razliite organe vezujui se za
mastocite i dendritine elije, te tako dovode do alergijskog odgovora.

*Klinika slika:

Uopteno gledano, osobe koje boluju od ove bolesti imaju iste tegobe:
- suha koa
- izraeni pruritis
- nervna ekscitabilnost
- bijeli dermografizam
- osjeaj hladnoe i nesigurnosti
U odnosu na uzrast razlikuju se:
atopijski dermatitis dojeneta i malog djeteta
atopijski dermatitis starije djece i odraslih osoba.

Eczema infantum
Kod osoba uzrasta nekoliko mjeseci do 2 godine.

Promjene su lokalizovane na elu, bradi, obrazima, a mogu da se ire na kapilicijum, zglobne

pregibe i potkoljenice. Promjene su sainjene od eritema, edema, papulo-vezikula uz
vlaenje i kruste, a sve je praeno pruritisom.

Prurigo Besnier
Klinika slika poslije druge godine ivota.
Lokalizuje se na kubitalnim i poplitealnim pregibima, na vratu i u okolini zglobova.
Javljaju se u obliku nejasno ogranienih plakova sa lihenifikacijom i deskvamacijom.

Neurodermitis diffusa
Klinika slika kod odraslih.
Karakteristini brojni diseminovani lihenifikovani plakovi koji su posljedica viegodinjeg
eanja.
Lokalizovani su na pregibima i anogenitalnoj regiji, mada se mogu nai i u ostalim regijama
koe.
Tipina je inflamacija oko oiju, tragovi eanja, hronini ekcem aka i stopala,
pruriginozni nodusi.
Komplikacija ove bolesti je Eczema herpeticum (ukoliko dou u kontakt sa herpes simplex
virusom), gdje je opte stanje poremeeno i teko, a bolest se moe zamijeniti sa varielom.

*Stadijumi dermatitisa:
1. Akutni: vezikule, bule, eksudacija
2. Subakutni: crvenilo, kruste, ljitenje, eksudacija
3. Hronini: papule, lihenifikacija, egzocitoza
*Dijagnoza:

Potrebna su bar 3 major i 3 minor znaka za postavljanje dijagnoze.

Major znaci:
Pruritis
Tipina morfologija i lokalizacija
Hronini recidivirajui tok
Pozitivna porodina i lina atopijska anamneza
Minor znaci:
Visoki serumski IgE
Poetak prije pete godine
Sklonost konim infekcijama
Nabor donjih onih kapaka (Dennie-Morganova brazda)
Blijedo lice
Intolerancija prema vuni, znojenju
Rekurentni konjuktivitis
Pytiriasis alba
Nespecifini dermatitis aka i stopala
Cheillitis
Keratokonus, katarakta
Kseroza, ichtioza
Hronine ekcemske promjene na areoli dojke

*Lijeenje:
Opte mjere:
- Obratiti panju na odjeu (izbjegavati vunu) i sredinu u kojoj se bolesnik nalazi
(izbjegavati pregrijavanje)

Kupanje svesti na minimalni nivo.

Izbjegavati iritanse.
Od hrane izbjegavati jaja, okoladu, orahe, mlijeko i mlijene proizvode.

Lokalna terapija:
- Kod lakih sluajeva emolijentni kremovi i upotreba 3-5% uree u kremovima jer
odrava vlanost koe.
- Ako se promjene ne popravljaju poslije neutralne terapije, onda se ukljuuju lokalni
kortikosteroidni preparati (ali voditi rauna o koncentraciji steroidne supstance).
- Antihistaminici sa sedativnim dejstvom smiruju svrab i daju mirniji san.
- Sunanje i PUVA terapija su se pokazali korisnim.

13. DERMATITIS E CONTACTU IRRITATIVA

Neimunoka inflamatorna reakcija koja nastaje poslije izlaganja koe toksinim hemikalijama.
Do pojave ovog oboljenja dovode razne supstance: alkalna i kisela sredstva, organski
rastvarai, jonizujui i laserski zraci. Najee je izazvan pretjeranom upotrebom sredstava za
pranje.
Toksino oteenje epidermisa nastaje zbog hemijskog ili mehanikog oteenja enzimskog
sistema keratinocita, a u najteim sluajevima moe doi i do nekroze.
Javlja se kao akutni i hronini oblik.

*Klinika slika:

Na mjestu kontakta nastaje inflamacija sa eritemom, edemom, vezikulama, vlaenjem i

krustama, deskvamacijom.
Promjene ne prelaze na susjednu kou, niti dolazi do diseminacije.
Umjesto pruritisa (to je sluaj u kontaktnom alergijskom dermatitisu), ovdje bolesnici osjeaju
bol i peckanje.

*Lijeenje:
-

eliminacija toksine materije

u akutnoj fazi: antiseptike kupke i lokalni kortikosteroidi u obliku krema
u hroninoj fazi: kortikosteroidne kreme i masti
u nastavku terapije: neutralna terapijska sredstva i zatitne rukavice pri radu
u sluaju superinfekcije: sistemski antibiotici

14. ECZEMA DYSHIDROTICUM

Ovo je polietioloko oboljenje koje se manifestuje pruriginoznim vezikulama na tabanima,
dlanovima i bonim stranama prstiju.
Etiopatogeneza ovog oboljenja nije u potpunosti dokazana, ali se na osnovu nastanka moe
smatrati ekcemskom reakcijom.
est je sezonski karakter (proljee i ljeto).
Najei etioloki faktori koji dovode do dishidroze su:
- Hemijski agensi (nikl, kobalt)
- Dermatofitije
- Kvasnice
- Bakterije
- Emocionalni stres
- Atopija

*Klinika slika:
Promjene su lokalizovane na stopalima, dlanovima i bonim stranama prstiju.
Glavne manifestacije su vezikule ispunjene bistrim sadrajem.
Promjene su smjetene dublje u epitelu, pa inponiraju kao papule.
Ukoliko nema inflamacije i eritema, moe se govoriti samo o dishidrozi.
Promjene su praene pruritisom, a esto je prisutna superinfekcija piokokama.
Emocionalni faktori i znojenje pogoravaju kliniku sliku.

*Lijeenje:
-

otkloniti faktor koji je doveo do oboljenja

neutralne kreme
antibiotici kod sekundarne infekcije

15. ECZEMA NUMMULARE

Promjene kod ovog oboljenja podsjeaju na oblik kovanog novca, po emu je i dobilo ime
(nummulus lat.).
Uzrok oboljenja do danas nije razjanjen, najee se navode
fokalne infekcije, hemijske i fizike traume.
Recidivi i egzacerbacije
povezuju se sa stresom.
ee se javlja kod odraslih osoba.

*Klinika slika:
Manifestuje se okruglim i jasno ogranienim ploama sa izraenom ekcematizacijom.
Poinje papulama i vezikulama koje konfuliraju i stvaraju plakove izgleda metalnog
novca.
Ukoliko doe do centralne regresije, promjene
poprimaju anularan izgled.
Izraen je
pruritis.

*Lijeenje :
-

Antiseptiki oblozi i kortikosteroidni kremovi sa kombinacijom antibiotika.

Kod rairenih formi mogu se koristiti i sistemski kortikosteroidi.

16. PSORIASIS VULGARIS

Psorijaza je esta rekurentna eritroskvamozna, inflamatorna dermatoza.
Mukarci i ene podjednako obolijevaju i moe se javiti u bilo kojem ivotnom dobu.
T limfociti imaju ulogu u nastanku inflamatorne reakcije i posljedine epidermalne
hiperproliferacije.
Psorijatine lezije nastaju ubrzanjem vremena izmjene epidermalnih elija sa normalnih 23-28
dana na 3-5 dana (turnover time).
Smatra se da genetski faktori i faktori okoline imaju uticaja u nastanku ovog oboljenja, tako da
je na osnovu toga podijeljena na 2 tipa:
- Tip I javlja se prije 40. godine i genetski je uslovljen
- Tip II javlja se poslije 40. godina i nije vezan za nasljeivanje, nego uticaj imaju
faktori iz okoline
(streptokokne infekcije, alkoholizam, lijekovi,
stres)

*Klasifikacija psorijaze:
1) PSORIJAZA KOE Mogu biti nepustularne i pustularne:
a) Nepustularne:
o Psoriasis vulgaris - moe biti hronina stabilna plak psorijaza, gutatna i inverzna
psorijaza:
- Hronine stabilne plak psorijaze:
Male papule koje konfluiraju formirajui velike, iregularne jasno ograniene plakove.
Tipino su prekriveni bjeliastim skvamama.
Predilekciona mjesta su: koljena, laktovi, sakralni predio, kapilicijum, retroaurikularno.
- Gutatna psorijaza:
Javlja se u vidu egzantema. Poinje kao sitne makule i papule koje se poveavaju do
plakova 1-2cm, sa ili bez bjeliastih skvama.

Lokalizacija obino na trupu.

ee kod djece i mlaih osoba poslije streptokoknih infekcija gornjih disajnih puteva.
- Inverzna psorijaza:
Karakterie se crvenim ,inflamiranim, maceriranim plakovima, bez skvame.
Javlja se na fleksornim povrinama: pazuh, prepone, submamarno, a tipina mjesta su
poteena (laktovi, koljena).

o Psorijaza dlanova i tabana

o Psorijatina eritrodermija
Podrazumijeva zahvatanje praktino cijele povrine koe (>90%).
Ispoljava se difuznim eritemom, svrabom i finim mekinjastim deskvamacijama.
esto je praena poremeajima opteg stanja (jeza, groznica, dehidratacija,
hipoproteinemija).
Moe nastati naglo iz gutatne forme psorijaze ili
nakon dugortajnog oblika psorijaze, zatim nakon agresivne terapije i naglog prestanka
terapije.

b) Pustularne psorijaze:
o

Psoriasis pustulosa palmo-plantaris (Berber-Knigsbeck) brojne

pustule se javljaju na dlanovima i tabanima.

Acrodermatitis continua suppurativa (Hallopeu) pustule su ograniene

na vrhove prstiju i leita nokta, nerijedak je gubitak nokta.

Psoriasis pustulosa generalisata (Zumbusch) jedan od najteih oblika
psorijaze. Karakterie se difuznom pojavom pustula sa tekim optim stanjem.

2) PSORIJAZA NOKTIJU tipine su punktiformne promjene na nokatnoj ploi tzv.

uljane mrlje, te u teim sluajevima potpuna destrukcija nokatne ploe (onihodistrofija,
oniholiza).
3) PSORIJATINI ARTRITIS obino zahvata male zglobove aka i stopala. Javlja se
ukoenost, bolovi i progresivno oteenje zglobova.
*Dijagnoza:
Postavlja se na osnovu anamneze, klinike slike, prisustva klinikih fenomena, biopsije tkiva,
nivo mokrane kiseline u serumu moe biti povean.
Kliniki fenomeni:
-

Fenomen kapi svijee - u toku kiretiranja, skvame vazduh prolazi izmeu slojeva
skvame i ona postaje bijela i neprozirna kao kap voska kada se ohladi.
Fenomen krvave rose (Auspitz) - tokom kiretiranja, kada se odstrani
suprapapilarni epiderm, dolazi do povreda kapilara u papilama te dolazi do krvarenja
iz vrha svake papile u vidu krvave rose.
Koebnerov znak - razliiti stimulusi (mehaniki, hemijski) mogu da izazovu pojavu
lezija na vidljivo zdravoj koi

*Lijeenje:

1) Lokalna terapija:
- Salicilna kiselina (5%) - predstavlja koristan keratolitik (na tabanima mogu se koristiti i u
koncentracijama do 20%)
- Antralin (0,5-2%) - smanjuje nivo elijske
proliferacije (na zdravoj koi izaziva iritaciju)
Analozi vitamina D (calcipotriol, tacalcitol) - dejstva slina srednje potentnih
kortikosteroida bez neeljenih eff
- Retinoidi (tazaroten) - kod umjereno izraene
psorijaze
-

Kortikosteroidi - korisni na manjim povrinama, posebno na kapilicijumu i kod inverzne

psorijaze (neeljeni eff: supresija funkcije nadbubrene lijezde, Kuingov efekat, rebound
efekat, ireverzibilna atrofija koe)

2) Fototerapija :
- UVB zraenje - koriste se talasne duine od 290-320nm, esto u kombinaciji sa nekim
lokalnim tretmanom
- Uskospektralna UVB fototerapija - sa posebnim
lampama sa emisionim spektrom od 311nm
- PUVA
(psoralen+UVA) fotohemoterapija - utie na sintezu DNK, te smanjuje elijsku proliferaciju
i indukuje apoptozu kutanih limfocita.

3) Sistemska terapija:
- Retinoidi (acitretin) - supresija epidermalne proliferacije; koriste se u kombinaciji sa
drugim metodama
- Metotrexat - inhibira sintezu DNK u tkivima koja
se brzo dijele (hepatotoksian)
- Cyclosporin efikasan, ali sa dosta neeljenih dejstava.

17. DERMATITIS SEBORRHOICA

Seboroini dermatitis je hronina recidivirajua upala seboroinih podruja koe sa eritemom i
deskvamacijom.
esto se javlja unutar porodice, ali nije poznat mehanizam nasljeivanja.
Osim nasljea, ulogu u nastanku bolesti ima i lipofilna kvasna gljiva Pityrosporum ovale
(Malassezia furfur), koja se nalazi kao lan rezistentne flore, naroito na seboroinim
podrujima.
Poveano izluivanje
sebuma (seboreja) ima znaaja u nastanku bolesti samo ako je manifestno, to je sluaj kod
nekih 50% bolesnika.
Kliniki se razlikuje:

Dermatitis seborrhoica infantum (seboroini dermatitis kod djece)

Najee se javlja u prva 3 mjeseca ivota, premda moe da se javi do 18. mjeseca.
ei je kod djece koja se hrane umjetnim mlijekom i kod djece koja imaju povienu tjelesnu
teinu.
Promjene poinju na tjemenom i eonom dijelu kapilicijuma, pojavom bijelo-utih, masnih
skvama na neinflamiranoj osnovi, veliine nokta, koje se lako skidaju. (Naziva se jo i
tjemenjaa ili crusta lactea.)
Promjene se dalje ire na lice, retroaurikularno, spoljanji uni kanal, na podruje izmeu nosa
i usta, a esto i ingvinalno i glutealno (pelenska regija) kao ograniene eritematozne
plae sa masnim lameloznim skvamama.
Nerijetka je sekundarna infekcija bakterijama i gljivicama.
Promjene se povlae u 3. ili 4. mjesecu ivota.
Rijetko je irenje promjena tj. generalizacija, sa poremeajem opteg stanja (E RYTHRODERMIA
DESQUAMATA L EINER ).

*Lijeenje:
-

odravanje koe suhom i redovno mijenjanje pelena

kupke sa blagim sredstvima za ienje koe i emolijantna sredstva nakon kupanja
lokalno se mogu aplikovati niskopotentni kortikosteroidi u periodu od nekoliko dana
u intertriginozna podruja: vodeni rastvor gentiane violet (0,1-0,25%) - prevencija
infekcije kandidom

Dermatitis seborrhoica adultorum

(seboroini dermatitis kod odraslih)

Najee se lokalizuje na kapilicijumu, na elu i obrvama, nazolabijalnoj brazdi, spoljanjem

slunom kanalu, retroaurikularno, presternalnoj i interskapularnoj regiji.
U poetku se manifestuje perifolikularnim eritemom i skvamom.
Poslije promjene konfluiraju i nastaju blijedo-eritematozni i eritematozni plakovi razliite
veliine i oblika.
Plakovi su prekriveni suhom ili masnom, blijedo-ukastom skvamom.
Promjene su jasno ograniene prema elu i formiraju eritematozno ljuskavi rub (corona
seborrhoica) uz povremeni pruritis.
U hroninim sluajevima moe doi do reverzibilnog opadanja kose, a ako doe do sekundarne
infekcije nastaje jae crvenilo i vlaenje, te formiranje krusti.
Ukoliko na kapilicijumu nema eritema, ve samo pitrijaziformna neadherentna skvama ili
perut, govori se o
PITYRIASIS SICCA CAPITIS koja je predkursor seboroinog
dermatitisa.
Promjene u vidu eritema na rubovima kapaka uz pojavu blijedo-ukaste skvame se
naziva BLEPHARITIS SEBORRHOICA .
Rjea lokalizacija su aksilarna i submamarna regija, prepone, periumbilikalna i anorektalna
regija - promjene se manifestuju u obliku difuznog eritema sa masnim skvamama, esto
uz sekundarnu impetigaciju.

*Lijeenje:
-

Antimikotika sredstva (imidazol) u obliku ampona i krema (kod upornih formi i

oralno).
Za promjene na kapilicijumu se koriste sredstva koja sadre:
Se-sulfid, Zn, salicilnu kiselinu (2-5%), katrani (0,5-1%), bijeli Hg-precipitat (510%), crveni Hg-sulfid (1-3%).
Za promjene na licu upotrebljavaju se kortikosteroidni pripravci, ali se ne preporuuje
njihova dugotrajna primjena zbog nastanka Dermatitis steroidica rosaceiformis.
Rijetko je potrebno davati sistemske kortikosteroide.

18. PITYRIASIS ROSEA

Akutna ili subakutna eruptivna dermatoza sa eritematoznim aritima i pitirijaziformnom
skvamom, lokalizovana obino na trupu.
Javlja se kod mlaih osoba (10-30 god.).
Smatra se da ima sezonski karakter (jesen-zima).
Bolest je nepoznate etiologije, a smatra se da je mogu izazvati infektivni agensi, lijekovi...
Primijeeno je da se ee javlja kod osoba koje imaju atopijski dermatitis, vulgarne akne...

*Klinika slika:
Najea lokalizacija je trup, zatim na vratu, natkoljenicama, rjee lice i poglavina, a nema ih
na podlakticama i potkoljenicama.
Prethodnik konih promjena je primarni plak (mother patch):
Ovalni plak, 2-5cm, jasno ogranien, svijetlo-crvene boje, nabranog centra koji
se pitirijaziformno ljuti.
Rub postaje tamniji sa sivo-srebrnim skvamama, tako da podsjea na ogrlicu.
Sekundarna erupcija nastupa nakon 2-21 dan, rjee kasnije:
Sline su primarnom plaku, samo mnogo sitnije i prostiru se uzdunom osom na
trupu, poput grana jelke.
Mogu se javiti u obliku malih crvenih papula
bez skvame, koje se brojno brzo poveavaju i ija se inflamacija poveava.
Obje vrste mogu biti zastupljene istovremeno.
Svrab je prisutan u 25% sluajeva.

*Dijagnoza: klinika slika i PH nalaz (po potrebi)

*Lijeenje:
- U nekomplikovanim sluajevima lijeenje nije potrebno, jer prolazi spontano.

Ako zahtjeva lijeenje, obino su to neutralne kreme i losioni.

U inicijalnoj fazi treba izbjegavati esta kupanja i upotrebu sapuna i grubih pekira, jer
moe doi do iritacije promjena uz pojavu pruritisa.
U sluaju pruritisa topijski kortikosteroidi i sistemski antihistaminici.

19. STROPHULUS INFANTUM

Predstavlja akutnu pruriginoznu bolest djece koja je izazvana ujedom insekta.
Nastaje uslijed preosjetljivosti na ujed insekta, obino buva i komaraca.
U toku kasnijih godina dolazi do desenzibilizacije, tako da promjene isezavaju u predkolskom
uzrastu.

*Klinika slika:

Promjene se javljaju kod djece od 2-7 godina ivota.

Lokalizovane su obino na otkrivenim predjelima tijela, rasporeene u grupama ili linearno, na
mjestu ujeda. Osnovna eflorescencija je sero-papula (razvija se bifazno: nastaje
eksudativna papula na kojoj nastaje vezikula).
Mogua pojava bula kod jae preosjetljivosti.

*Lijeenje:
-

Opte mjere: zatita od insekata.

Lokalna terapija: blaga antipruriginozna sredstva(mixtura agitanda sa 1%
mentolom), blagi antiseptici.
Kod jakog pruritisa: lokalni kortikosteroidi sa antibiotikom.

20. ERYTHRODERMIA
Predstavlja difuzni eritem koe koji zahvata 90% i vie koe sa deskvamacijom razliitog
stepena u sklopu bilo kojeg inflamatornog oboljenja koe tj. ne predstavlja naziv entiteta ve
kliniku sliku.
Eritrodermija moe nastati usljed pogoranja postojee kone bolesti ili de novo kao prva
klinika manifestacija.
ee obolijevaju mukarci.

*Uzroci:

Pogoranja postojeeg dermatitisa (psorijaza, atopijski dermatitis, kontaktni

dermatitis...)
Reakcije na lijek (barbiturati, NSAIL, sulfonamidi, furosemid)
Maligniteta
Rjei uzroci: hipereozinofilni sindrom, norveki skabijes, oboljenja uzrokovana
dermatofitima...
U neonatalnom i djeijem uzrastu : 4S sindrom - stafilokokni sindrom oparene koe

*Klinika slika:

Bolest poinje u vidu makula, papula ili plakova, koji se slivaju i zahvataju velike
povrinekoe tokom 24-48h
uz povienu temperaturu, jezu, drhtavicu,
hipotermiju i pruritis.
Pitirijaziformna, psorijaziformna ili lamenarna deskvamacija nastaje 2-6 dana od
poetka eritrodermije.
Hronina eritodemija odlikuje:

Infiltracijom i lihenifikacijom koe

prorjeenje kose
transverzalna izbrazdanost nokatnih ploa
keratoza dlanova i tabana uz pojavu ragada
limfni vorovi uveani
jetra i slezina mogu biti uveani
insuficijenciju miokarda i transkutani gubitak tenosti sa dehidratacijom (usled oveanog
protoka krvi kroz kou)
Deskvamacijom se gube proteini i Fe, te se razvija hipoalbuminemija i sideropenijska
anemija.

*Dijagnoza: anamneza, klinika slika, viestruke biopsije

*Lijeenje:
-

Zahtjeva bolniko lijeenje.

Lijei se osnovno oboljenje, ako se zna uzrok.
Ukoliko je uzrok lijek, obustaviti upotrebu.
Osnovu lijeenja ini korekcija hemodinamskih i metabolikih promjena (nadoknada
tenosti, Fe, proteina).
Antibiotici u sluaju sekundarnih infekcija.
Lokalno emolijentne kupke i kremovi.

21. LICHEN RUBER PLANUS

Lichen planus je inflamatorna dermatoza karakterisana specifinim lividnim zaravnjenim
papulama, pruritisom i promjenama na sluznicama.
Javlja se u svim uzrastima, a najee izmeu 30 i 60 godina.
U osnovi oboljenja je imunoloka reakcija celularnog tipa.
Imunoloko oteenje nastaje na elijama bazalnog sloja epiderma, a smrt keratinocita
nastupa apoptozom.
Zapaena je udruenost sa hepatitis C virusom.
Amalgamske plombe su znaajan etioloki faktor oralnog lichen planusa, to se tumai ili
kontaktnom preosjetljivosti ili iritativnim efektom galvanskih struja, koje se stvaraju izmeu
dentalnih punjenja razliitih vrsta.
Erupcije sline lichen planusu (lihenoidne) mogu biti izazvane lijekovima ili hemikalijama.

*Klinika slika:
Promjene su lividne, sjajne, zaravnjene, poligonalne, prenika 2-10 mm, sa finom
mreastom bjeliastom strukturom na povrini (lichenska mreica ili Wickham-ove
strije).

Predilekciona mjesta su unutranje strane zglobova ruja, glenjeva, prednje strane

potkoljenice, lumbalna regija, potom u narednim mjesecima dolazi do diseminacije
promjena.
Karakteristian je i Koebner-ov fenomen - lihenske promjene mogu vidjeti du linija
ogrebotina ili eanja koe.
Po sanaciji ostaje svijetla hiperpigmentacija koja postepeno izblijedi.
Postoje brojne klinike varijante lichen planusa:
Hipertrofini lichen - verukozni plakovi, na ekstenzornim stranama potkoljenica
Erozivni lichen - promjene na oralnoj sluznici i genitalijama, mogu biti zahvaeni dlanovi i
tabani sa brojnim eritematoznim erodiranim povrinama
Bulozni lichen - nastaje kod intenzivnijeg oteenja bazalne membrane, bule se javljaju
na postojeim lihenskim promjenama
Pemfigoidni lichen - kombinacija lichen planusa i buloznog pemfigoida, bule se javljaju
na lihenskim promjenama i na nepromijenjenoj koi
Atrofini lichen - atrofine hipopigmentovane lezije
Lichen planus pigmentosus - hiperpigmentovana komponenta
Linearni lichen planus - grupisanje papuloznih promjena du ekstremiteta ili du
dermatoma

Lihenske promjene se mogu javiti na sluznicama usne duplje, genitalija, analnoj,

jednjaka, nosa, larinksa, konjuktive.
- Na oralnoj sluznici najee se javlja RETIKULARNI OBLIK LICHENA , kojeg karakterie
splet bjeliastih linija koje obrazuju mreicu ipkastog izgleda u visini
premolara (rjee jeziku, vermilionu ili labijalnoj sluznici).
- EROZIVNI OBLIK LICHENA SLUZNICA je najtei oblik. Bolne erozije se najee javljaju
na tvrdom nepcu, mukozi gingive, jeziku, usnama. Ove promjene imaju sklonost ka
malignoj alteraciji. Javlja se kod starijih osoba.

Nokti u lichen planusu mogu biti karakteristino izmijenjeni: uzdune brazde,

stanjenjem nokatne ploe, rjee distrofija nokatne ploe.

Na kapilicijumu moe dovesti do destrukcije folikula i oiljane alopecije.

Lichen planus je samoograniavajui proces, iezava nakon 9 mjeseci kod 50% bolesnika, a
nakon 2 godine kod 85%.

*Lijeenje:
-

Lokalni kortikosteroidi su prvi izbor.

Antihistaminici (najee nesedirajui) olakavaju subjektivni osjeaj svraba.
Opta kortikosteroidna terapija (metilperdnisolon), uz postepeno smanjenje doze.
Mogu kombinovati sa lokalnim i sa retinoidima.
Lezije na oralnoj sluznici reaguju na kortikosteroide u obliku oralnog gela ili intraleziono
iniciranje za erozivne lezije.

22. SYNDROMA LYELL

Toksina epidermalna nekroliza (TEN) je najtei oblik medikamentozne reakcije, koja ugroava
ivot.
Lokalizuje se na koi i sluzokoama.
Histoloki se karakterie nekrozom epitelnih elija, a kliniki odlubljivanjem epiderma i
sluzokoa.
Medikamenti su najei uzronik oboljenja i nalaze se u oko 80% sluajeva. Na prvom mjestu
su sulfonamidi sa prolongiranim djelovanjem.
Meu nemedikamentoznim uzronicima su najznaajnije virusne infekcije, ali se navode i
bakterije, vakcinacije i sistemske bolesti.
Kod izvjesnog broja oboljelih uzrok ostaje nepoznat (idiopatski oblici).

*Klinika slika:

TEN se moe javiti u svim uzrastima.

Poinje gripoznim prodromima, koji traju 2-3 dana.
Prve promjene su na sluzokoama i nastaju usljed nekroze epitela, sa slikom konjunktivitisa,
erozija bukalne i anogenitalne sluzokoe.
Ubrzo se na koi javlja makulozna erupcija.
Promjene se brzo slijevaju u tamno-eritematozne i bolne plae sa mlitavim bulama i
odlubljivanjem velikih dijelova epiderma, tako da se stvara slika koja lii na oparenu kou
ili na opekotine.
Nikolski znak je pozitivan.
Opte stanje je teko: malaksalost, groznica, visoka temperatura; sve promjene su bolne, a
ishrana je onemoguena.
Tenost, proteini i elektroliti se gube, a superinfekcija lediranih povrina sa sepsom je esta.
Hematoloki poremeaji mogu biti ozbiljni: leukopenija, trombocitopenija i anemija.
este su komplikacije na unutranjim organima: plua, jetra, bubreg.
Prognoza oboljenja je vrlo ozbiljna:
- Kod 25-30% bolesnika oboljenje se zavrava letalno.
- U sluaju povoljnog ishoda erozije epitelizuju posle 4-5 nedjelja.

*Lijeenje :
-

Lijeenje kortikosteroidima se nekada davalo redovno, ali se sve ee javljaju miljenja

protiv te terapije, jer favorizuje sepsu i usporava epitelizaciju, a izgleda da ne zaustavlja
proces.
Ukoliko se ipak daje,
doze su visoke, a primjenjuje se kratko (4-5 dana).
U posljednje vreme se primjenjuje i plazmafereza.
U lokalnoj i optoj terapiji treba sprovoditi energinu terapiju/zatitu od infekcije, kao i
odgovarajue laboratorijske kontrole.
Suspektni lijek se ne smije vie davati.
U posljednje vreme se savjetuju intravenski imunoglobulini (IVIG), sa rezultatima koji
obeavaju.

23. PEMPHIGUS VULGARIS

Oboljenja iz grupe pemfigusa nastaju uslijed stvaranja autoantitjela na antigene u sastavu
dezmozoma
(na dezmoglein 3 u vulgarnom pemfigusu i dezmoglein 1 u foliaceus tipu).
Dolazi do akantolize: autoantitjela se vezuju za proteine u sastavu dezmozomalnog plaka
(dezmoglein 1 i 3) i dolazi do posljedinog gubitka kohezije meu keratinocitima.

*Klinika slika:

Ovaj tip esto poinje stvaranjem bolnih erozija na sluznici usne duplje, a potom slijedi
irenju bula na koi. Predilekciona mjesta su koa oko umbilikusa, kapilicijum, trup, pregibne
povrine.
Bule su bistrog sadraja, nalaze se na neizmjenjenoj koi (bez eritema), lako pucaju
i ostavljaju erozije koje nemaju tendenciju spontanog zarastanja.
Po zarastanju nema oiljaka, ali ostaje post-inflamatorna hiperpigmentacija.
U daljem toku bolesti erozije zahvataju jednjak, nos, drijelo, genitalije.
Oteano je uzimanje hrane, mikcija i defekacija, to dovodi do pogoranja opteg stanja.

*Karakteristini fenomeni:
Nikolsky 1 - pritiskom na intaktnu kou na ivici bule dolazi do odvajanja epiderma
Nikolsky 2 - pritiskom na krov bule dolazi do njenog perifernog irenja
*Dijagnoza:
-

klinika slika
biopsija koe ili sluznice
direktna imunoflorescencija (mreasto rasporeeni depoziti imunoreaktanata IgG, C3,
rjee IgA, IgM)
indirektna imunoflorescencija (detektuje prisustvo i titar autoantitjela)
Tzanck-ov test (akantolitike elije-okrugle elije sa hiperhromatinim jedrom i svijetlim
haloom oko jedra)

*Lijeenje:
-

Kortikosteroidi (prednisolon) po konvencionalnom reimu (svakodnevne visoke doze uz

postepeno sniavanje) ili pulsnom reimu (visoke doze 3 uzastopna dana u mjesecu, pa
pauza).
- Adjuvantna terapija imunosupresivnim lijekovima (azatioprin, ciklofosfamid)
omoguava smanjenje doza kortikosteroida.
Terapija kortikosteroidima uz postepeno sniavanje doze traje godinama.

*Ostali kliniki oblici:

Pemphigus vegetans
Pemphigus foliaceus
Pemphigus erythematosus
Paraneoplasticni pemphigus
Medikamentozni pemphigus

24. PEMPHIGOID BULLOSUM

Pemphigoid bullosum je autoimuno bulozno oboljenje koe koje rijetko zahvata sluzokou.
Histoloki se odlikuje subepidermalnim rascjepom tj. oteenje je na nivou hemidezmozoma.
Javlja se u starijem ivotnom dobu, obino poslije 60. godine.

Autoantitjela se veu za antigene buloznog pemfigoida aktivacija komplementa

pokretanje kaskade inflamacije privlaenje leukocita degranulacija mast elija i
oslobaanje inflamatornih medijatora inflamatorne elije oslobaaju enzime i proteaze
denaturacija ciljanih antigena i oteenje hemidezmozoma bule
Bule su lokalizovane subepidermalno, tako da krov bule ini kompletan epidermis.
Infiltrat unutar bule je mjeoviti u kome dominiraju eozinofilni granulociti.

*Klinika slika:
Promjene su polimorfne.
Uoavaju se bule veih dimenzija, ouvanog pokrova ispunjene seroznim ili
serohemoraginim sadrajem.
Zone inflamirane koe mogu biti opsene sa lezijama sliim ekcemu ili urtikariji (praene
svrabom) koje mogu prethoditi pojavi bula.
Predilekciona mjesta: abdomen, natkoljenice, fleksorna strana gornjih ekstremiteta.
Ako zahvata sluznice, blaeg je intenziteta nego kod pemphigusa, bra epitelizacija.
U sutini bolest je manje agresivna od pemfigusa. Postoje oblici bolesti koji ostaju lokalizovani.

*Dijagnoza:
-

klinike slike
patohistoloki nalaz (subepidermalne bule)
direktna imunoflorescencija (linearna imunoflorescentna reakcija du bazalne
membrane, najee IgG, ali se
mogu nai i IgM,IgA,C3)

*Lijeenje:
-

kortikosteroidi (nie doze nego za pemfigus) uz snienje doze

rijetko adjuvantna imunosupresivna terapija - azatioprin, ciklofosfamid
kod blaih formi bolesti dovoljna je lokalna terapija potentnim kortikosteroidima

25. DERMATITIS HERPETIFORMIS DUHRING

To je hronina pruritina, vezikulo-bulozna dermatoza, udruena sa gluten senzitivnom
enteropatijom.
Autoantitjela su usmjerena protiv epidermalne tkivne transglutaminaze .
Najee se javlja u treoj deceniji ivota.

Gluten senzitivni IgA se veu za strukture dermisa neposredno ispod bazalne membrane.
Depoziti IgA privlae neutrofile, dolazi do oslobaanja medijatora inflamacije i aktivacije
komplementa koji, zajedno sa kolagenazama (koje produkuju bazalni keratinociti), doprinose
nastanku inflamacije.
Promjene su lokalizovane u vrhovima dermalnih papila i subepidermalnih rascjepa.
Dolazi do nastanka papilarnih mikroapscesa koji prave subepidermalne pukotine, koje kasnije
prelaze u male subepidermalne bule, koje fuzioniu u velike subepidermalne bule.

*Klinika slika:
Ona se razvija postepeno, svrab je prvi simptom.
Prvo se javljaju eritematozne papule, urtike ili sitne vezikule koje brzo pucaju.
Vezikule su grupisane u zoni eritema (herpetiformni raspored).
Predilekciona mjesta su: koljena, laktovi, glutealna regija, ramena, lice, skalp.
Oralne lezije su asimptomatske.
Jodni preparati provociraju erupciju novih ili pogoranje postojeih promjena.
Kod ovih bolesnika poveana je sklonost ka drugim autoimunim bolestima, bolestima titne
lijezde, dijabetesu, pernicioznoj anemiji, kolagenozama, limfomima gastrointestinalnog
trakta.

*Dijagnoza:
-

Klinika slika, histoloki i imunoflorescentni nalaz.

U serumu mogu se detektovati IgA antitijela protiv tkivne transglutaminaze (Elisa
metodom)

*Lijeenje:
-

Dijeta bez glutena je najvanija terapijska mjera - ona smanjuje simptome bolesti i doze
lijekova potrebne za njeno kontrolisanje.
Diaminodifenilsulfon (dapson) je terapija izbora. (Nuspojave: methemoglobinemija,
hepatitis, limfadenopatija...)

26. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARIA

Predstavlja grupu mehano-buloznih nasljednih hroninih oboljenja koju karakterie stvaranje
bula na sluzokoi i koi pod dejstvom mehanike sile (obino blage mehanike traume).

Bulozne epidermolize nastaju zbog genetskih mutacija ultrastrukturnih proteina na nivou

bazalne membrane.
Moemo izdvojiti 3 osnovna oblika:

1. Epidermiolysis bullosa simplex

(AD nasljeivanje)

Rascjep je lokalizovan unutar epidermisa.

Bule nasataju na roenju ili u prvim mjesecima ivota na mjestima pritiska: koljena, laktovi,
kasnije stopala.
Bule su velike, napetog pokrova, epitelizuju bez oiljka.
*Oblici:
Weber-Cocayne lokalizovana (dlanovi, tabani)
Koebner generalizovana
Downling-Meara (herpetiformni oblik) zahvata i oralne sluznice

2.

Epidermiolysis bullosa junctionalis (AR nasljeivanje)

Bule velikih dimenzija, nastaju na roenju, sporo epitelizuju i zaostaje atrofija koe.
*Oblici:
Herlitz (letalni oblik) generalizovane bulozne lezije koe i sluznica sa letalnim
ishodom u ranom djetinjstvu
Non-Herlitz blae zahvatanje sluznica i bolja prognoza od Herlitza, udruen sa
atrezijom pilorusa

3.

Epidermiolysis bullosa dystrophica/dermolytica (AD i AR nasljeivanje)

*Oblici:
Hallopeu-Simens (AR) najtei kliniki tok
Sa generalizovanim buloznim lezijama koe i sluzokoe oka, git-a , urogenitalnog
trakta.
Bule su prisutne na roenju, velikih su dimenzija, mlitave ispunjene
serohemoraginim sadrajem.
Njihovim prskanjem nastaju bolne erozije koje sporo zarastaju atrofinim oiljkom.
este su superinfekcije, a ponavljane bule na akama dovode do sindaktilije.
Promjene na oralno sluznici i strikture jednjaka onemoguavaju normalnu ishranu.

Cockayne-Touraine
Pasini-EBD

*Lijeenje:
-

Ne postoji specifina terapija, vri se ispitivanje u oblasti genske terapije.

Prevencija mehanike traume (bandaa, adekvatna obua i odjea)
Lijeenje sekundarnih infekcija
Nadoknada tenosti i elektrolita, proteina (hiperkalorijska ishrana)
Za sanaciju erozija koriste se sterilne vazelinske gaze i hidrokoloidni zavoji.

27. ICHTHYOSIS VULGARIS

Ichthyosis vulgaris je najea generalizovana keratoza koe.
Nasljeuje se AD. Ne postoji na roenju, ali se javlja u prvim godinama ivota.
Nastaje zbog abnormalnosti kertahohijalinih granula u roastim elijama.
Epidermalna proliferacija je uredna. Zato spada u grupu retencionih hiperkeratoza, za razliku
od hiperproliferacijskih.

*Klinika slika:
Oboljenje se javlja u 1. i 2., a redovno do 5. godine ivota.
Promjene su generalizovane - zahvata itavu kou (osim lica i velikih pregiba).
Kod lakih oblika koa je suva i lako hrapava, dok se kod teih vide sitne, bijelo-sive,
sjajne skvame koje se lako skidaju, mada mogu biti i vee i tamnije.
Promjene su naroito izraene na ekstenzornim stranama ekstremiteta, a na dlanovima i
tabanima postoji hiperkeratoza uz jae izraene kone brazde.
Sekrecija lojnih i znojnih lijezda je smanjena.
Hladnoa pogorava promjene.

*Lijeenje:
-

Lijeenje je simptomatsko - osnovu terapije ine emolijentni kremovi koji potpomau

hidrataciju i deskvamaciju.
Acidum salicylicum se koristi na manjim povrinama.
Urea 10-20% u obliku masti ili krema.
Acidum lacticum 8% krem redukuje hiperkeratozu i poveava hidrataciju.
Sistemska terapija obuhvata upotrebu retinoida, iskljuivo kod teih oblika. Primjenjuju se
etretinat i acitretin.

28.

NASLIJEDNE PALMO-PLANTARNE KERATODERMIJE

Ovo oboljenje odlikuju zadebljanje koe dlanova i aka.

KERATODERMIA PALMOPLANTARIS DIFFUSA (Thost-Unna)

Najea naslijedna keratodermija (AD). Javlja se na roenju ili u prvim mjesecima.

*Klinika slika:
Manifestuje se difuznom hiperkeratozom dlanova i tabana. Promjene su karakteristine
boje voska.
Karakteristino je postojanje eritema na granici sa zdravom koom irine 5-10 mm.
Oboljenje prati hidroza dlanova i tabana, praeno maceracijom.
este su gljivine infekcije, bolne fisure.
Nokatne ploe su najee zadebljale.

*Lijeenje:
-

keratolitici (salicilna kiselina 5-40% i urea 10-30%)

kod tekih oblika oralni retinoidi, te mehaniko uklanjanje oroalih naslaga.

KERATODERMIA PALMO-PLANTARIS PROGREDIENS ET TRANSGREDIENS

(Mal de Melda)
Nasljeuje se AR. Javlja se u prvim nedjeljama ivota.

*Klinika slika:
Manifestuje se kao palmo-plantarni eritem, koji postepeno progredira na dorzalnu stranu.
Eritem postepeno zamjenjuju uto-mrke, difuzne, hiperkeratotine naslage, sa jasnom
eritematoznom ivicom.
Prisutna je hiperhidroza dlanova i tabana, pa se javljaju maceracija i brojne bolne
ragade.

Ograniene ploe (koje podsjeaju na psorijazne lezije ili lihenoidne papule) javljaju se na
laktovima i koljenima. Nokti su izmijenjeni (subungvinalna hiperkeratoza, onihgrifoza,
koilonihija).

*Lijeenje:
-

keratolitici (salicilna kiselina 5-40% i urea 10-30%)

kod tekih oblika oralni retinoidi, te mehaniko uklanjanje oroalih naslaga.

29. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS DARIER

Ovo je nasljedno oboljenje (AD) koje spada u grupu diskeratotinih poremeaja keratinizacije.
Bolest u veini sluajeva poinje izmeu 6 i 20 godina, a najee u pubertetu.
Karakterie se pojavom keratotinih papula na seboroinim predjelima, promjenama na
akama, stopalima i sluzokoi usne duplje.

*Klinika slika:
Primarne lezije su keratotine crveno-braon papule lokalizovane na seboroinim
predjelima i na lateralnim stranama vrata (''dirty neck''). Promjene esto konfluiraju, dajui
papilomatozan izgled.
Oko 50% bolesnika ima ravne papule boje normalne koe na dorzalnim stranama aka i
stopala.
Nije rijetka lokalizacija promjena na pregibnim predjelima, gdje moe imati maceriran i
vegetantan izgled.
Javlja se i takasta keratoza na dlanovima i tabanima.
Postoji umjeren svrab.
Bolest se pogorava ljeti i pri znojenju. esto je komplikovana sekundarnim infekcijama.
Nokti pokazuju crveno-bijelu longitudinalnu izbrazdanost, subungvinalnu
hiperkeratozu, V inciziju distalne ivice.
Bijele papule na sluzokoi usne duplje mogu se javiti kod 15-50% oboljelih.

*Lijeenje:
-

Lokalno: Tretinoin, Calcipotriol, 10-20% mast sa salicilnom kiselinom ili ureom

Opta terapija: retinoidi (Etretinat, Acitretin, Isotretinoin)

30. KERATOSIS PILARIS

Keratosis pilaris je esta pojava kod koje postoji folikularna hiperkeratoza, pa koa lii na
trenicu (rende), dok subjektivni simptomi nedostaju.

*Klinika slika:
Promjene se javljaju u djetinjstvu, ali tokom ivota postaju manje uoljive.
Manifestuje se u vidu sitnih keratotinih papula smjetenih u predjelu folikula dlake
(guija koa).
Predilekciona mjesta: ekstenzorne strane ekstremiteta (natkoljenice i nadlaktice) i glutealnoj
regiji.
Promjene su izraenije zimi.
*Lijeenje: lokalno - keratolitika sredstva (u lakim sluajevima emolijentni kremovi)

31. ERYTHEMA NODOSUM

Karakterie se nodusima koji se uglavnom lokalizuju pretibijalno i esto su simetrinog
rasporeda.
Pretpostavlja se da je oboljenje posljedica kasne preosjetljivosti na izvjesne antigene, a
manifestuje se kao septalni panikulitis. (Hronini inflamacijski infiltrat je prisutan u
pregradama koje odvajaju lobuluse masnog tkiva. U septama je prisutan edem, krvarenje i
fibrinoidna degeneracija.)
Najei uzroci su streptokokne infekcije, virusi, lijekovi, tuberkuloza, trihofitija, kao i
nepoznati faktori.

*Klinika slika:
ee se javlja kod ena (20-40 god).
Pojavi nodulusa na koi prethode: artralgija, mijalgija, bolovi u stomaku uz povienu
temperaturu.
vorii se javljaju na potkoljenicama i natkoljenicama - vrsti, oblika ljenika ili oraha, mogu
biti solitarni ili u obliku manjih ili veih ploa. Koa iznad kojih je eritematozna, uz
lokalno viu temperaturu i bol.
Po uvoenju terapije, promjene se povlae u roku od 14-21 dana.

*Lijeenje:
- mirovanje
- salicilati
- antiinflamatorni lijekovi
- penicilin
- eritromicin (ako je uzrok streptokok)
- sistemski kortikosteroidi (ako se utvrdi pravi uzrok oboljenja)

32. HIPERHROMIJE
Nastaju uslijed poveane koliine melanina u koi, kosi, sluzokoama, noktima.
Mogu biti lokalizovane ili generalizovane.

Cafe-au lait macule

Jasno ograniene makule boje bijele kafe, uglavnom prisutne na roenju. Mogu biti razliite
veliine.
Ako je prisutno vie od 5 (veih od 1,5 cm), treba uraditi ispitivanje u pravcu
neurofibromatoze.
Mogu se javiti i sporadino ili kod drugih sindroma (Bloom, ataxia teleangiectasia, Watson).

Ephelides
Efelidi (pjege) su AD poremeaj pigmetacije - sitne svijetle ili tamne makule na koi
izloenoj suncu.
Pojavljuju se od 5. Godine, obino na licu, preteno kod riokosih i plavokosih osoba.

Chloasma (Melasma)
Lokalizovana mrljasta hiperpigmentacija ograniena na lice.
Nastaje kod ena u graviditetu, kod uzimanja kontraceptiva i rjee kod tumora koji stvaraju
estrogen.
Makule se pojaavaju na suncu.
*Lijeenje: zatita od sunca, izbjeljivanje 2-4% hidrohinon kremom, azalainom
kiselinom ili lokalnim retinoidima.

Melanodermia
Predstavlja generalizovanu hiperpigmentaciju, koja nastaje uslijed poveane koliine
melanina.
Najee nastaje kod endokrinih poremeaja: Addisonove bolesti, Cushin-ovog sindroma,
hipertireoidizma.
(Kod Adisonove bolesti zbog smanjene sinteze kortizona nastaje hipersekrecija melanostimulirajueg hormona i poviena proizvodnja melanina.)
Moe jo nastati kod tuberkuloze, kolagenoza, porfirije, oboljenja bubrega i jetre, limfoma
koe.

*Klinika slika:
Difuzna hiperpigmentacija je braon boje, izraenija na dijelovima tijela izloenih suncu,
dlanovima, tabanima, mamilama, genitalnom predjelu.
*Lijeenje: lijeenje osnovnog oboljenja.

Melanosis Riehl
Bolest se karakterie mreastom pigmentacijom lica i fotoeksponiranih predjela.
Smatra se da je posljedica fototoksinog dejstva supst. koje se unose hranom ili na sastojke
kozmetikih preparata.
Zbog hronine subklinike inflamacije, oteeni keratinociti gube sposobnost fagocitovanja
melanosoma, pa melanin propada u derm.
*Lijeenje: zatita od sunca, izbjeljivanje 2-4% hidrohinon kremom, azalainom
kiselinom ili lokalnim retinoidima.

Cutis vagantium

Kod osoba koje ive u nehigijenskim uslovima.

Promjene nastaju usljed hroninog dejstva spoljnih drai: piogenih oboljenja, pedikuloza,
scabies, atmosferski faktori... Svi ovi faktori stimuliu melanogenezu, pa ak i proliferaciju
melanocita.
*Klinika slika: Hiperpigmetacije su nejednakog intenziteta, mogu biti lokalizovane ili
generalizovane.
* Lijeenje: higijenski uslovi, lijeenje osnovnog oboljenja.

Lentigo solaris
Usled hroninog izlaganja suncu dolazi do poveanja broja melanocita u bazalnom i
suprabazalnom sloju epiderma.
Promjene se sastoje od umjereno mrkih makula koje ne prelaze 1 cm, lokalizovane na
koi izloenoj suncu (dorzumima aka i stopala, podlakticama i licu). Spontano se povlae.

Hiperpigmentacije plave i sive boje

-

Difuzne kod: hemohromatoze, metastatskog melanoma, intoksikacije tekim metalima

Ograniene kod: blue naevus, Otov nevus, eritema fixum, alkaptonurija, mongolske mrlje

Hiperpigmentacije uzrokovane lijekovim

-

Difuzne: amiodaron, 5-fluorouracil, bisulfan, razliiti hormoni

Ograniene: antimalarici (hloroquin, hidrohloroquin)
Nokatne ploe: adriamyicin, bleomycin, cyclophosphamid

33. HIPOHROMIJE
Obuhvataju naslijedna i steena oboljenja kod kojih je koliina melanina sniena, ak pigment moe potpuno da
nedostaje.

Albinizam (Albinismus oculocutaneus)

Naslijedna grupa (AR) okulokutanih poremeaja sa generalizovanom hipopigmentacijom (koa, kosa, oi).
Kod albinizma postoji normalan broj melanocita ali je koliina melanina smanjena zbog mutiranog gena za
tirozinazu. Postoji vie tipova albinizma, a najznaajniji su: tirozinaza negativni oblik (nedostaje aktivnost
tirozinaze) i tirozinaza pozitivni oblik (niska aktivnost tirozinaze).
*Klinika slika:
- Koa bijelo-ruiasta, dlaka bijela, duica sivo-ruiasta.
- Postoji fotofobija, nistagmus, smanjena otrina vida, mogua mentalna retardacija.
- Lako dobijaju opekotine, este su aktinine keratoze i karcinomi koe.
*Lijeenje: simptomatsko, zatita...

Piebaldismus (Albinismus partialis)

Nasljedno oboljenje (AD) koje se manifestuje fokalnim odsustvom melanocita u zahvaenoj koi i folikulima dlake.

*Klinika slika:
Polioza 80-90% sluajeva (bijeli pramen kose na elu) i multiple, simetrine, leukodermine makule, tipine
distribucije na bonim stranama trupa, prednjem trbunom zidu i iznad i ispod laktova i koljena. Promjene prisutne
na roenju i obino se ne ire.

Vitiligo
Vitiligo je steeno oboljenje, najvjerovatnije autoimune prirode, karakterie se progresivnim jasno ogranienim,
mlijeno-bijelim mrljama na koi i sluzokoi, koje nastaju uslijed destrukcije melanocita.
Moe da se pojavi u bilo kojem uzrastu, ali najee prije 20. godine.
Postoje 3 teorije o nastanku vitiliga:
autoimuna
teorija oksidativnog stresa (viak oksidanasa ili manjak antioksidanasa dovodi do destrukcije
melanocita)
neurogena (oslobaanje neurohemijskih medijatora iz nervnih zavretaka koji imaju tetan uticaj na
melanocite)

*Klinika slika:
Vitiligo se karakterie jasno ogranienim, okruglim ili ovalnim, mlijeno-bijelim mrljama na koi ili
sluzokoama. Broj i veliina makula su varijabilni.
Predilekciona mjesta su oko prirodnih otvora: oi, usta, bradavice ,pupak, genitalije.

Prve lezije se obino javljaju na koi izraenoj suncu. Bolest moe da napreduje naglo ili postepeno.
Osim koe moe doi do destrukcije melanocita u bulbusu dlake te nastati leukotrihija (obezbojenost dlaka).
Prema rasporedu depigmentovanih makula vitiligo moemo podjeliti:
1. Nesegmentni
a) folikularni vitiligo: nedermatomski raspored, jedna ili nekoliko izolovanih ili slivenih makula
b) generalizovani vitiligo: najei; obostrane promjene, simetrine (lice, vrat, gornji dio trupa, laktovi, koljena)
c) akrofacijalni vitiligo: distalni dijelovi ekstremiteta, prsti uz cirkumferentnu depigmentaciju oko oiju, nosa,
usta i uiju
d) univerzalni vitiligo: postoji gubitak gotovo na itavoj koi
2. Segmentni
ee se javlja kod djece, plakovi su ogranieni na dermatome (neurogena teorija).
Bolesnici sa vitiligom imaju povean rizik od obolijevanja od endokrinih i autoimunih bolesti (bolesti titne lijezde Hashimoto-v tireoiditis, IZ dijabetes, perniciozna anemija, reumatoidni artritis, Adisonova bolest...)

*Lijeenje:

oralna fotohemoterapija (PUVA): generalizovani vitiligo kod adolescenata i odraslih

lokalna primjena PUVA: kod djece i odraslih kod kojih vitiligo zahvata manje od 20%
lokalna kortikosteroidna terpaija
depigmentacija zdrave koe: kod ekstenzivnog i generalizovanog vitiliga iskljuivo kod adolescenata i
odraslih
hiruko lijeenje

Postinflamatorne hipopigmentacije psorijaza, parapsorijaza, numularni dermatitis

Hemijske hipopigmentacije najee kod lokalne aplikacije lijekova (kortikosteroida,
retinoida, benzoil peroksida)

34. LUPUS ERYTHEMATOSUS CHROICUS CUTANEUS

Kod ovog tipa lupusa lezije nastaju tako to T-limfociti reaguju sa Ag porijeklom iz nukleusa
epidermalnih elija koji se oslobaaju koji se oslobaaju pod dejstvom UVB zraka.
ene ee obolijevaju od mukaraca (3:1).
Najee se ispoljava lezijama diskoidnog tipa dok su ostali oblici rjei :
Diskoidni lupus: Jasno ograniene infiltrovane ploe (0,5 i vie cm),
diskoidnog oblika. Na povrini postoji adherirana bjeliasta skvama, a ponekad se
vide i folikularni keratinski epovi. Daljom evolucijom na plakovima se javlja atrofija i
skleroza, po izlijeenju ostaju atrofini oiljci (hiper- ili hipo-pigmentovani).
Predilekciona mjesta su fotoeksponirani djelovi koe: elo, obrazi, nos, gornja usna,
brada, poglavina.
Obino je prisutan mali broj lezija, rijetko su diseminovane.
Lupus tumidus i lupus profundus: karakteriu sitniji ili krupniji nodulusi po
fotoeksponiranoj koi i histoloki inflamatorni infiltrat koji je gui i smjeten dublje
prema subkutanom masnom tkivu.
Chilblain lupus: ispoljava se lividnim plakovima na akralnim regijama. Kliniki lii
na promrzline, ali nastaju bez predhodnog izlaganja hladnoi.

*Lijeenje:
- zatita od zraenja,
- lokalna kortikosteroidna terapija,
- antimalarici (hlorohin, hidroksihlorohin)-potrebne oftalmoloke kontrole.

35. LUPUS ERYTHEMATOSUS SUBACUTUS CUTANEUS

Osim rasprostranjenih konih promjena, ima blago sistemsko zahvatanje i dobru prognozu.
Ispoljava se simetrinim eritematoznim makulama i plakovima po fotoeksponiranim
regijama trupa i udova. Promjene esto konfluiraju i stvaraju anularne oblike ili sline
multiformnom eritemu.

*Lijeenje:
- lokalni kortikosteroidi,
- sistemski antimalarici (hlorohin, hidroksihlorohin),
- retinoidi per os (acitretin).

36. LUPUS ERYTHEMATOSUS SYSTEMATICUS

Sistemski eritemski lupus je teko oboljenje, hroninog recidivirajueg toka, sa varijabilnim
zahvatanjem brojnih organskih sistema.
Dijagnoza ovog oboljenja se postavlja na osnovu ARA kriterijuma (mora biti istovremeno
prisutno najmanje 4 od 11):
1. leptir eritem
2. diskoidni lupus
3. fotosenzitivnost
4. oralne ulceracije
5. atralgije
6. serozitis
7. bubrena bolest
8. neuroloka bolest
9. hematoloki poremeaji
10. imunoloki poremeaji
11. antinuklearna antitijela
Tipina lezija je leptir eritem - javlja se u ranim fazama bolesti poslije izlaganja suncu.
Vremenom postaje perzistentan.
Moe biti udruen sa difuznim eritemom poglavine, uki, usna, fotoeksponiranih
dijelova trupa i udova.
Mogu se ispoljiti razni oblici vaskulitisa: leukocitoklastini vaskulitis, digitalni
vaskulitis, nodularni vaskulitis, periferne gangrene uslijed zahvatanja sudova veeg kalibra.

 Livedo reticularis - mrljasta, lividna diskoloracija koe, karakteristinog mreastog

izgleda.
Oteenje kutikule i teleangiektazije se mogu vidjeti u regiji proksimalnog nokatnog
nabora.
Sistemski lupus zahvata brojne organske sisteme, sa bogatom i raznovrsnom
klinikom simptomatologijom (bubrezi su najee zahvaeni organski sistem u
sistemskom lupusu).
Patognomonine promjene su:
- Libman-Sacksov endokarditis
- periarterijalna fibroza u slezini
- lupus nefritis (mezengijalni, fokalni-proliferativni, difuzni proliferativni, mambranozni).
- Antifosfolipidni sindrom - poseban oblik sistemskog lupusa karakterisan recidivantnim
venskim trombozama, arterijskim embolijama, spontanim pobaajima, livedo reticularis,
Raynaud fenomen, akralne ulceracije i gangrene.
- Neonatalni eritemski lupus - nastaje transplacentarnim prelaskom autoantitjela
majke. Simptomi se javljaju u prvim nedjeljama ivota - anularnim eritematoznim
makulama i plakovima, koje se gube poslije nekoliko mjeseci.
AV blok je est simptom koji ostaje kao trajna posljedica.

*Lijeenje:
Terapiju treba prilagoditi intenzitetu sistemskog zahvatanja:
- Blai oblici dobro reaguju na antimalarike i NSAIL
- Sistemska bolest umjerenog intenziteta zahtjeva intermitentnu kortikosteroidnu
terapiju u niskim i srednjim dozama, a kod teke sistemske bolesti u visokim dozama.
Takoe, moe se primjenjivati i pulsna terapija kortikosteroida (visoke doze tokom 3-5
dana u mjesecu)

37. SCLERODERMIA SYSTEMICA

Sistemska skleroza je multiorgansko oboljenje sa sklerozom vezivnog tkiva koe, plua, git-a,
bubrega.
3-6x ee kod ena.
Po toku bolesti imamo 2 oblika:
Oblik sa difuznom kutanom sklerozom koji ima bru progresiju i nepovoljniji tok.
Udruen sa sklerozom plua, git-a i renalnim krizama koje vode ka progresivnoj
bubrenoj insuficijenciji.
Oblik sa ogranienom kutanom sklerozom ima sporiju progresiju.
Fibroza plua i git-a nastupaju sporije i ne dolazi do bubrene insuficijencije.

*Klinika slika:
prva manifestacije kod veine bolesnika je Raynaudov fenomen
poslije se razvija edem aka, podlaktica, lica - edematozna faza
slijedi indurativna faza:
- koa postaje tvrda, neelastina, zategnuta

na akama nastaje sklerodaktilija, gubitak jastueta prstiju, fleksione kontrakture,

bolne ulceracije na vrhovima prstiju (ostavljaju takaste uvuene oiljke)
moe se razviti kalcinoza koe, esto sa ulceracijama i eliminacijom kalcifikovanog
sadraja
koa lica zategnuta, smanjene mimike
difuzna skleroza koe moe da zahvata trup, ramena, proksimalne dijelove
ekstremiteta.

Sistemski poremeaji:
-

skleroza i dilatacija distalnog dijela jednjaka,

hipomotalitet tankog i debelog crijeva (moe nastati ileus)
intersticijalna fibroza plua i smanjena respiratorna pokretljivost zbog skleroze koe
trupa
bubrezi mogu biti zahvaeni nefrosklerozom, a esta je hipertenzija i progresivna
bubrena insuficijencija
fibroza miokarda dovodi do arimije, srane insuficijencije

*Dijagnoza:
Za postavljanje dijagnoze potreban je 1 maior i 2 minor kriterijuma:
- Major kriterijumi: skleroza koe proksimalno od prstiju (ekstremiteti, lice, trup)
- Minor kriterijumi:
sklerodaktilija
ulceracije na vrhovoma prstiju
takasti udubljeni oiljci
obostrana bazalna fibroza plua.
*Lijeenje:
- D-pencilamin - utie na stvaranjemolekularnih veza tokom sinteze kolagena (terapija
prvog izbora)
- imunosupresivna terapija (Metotreksat)

38. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA (MORPHOEA)

Morfea je oboljenje kod koga skleroza zahvata samo kou, nema drugih sistemskih
manifestacija.
*Klinika slika:

Plak morfea:
-

Klasina plak morfea je cirkumskriptan sklerotini plak sa centrom boje

slonovae i lividnom perifernom diskoloracijom, veliine nekoliko cm do par
dm.
Poinje kao eritematozna makula koja se sporo iri (eritematozna faza), zatim dolazi
do faze skleroze i poslije par godina do spontane regresije (faza atrofije).
Ostali oblici plak morfee: generalizovana, gutatna (sitne sklerotine lezije), bulozna,
atrofodermija Passini-Pierrini (povrnija eritematozna varijanta bez prominentne
skleroze)

 Linearni oblici morfee ispoljavaju se kao trakasta zona skleroze koe:

- Najee du ekstremiteta ili trupa. Spontana regresija nastupa nakon dueg
intervala, a kao sekvele mogu nastati kontrakture zglobova.
- Frontoparijetalno lokalizovana linearna morfea naziva se en coup de sabre (izgled
poput otiska udarca sablje po elu)
- Progresivna facijalna hemiatrofija ili Parry-Romberg-ov sindrom je agresivni oblik
linearne morfee lica sa dubokim zahvatanjem i atrofijom polovine lica, esto praen
konvulzijama i trigeminalnom neuralgijom.
- Pansklerotina morfea je najtei oblik (djeiji uzrast) - dovodi do atrofije miia,
oteenja kosti i gubitak funkcionalnosti zahvaenog podruja.

*Lijeenje:
-

solitarne lezije: lokalna kortikosteroidna terapija

multiple ili generalizovane lezije: fototerapija (PUVA, UVA 1), penicilin,
penicilamin, metotreksat

39. DERMATOMIOZITIS
Dermatomiozitis je sistemsko oboljenje autoimune prirode koje se odlikuje karakteristinim
promjenama na koi i nesupurativnom inflamacijom skeletne muskulature izazvanom
limfocitnim infiltratom.
Ako postoji samo oboljene miia bez zahvatanja koe onda je to polimiozitis.
Ako su ispoljeni samo kutani znaci amiopatski dermatomiozitis.
Paraneoplasticni dermatomiozitis je udruen sa malignim oboljenjem.
Oteenje miia u poliomiozitisu je primarno celularno (CD8+ citotoksine elije svojim
efektornim enzimima perforinom i granzimima dovode do nekroze miinih elija).

U dermatomiozitisu: humoralni mehanizmi sa aktivacijom komplementa dovode do

mikroangiopatije i nekroze miia uslijed neadekvatne vaskularizovanosti (infiltrirajue elije
su: CD4+ T-limfociti, B-limfociti i makrofazi)

*Klinika slika:
U dermtomiozitisu i polimiozitisu najee su zahvaeni miii proksimalnih dijelova
ekstremiteta, karlinog pojasa, ramenog pojasa, farinksa, jezika, a napredovanjem bolesti
moe doi do zahvatanja muskulature interkostalnih prostora, git-a, miokarda.
Simptomi: oteano penjanje uz stepenice, dizanje ruke iznad glave, oteano gutanje,
poremeena fonacija, poremeaji sranog ritma, oteano disanje.
Patognomonini koni znaci:
Gotronov znak lividan eritem simetrino rasporeen po koi iznad kotanih
prominencija
Gotronove papule lihenoidne papule atrofinog centra iznad zglobova prstiju
aka
Karakteristini koni znaci:
heliotropni edem lividno-eritematozan edem kapaka, periorbitalan
prominentne teleangiektazije nokatnog nabora
eritematozne makule i plakovi po elu, bradi, ramenima, dekolteu i prednjoj strani
vrata
Sistemski znaci:
febrilnost, malaksalost, mravljenje
atralgije perifernih zglobova mogu se komplikovati kontrakturama
zahvatanje plua je najtea nemiina manifestacija (hipofunkcija respiratorne
muskulature, aspiraciona pneumonija)
zahvatanje sranog miia dovodi do poremeaja ritma, rjee dilatativne
kardiomiopatije i kongestivne insuficijencije
*Dijagnoza:
- povieni miini enzimi u serumu (kreatin fosfokinaza, laktat dehidrogenaza,
aspartat i alanin aminotransferaze, urinarni kreatinin)
- elektromiografski nalazi
- biopsija miia sa patohistolokom analizom.

*Lijeenje:
-

kortikosteroidi (prednisolon) u srednjim-visokim dozama ili pulsna terapija

metotreksat i azatioprin kao adjuvantna terapija kortikosteroidnoj terapiji
intravenski imunoglobulini

40. HIRZUTIZAM
Predstavlja pojavu mukog tipa kosmatosti kod ena.
Virilizacija predstavlja udruenost hirzuitizma sa drugim znacima maskulinog razvoja
(mutiranje glasa, poveanje miine mase, smanjenje tkiva dojke...).
Moe biti: - idiopatski oblik (serumske vrijednosti androgena normalne) i
- simptomatski oblik (poviene vrijednosti androgena).
Uzroci simptomatskog hirzutizma:

 ovarijalni: policistini jajnici, neoplazme jajnika...

adrenalni hiperandrogenizam: neoplazme nadbubrega, kongenitalna adrenalna
hiperplazija, prematurna adrenarha...
hipofizni poremeaji: Chushingov sindrom, akromegalija, hiperprolaktinemija
lijekovi: androgeni, oralni kontraceptivi, ciklosporin....
periferna hiperprodukcija androgena: gojaznost

*Klinika slika:
Prve promjene nastaju u pubertetu kada velus dlake bivaju zamjenjene pigmentovanim i
debljim dlakama mukog seksualnog tipa. Pojaana kosmatost se nalazi na androgen zavisnim
predjelima: lice (osobito gornja usna), grudi, udovi, gornja pubina granica je mukog tipa.
Moe se javiti i alopecija, anovulatorni ciklusi, sterilitet.

*Lijeenje: kozmetike procedure, a ako je udruena sa hormonalnim poremeajima

potrebna je endokrinoloka korekcija uzroka.

41. ALOPECIA AREATA

Autoimuno oboljenje koje se javlja u vidu okruglih i jasno ogranienih ploa u kojima dlaka
potpuno nedostaje.
Uticaj genetskih faktora vidi se u familijarnom javljanju oboljenja, a esto se javlja kod
oboljelih od drugih autoimunih oboljenja (vitiligo, inzulin zavisni dijabetes).
Pokretai procesa mogu biti brojni: stres, infektivna arita...
Obino ne dolazi do trajne destrukcije folikula tako da je proces reverzibilan.

*Klinika slika:
Pojava krunih jasno ogranienih areala bez kose.
Na zahvaenim podrujima nema vidljivih znakova inflamacije.
Po ivicama se mogu nai dlake izgleda usklinika (telogeni bulbus).
Najee se ispoljava u kosi, ali mogu biti zahvaene dlake ostalih kosmatih regija.
U velikom procentu dolazi do izljeenja za manje od godinu dana, dok je u teim sluajevima
tok progresivan, sa formiranjem totalne alopecije (sve dlake kapilicijuma) ili univerzalne
alopecije (zahvaeni i trepavice, obrve i ostale kosmate regije).
Ofijaza je kliniki oblik u kojem su ograniene lezije areate vezane za ivicu kose, obino
potiljana regija. Triholomanija - alopecija nastala upkanjem kose, kompulzivna
manifestacija.

*Lijeenje:
-

Lokalna kortikosteroidna terapija u obliku gela ili losiona. Sistemska

kortikosteroidna terapija moe dovesti do porasta kose, ali u velikim dozama, tako da
rizik od nuspojava prevazilazi teinu bolesti
Cignolin sa postepenim produavanjem vremena aplikacije od desetak minuta do
nekoliko sati, radi izazivanja iritativne reakcije. Do porasta kose dolazi nakon nekoliko
mjeseci.
Difenilciklopropenon - imunomodulatorna terapija.

42. ALOPECIA ANDROGENETICA

Predstavlja progresivni gubitak kose, koji nastaje usled poviene osjetljivosti odreenih folikula
na androgene, pa spada u androgen zavisna oboljenja. Oboljenje se nasljeuje AD sa
varijabilnom penetracijom.

U predisponiranim folikulima iz testosterona (pod dejstvom 5-alfa reduktaze) dolazi do

stvaranja dihidrotestosterona (DHT) koji dovodi do telogenog pomjeranja i minijaturizaciju
folikula.

*Klinika slika:
muki tip
Poinje pomjeranjem eone granice i poveanjem zalistaka, zatim se kosa prorjeuje u regiji
vrha glave (tonzura), na kraju ostaje poteen samo vijenac kose u potiljanoj regiji.
enski tip
Postepeno smanjenje gustine kose u cijeloj frontoparijetalnoj regiji, uz ouvanu eonu granicu.
- Oba tipa se mogu ispoljiti u oba pola.

*Dijagnoza:
-

Trihogram - pregledom korjenova epiliranih dlaka moe se odrediti procenat telogenih

dlaka.
Fototrihogram - na osnovu razlika u makrofotografijama kapilicijuma snimljenih u
razmaku 2 do 4 dana mogu se odrediti osnovni parametri rasta kose (anagen/telogen,
gustina kose, brzina rasta...)

*Lijeenje:
-

U ranom stadijumu (sa blaim stepenom prorijeenosti) primjenjuje se lokalna terapija

minoksidil losionom (2-5%), iji se efekat uoava poslije 6-12 mjeseci (efikasan
samo dok se primjenjuje).
Osim kontaktnog dermatitisa na mjestu aplikacije, mogua je hipertrihoza na
neeljenim mjestima. (Hipertrihoza predstavlja rast dlake koja je deblja, dua ili brojnija
nego to je uobiajeno za regiju tijela, starost ili etnicitet pacijenta.)
Kod alopecije mukaraca primjenjuje se finasterid kao sistemska terapija (on je
inhibitor 5-alfa reduktaze).
Sistemska terapija kod ena se zasniva na lijekovima sa anti-androgenim efektom ciproteron-acetat.
Autotransplantacija daje bolji rezultat kod mukaraca nego kod ena.

43. EFFLUVIUM TELOGENES

Predstavlja difuzno i reverzibilno opadanje kose 2-4 mjeseca nakon djelovanja nokse, koja je u
stanju da dovede do prelaska vee porcije folikula iz anagene u telogenu fazu.
Pokretai su brojni: febrilna epizoda, poroaj, operacija u optoj anesteziji, redukcione dijete
sa naglim gubitkom teine, intenzivan stres, poremeaji funkcije titne lijezde, postojanje
teih hroninih i malignih bolesti, lijekovi (beta blokatori, NSAIL, retinoidi, antikoagulansi...)

*Dijagnoza:
- anamneza i klinika slika
- pull test (povlaenje pramena od oko stotinjak dlaka na vie mjesta; kod efluvijuma se
dobije vie od 2-3 dlake)
- trihogram je test kojim se mikroskopskim pregledom grupe od 50 do 100 epiliranih
korjenova sa ograniene regije odreuje procent telogenih korjenova (fizioloki do 20%, kod
effluvijuma i preko 50%)

*Lijeenje: Nije potrebno, rast kose se stabilizuje nakon par mjeseci.

*Anageni efluvijum - noksa dovodi do ispadanja dlake u anagenoj fazi, obino kod RTG

zraenja, hemioterapije, intoksikacije tekim metalima. esto se moe zamjeniti za telogeni

efluvijum.

44. ONIHOZE
Onihoze su uroene ili steene anomalije nokta.

Promjene oblika nokta

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Anonychia - odsustvo nokta (djelomino ili potpuno)

Onychotrophia - smanjenje veliine i debljine nokatne ploe
Hiperonchia - zadebljanje nokatne ploe
Pachionychia - zadebljanje nokatne ploe sa iregularnom povrinom
Onychogryphosis - tvrd deformisan nokat u obliku kande
Acropachia (batiasti prsti) - konveksan deformitet vrhova prstiju
Koilonychia (kaikasti prsti) - konkavne distrofine promjene nokatne ploe

Promjene sa manifestacijama na povrini nokta

1. Longitudinalna izbrazdanost - uzdune paralelne brazde na povrini nokta
(fizioloki kod starijih ljudi, kod reumatoidnog artritisa, lichen planusa, Darierova bolest)
2. Poprena izbrazdanost - popreni paralelni lijebovi na djelu nokta ili cijelom noktu
(nutritivni poremeaji, posebno kod djece)
3. Onychia punctata - takaste udubine; nastaju zbog oteenja proksimalnog dijela nokatnog
matriksa
(alopecija areata, ekcem, psorijaza)
4. Trachyonychia (hrapavi nokti) - predstavlja distrofine promjene nokta u vidu hrapave
povrine, trone slobodne ivice i promjene u boji nokta
(lichen planus, alopecija areata, psorijaza)
5. Onychochysis - lamelarno cijepanje nokatne ploe
(upotreba deterdenata i razliitih kozmetikih preparata)

Promjene sa razdvajanjem nokatne ploe i susjednih mekih tkiva

1. Pterigium unguis - zadebljanje proksimalnog nokatnog nabora (dorzalni pterigijum) ili kao
distalno proirenje hiponihijuma (ventralni pterigijum)
2. Onychomadesis - spontano odvajanje nokatne ploe od leita (bulozne dermatoze)
3. Hyperkeratosis subunguinalis - hiperplazija nokatnog leita
(kongenitalno ili steena - u sklopu nekih bolesti: psorijaza, gljivine infekcije, hronini ekcem)
4. Onycholisis - odvajanje distalnog kraja i lateralnih dijelova nokatne ploe od nokatnog leita
(onihomikoze, povrede, psorijaza)

Promjene u vrstini noktiju

1. Tvrdi nokti (kongenitalna pachionychia)
2. Meki nokti - tanki, savitljivi, lako pucaju (hronini artritis, miksedem)
3. Troni nokti - lako lomljivi nokti (onihomikoze, psorijaza, koritenje laka za nokte)

Promjene boje nokta

Promjene boje nokatne ploe i subungvinalnog tkiva nazivaju se dyschromia ili chromoonychia.
Uzroci mogu biti razliiti:
- lijekovi
- dermatoloka oboljenja
- sistemske infekcije (malarija, sifilis)
- neinfektivne bolesti (kardiovaskularne, hematoloke, renalne)
- kongenitalne i heriditarne bolesti
- spoljanji uzroci (trauma, hemikalije, puenje)
Mogu se javiti u nekoliko oblika:
Melanonychia - zelenkasto-smea prebojenost nokta kao posljedica poveane aktivnosti
melanocita u matriksu i nokatnom leitu (fizioloka u starosi ili patoloka kod melanocitne
hiperplazije i malignog melanoma)

 Leuconychia (bijeli nokti) - najea promjena boje. Moe biti prava leukonihija kod
poremeaja u matriksu i strukturi keratinskih vlakana i pseudoleukonihija koja nastaje
djelovanjem vanjskih faktora (onychomicosis)
uti nokti - kod hronine plune bolesti, tumora bronha, nefrotskog sindroma

Kongenitalni poremeaji noktiju

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Anonychia - odsustvo dijela ili cijele nokatne ploe

Hiperonchia - zadebljanje nokatne ploe
Acropachia - batiasti prsti
Koilonychia
Unguis dystopicus - pojava manjeg ektopinog nokta uz normalan nokat
Pachionychia congenita - zadebljanje nokatne ploe, distrofija nokatne ploe, palmoplantarna keratodermija,
folikularna keratoza i leukokeratoza
Racket nails - nokatne ploe pravougaonog oblika
Nail patella syndrome - AD oboljenje sa udruenim promjenama na skeletu, noktima, oima, hipoplazija ili aplazija
patele, displazija bubrega, glomerulonefritis, palmo-plantarna hiperhidroza

Dermatoze sa manifestacijama na noktima

1. Psoriasis vulgaris - takasta udubljenja (onychia punctata, foveolae unguium), subungvalna
hiperkeratoza, oniholiza, promjene boje nokta (ukasta uljna mrlja na leitu nokta)
2. Lichen planus - leukonihija, subugvinalna hiperkeratoza, oniholiza, twenty-nail dystrophy
3. Alopecia areata - twenty-nail dystrophy
4. Dermatitis e contactu chronica - oniholiza, zadebljanje nokatne ploe
5. Epidermolysis bullosa - distrofine promjene, a moe se javiti i gubitak noktiju
6. Necrolysis epidermalis toxica (sy.Lylle) - potpuni gubitak nokatne ploe
7. Mb.Darier - subungvalne i longitudinalne pruge (bijele i crvene), subunvalna hiperkeratoza sa
zadebljanjem nokatne ploe, ponekad i distrofija nokatne ploe
8. Pityriasis rubra pillaris - punktiformne udubine, subungvalna hiperkeratoza, oniholiza

Promjene na noktima kod drugih oboljenja

1.

2.
3.

4.
5.

6.

Kardiovaskularne bolesti:
kod uroenih - batiasti prsti,
kod srane insuficijencije - crvena lunula,
kod vaskularnih bolesti - longitudinalna izbrazdanost, istanjenost, splinter hemoragije
Respiratorne bolesti i tumori - batiasti prsti, uti nokti
Oboljenje jetre - tzv.Terijevi nokti (nokti boje porcelana sa blijedo-ruiastom trakom na distalnom dijelu nokatne
ploe) - kod ciroze jetre,
splinter hemoragije i distrofine promjene
Gastrointestinalna oboljenja - batiasti prsti, splinter hemoragije, distrofine promjene (Cronova bolest)
Renalna oboljenja:
kod hronine insuficijencije - "half and half nails" (pola nokta bjeliaste, pola ruiaste prebojenosti);
u uremiji - zadebljali, uto-sivi nokti sa poprenom leukonihijom
Endokrina oboljenj:
diabetes mellitus - periungvinalni eritem i teleangiektazije;
kod bolesti titne lijezde - distrofijske promjene, istanjena ploa, iskrzane slobodne ivice;
hipoparatireoidizam - longitudinalna izbrazdanost, hiperparatireoidizam(oniholiza).

Steena oteenja noktiju

1.
2.
3.

Mehanika oteenja
Hemijska oteenja
Upalne promjene - najee urastanje nokta (unguis incarnatus)

Infekcije nokta
1.
2.

Bakterijske infekcije - najee nastaju zbog povreda i maceriranja periungvinalne koe, te se manifestuje
paronihijumom (moe biti akutna i hronina)
Gljivine infekcije - uzrokuju ih dermatofiti (Trichophyton rubrum, Trichophyton mentagrophytes), kvasnice i plijesni.
Candida albicans je est uzronik

Tumori nokta
Benigni tumori:

Glomus tumor - crveno-plavi nodus lokalizovan uglavnom u vezivnom djelu nokatnog leita, bolan na dodir i promjenu
temperature

Piogeni granulom

Fibromi

Nevusi

Keratoacantoma


Maligni

Exostosis subungvinalis - benigni tumor distalne falange prsta. Dovodi do odignua nokta i moe egzulcerirati
tumori:
Spinocelularni karcinom
Bazocelularni karcinom
Melanom: akrolentiginozni melanom, nodularni melanom, superficijalno irei

45. ROSACEA
Rozacea je hronina inflamatorna dermatoza lokalizovana na konveksitetima koe lica.
Ispoljava se uestalim crvenilom, teleangiektazijama sa epizodama inflamacije tokom
kojih se javljaju otoci, papule i pustule.
ee se javlja kod ena.
Uzrok

je nepoznat, a pretpostavlja se da vie faktora dovodi do oboljenja kao to su:

vaskularni inioci (flushing ili prolazni eritem)
klimatski uslovi (sunevo zraenje)
degeneracija matriksa derma
hemijski i hranom uneseni agensi (zainjena hrana, alkohol, lijekovi)
mikroorganizmi (demodex foliculorum, helicobacter pylori)

*Klinika slika:
Promjene obino zahvataju koveksitete centralnih dijelova lica (obraze, nos , bradu, centralni
dio ela), ali se moe proiriti na bone strane vrata, dekolte i une koljke.
Najranija lezija je prolazno crvenilo ili flushing, da bi se nakon izvjesnog vremena razvio
perzistentni difuzni eritem. Na eritemu dolazi do razvoja teleangiektazija (permanentna
vazodilatacija), a kod nekih osoba i akneiformne papulo-pustule.
Najtee promjene koje se mogu razviti su fimoze, obino se razvija na nosu (rhinophyma),
rjee na bradi (gnatophyma), elu (metophyma), uima (otophyma) i onim kapcima
(blepharophyma).
Kod fimoznih promjena koa je hipertrofina i neravna sa proirenim folikulima i
brojnim teleangiektazijama.
Ove promjene se mogu razviti na koi zahvaenoj rozaceom ili bez prethodnih faza bolesti.
Rozacea ima hronian tok sa periodima poboljanja i pogoranja.

*Subtipovi rozacee:
1.
2.
3.
4.

Eritemo-telangiektatina
Papulo-pustulozna
Fimozna
Okularna (interpalpebralna konjuktivalna hiperemija, osjeaj stranog tijela, suvoe,
svraba, preosjetljivost na svijetlost, eritem kapaka i periokularne regije)

*Lijeenje:
-

Opte mjere: izbjegavati faktore koji izazivaju vazodilataciju (alkohol, sunce,

vazodilatatorne lijekove, zainjenu hranu)

Lokalno lijeenje: kod inflmiranih papula, pustula, eritema daje se metronidazol u

gelu ili kremu, eritromicin i klindamicin u losionu, azelaina kiselina

Opte lijeenje: doksiciklin, klaritromicin, metronidazol, isotretinoin, eradikacija

H.pylori ako je prisutna.

46. ACNE VULGARIS

Acne vulgaris je esto androgen-zavisno oboljenje, koje se lokalizuje u predjelima sa
sebacealnim folikulima, a karakterie se komedonima i papulo-pustulama. Oboljenje se razvija
u pubertetu.
*To je multifaktorijalno oboljenje, a faktori koji uestvuju u razvoju bolesti su:
Retenciona folikularna hiperplazija - razvija se u isthmusu i sebacealnom duktusu,
dovodei do adherentnog i zadebljalog roastog sloja, to ometa izlivanje sebuma.
Kod osoba bez akni ovi kanali su obloeni nekoherentnim roastim elijama koje ne
predstavljaju prepreku za izlijevanje sebuma.
Hiperfunkcija sebacealnih lijezda (seboreja) - nastaje zbog pojaanog odgovora
sebacealnih lijezda na androgene hormone.
Propionibacterium acnes - (lan rezistentne flore normalne koe) kod akni je prisutan
u velikom broju.
P. acnes stvara lipaze, proteaze, hijaluronidaze i hemotaktini faktor-citotaksin.
Androgeni - izazivaju kod predisponiranih osoba hiperseboreju i retencionu folikularnu
hiperkeratozu.

*Mehanizam nastanka:
Androgeni dovode do hiperkeratoze i hiperseboreje.
Hiperkeratoza zaeplja izvodni kanal i spreava izlivanje sebuma koji se pojaano lui te se
nagomilava u infundibulumu i sebacealnim lijezdama, dovodei do njihove distenzije i do
obrazovanja mikrokomedoma.
Dalji razvoj ide u dva pravca:
Ako se pod pritiskom sebuma komedom otvori na povrini koe, nastaje "otvoreni
(crni) komedom", koji se drenira i ne daje upalne promjene.
"Zatvoreni (bijeli) komedom'' se ne prazni i progresivno se uveava.
P.acnes se razmnoava u ovim uslovima, lui enzime koji dovode do propustljivosti zida
folikula i omoguava prodiranje aktivisanog komplementa i citotaksina koji privlae
polimorfonukleare i dovode do inflamacije. Dalje slijedi ruptura folikula i izlijevanja
sadraja u derm.

*Klinika slika:
Javlja se u pubertetu, ee kod mukaraca i sa teom klinikom slikom.
Lokalizacija: koa centrofacijalnog predjela, presternalno i interskapularno, premda se moe
proiriti na cijelo lice.
-

Primarna promjena je mikrokomedom, koji nije vidljiv.

Od njega nastaje zatvoreni komedom - poluloptasti vori veliine do 2 mm, sa
malim centralnim udubljenjem, kroz koje se pri pritisku moe iscijediti filamentozan
sadraj.
Otvoreni komedom u centru ima crnu taku koja potie od melanina. Ovaj
komedom se spontano drenira.
Ako dominiraju otvoreni komedomi oboljenje se naziva acne comedonica.
Kod zatvorenih komedoma nastaju inflamatorne lezije (papule, pustule) i kada one
prevladaju klinikom slikom govori se o acne papulo-pustulosa.
Ako se uz ove promjene jave i cistini noduli, koji fluktuiraju, ali su bezbolni i bez znakova
inflamacije kovorimo o acne nodulo-cystica.

*Varijante akni:
Acne excoriee - kod osoba koje "upkaju" promjene; manifestuje se u obliku
ekskorijacija i krusti

Acne medicamentosa - najee posljedica lijeenja kortikosteroidima; dominira

folikularna hiperkeratoza dok je inflamatorna komponenta blaga
Acne oleosa - na netipinim mjestima za akne (butine, potkoljenice, ruke); izazvana
direktnim i esto profesionalnim kontaktom sa uljima i katranima
Acne fulminans - rijetka ulcerozna forma akni uglavnom kod mukaraca do 30.
godine
Acne cosmetice - izazvane kozmetikim sredstvima

*Lijeenje:
-

Blagi oblici akni

Lijee se topikalnom primjenom preparata.
Ako dominiraju upalne reakcije koriste se najee: - benzoyl peroxyd (2,5/4/5/10%),
- azelaine kiseline
(15% gel, 20% krem),
- lokalni antibiotici
(clindamycin, erythromycin).
Kod neupalnih promjena koriste se retinoidi za lokalnu primjenu.

Srednje teki oblici:

Ako ne reaguju na lokalu terapiju lijee se u kombinaciji sa sistemskom.
Na prvom mjestu antibioticima (tetraciklini, doksiciklin, minociklin, erythromycin).

Teki oblici akni:

Lijee se Isotretioninom, koji utie na glavne faktore u etiopatogenezi akni: smanjuje
veliinu lojnih lijezda, sekreciju sebuma, komedogenezu, smanjuje kolonizaciju P.acnes i
ima antiinflamatorne efekte. OPREZ!!!lijek teratogen (obavezna kontracepcija za vrijeme
lijeenja i mjesec dana poslije).

47. DERMATITIS PERIORALIS

Dermatitis perioralis je inflamatorna dermatoza koja se karakterie eritemom i papulama
lokalizovanim perioralno. Primarno se javlja kod djece oba pola i kod ena od 17-45 godina.
Nastaje zbog upotrebe fluorisanih topikalnih kortikosteroida, a pretpostavlja se da pojedini
mikroorganizmi doprinose oboljenju, premda nije dokazano.

*Klinika slika:
Vidimo sitne monomorfne papule (boje koe ili eritematozne), zatim vezikule i
pustule.
Promjene seu lokalzovane oko usta, sa ouvanim rubom oko usana.
Moe se proiriti na obraze, elo i kapke.
Ponekad je prisutna blaga deskvamacija, peenje, pruritis.

*Lijeenje:
-

Ako postoji anamnestiki podatak o upotrebi lokalnih kortikosteroidnih preparata, treba ih

postepeno ukinuti.
Oralni antibiotici: tetraciklini (odrasli), eritromicin (djeca do 12 godina).

Lokalni antibiotici ubrzavaju lijeenje.

48. PRURITIS
Pruritis ili svrab je subjektivan osjeaj koji izaziva refleksno eanje. Moe da potie iz koe ili
CNS-a.
Razliiti nadraaji stimuliu epidermalne receptore za svrab. Signal se zatim prenosi putem
nemijelizovanih vlakana (C vlakna) do medularnog kontralateralnog spinotalamikog trakta,
talamusa i senzornog korteks.
U nastanku pruritisa uestvuju medijatori kako periferni tako i centralni:
Periferni medijatori:
histamin
proteaze
supstanca P
neurotropni faktor rasta
interleukini (IL-2, IL-6, IL-31)
prostanoidi
Centralni medijatori:
opijati
neuroadrenalin

*Klinika slika:
Vano je razjasniti porijeklo svraba: da li potie iz koe ili je posljedica postojanja bolesti
drugog sistema.
Zatim treba utvrditi rasprostranjenost svraba (lokalizovan ili generalizovan), jainu, trajanje,
vrijeme ispoljavanja (no-scabies)
Klinikim pregledom je potrebno utvrditi :
primarne lezije kod konih bolesti: urtikarija, psorijaza, seboroini dermatitis, dermatitis
herpetiformis...
sekundarne lezije koje nastaju uslijed eanja: ekskorijacija, lihenifikacije, hiper- i hipopigmentacije, sjajni nokti, ekskorisane papule

*Pruritis moemo podijeliti na:

1. Izazvan konim bolestima i infektivnim bolestima (scabies, varicella, povrne gljivine
infekcije)
2. Sistemski pruritis izazvan bolestima drugih organa:
- hronina bubrena insuficijencija
- bolesti jetre (holestaza, primarna bilijarna ciroza)
- hematoloki poremeaji (policitemia vera, sideropenijska anemija, Hodgkin
lymphoma)
- endokrini poremeaji (Hyperthyreoidisam, Anorexia nervosa)

bolesti vezivnog tkiva (dermatomiozitis)

solidni maligni tumor, modani tumor, multipla skleroza, periferni neuritis
(postherpetina neuralgija), depresija
3. Posebni oblici: akvageni, lijekovima izazvan, idiopatski

*Lijeenje:
-

Utvrditi uzrok i otkloniti ga.

Lokalno: emolijensi, salicilati, anestetici.
Opta terapija: antihistaminici, opijatni antagonisti (naloxon), triciklini antidepresivi,
imunomodulatori, aktivni ugalj, UVB fototerapija.

49. PRURIGO
Termin prurigo se koristi za grupu konih bolesti ija je osnovna karakteristika pruriginozna
papula i/ili nodus.
Uzrok oboljenja ostaje nepoznat, a nejasno je da li prvo nastaje svrab ili lezija na koi.
Moe biti akutan, subakutan i hronian.

Prurigo acuta (Strophilus infantum)

Najee se javlja u djeijem uzrastu, rjee u odraslom dobu (strophulus adultorum) i izazvan
je ujedom insekta. Osnovna promjena je pruriginozna seropapula (papula sa izraenim
edemom i vezikulom na vrhu).
*Klinika slika:
Na otkrivenim djelovima tijela, linearno ili u grupama, na mjestu ujeda nastaje eksudativna
papula na kojoj se stvara vezikula. Zbog svraba promjene su obino ekskorisane i esto
sekundarno inficirane.
*Lijeenje: - repelenti
- peroralni antihistaminici i neflourisani kortikosteroidi za lokalnu primjenu
- kod sekundarne infekcije lokalna i sistemska antibiotska terapija

Prurigo subacuta
Recidivantna, pruritina papularna erupcija. Izazivju ga ekcemi, stres, psihogeni faktori.

*Klinika slika:
Na ekstenzornim stranama ekstremiteta, leima i licu - ekskorisane papule uz intenzivan
svrab.
*Lijeenje: lokalni kortikosteroidi, antihistaminici, fototerapija

Prurigo nodularis Hyde

Hronina dermatoza sa pojavom pruriginoznih nodusa na ekstenzornim stranama
ekstremiteta. Uzrok je nepoznat.
*Klinika slika:
Nodusi su braonkasti, keratotini, veliine 1-3cm.
Koa oko nodusa je suva i obino okruena nepravilnim hiperpigmentovanim prstenom.
Svrab je intermitentan i intenzivan.

*Lijeenje: - potentni kortikosteroidi (intraleziono i lokalno pod okluzijom)

- krioterapija
- antihistaminici
- triciklini atidepresivi

Lichen simplex chronicus Vidal

Hronina pruriginozna dermatoza sa jednim ili vie lihenifikovanih plakova.
Lichen simplex oznaava lezije bez prethodne kone bolesti.
Nastaje djelovanjem jednog ili vie faktora: spoljanji faktori (toplota, znojenje, iritacija),
emotivni i psiholoki faktori. ee kod enskog pola od 30-50. godine.

*Klinika slika:
Dominantan simptom je svrab, paroksizmalan ili stalan, koji uzrokuje eanje i pojavu konih
lezija.
Lokalizacija: zadnja i bone strane vrata, kapilicijum okcipitalno, ingvino-kruralno, genitalno,
ekst. str. ekstremiteta
U poetku su promjene eritematozne i edematozne, a potom nastaje lihenifikacija.
Centralni dio je zadebljan sa skvamama, okolo je naglaen koni crte.
*Lijeenje: - kortikosteroidi za lokalnu primjenu pod okluzijom
- sedativni antihistaminici
- tricikliki antidepresivi
- nesteroidni antipruriginozni lokalni preparati (menthol, phenol)

50.

HERPES SIMPLEX

Herpes simplex je esta infektivna vezikulozna dermatoza sa muko-kutanom lokalizacijom koja

protie kroz tri faze: primoinfekcija, latencija, multipli recidivi.
Uzronici su HSV1 (najei uzronik u oro-facijalnom predjelu) i HSV2 (izaziva genitalni
herpes).
Infekcija se prenosi direktnim kontaktom i sekretom.
Bolesnik je zarazan u primoinfekciji i recidivima, a mogue je i asimptomatsko izluivanje
virusa.
Poslije primarne infekcije koe ili sluzokoe virus se smjeta u senzitivne ganglione i u njima
ostaje trajno u latentnom stanju.
*Histoloki, ovo oboljenje karakterie balonirajua ili retikularna degeneracija:

Balonirajua degeneracija - uveanje epidermalnih elija, gubitak intracelularnih mostia-dezmozoma i

odvajanje elija (akantoliza)
Retikularna degeneracija - ruptura epidermalnih elija zbog intracelularnog edema i formiranje
multilokularnih vezikula koje se pretvaraju u unilokularnu.

*Klinika slika: Postoji nekoliko klinikih oblika:

Herpes simplex orofacialis (HSV1)
- Primarna infekcija se obino javlja u djetinjstvu nakon inkubacija od 2-14 dana.
Moe biti asimptomatska ili izazvati teke klinike oblike (1% sluajeva).
Najee nastaju herpetini gingivo-stomatitis i kerato-konjuktivitis.
Poetne promjene su multiple ubilikovane vezikule koje brzo pucaju i pretvaraju se u
bolne erozije na sluznicama. Okolna koa je rjee zahvaena.
Promjene su praene febrilnou, nemogunou uzimanja hrane, regionalnom
limfadenopatijom i malaksalou.
- Nakon primarne infekcije mogu nastati recidivi u predjelu primoinfekta, najee na
vermilionu usana
(Herpes labialis) kod kojih je klinika slika znatno blaa.
Na manjim eritematoznim i edematoznim ploicama nastaju tipine grozdasto
grupisane vezikule, koje se sasuuju poslije 5-8 dana.

Ovim promjenama prethodi peckanje i svrab.

Herpes simplex neonatalis (HSV2, rjee HSV1)
Prenosi se tokom poroaja. Moe se ispoljiti kao generalizovana sistemska infekcija,
encefalitis ili biti lokalizovana na koi, sluzokoi, oima. Mogu je letalan ishod kod
diseminovanih oblika

Herpes simplex kod imunosuprimiranih osoba

Ulcerozne i nekrotine promjene sa hroninim tokom i estim recidivima.

Eczema herpeticum
Najee nastaje kod oboljelih od atopijskog dermatitisa u vidu herpetiformnih,
pruriginoznih, umbilikovanih i esto hemoraginih vezikulo-pustula koje ostavljaju
bolne erozije.
Promjene praene febrilnou, malaksalou i limfadenopatijom. Traje 2-6 nedjelja.

Herpetic whitlou (zanoktica)

Periungvinalni eritem i bol, a zatim vezikule. Kod djece i stomatologa.

*Dijagnoza: - anamneza i klinika slika

- Tzanck-ov test (citodijagnostiki test koji pokazuje multinuklearne
keratinocite sa eozin. inkluzijama)

*Lijeenje:
-

Primarna infekcija se lijei aciklovirom.

Imunosuprimirane osobe i osobe sa Eczema herpeticum se trebaju hospitalitovati i
lijeiti aciklovirom i.v.
Recidivi se uspjeno lijee lokalnom terapijom aciklovira.
Lezije na oralnoj sluznici se tretiraju antiseptikim rastvorima.

51. HERPES ZOSTER

To je infektivna vezikulozna dermatoza sa unilateralnom lokalizacijom u predjelu dermatoma,
praena bolom. Posljedica je reaktivacije endogene infekcije nastale u toku variele:
- Primarna infekcija se ispoljava kao variela, nakon ega se virus smjeta u ganglione
kranijalnih nerava i zadnjih korjenova kimene modine, gdje ostaje u latentnom stanju.
- Kada padne otpornost dolazi do replikacije virusa, inflamacije senzitivnih nerava, preko
kojeg virus dolazi do koe i u predjelu dermatoma nastaju kone manifestacije.

*Klinika slika:
Prvi znak je bol, rjee svrab, a nakon 2-7 dana nastaju eritematozne makule koje se
pretvaraju u sitne vezikule grupisane na eritematoznoj osnovi. Vezikule se nakon 4-5
dana pretvaraju u pustule, a ove u kruste, koje se sasuuju u toku 7-10 dana.
Moe biti zahvaeno 1-3 dermatoma. Najee T3, L2 i dermatomi koje inervie n.trigeminus.
Bolesnici su infektivni najmanje 7 dana od izbijanja promjena.
Kod imunokompromitovanih osoba moe nastati Herpes zoster disseminatus ili Herpes zoster
gangrenosus. Paraneoplasini herpes zoster - udruen sa malignitetom.

*Dijagnoza: Kliniki pregled, Tzanck test, seroloke reakcije, DIF, PCR.

*Lijeenje: Aciklovir treba dati unutar 48h od nastanka promjena per os, kod teih
sluajeva i.v.

52. VERRUCAE VULGARES

Uzronik je humani papilloma virus (HPV), DNK virus koji nema lipoproteinski omota, te je
otporan na sapune, toplotu i isuivanje. Tipovi 1, 2, 4 izazivaju vulgarne i plantarne bradavice.
Prenoenje infekcije je direktnim ili indirektnim kontaktom sa zaraenom osobom, a mogua je
i autoinokulacija. Virus inficira bazalne elije i potie njihovu diobu.

*Klinika slika:
Inkubacija traje 1-9 mjeseci.
Verucae vulgares su pojedinane ili multiple papule, u poetku meke, a potom tvrde
konzistencije. Neravne su, hipekeratotine povrine, veliine 1-5 mm i vie.
Obino oko jedne bradavice postoji vie sitnijih satelitnih bradavica.
Mogu biti lokalizovane bilo gdje, ali najee: ake, prsti, periungvinalno.
Subungvinalne bradavice su bolne, a mogu dovesti i do distrofije nokatne ploe.
Filiformne, konaste bradavice najee su na vratu i licu, nastaju kao posljedica brijanja.

*Ostali oblici:
Verruce planae - okrugle pljosnate papule iznad nivoa koe, boje koe ili slabo
pigmentovane; karakteristian Kebner-ov fenomen tj. linearno irenje bradavica na
mjestu lezija.
Verrucae plantares - lokalizovane na plantarnoj strani stopala, obino na mjestu
pritiska u vidu papula utisnutih u kou i prekrivenih kalusom.

*Lijeenje:
-

Krioterapija (teni azot), elektrokauterizacija, ekohleacija otrom kiretom, laser.

Keratolitici: kombinacija 16% salicilne kiseline i 16% mlijene kiseline, flasteri sa 40%
salicilnom kiselinom. Keratolitike aplikovati uvee uz zatitu okolne koe. Savjetuju se
kupke prije aplikacije.

53. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM

Predstavljaju dobroudne izrasline na koi i/ili sluzokoi.
Nastaju kao posljedica kontaminacije sa Molluscum contagiosum virusom (MCV).
Najee se javljaju kod djece, ali i seksualno aktivnih adolescenata i odraaslih osoba, pa
spadaju u grupu polno prenosivih bolesti. Prenosi se direktnim kontaktom, pri emu neznatne
povrede doprinose infekciji.
Virus se vidi u citoplazmi spinoznih elija u vidu inkluzionih tjelaaca (MC tjelaca), koja se u
roastom sloju skupljaju u centralnom umbilikovanom djelu papule.

*Klinika slika:
Inkubacija je 3-7 nedjelja.
Promjena poinje kao takasta, ruiasta papula koja raste naglo ili postepeno.
Tipina promjena je asimptomatska, kupolasta, vrsta papula, boje koe sa centralnim
udubljenjem (2-6 mm).
Mogu da se jave i dinovski oblici od 2-3 cm koji su meke konzistencije.
Pri pritisku na umbilikovani centar moe se istisnuti zrnasti sadraj.
Spontano nestaju unutar nekoliko mjeseci do 2 godine, ali ih je potrebno lijeiti zbog
autoinokulacije i prenoenja.

*Postoje 3 tipa:
Tip I - kod djece - najee lokalizovane na licu, trupu i ekstremitetima
Tip II - kod adolescenata i odraslih (polna bolest) - u genitalnoj regiji, natkoljenicama, i
donjem dijelu abd.

 Tip III - kod imunosuprimiranih osoba - atipina klinika slika - brojne promjene,
otporne na terapiju

*Lijeenje: krioterapija, kiretiranje, terapija laserom, lokalni retinoidi, trihlorsiretnom

kiselinom

54. IMPETIGO CONTAGIOSA

Zarazno infektivno oboljenje koe koje izazivaju Staphylococcus aureus i Streptococcus betahaemolyticus iz grupe A.
Teko je razlikovati da li se radi o streptokoknoj ili stafilokoknoj infekcij.
Nastaje preteno u ljetnom periodu kod djece i obino je posljedica loe higijene.
Zahvata povrne slojeve koe. U histolokoj slici svih formi prisutne su vezikulo-pustule ispod
stratum corneuma ispunjene brojnim neutrofilniom granulocitima.

*Klinika slika:
Dominira pojava sitnih vezikula ili povrnih pustula, najee na licu i rukama.
Kod buloznog oblika (obino stafilokokna infekcija) u klinikoj slici dominira pojava malih bula
koje se poveavaju. Ubrzo dolazi do formiranja medno-utih ili mrkih krusti.

*Dijagnoza:
Postavlja se na osnovu bakterioloke kulture. ASTO je obino povien.

*Lijeenje:
-

pranje povrina (voda i sapun, rastvor hipermangana)

uklanjanje krusti
antibiotske masti ili kremovi (gentamicin, eritromicin)
u teim sluajevima sistemska primjena ab (penicilinaza rezistentni penicilin,
cefalosporini prve generacije)

Ecthyma - dublji oblik impetiga izazvan obino streptokokom iz grupe A.

55. FOLLICULITIS STAPHYLOCOCCICA

Infekcija korijena dlake, izazvana stafilokokom.
Predisponirajui faktori su mehanika iritacija, okluzija, visoka temperatura.
Javlja se na mjestima gusto obraslim dlakom (kosa, brada, noge).

*Klinika slika:
Manifestuje se pustulama ogranienim na infundibulim dlake.
Poseban je oblik Sycosis barbae staphylococcica, koji se javlja kod mukaraca na gornjoj
usni (irenje stafilokokne infekcije iz nosnog sekreta).

*Lijeenje:
-

primjena lokalnih antiseptika i antibiotika

odstranjivanje krusta i otvaranje pustula

56. FURUNCULUS, CARBUNKULUS

Furunkulus
Ovo je duboka folikularna infekcija izazvana najee stafilokokom.
Predstavlja upalu folikula i perifolikularnog tkiva. Najee su zahvaeni folikuli izloeni
iritaciji, trenju, pritisku i vlazi.

*Klinika slika:
Promjena poinje kao folikulitis uz irenje inflamacije u hipoderm i posljedinom nekrozom.
Povrina koe je eritematozna, edematozna.
Pod pritiskom gnoja ep bude istisnut, nakon ega se sadraj spontano drenira.
Ova promjena zarasta oiljkom, poto se proces odvija ispod epidermalno-dermalne granice.
Ukoliko se furunkul javi u podruju nosa i gornje usne, incizija se ne radi, a istiskanje je
kontraindikovano, zbog mogunosti irena infekcije venskim putem u kavernozni sinus.
Uestala pojava veeg broja furunkula u toku vie mjeseci ili godina naziva se furunkuloza i
javlja se kod pothranjenih osoba, oboljelih od eerne bolesti, atopijskog dermatitisa.

Carbunkulus
Sastoji se od grupe furunkula, kliniki imponuje kao indurirani plak sa brojnim sinusima iz
kojih se drenira gnoj.

*Lijeenje:
- sistemski antibiotici irokog spektra
- lokalni antiseptici
- incizija i drenaa

57. TBC KOE

TBC koe danas predstavlja rijetko oboljenje.
Izaziva ga Mycobacterium tuberculosis (95%) i Mycobacterium bovis (5%). Infekcija nastaje
egzogenim unosom uzronika u kou ili, ee, endogeno iz oboljelih organa (per
continuitatem, hematogeno, limfogeno).
Na osnovu tuberkulinske reakcije izvrena je podjela TBC koe na 3 grupe: anergijska,
normergijska i hiperergijska.

1. Anergijska grupa tuberkuloze koe

Tuberculosis cutis primaria
Nastaje nakon inokulacije bacila tuberkuloze u kou osobama koje do tada nisu bile u kontaktu
sa uzronikomTBC. Obino se radi o odojadi i maloj djeci. Najee je na koi lica, na prstima
i koljenima.
Ako je na sluznici usta ili drijela, onda je obino nastao nakon upotrebe zaraenog mlijeka.

Nakon inkubacije od 3-4 nedjelje na koi se pojavi meka plaviasto crvena papula, veliine
soiva.
Nekoliko dana nakon toga dolazi do kolikvacije i stvaranja ulceracije.
Proces se iri na limfne vorove, te nastaje tuberkolozni limfadenitis.
Dalje dolazi do kolikvacione nekroze limfne lijezde, perforacije koe iznad i pranjenja
nekrotinog sadraja.
U povoljnim sluajevima dolazi do sanacije, a u nepovoljnim do hematogene diseminacije.

Tuberculosis miliaris cutis

Posljedica je hematogene diseminacije iz nekog arita i javlja se kod osoba sa oslabljenim
imunitetom.
Najee se javlja na licu i oko prirodnih otvora, mogua i diseminacija po itavoj koi.
Promjene su u vidi crveno-plaviastog ili crveno-smeeg makulo-papuloznog osipa koji
brzo egzulcerie.

Tuberculosis ulcerosa cutiset mucosae

Kod iscrpljenih osoba sa uznapredovalom plunom, urogenitalnom ili intestinalnom
tuberkulozom.
Radi se o autoinokulaciji infektivnog materijala na sluzokou usne duplje i jezika, analnog
otvora i na otvoru uretre. Razvijaju se ulceracije koje se postepeno ire.

2. Normergijska grupa tuberkuloze koe

Tuberculosis luposa cutis lupus vulgaris
Najei koni oblik, uglavnom je rezultat egzogene infekcije bacilom.
Promjene su obino lokalizovane na licu:
- tuberkulum-lupom - crvenkasto-smei vori veliine zrna prosa do veliine soiva,
meke konzistencije
- mogu se iriti formirajui ravne ploe - lupus planus
- mogu prominirati inei tumorozne infiltracije - lupus tumidus.
Centralno dolazi do oiljne sanacije, a periferno progredira.

*Dijagnoza:
-

Vitropresija - ele od jabuka

Fenomen mandrena - test kuglastom sondom koja lako prodire u dubinu lupuma uz
otar bol

Tuberculosis colliquativa cutis- scrophuloderma

To je oblik tuberkuloze subkutisa i kutisa nastao irenjem procesa sa oboljelih limfnih lijezda.
Najee se nalazi na vratu, rjee pazuh ili prepone.
Poinje otokom regionalnih limfnih lijezda uslijed upalnog procesa.
Proces se iri per continuitatem u potkono i kono tkivo, te koa dobija lividno-crvenu
boju uz lokalni otok.
Nakon toga dolazi do kolikvacione nekroze limfnih lijezda i fistulizacije.
Dolazi do stvaranja karakteristinih ljevkastih oiljaka.

Tuberculosis verrucosa cutis

Egzogeni hronini oblik, koji se karakterie bradaviastim izraslinama sivkasto-smee

boje i lividnom okolinom. Lokalizacija: prsti aka i stopala.
Najee nastaje kod patologa i mesara.

3. Hiperergijska grupa tuberkuloze koe

Tuberkulidi su promjene na koi nastale mehanizmom alergijske reakcije.
Uslov da nastane tuberkulid je postojanje aktivne tuberkuloze u organizmu. Dijelovi
M.tuberculosis bivaju razneseni krvlju po organizmu i dospiju u ranije senzibilisanu kou, te
nastaju razni oblici kone TBC.

Tuberculosis indurativa cutis

Javlja se kod adipoznih ena.
Na fleksornoj strani potkoljenica javljaju se modro-crveni, bezbolni, indurisani infiltrati
koji esto egzulceriu.
Nakon njih ostaju retrahovani hiperpigmentovani oiljci.

Tuberculosis cutis papulonecrotica

Javlja se kod mlaih osoba enskog pola.
Na ekstenzornim stranama ekstremiteta nastaju ljubiaste papule, veliine do 5 mm.
Ubrzo dolazi do pojave kolikvacije na povrini papule koja prelazi u nekrotian proces, potom
se stvara oiljak koji je pravilan, kruan i udubljen.

Tuberculosis cutis lichenoides

Ovaj oblik tuberkulida ima simetrinu distribuciju papula veliine zrna prosa, najee
lokalizovanog na trupu.

*Lijeenje:
Kao i kod sistemske tuberkuloze:
1. I (intenzivna faza): izonijazid, rifampicin, etambutol (svakodnevno / 2-3mjeseca)
2. II (faza odravanja): isti lijekovi (3x nedjeljno / 4-6 mjeseci, pa i due)

58. DERMATOFITNA OBOLJENJA

(TINEA CAPILLITII, TINEA BARBAE)
TINEA CAPITIS
Predstavlja kontagiozno gljivino oboljenje skalpa, izazvano dermatofitima. Preteno se javlja
u djeijem uzrastu.

 Trichophytia superficialis capilitii

Izazvano je antropofilnim specijusom - Trichophyton tonsurans. Invazija dlake je po endotrix
tipu.
Ispoljava se kao sitne okrugle promjene na kapilicijumu sa bjeliastom
deskvamacijom.
Dlake su prelomljene na samom otvoru folikula i vide se kao crne take te lie na
komedome.

Trichophytia profunda capillitii Kerion Celsi

Izazvan je zoofilnim sojevima Trichoph. verrucosum ili Trichoph. mentagrophytes. Incazija
dlake je ektotrix tipa.
Promjene su u vidu bolnih inflamatornih plakova ili nodusa, sa gnojem koji se cijedi iz
folikularnih otvora.
Dlake su normalnog izgleda, ali su slijepljene gnojem i lako se upaju.
Ako se ne lijei spontano prolazi nakon 2-3 mjeseca ostavljajui oiljke.

Favus
Izaziva ga Trichophyton schoenleinii.
Promjene se javljaju u centralnom djelu kapilicijuma, ire se periferno otavljajui na ivicama
vjenac ouvane kose. Karakteristina promjena je skutula - promjena u obliku diska,
ute boje, veliine do 0,5 cm, a sastoji se od parazita i keratinskih masa. Kroz njen
centralni dio obino prolazi dlaka normalne duine, koja lii na kuinu.

*Lijeenje:
-

Neophodna sistemska terapija u trajanju 1-2 mjeseca: grizeofulvin, flukonazol,

itrakonazol.
Kod dubokih oblika uvesti kortikosteroide kako bi se smanjila inflamacija i oiljvanje.

TINEA BARBAE
Duboki oblik trihofitije lokalizovan u predjelu brade kod mukaraca.
Najee ga izazivaju Trichophyton verrucosum ili Trichophyton mentagrophytes.
Najee obolijevaju osobe koje su u kontaktu sa ivotinjama.
Formiraju se eritematozni plakovi sa folikularnim pustulama.
Dlake se lako upaju, a nakon upanja iz folikula se cijedi gnoj.
Zarasta oiljno.

*Lijeenje:
-

Lokalni antimikotici: mikonazol, klotrimazol, terbinafin.

U teim sluajevima daju se sistemski antimikotici: flukonazol, grizeofulvin...

59. DERMATOFITNA OBOLJENJA

(TINEA CORPORIS, TINEA PEDIS, TINEA UNGUIUM)

TINEA CORPORIS
Tinea corporis je dermatofitna infekcija koe trupa i ekstremiteta (iskljuujui dlanove, tabane
i pregibe).
Moe biti izazvana bilo kojim specijusom dermatofita.
Promjene su u vidu jasno ogranienih okruglih ili policiklinih plakova, sa naglaenim
rubom i postepenim gubitkom u centru, to promjeni daje anularan izgled. Ako je
inflamacija jae izraena dolazi do formiranja pustula.

*Lijeenje:
-

lokalni antimikotici (mikonazol, klotrimazol, terbinafin)

sistemski antimikotici u teim sluajevima (flukonazol, grizefulvin, terbinafin).

TINEA PEDIS
Tinea pedis (atletsko stopalo) predstavlja najeu gljivinu infekciju kod ovjeka.
Promjene su lokalizovane na stopalima, prvenstveno u interdigitalnim predjelima.
Najei uzronici su Trichophyton rubrum i Trichophyton metagrophites.
Infekciji pogoduje loa higijena, znojenje i noenje gumene obue.

*Klinika slika:
1. Hronini interdigitalni oblik

Promjene su najee lokalizovan u 3. i 4.interdigitalnom prostoru u vidu maceracije,

deskvamacije i ragada.

2. Hiperkeratotini oblik

Promjene su lokalizovane na tabanima u vidu difuznog ljuspanja uz blagu inflamaciju.

3. Dishidrotini oblik

Promjene na svodu stopla koje se manifestuju kao pruritine vezikule i pustule sa

intenzivnom inflamacijom.

*Lijeenje: Imidazolski kremovi.

TINEA UNGUIUM
Gljivina infekcija nokatne ploe. Najee izazvana dermatofitima , ali je mogua infekcija
kandidom i plijesnima.

*Klinika slika:
Distalna subungvinalna onihomikoza - zadebljanje i hiperkeratoza hiponihijuma i
bonih strana leita nokta

Povna bijela onihomikoza - nokatna ploa neravna, trona i lomljiva

Proksimalna subungvinalna onihomikoza - bijele mrlje u podruju lunule koje se
ire kako nokat raste

*Lijeenje: Lokalni preparati u vidu laka za nokte. esto je potrebna i sistemska terapija
(flukonazol, terbinafin).

TINEA INGUINALIS
Promjene se javljaju kao jasno ogranieni eritematozni plakovi u preponama sa naglaenim, izdignutim rubom.
Najee ga izazivaju Epidermophyton floccosum i Trichophyton rubrum.

*Lijeenje: Lokalno: mikonazol, klotrimazol... Sistemski: flukonazol, terbinafin...

60.

PITYRIASIS VERSICOLOR

Blaga rekurentna infekcija koe, koja dovodi do hiper- ili hipo-pigmentacije.

Izaziva je Malassezia furfur Pityrosporon ovale). Radi se o gljivici koja je dio rezistentne flore
koe.
Prilikom prelaska ove gljivice iz saprofitne faze u micelijumsku dolazi do oboljenja.

*Klinika slika:
Lokalizovana na koi gornjeg dijela trupa i nadlakticama, rjee podlaktice, vrat i lice.
Promjene su u vidu sitnih, jasno ogranienih makula koje imaju tendenciju ka slivanju.
Promjene su prekrivene sitnim skvamama.
Kod svjetlije puti su hiperpigmentovane, a kod tamnije hipopigmentovane.

*Dijagnoza: Pri pregledu UV svijetlom (Woodova lampa) fluorescira zelenkastom bojom.

*Lijeenje:
-

ampon sa ketokonazolom ili selenijum sulfidom 1 dnevno / 7-10 dana.

Sistemska primjena antimikotika je rijetko potrebna.

61. CANDIDIASIS
Uzronik je Candida albicans, koja je dio normalne flore usta, GIT-a i vagine.

1. Candidiasis oralis (Soor)

Najee se javlja kod novoroenadi. Kod odraslih je znak lokalnih ili optih
predisponirajuih faktora.
Ispoljava se promjenama na uglovima usana i jeziku u vidu bjeliastih naslaga, koje se
lako mogu ukloniti, te se vidi eritematozna osnova. Ako promjene dugo traju sluznica moe
postati atrofina.

2. Candidiasis intertriginosa
Zahvaene vlane pregibne regije (ingvinalna, submamarna, perianalna). Promjene su u
vidu eritematoznih plakova, sa vlaenjem i maceracijom, rubovi su nepravilni. U
blizini tih promjena mogu se pojaviti satelitske promjene u vidu papula i pustula.
esto kod novoroenadi.

3. Vulvo-vaginitis candidomycetica
Eritem vagine i vulve, praen gustim bjeliastim sekretom.
Kod trudnica i djece.

4.Balantitis candidomycetica
Zahvaen glans penisa i unutranji list prepucijuma u vidu papula i pustula, koje se
slivaju i zaostaju eritematozne i sjajne povrine.

*Lijeenje:
- Lokalno: nistatin i imidazolski preparati
- Sistemski: flukonazol, ketokonazol, itrakonazol

62. PEDICULOSIS
Pedikuloza je esto infektivno, parazitarno oboljenje koje izaziva va.
To je insekt bez krila, koja pokazuje visoku specifinost prema domainu. Hrane se krvlju. ive
oko mjesec dana i svakog dana snesu od 7 do 10 jajaaca. Ujed vai je bezbolan, a promjene
na koi se javljaju oko 10 dana poslije infestacije, kada doe do senzibilizacije na salivu.

PEDICULOSIS CAPITIS
Oboljenje izaziva Pediculus humanus capitis.
ee se javlja kod djece (kole, vrtii).
Broj parazita ne prelazi 10 kod jedne osobe i prenosi se direktnim kontaktom.

*Klinika slika:
Svrab je dominantan simptom.
Na koi kosmatog dijela glave i dorzalne strane vrata prisutne su papule i ekskorijacije.
esta je sekundarna infekcija.

*Lijeenje:
-

Lindan 1% u emulziji ili gelu

0,5% rastvor malationa po preporukama proizvoaa
Ponoviti nakon 7-14 dana.

PEDICULOSIS CORPORIS
Javlja se kod osoba sa niskim ivotnim standardom i loom linom higijenom i tokom prirodnih
ili drutvenih nepogoda. Parazit ivi u avovima odjee gdje polae jaja, a hrani se na koi.
Promjene se javljaju na mjestu uboda kao urtike i pruritine papule sa brojnim linearnim
ekskorijacijama.
esta je i sekundarna infekcija sa rezidualnom hiperpigmentacijom (Cutis vagantium).

*Lijeenje: higijena, promjena odjee, lindan

PEDUCULOSIS PUBIS (PHTHIRIASIS PUBIS)
Izaziva ga Phthirus pubis. Prenosi se najee seksualnim kontaktom.
Osim pubinog predjela, mogue je parazite nai na obrvama, trepavicama, aksilama.
U poetku svrab i iritacija, a potom se javljaju sivo ljubiaste makule (maculae
coeruleae).

*Lijeenje: Lindan 1% u emulziji ili gelu; 0,5% rastvor malationa. Ponoviti nakon 7-14
dana.

63. SCABIES
Scabies je pruriginozna i parazitarna dermatoza koju izaziva Sarcoptes scabiei.
enka parazita je veliine 0,3-0,4 mm, a mujak 0,15-0,2 mm. U prosjeku u svakom oboljelom
se nalazi oko 10-20 parazita. Prenosi se direktnim kontaktom ili seksualnim putem.

*Klinika slika:
Inkubacija traje 2-6 nedjelja, a kod reinfekcije 1-3 dana.
Predilekciona mjesta su:
- interdigitalni prostori aka
- kod ena perimamilarno
- laktovi
- kod djece do 2 godine na
dlanovima i tabanima
- prednji zid aksila
- kod beba cijela koa moe biti
- trbuh
zahvaena
- gluteusi
- fleksorna i ulnarna strana doruja
- kod mukaraca genitalno
- Klinikom slikom dominiraju papule, papulo-vezikule i kruste.
- Ekskorijacije su linearne i pokazuju tragove eanja.
- Karakteritine su izvijugane linije u obliku slova ''S'', a predstavljaju skabiozne
hodnike. Na jednom kraju se nalazi blago uzdignue u kome se nalazi enka monticulus scabiei.
- Pored promjena na koi, karakteristian je i osjeaj svraba koji se pogorava
nou.
- Sekundarne infekcije su este.
-

*Lijeenje:

Benzil benzoat rastvoren u vodi ili ulju u razmjeri 20-30%, krotonska kiselina 10%.
Svi oboljeli se moraju lijeiti istovremeno, a nakon 5 dana terapije slijedi kupanje i
dezinfekcija posteljine i odjee.
-

- 64. LYME BORRELIOSIS

-

Lajmska borelioza je oboljenje infektivne prirode koje zahvata razliite organe.

Javlja se nakon uboda krpelja iz roda Ixodes koji je inficiran bakterijom iz roda
Borrelia.
Manifestuje se karakteristinom promjenom na koi (Erythema migrans), a ako se ne
lijei prelazi u hronini oblik kada zahvata zglobove, srce i nervni sistem.
Najei uzronik je Borrelia burgdorferi u Sjevernoj Americi, a u Evropi Borrelia
afzelii i Borrelia garinii.
Bolest se javlja najee kod umara, drvosjea, poljskih radnika, izletnika i to
obino tokom juna, jula, avgusta. Inkubacija traje od 1-30 dana.

*Klinika slika:

- Bolest se moe podjeliti na 3 stadijuma:

1. U prvom stadijumu je izraen kruni eritem - Erythema migrans - koji se iri
(hematogeni rasip) ka periferiji, a u centru blijedi, i traje par sedmica.
Rub prema zdravoj koi moe da bude iznad nivoa koe uz slabo izraenu
inflamaciju i edem.
Moe da se primjeti i otok limfnih lijezda bez subjektivnih simptoma.
Uz kone promjene mogu se javiti i opti simptomi (febrilnost, glavobolja,
malaksalost).
Ako se promjene odre vie mjeseci dobija naziv Erythema chronicum migrans.
2. Drugi stadijum nastaje poslije nekoliko mjeseci kod nelijeenih bolesnika.
Promjene na koi su u obliku erythema migrans i urtikarijske reakcije.
Dolazi do pojave manifestacija na CNS-u, zglobovima i srcu, te regionalne
limfadenopatije:
- CNS: meningealni sindrom, encefalitini sindrom, oteenje kranijalnih i
perifernih ivaca (kod djece etajui fascijalis).
- Kardiovaskularni sistem: myocarditis, perikarditis, smetnje u sprovodnom
sistemu.
- Zglobovi: boreliozni artritis koji napada velike zglobove.
3. Kod treeg stadijuma (javlja se poslije vie mjeseci ili godina) promjene na zglobovima,
srcu i CNS-u perzistiraju. Najizraenija promjena kod starijih je Acrodermatitis chronica
atrophicans.

*Dijagnoza: Anamneza, klinika slika, seroloki testovi (ELISA, western blot), PCR.
*Lijeenje:
Antibiotici: doksiciklin, amoksicilin, eritromicin, ceftriakson. Tretman traje 1028 dana.
Kod neuroborelioze daje se minociklin zbog dobrog prolaska kroz hematoencefalnu
barijeru.

- 65. SARCOIDOSIS
-

Sarkoidoza je sistemsko oboljenje nepoznate etiologije, kod koga se istovremeno ili u

razliitim intervalima javljaju promjene na koi, limfnim lijezdama i gotovo svim
unutranjim organima.
Zajednika histoloka lezija, bez obzira na zahvaeni organ, je nekazeifikujui
granulom.
Najznaajnija anomalija je deficit celularnog imuniteta, a humoralni imunitet je
povien (imuni kompleksi i Ig).
Javlja se od djetinstva do kasne starosti, a najei je 40-50. godine ivota i ee
se javlja kod ena.

*Klinika slika:

Koa:
- Polimorfne promjene, a zajednika crta im je lupoidni izgled uz negativni fenomen
sonde.
- Promjene se javljaju u obliku diseminovanih papula ili malobrojnih nodusa
lokalizovanih na trupu i ekstremitetima, zatim se mogu vidjeti crveno-ljubiasti
plakovi, osobito na ekstremitetima.
- U 30% sluajeva sree se i Erythema nodosum u ranoj fazi bolesti.
- Ako je udruena sa medijastinalnom limfadenopatijom, atralgijama i povienom T,
obrazuje Lfgrenov sindrom.
Plua: Prema radiolokom nalazu opisuju se 3 stadijuma:
1. Uveane medijastinalne limfne lijezde
2. Parehimske promjene
3. Fibroza plua
Kosti: Cistine promjene na dugim kostima.
Limfne lijeze: Uveane su u 30%-70% sluajeva, vrste, bezbolne i pokretne.
Mogu biti zahvaene oi (uvealni trakt), pljuvane lijezde, jetra, slezina, srce....
Opti simptomi: Zamor i mravljenje se javljaju u ranoj fazi.
- Tok bolesti moe biti akutan, subakutan i kronian.
- Recidivi su esti, ali nerjetko je i spontano izljeenje.

*Lijeenje:

kortikosteroidi
metotreksat
lokalna primjena kortikosteroida kod konih promjena (okluzivno i intraleziono)
-

- 66. PATHOMIMIA
-

- Patomimija oznaava promjene na koi koje je bolesnik namjerno izazvao.

- Bolesnici se dijele na dvije grupe:
u prvoj su osobe koje ele da ostvare nekakav cilj ili da neto iznude
u drugoj bolesnici s tekim neurozama i psihozama
- U klinikoj slici se najee sreu ekskorijacije, erozije i ulceracije, sa ukupnom
klinikom slikom koja se ne uklapa ni u jedno poznato oboljenje koe. Opte
karakteristike ovih promjena su neuobiajena lokalizacija, nejasne klinike
manifestacije, nekontinuiran tok sa neobjanjivim pogoranjima i recidivima.
- Kod osoba s psihozom i neurozama promjene su mnogo ozbiljnije i obino su
multilantne.
- Nasuprot njima, bolesnici iz prve grupe imaju lakau kliniku sliku. Kod njih je esto
postavljanje rentnih zahtjeva.

*Lijeenje: Stavljanje fiksacionog zavoja (spreavanje samooteenja) i detaljan

psihijatrijski pregled.

- 67. FOTODERMATOZE
-

POLIMORFNA SVJETLOSNA ERUPCIJA

To je steena bolest i jedna od najeih idiopatskih fotodermatoza.
Obino se javlja kod enskog pola i poinje prije 30. godine ivota.
Karakterie se abnormalnim, ponavljanim i odgoenim reakcijama na sunevu
svjetlost.
Pretpostavlja se da UV zraci izazivaju imunoloku rekciju celularnog tipa.

*Klinika slika:
Promjene variraju od eritematoznih papula, papulo-vezikula, te plakova.
Obino su monomorfne, ali mogu biti i polimorfne. Egzacerbacija se javlja pri
svakom izlaganju suncu, mada moe doi do desenzibilizacije.

*Lijeenje: lokalni kortikosteroidi i zatita od sunevog zraenja.

URTICARIA SOLARIS

Oblik urtikarije koja se javlja neposredno po izlaganju suncu.

Javlja se na fotoeksponiranim dijelovima tijela.
Reakcija poinje svrabom na koji se nadovezuje eritem i edem.

*Lijeenje: antihistaminici, kortikosteroidi, desenzibilizacija postepenim izlaganjem

sunevoj svjetlosti.

PELAGRA
Osnovne karakteristike ovog oboljenja: dijareja, demencija, dermatitis (3D).
Posljedica je nedostatka niacina, koji se sintetie od triptofana. U procesu
metabolizma ovog vitamina neophodni su i vitamini B1, B6, B2.

Uzrok ovog oboljenja je obino: alkoholizam, malapsorpcija i restriktivne dijete.

Promjene na koi nastaju zato to niacin nedostaje u lancu reakcija koje
omoguavaju regeneraciju kutanih promjena nakon kontakta sa sunevim
zraenjem.

*Klinika slika:

Javlja se u proljee ili ljeto na fotoeksponiranim dijelovima tijela: dorzumi aka, lice,
prednji dio vrata i dekolte (izgled ogrlice - Casalova ogrlica).
Promjene su jasno su ograniene prema neeksponiranoj koi:
U 1. fazi: lie na opekotine od sunca - koa je eritematozna, javlja se edem sa
sero-hemoraginim bulama
U hroninoj fazi: koa je tamno crvena, zadebljala, skvamozna i hrapava
Jezik je tamnocrvene boje.
- Osim konih, git i neuroloki znaci su najbrojniji: dijareja, apatija, depresija, senzorni
poremeaji.

*Lijeenje: oralna ili intravenska primjena niacina.

- 68. OBOLJENJA ARTERIJA

-

ARTERIOSCLEROSIS
- Arteriosclerosis se javlja poslije 40. godine i karakterie se zadebljalim i
-

neelastinim zidom arterije.

Atherosclerosis nastaje uslijed pojave ateroma u zidu krvnog suda koji postaje
neravan i nepravilan.
Obe vrste promjena se javljaju na velikim i srednjim krvnim sudovima i njihov
progresivni tok dovodi do hronine ishemije. Naglo pogoranje isheminih tegoba je
znak tromboze ili embolije, to je praeno gangrenom.
Patoloki proces najee zahvata arterije distalnog dijela donjih ekstremiteta.
Oboljenje se razvija postepeno i prvi simptom je claudicatio intermittens, a zatim
se bolovi javljaju i u miru.
Koa potkoljenica je cijanotina ili blijeda, tanka i suva, dlake se gube,
nokti distrofini.
Periferni puls je slab ili odsutan.

ULCUS ARTERIALIS
- Javlja se kod starijih osoba kao posljedica okluzije arterijskih sudova, a kod mlaih
moe biti embolija, thrombangiitis obliterans, vaskulitisi.
- Najee se lokalizuje na bonoj strani potkoljenice, u predjelu maleoluisa.
- Javlja se u vidu dublje ulceracije (3-4cm) koja je prekrivena mrkom esharom,
a dno je bez ulceracija (na njemu se mogu vidjeti miine tetive). Ulkus je bolan i
rezistentan prema terapiji.
- *Lijeenje: lijeenje osnovnog oboljenja, zatita od superinfekcija, hirurka
intervencija.
-

GANGRENA
-

Predstavlja smrt tkiva i javlja se kod prekida u snabdjevanju arterijskom krvlju.

*Lijeenje: hiruko, uz lijeene osnovnog oboljenja; antibiotici

THROMBOANGIITIS OBLITERANS
-

Javlja se kod mlaih mukaraca. Smatra se da puenje ima znaajnu ulogu u

nastanku ovog oboljenja.
Javlja se na ekstremitetima. Bol je najraniji simptom (moe se javiti claudicatio
intermittens, kao i bol u miru). Promjene su najee na prstima stopala, koji su
hladni, eritemo-lividni i bolni. Mogu se javiti ulceracije i gangrena.
*Lijeenje: prekid puenja, analgetici, lokalna njega, pentoksifilin.

MB RAYNAUD
-

Karakterie se paroksizmalnim vazospazmima koji se javljaju na prstima aka i

stopala.
Javlja se kod mladih osoba, ena.
Lokalizuje se na akama, rjee na stopalima.
Promjene su izazvane hladnoom, ponekad i emocionalnim stimulusima.
Protie kroz 3 etape: ishemija, cijanoza, reaktivna hiperemija.
Oboljenje ima hronian tok i u kasnijoj fazi moe doi do sklerodaktilije i do
trofinih promjena (nekroza, gangrena). Ovo oboljenje je teko razlikovati od
fenomena Raynaud, koji predstavlja sekundarno oboljenje sa brojnim uzrocima.
*Lijeenje: zatita od hladnoe, nifedipin, antagonisti serotonina i analozi
prostaciklina.

- 69. OBOLJENJE VENA

-

THROMBOPHLEBITIS
-

Akutno nastala tromboza povrinskih vena koja je praena intenzivnim zapaljenjem.

Javljaju se usljed venske staze, toplote, imobilizacije, trudnoe, traume.
Zahvata segmente povrnih vena to se kliniki manifestuje kao trakasta, bolna i
eritematozna induracija.
Promjene obino zahvataju varikozne vene.
Treba biti oprezan ako je proces prisutan 8 cm ispod i iznad koljena, jer moe prei
na duboke vene (thrombophlebitis ascendens).
*Lijeenje: kompresivni zavoj, aspirin i kretanje.

PHLEBOTROMBOSIS
-

Podrazumijeva akutno nastalo zgruavanje krvi u sistemu dubokih vena, najee

nogu, bez inflamacije zida vene. Oboljenje nastaje usljed staze, povreda zida krvnog
suda, operacija, preloma kostiju i kod koagulacionih poremeaja. Bolesnik se ali na
bolnu napetost i teinu u nozi, koja se pojaava pri plantarnoj dorzofleksiji.
- Edem i cijanoza se javljaju distalno od okluzije, ali su nekonstantni.
- Kao posebno teki oblici opisuju se:
Phlegmasia cerulea dolens - akutna fulminantna flebotromboza, praena reaktivnim
arterijskim spazmom, cijanozom i edemom.

Phlegmasia alba dolens - tromboza femoralne vene sa potpunom okluzijom, otokom i

bljedilom ekstremiteta
- *Lijeenje: niskomolekularni heparin subkutano, a 1. ili 2. dana zapoeti i
terapiju dikumarolskim preparatima.
-

VENSKI VARIKOZITETI
-

Proirenje vena moe biti primarno (nasljedno) i tada nastaje zbog slabosti venskog
zida ili nekompletnih valvula. Sekundarni varikoziteti nastaju kao posljedica
posttrombotinog sindroma sa kompenzatornim proirenjem povrnih vena i obino
je unilateralno. U trudnoi nastaju zbog povienog venskog pritiska zbog kompresije
v.cavae.
Kao posljedica varicesa dolazi do hronine venske insuficijencije.
Komplikacije su ruptura varices, kalcifikacija venskog zida, flebitisi, varikozni ulkusi.

ULCUS CRURIS VARCOSUM

-

Najranij znak je edem, zatim dolazi do dilatacije i elongacije venula - ''corona

phlebetica.
- Usljed oteenja kapilara nastaje ekstravazacija eritrocita sa petehijalnom
purpurom i hemosiderinskom pigmentacijom - ''stasis purpura''.
- Dalje dolazi do ekcematizacije, a tok joj je akutan ili hronian - ''stasis dermatitis''.
- Tkivna naoksija je praena perikapilarnim depozitima fibrina koji dovode do
sklerotrofije.
- Na ovako izmjenjenoj koi moe nastati ulcus cruris varicosum:
Javlja se spontano ili poslije minimalne traume, progresivno se iri, bez tendencije ka
epitelizaciji.
Oblik ulkusa je okrugao ili nepravilan, dubine od nekoliko mm do promjena koje
obuhvataju cijelu cirkumferenciju potkoljenice.
Dno ulkusa je prekriveno nekrotinim materijama.

Promjene na koi se javljaju u donjoj treini noge, gdje dominira venska hipertenzija.
Osobito su teki u podruju maleolusa, zbog insuficijencije perforantnih vena.

*Lijeenje:

Kompresivna terapija (zavoji, arape).

U eksudativnoj fazi primjenjuju se enzimski gelovi i rastvori.
Ulceracije u granulacionoj fazi se tretiraju oblozima od fiziolokog rastvora i
hipermangana, zatim poliuretanske pjene, hidrogelovi, hidrokoloidni zavoji.
U fazi epitelizacije vazelinske gaze.
Antibiotici kod infekcija.

- 70. OBOLJENJA SLUZOKOE USNE DUPLJE I JEZIKA

-

Leukokeratoza (leukoplakija)
-

Promjena sluzokoe usne duplje u vidu jasno ogranienih bijelih ploa ili traka na
nepromjenjenoj podlozi.
- Uzroci su lokalizovani i opti:
Lokalizovani: puenje, mehanike iritacije, alkoholizam, galvanske struje.
Opti: avitaminoza A, hormonski poremeaji, sifilis, HIV.
-

*Klinika slika:

Prethodi joj crvenilo, koje se gubi i zahvaena mjesta postaju opalescentna, a ubrzo
bjeliasta u vidu traka ili ploa.
Epitel zadebljava sve vie pa moe da doe do pojave fisura i ragada.

Mogu se formirati i bradaviaste formacije (verukozna leukoplakija).

Ako se ostrue dolazi do ulceracija koje krvare.
Leukoplakija prestavlja prekarcenozu i treba je drati pod kontrolom.

*Lijeenje: - Treba djelovati na faktore koji su doveli do promjena.

- Lijeenje se pokuava preparatima koji sadre retinoinu kiselinu.

Stomatitis aphtosa
-

Manifestuje se recidivirajuim i bolnim ulceracijama oralne sluznice, okruglog

i ovalnog oblika, ukastog ili sivkastog dna koje traju 1-4 nedjelje, nakon ega
nastupa spontana regresija.
Oboljenje se javlja kod genetskih predisponiranih osoba.
Okida moe biti stres, trauma ili, rjee, respiratorna infekcija kod djece.
Mogu se razviti u sklopu raznih poremeaja: deficit vit.B12 i folne kiseline, gvoa,
celijakije, ulceroznog kolitisa, HIVa

*Klinika slika:

Stomatitis aphtosa minor - bukalna sluznica - multiple (1-6) plitke ulceracije sa

eritematoznim rubom, (2-4 mm)
Stomatitis aphtosa maior - zadnji dio bukalne sluznice - malobrojne, duboke
ulceracije (1cm) infiltrovanog ruba
Stomatitis aphtosa herpetiformis - grupisane vezikule eritematoznog ruba koje
se pretvaraju u bolne ulceracije
- *Lijeenje: oralna higijena, fluorisani kortikosteroidi i lidokain
-

Syndroma Behcet
-

Teak oblik aftoznih ulceracija. Uzrok nije poznat.

*Klinika slika:

- Trijas promjena na usnoj duplji, genitalijama i oima:

Usna duplja: ulkusi slini aftoznim lezijama na nepcu
Genitalije: promjene sline aftama na skrotumu i velikim usnama
Oi: konjuktivitis, keratitis, horioretinitis
- Pored ovih mogu se pojaviti promjene na koi sline aknama, pseudofolikulitis i
eritematozni nodusi.
- Nervni sistem: glavobolja, motorne i senzorne manifestacije.
- *Lijeenje: kortikosteroidi i sulfonski preparati (dapson)
-

Lingua geographica
-

Odlikuje se krunim promjenama kao poljedica deskvamacije na dorzalnoj

povrini jezika koje podsjeaju na geografsku kartu. Deskvamacija se iri od centra
prema periferiji.
ei kod djece i kod osoba enskog pola.
Uzroci: alergije, naslijee, stres, neodgovarajui stomatoloki radovi.

Lingua nigra

Nastaje uslijed hiperplazije filiformnih papula.

Mogu biti bijele ili obojene (mrke boje).
Uzrok: duvan, antibiotici, loa higijena.

Papilitis
-

Predstavlja zapaljenje i uveanje listastih papila.

Odlikuje se promjenama na bonim stranama jezika, gdje se papile vide u vidu
glatkih i tamnocrvenih voria.
Bolovi se javljaju pri jelu i govoru.

Hipertrofija jezinog pokrivaa

-

Predstavlja zadebljanje jezinog pokrivaa, poznato kao uto-bjeliasto obloen

jezik.
Najizraenij ujutro i vrh obino nije obloen.

Atrofija jezinog pokrivaa

-

Moe zahvatati dio jezika (loklni faktori) ili cijeli jezik (opti faktori).
Brojni su faktori koji mogu uzrokovati atrofiju.
Uslijed gubitka papila dolazi do smanjenja ula ukusa.

Glossodynia
-

Karakterie se bolnim peenjem jezika bez vidljivih promjena na sluznici.

Najee su oboljele ene sa neurotskom strukturom linosti, rjee je uzrok deficit
minerala i vitamina, eerna bolest.

- 71.

NEVUSI

EPIDERMALNI NEVUSI

Podijeljeni su na nekoliko podvrsta: keratocitni, folikularni, sebacealni, apokrini, ekrini, Beckerov nevus.

Naevus verrucosus

Javlja se odmah na roenju.

Blijedo smei plakova ili trake hrapave, keratotine povrine.
Unilateralni su, i smjeteni su du linija cijepanja koe (Blaove linije).
*Lijeenje: keratolitici, topijski retinoidi, podofilin, hirurki

Folikularni nevusi
-

Javljaju se u djetinstvu ili adolescenciji.

Asimptomatske linearno grupisane papule u ijem sreditu se nalaze proirena folikularna
ua dlake.
Obino su unilateralna, smjetena na licu i vratu.
*Mogu se hirurki otkloniti iz estetskih razloga.

Sebacealni nevusi
-

Nalaze se na kapilicijumu u vidu izdignute infiltrovane alopetine povrine, blijedo ruiaste

boje.
*Nose rizik od maligne alteracije,
preporuuje se praenje.

VASKULARNI NEVUSI

Naevus flammeus
-

Prisutan je na roenju, sa medijalnom i lateralnom lokalizacijom.

- Sa medijalnom lokalizacijom je obino na elu - svijetlocrvene boje i isezava nakon nekoliko godina.
- Sa lateralnom lokalizacijom je u zoni dermatoma - izgled ravne ploe, lividne boje, otre granice i
mlitave konzistencije. Obino je udruen sa sistemskim malformacijama.

Hemangioma
-

Javlja se u vidu svijetlije ili tamnije crvenih voria veliine od 0,5cm do par cm u preniku.
Nastaje oko mjesec dana nakon roenja - na glavi, vratu, rukama, nogama, bukalnoj i genitalnoj
sluznici u vidu ruiastih makula koje se razvijaju svijetlocrvenu plakoznu promjenu.
Imaju karakteristian tok: faza rasta (u toku prve godine), stabilni period (do 20.mjeseca) i period
spontane regresije (do 9.godine).

Limphangioma
-

Manifestuje se brojnim pseudovezikulama i pseudobulama iz kojih se na pritisak cijedi bistra

tenost.
Mogu biti povrni i duboki.

*Lijeenje:

- Medijalni flameus se ne lijei, lateralni se lijei laserom.

- Tretman hemangioma nije potreban, a u sluaju brzog rasta tretira se hirurki i laserski.
- Povrni limfangiom se lijei elektrokoagulacijom i ekscizijom, a duboki RTG zraenjem.

MELANOCITNI NEVUSI

Obini steeni nevusi

-

Javljaju se u prvoj godini, uveavaju se brojem i veliinom, da bi poetkom etvrte decenije poeli
nestajati.
Mogu biti smjeteni u epidermisu ili
dermisu.
Sagraeni su od nakupina nevus elija rasporeenih u solidne plae ili trake.
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinike slike, metodom dermoskopije i patohistolokom
analizom.
Veina ne zahtjeva lijeenje osim kod
iritacije ili pojave atipinih promjena kada se uklanja hiruki.

Kongenitalni nevomelanocitni nevusi

-

Uoavaju se na roenju. U poetku se svijetlosmei da bi poprimili tamniju nijansu poslije u ivotu. Na

povrini se razvijaju duge i tamno pigmentovane dlake. Preporueno praenje veih nevusa zbog
mogue maligne alteracije. Lijeenje ekscizijom.

Plavi nevus (Blue nevus)

- Manifestuju se u obliku plavih ili plavosivih papula ili nodusa (rijee makula) smjetenih na trupu
ili ekstremitetima.

- 72. NEUROKRISTOPATIJE
-

To su patoloke manifestacije koje nastaju usljed hereditarne ili nehereditarne

displazije neuralne kreste.

NEUROFIBROMATOZA TIP I VON RECKLINGHAUSENOVA BOLEST

-

To je AD naslijedna neurokristopatija koja nastaje zbog mutacije NF1 gena koji

djeluje kao recesivni tumor supresor.

*Klinika slika:

- Kone lezije:
Dijagnostiki su najznaajnije ''Cafe au lait'' - mrlje bijele kafe:
Predstavljaju najraniji znak i obino su prisutne na roenju.
Mogu se pojaviti svuda na tijelu (osim poglavine, obrva, dlanova i tabana).
Okrugle ili ovalne, ograniene, mrke boje.
Prisustvo 6 mrlja veliine iznad 1,5 cm ide u prilog fibromatozi.
U aksilama i ingvinalnom predjelu mogu postojati sline promjene manjih dimenzija pjege.
Neurofibromi su benigni tumori koji se sastoje od Schwannovih elija, nervnih
vlakana, fibroblasta. Ponekad sadre melanin. Oni su patognomini za
neurofibromatoze.
Rijetko se sree kod djece. Obino se javljaju u pubertetu i trudnoi kada mogu
da dosegnu i hiljadu tumora. Oni mogu biti kutani (meki sesilni ili pedinkularni tumori
boje koe), subkutani, nodularni pleksiformni, difuzni pleksiformni (u vidu ploa
sa naboranom i pigmentovanom koom).
- Promjene na drugim organima:
Neurofibromi irisa (Lischovi noduli) su elatinozne papule ute ili mrke boje.
Lezije na kostima: sferoidna displazija, istanjenost dugih kostiju.
Mogu se javiti tumori endokrinog tkiva: feohromocitom, medularni karcinom
tiroideje.
- *Lijeenje: Hirurki odstranjenje neurofibroma. Maligni tumori se lijee na
odgovarajui nain.
-

SCLEROSIS TUBEROS (TUBEROZNA SKLEROZA)

-

To je AD nasljedno oboljenje, koje karakterie tumerozna hiperplazija ektodermalnih i

mezodermalnih elija u koi.
Promjene se mogu javiti na svim organima.

*Klinika slika:

Kone promjene:

Hipomelaninske mrlje oblika lista, sline mrljama boje bijele kafe (1-2 cm,)moe ih
biti od 1 do vie stotina.
Angiofibromi su ruiasti i crveni vorii koji su glatki i simetrino
postavljeni, ranije su nazivani adenoma sebaceum. Lokalizovani su obino na
nazolabijalnom prelazu, obrazima i bradi.
argijske ploe su promjene braon ili crvene boje, imaju izgled kore od
narande.
Ungualni fibromi su papule ili noduli crvene boje koji su lokalizovani ispod nokta.
Fibrozne ploe su etvrti tip konih hamartoma. Javljaju se na elu, kapcima,
obrazima ili poglavini.
- Neuroloke promjene:

 Razvoj tumora koji su esto kalcifikovani i nalaze se periventrikularno, ali i

subkortikalno.
U klinikoj slici javljaju se epileptiki napadi.
- Ostale promjene:
- Retinalni astrocitom, rabdomiomi srca, bubreni tumori, pluni tumori,
tumori endokrinih lijezda.

*Lijeenje: Angiofibromi se odstranjuju dermabrazijom. Epilepsija se lijei

simptomatski

- 73. BENIGNI TUMORI KOE

-

U odnosu na maligne: rastu sporije potiskujui okolno tkivo, jasno su ogranieni,

esto inkapsulirani i ne daju metastaze.

DERMATOFIBROMA
Predstavlja benignu hiperplaziju vezivnog tkiva koe koja nastaje uslijed traume ili
ujeda insekta.

*Klinika slika:

Solitarni vorii veliine oko 1 cm, kupolasto izdignuti iznad koe, smee
boje i se ugiba se pri hvatanju prstima.
- Mogu se pojaviti kao
intradermalni nodulusi koji su najee lokalizovani na ekstremitetima, pokretni
prema podlozi i srasli sa koom, veliina im ne prelazi 1cm. Koa iznad njih je crvena
ili crveno-smea, a moe biti i plavo-crn zbog taloenja hemosiderina.
*Lijeenje: operativno

VERRUCA SEBORRHOICA (KERATOSIS SEBORRHOICA)

To su benigne papilomatozne promjene koje potiu od epidermisa. este su nakon
50. godine ivota.

*Klinika slika:

Promjene su multiple i simetrino rasporeene na seboroinim prdjelima.

Jasno su ogranieni, u poetku pljosnate ili blago uzdignute, svijetlo do tamno
smee, somotaste povrine.
Potpuno formirane doseu prenik i do 3
cm, povrina im postaje hrapava sa ronatim epovima.
*Lijeenje: krioterapija, kiretaa, elektrokoagulacija.

LIPOMA
Benigni tumor koji potie od zrelih adipocita.
Lokalizovan na vratu, trupu, ekstremitetima.
Promjene su subkutano u vidu napetih, elstinih, dobro ogranienih vorova,
koji u pokretni prema okolini.
*Lijeenje: hirurki.

GRANULOMA PYOGENICUM
Benigni steeni hemangiom, est kod djece i mlaih osoba.
Javlja se nekoliko dana nakon povrede u vidu svijetlo-crvenog, mekog,
uzdignutog tumefakta, veliine od nekoliko mm do 1 cm, podsjea na

malinu i lako krvari.

Najee na prstima aka ili licu.
*Lijeenje: kiretaa uz elektrokauterizaciju.

- 74. PREKANCEROZNE DERMATOZE

-

Promjene na koi i sluznicama kod kojih postoji potencijal za razvoj maligne

neoplazije.

CORNU CUTANEUM (koni rog)

Hiperkeratotini kupolasti izrataj bjeliaste ili ukaste boje ija je visina 2x
vea od prenika baze.
Lokalizacija: lice, donja usna, nosnice,
ui. Obino kod starijih osoba.
*Lijeenje: ekscizija.

LEUKOPLAKIJA
Nastaje kao posljedica hronine iritacije sluznice, na oralnoj, analnoj, genitalnoj
sluznici.
Javlja se u vidu bjeliastih,
adherentnih, sjajnih i jasno ogranienih plakova koji se ne mogu obrisati.
*Lijeenje: krioterapija, elektrodestrukcija, citostatski kremovi, hirurka ekscizija.

KERATOSIS SOLARIS (KERATOSIS ACTINICA)

Javlja se kod starijih osoba i u direktnoj je vezi sa izlaganjem sunevoj svjetlosti.
Lokalizovana je na fotoeksponiranim regijama.
Manifestuje se kao adherentna bjeliasto-ukasta skvama na eritematoznoj
osnovi.
U 20% sluajeva nakon
vie decenija uzrokuje spinocelularni karcinom.
*Lijeenje: elektrodestrukcija, krioterapija, lokalna primjena 5-fluoruracil krema
(5%).

KERATOACANTHOMA

Tumorska promjena koja potie od spinoznih elija pilosebacealne jedinice. Nastaje

dejstvom UV zraenja i hemijskih kancerogena kod imunosuprimiranih i genetski
predisponiranih osoba.
ee se javlja kod mukaraca.
Predilekciona mjesta su fotoeksponirane regije lica, dorzuma aka i podlaktice.
To je kupolasti tumor, promjera do 2 cm, boje koe ili crvene boje, sa
keratotinim epom u centru. Obino inovulira u periodu od 2 godine sa pojavom

oiljka.

*Lijeenje: Ako traje due od 3 mjeseca mora se hirurki odstraniti.

-

MORBUS BOWEN
To je zapravo intraepidermalni spinocelularni epiteliom (carcinoma in situ).
Javljaju se kod osoba starijeg ivotnog doba.
Lokalizovane su na koi trupa ili lica u vidu jasno ogranienog eritematozno
mrkog polja, nepravilnog ovalnog oblika, neravnih ivica, prekriven sitnim
bjeliasto-mrkim krusto-skvamama i krustama.
Mogu biti i multiple promjene kod 1/3 pacijenata.

*Erythroplasia Queyrat (it.kejra) - ograniene svijetlo-eritematozne

promjene, somotaste, sjajne povrine; na glansu penisa ili vulvi;

*Lijeenje: hirurka ekscizija.

- 75. MALIGNI TUMORI

-

BAZOCELULARNI KARCINOM
Smatra se semimalignim tumorom, jer sem lokalnog infiltrativno-destruktivnog rasta
rijetko daje metastaze.
Porijekla je elija folikula dlake - nastaje alteracijom
pluripotentnih nediferentovanih epitelijalnih elija pilosebacealne jedinice.
Do ovog tumora dovode sunevo zraenje, tetan uticaj ciklinih aromatinih
ugljovodonika u katranu, ai, nafti.

*Klinika slika:

Nastaje u zonama obraslim dlakom i fotoeksponiranim regijama (elo, obrazi, nos,

periorbitalna regija) 5x ee nego na ostaloj koi, obino poslije 60. godine ivota.
ei kod mukaraca nego kod ena.
- Tipovi:
Nodularni - najei; ruiaste ili boje okolne koe, lezija se uveava, a u
centru nastaje ulceracija prekrivena hemoraginom krustom

Superficijalni
Morfeiformni (sklerozirajui) - nastaje samo na licu u vidu sklerotinog plaka
votano-ruiaste boje, sa teleangiektazijama na povrini

Pigmentni
Ulcus rodens - od poetka ima ulceracije, propagira prema dubini
- *Lijeenje:
-

- Hirurka ekscizija sa marginom od 5 mm u zdravo tkivo.

- Radioterapija povrinskim X-zracima kod inoperabilnih bolesnika.

PLANOCELULARNI KARCINOM
Spinocelularni karcinom je neoplazija keratinocita sa odlikama anaplazije, brzog
rasta, invazije okolnih tkiva i sposobnosti metastaziranja. Devet puta ee nastaje
na fotoeksponiranim regijama.
Osim

de novo, nastaje na bazi aktinike keratoze, Morbus Bowen, konog roga,

leukoplakije. Moe i da nastane na podruju oiljaka od opekotina, oiljaka od
venskih ulceracija, pri infekciji HPV
-

*Klinika slika:

Predilekciona mjestia su glava, vrat i ostale fotoeksponirane regije.

Manifestuje se:
egzofitinim izgledom tumorskog voria, vrste konzistencije, boje mesa ili
crvene boje sa hiperkeratotinom, skvamoznom, verukoidnom povrinom ili
endofitinim izgledom nastala raspadanjem tumorskog voria sa ulceracijama.
- *Dijagnoza: klinika slika i patohistoloki nalaz.

*Lijeenje:
- hirurki tretman
- radioterapija kod inoperabilnih promjena
- hemioterapija kod metastaza.

MELANOM

Predstavlja jedan od najmalignijih tumora sa visokim metastatskim potencijalom.

Faktori rizika su: izloenost UV radijaciji, posebno pri nastanku opekotina od sunca,
pozitivna porodina anamneza, displastini nevusi, osobe na imunosupresivnoj
terapiji, crvenokose osobe sa efelidima.
U 50% nastaje de novo, a u ostalih 50% malignom alteracijom junkcionih nevusa,
steenih displastinih nevusa, kongenitalnih dinovskih nevusa.

*Klinika slika:

Razlikujemo 4 tipa melanoma:

Lentigo maligna melanom:
potie od lentigo maligna Hutchinson (melanoma in situ); kod starijih osoba;
na fotoeksponiranim regijama u vidu tamnosmee do crne makule
Melanoma sa povrinskim irenjem:
najei oblik kod bijele rase; obino na leima mukaraca i potkoljenicama ena;
javlja se kao plak mrke do plaviaste boje sa nejednakom pigmentacijom
Nodularni melanom:
od poetka ima vertikalnu fazu rasta; najei u predjelu glave, vrata, trupa; kao
pigmentovani vori, ali postoje i amelanoini oblici
Akralni lentiginozni melanom:
najei kod osoba crne rase; javlja se na dlanovima, tabanima, ispod noktiju.
- Melanom pokazuje 2 naina rasta:
Monofazni - irenje iz epidermisa ispod bazalne membrane u korijum
Bifazni - poetna proliferacije u epidermisu, a potom irenje u dublje slojeve
Metastaziranje moe biti hematogeno, limfogeno i per continuitatem.
Metastaziranje je nepredvidivo, obino metastazira u limfne vorove i visceralne
organe.
-

*Dijagnoza:

- Prognoza zavisi od debljine i stadijuma tumora u vrijeme dijagnoze.

- Suspektna lezija se karakterie tzv. ABCD simptomima:
A - asimetrija

 B - border irregularity (iregularnost)

C - colour heterogenity (heterogenost boje)
D - dynamic in colour and elevation in size (dinamika u rastu lezije sa dijametrom
veim od 6mm)
Svaka suspektna lezija se mora bioptirati i patohistoloki pregledati. Biopsija se radi
ekscizijom zajedno sa pripadajuim masnim tkivom sve do miine fascije.
Punch biopsije, male ekscizije i citopunkcije su kotraindikovane zbog mogunosti
diseminacije.
- Kod svakog verifikovanog melanoma neophodno je odrediti stepen maligniteta na
osnovu:
- Clark - prema sloju koe koji je infiltrisan
- Breslow - prema debljini tumora u mm
-

*Lijeenje:

Lokalizovani oblik: in situ, ekscizija 5 mm od ruba tumora u zdravo tkivo

(za Breslow do 2 mm - ekscizija 1 cm; za Breslow preko 2 mm - ekscizija 2 cm)
Lokoregionalni oblik: Izolovana solitarna metastaza u parehimskim organima i CNS-u
tretira se operativno.
Nakon ega se preporuuje hemioterapije ili
imunoterapija prema evropskim onkolokim preporukama
Sistemski metastatski oblik: citostatici, citokini ili njihova kombinacija, uz
antiedematoznu i antidoloroznu terapiju

MORBUS PAGET

Mb.Paget je adenokarcinom sa najeom lokalizacijom na areoli dojke, a rijetko

aksilarno ili u anorektalnoj regiji kao ekstramamarni Mb.Paget. Nastaje najee kod
ena starijih od 40 godina.
Promjene su zapravo maligne duktalne elije koje su migrirale u kou.

*Klinika slika:

Na koi areole javlja se mrko-eritematozan ili eritematozan plak ovalnog ili

policiklinog oblika, sa skvamama ili krusto-skvamama na povrini. esto su
prisutni znaci sekundarne infekcije sa madidacijom.
Ulceracije i uvuenost mamile upozoravaju na invazivan rast, a limfadenopatija u
aksilama na metastaze.

Ekstramamarni oblik se javlja kod oba pola u zonama apokrinih lijeza sa slinim
znakovima, ali sa izraenom madidacijom i eim sekundarnim infekcijama.

*Lijeenje: ekscizija, ako je udruen sa adenokarcinomom dojke radi se

mastektomija.

SARCOMA KAPOSI
Maligno oboljenje koje nastaje alteracijom endotela krvnih sudova, najee
multifokalno.
Postoje 4 oblika:

1. Klasini (sporadini)

Najee oboljevaju mukarci 60-70 godina jevrejskog porjekla.

Ulogu u nastanku ovog oboljenja imaju gentski faktori, infekcija CMV i mogua
infekcija HHV-8.
Kliniki se radi o eritematozno-lividnim
angiomatoznim plakovima, eventualno prekrivenim diskretnom skvamom,
lokalizovanim najee na potkoljenicama. Plakovi postepeno postaju infiltrovaniji,
te mogu da egzulceriu.
Tok oboljenja je relativno benigan, jer ne
zahvata unutranje organe i ne metastazira.
*Lijeenje: RTG zraenje i mono- ili poli-hemioterapija.

2. Endemski oblik
-

Dijegnostikuje se u Africi. Pored koe mogu biti zahvaeni unutranji organi.

3.

Sarcoma Kaposi uz imunosuprsiju (bez HIV-a)

Javlja se kod pacijenata na imunosupresivnoj terapiji, kod malignih oboljenja.

Zahvaena je koa i unutranji organi.
Promjene na koi su diskretne, podsjeaju na hematome.
Ako se obustavi imunosupresivna terapija dolazi do regresije.

4.

Epidemijski Sarcoma Kaposi

Udruen sa HIV infekcijom, danas predstavlja najei oblik. Obino se javlja kod HIV
pozitivnih osoba gdje su niske vrijednosti CD4 limfocita < 100mm3.
Promjene se vide na nosu, nepcu, genitalno i ekstremitetima, a mogu se javiti rjee
bilo gdje na koi.
Broj varira od nekoliko do stotinjak. U
poetku nastaju eritematozno lividne makule koje se postepeno infiltruju i
ire u plakove u kasnijoj fazi.
*Lijeenje: Pokuava se lijeenje IL-2, rekombinantnim INF-2 i razliitim
polihemioterapijskim protokolima.

- 76. PARANEOPLASTINE DERMATOZE

-

Oboljenja koja nemaju klinike ni histoloke karakteristike neoplazije, ali prate ili
najavljuju pojavu nekog visceralnog maligniteta.
Mehanizam nastanaka moe biti:
Antitumorski imuni odgovor - zbog ukrtenih antigenskih determinanti biva
napadnuta i koa
Dejstvo hormona ili faktora rasta - sekretovanih od strane tumorskih elija
Potronja odreenih nutritivnih supstanci od strane tumora
Paraneoplastine dermatoze se mogu podjeliti u 3 grupe:
1. Dermatoze koje su praktino uvijek udruene sa malignitetom
(Acantosis nigricans acquisita, Ichthyosis acqusita)
2. Dermatoze koje mogu biti paraneoplastine i kod kojih se mora tragati za
malignitetom (Thrombophlebitis migrans, Dermatomyositis)
3. Dermatoze koje su ponekad, ali rijetko, paraneoplastine (Pemphigus vulgaris,
Pemphigoid bullosa)

ACANTHOSIS NIGRICANS

Ova dermatoza se javlja najee na pregibnim povrinama u vidu hiperkeratoze i

pigmentacije, sa neravnom, nabranom povrinom somotastog izgleda.
Moe, ali i ne mora, se javiti kao paraneoplastina.
Podjeljena je u 5 osnovnih tipova i smatra se da je rezistencija na inzulin znaajna u
patogenezi veine tipova:
1. Hereditarna benigna
2. Benigna - posljedica rezistencije na inzulin
3. Pseudoacanthosis nigricans - kod gojaznih osoba i reverzibilna je
4. Jatrogena - kod terapije nikotinskom kiselinom, oralnim kontaceptivima
5. Maligna - javlja se uz adenokarcinome (naroito eluca)
Svaka acanthosis nigricans ako se javi u odraslom dobu zahtjeva ispitivanje u smislu
neoplazije.
U malignim oblicima promjene su
obino izraenije, zahvataju vee povrine i nastaju u adultnom dobu.

*Lijeenje:

Lokalno keratolitici, smanjenje tjelesne teine, lijeenje maligniteta kod maligne

forme.

- 77.
-

MYCOSIS FUNGOIDES

To je zapravo kutani limfom, kod koga su u ranoj fazi prisutne kone promjene
karakteristinog izgleda, dok u kasnijem toku dolazi do ekstrakutanog zahvatanja
organa .
Najei je kutani limfom. Javlja se preteno kod srednjovjenih osoba oba pola.
MF je maligno oboljenje monoklonskih T-helper elija, sa naknadnim
razvijanjem subklonusa iji epidermotropizam opada.
Meu uzrocima navode se kancerogene materije i onkogeni virusi.

*Klinika slika:

Oboljenje protie u 3 faze:

1. Rana faza:
Ima hronian tok i moe trajati godinama.
Pruritis je najraniji simptom.
Osnovna promjena je makula od 2-10 cm. U zavisnosti od njenog izgleda imamo 2
oblika:
- Prvi oblik karakteriu eritematozne i eritemo-skvamozne, jasno ograniene
povrine
- Drugi oblik se karakterie poikikoderminim povrinama, na kojma postoji
blag eritem, atrofija, teleangiektazije i retikularna pigmentacija

- Obe promjene su ee lokalizovane na donjem dijelu trupa i donjim

ekstremitetima.
2. Intermedijarna faza:
Osnovna lezija je plak tj. infiltrovana ploa. Promjene su asimetrino rasporeene,
dobro ograniene, nepravilnog oblika, skvamozne i esto lihenifikovane. Boja
im je od svijetlo crvene do mrko crvene.
Obino su lokalizovane na
licu i bonim stranama trupa.
3. Pozna faza
Predstavlja progresiju procesa i u toku nje nastaju hemisferini tumori, ija se
veliina kree od oraha do pomorande. Crveno-mrke su boje i pokazuju sklonost ka
ulceriranju.
Lokaliziju se na licu ili
pregibima.
-

*Lijeenje:

- Lokalno: PUVA, lokalno aplikovanje citostatika, jonizujua radijacija

- Sistemski: antineoplastini lijekovi, retinoidi u kombinaciji sa interferonom-alfa

- 78. SIFILIS I
-

Primarni sifilis karakterie pojava primarnog ankra i pojava regionalne

limfadenopatije.

Inkubacija iznosi 9-90 dana (prosjeno 3 nedjelje).

Primarni ankr nastaje na mjestu inokulacije Treponeme pallidum, u vrijeme max
treponemije i perzistira 1-5 ned.

Ulcus durum
Javlja se genitalno ili ekstragenitalno (usne, jezik, tonzile, prsti) u zavisnosti od
mjesta mikrolezije tj. primoinfekcije.
Pojavljuje se u vidu crvene makule koja prelazi u papulu koja egzulcerie na vrhu.
Obrazuje se ovalna, okrugla bezbolna ulceracija indurovane baze, promjera
do 1cm, istog dna, sa izdignutom tvrdom ivicom. ankr je obino solitaran, ali
se mogu javiti i multiple lezije. Ako se ne lijei dosee 2 cm, a potom zarasta bez
oiljka u toku 5-8 ned.
Ekstragenitalni ankr je bolan i traje due.

Regionalna limfadenopatija
Nastaje poslije 5. nedelje od infekcije unilateralno, a nakon 6. nedelje i bilateralno.
Limfne lijezde su uveane, tvrde, bezbolne (bubo indolens), ne srastaju meusobno
ni sa koom.
Pri genitalnoj lokalizaciji tvrdog ankra
uveane su ingvinalne lijezde, a pri smjetaju na ustima i oralnoj sluznici uveane
su maksilarne i submandibularne.

*Dijagnoza:
anamneza, kliniki pregled, nativni mikroskopski pregled na TP u tamnom polju,
direktna imunoflorescencija (uzorak se inkubira sa anti-TP globulinom obiljeenim
fluorescinom), seroliki testovi (FTA-3.-4. nedelja).

- 79. SIFILIS II
-

Sekundarni sifilis se odlikuje pojavom generalizovanih promjena na koi,

sluzokoama i unutrnjim organima i generalizovanom limfadenopatijom koje
nastaju uslijed hematogene i limfogene diseminacije.
Znakovi i simptomi sekundarnog stadijuma nastaju 6-8 nedjelja od nastanka
primarnog ankra (obino poslije njegovog iezavanja), a prolaze za 4-12 nedelja
(sa lijeenjem ili bez njega).

- Sve prmjene na koi u sekundarnom i tercijarnom stadijumu nazivaju se SIFILIDI.

- Sifilidi se javljaju u sukcesivnim naletima kod 25% oboljelih:
Oko 6-8 nedelja od infekcije: javljaju se makulozni sifilidi (roseola syphiliticum)
- crvenkaste mrlje 5-10 mm, diseminovane po koi trupa, abdomena, gluteusa i
fleksornih str. ekstremiteta
- ne svrbe
U 3. mjesecu: javljaju se papulozni sifilidi koji su najei i najkarakteristiniji u
drugom stadijumu
- vrste, okrugle, bakarno-crvene papule,
glatke povrine ili prekrivene skvamom
U 6. Mjesecu: javljaju se vlani papulozni sifilidi (condylomata lata)
- na mjestima trenja i vlaenja (oko anusa, vulve, na penisu, skrotumu, umbilikalno,
aksilarno...)
- sivo-mrke papule promjera 0,5-2cm,
zaravnjene, lako erodovane, krunog oblika sa bjeliastim sekretom na povrini
bogatim TP, zbog ega su jako kontagiozni
Kod bolesnika sa izrazitim padom imuniteta, najee kod AIDS-a:

pustulo-ulcerozni sifilidi (lues maligna, syphilis rupioides)

- papulo-pustule koje podlijeu centralnoj nekrozi, te se stvaraju brojne

ulceracije
- teko opte stanje
Rano u drugom stadijumu javljaju se hipopigmentovane makule oiviene
hiperpigmentacijom na vratu (leucoderma colli sphilitica - Venerina

ogrlica)
Moe se pojaviti telogeni efluvijum ili alopecia areolaris - kapilicijum izujedan
moljcima
Sifilidi se javljaju na sluzokoama usne duplje, larinksu, farinksu, anusu i vulvi u obliku
mukoznih plakova sa zaravnjenom atrofinom povrinom, bez papila
Opti znakovi: gubitak apetita, slabljenje, glavobolja, bolovi u zglobovima i miiima,
poviena tjelesna temperatura. Anemija, leukoctioza i ubrzana sedimentacija se
redovno javljaju.
Kod 30-70% oboljelih moe biti zahvaen CNS. Promjene na puima i srcu su rijetke
-

*Dijagnoza:

anamneza,
kliniki pregled
nativni mikroskopski pregled na TP u tamnom polju
direktna imunofluorescencija
svi treponemski i netreponemski testovi su redovno pozitivni (VDRL, FTA,TPHA)

- 80. SIFILIS III

-

Promjene u ovom stadijumu su destruktivne i ostavljaju trajne rezidue. Promjene se

nalaze na koi, sluzokoi i visceralnim organima (posebno promjene u vidu
kardiovaskularnog- i neuro-sifilisa).

*Klinika slika:

Sifilidi na koi se javljaju izmeu 3-7 godina od zavrenog drugog stadijuma, mada
se mogu javiti i znatno kasnije i poslije 20 godina.

Najei sifilidi su gume i vorii:

Guma - bezbolna ulceracija nastala od subkutanih periostalno smjetenih nodusa,

promjera 2-10 cm, gdje dolazi do nekroze i egzulceracije.
Najea lokalizacija je na licu, kapilicijumu, grudima i nogama.
Mogu se javiti na tvrdom nepcu gdje dovode do destrukcije kosti sa perforacijom i na
nosu, gdje dovode do destrukcije kosti i pojavi sedlastog nosa.
Nodularni sifilidi - bezbolni, vrsti, crveno-smei vorii do 0,5 cm promjera,
koji mogu egzulcerisati. Lokalizovani su najee na licu, leima i spolja na udovima, na
sluzokoi jezika, mekog i tvrdog nepca, farinksu, larinksu.
-

Kardiovaskularni sifilis

Javlja se 10-30 godina nakon inicijalne infekcije: aortna regurgitacija, aneurizma,

koronarna ostijalna stenoza
(zbog oteenja zida aorte i
koronarnih sudova)

Neurosifilis

Poslije 3-7 godina javljaju se meningovaskularne, a poslije 10-20 godina

parenhimalne promjene na CNS-u.
Klasine promjene kod neurosifilisa su:
tabes dorsalis (spora demijelinizacija nerava u dorzalnim kolumnama kimene modine)
paralysis progressiva
-

*Dijagnoza:

- anamneza
- kliniki pregled
- reaktivnost treponemskih i manje netreponemskih serolokih testova
(karakteristina je reaktivnost TPHA i TPI)

- 81. KONGENITALNI SIFILIS

-

Predsatavlja oblik sifilisa koji nastaje u toku graviditeta prenoenjem infekcije

transplacentarno sa oboljele majke na dijete. On se javlja u 16. nedelji
gestacije(18.po nekim autorima).
Poto infekcija nastaje hematogenim putem, nema primarnog afekta, te klinike
manifestacije odgovaraju kasnijim stadijumima.
Moemo ga podjeliti na: rani (do 2. godine) i kasni (u drugoj godini ili kasnije):

1. RANI KONGENITALNI SIFILIS

- Promjene nastaju u toku prvih 6 mjeseci ivota, a odgovara drugom stadijumu
steenog sifilisa.

*Klinika slika:

Kone promjene su u obliku karakteristinih psorijaziformnih skvamoznih papula

bakarne boje na udovima, dlanovima, tabanima, esto uz vee bule (pemphigus
syphiliticus). Promjene su vrlo infektivne.
Hochsingerovi infiltrati su zagasito crvene ploe, nejasnih ivica smjetene
peribukalno, na elu, perigenitalno, na dlanovima i tabanima.
Iza ovih infiltrata zaostaju radijalne brazde na gornjoj usni (Parotove strije).
Izmeu 2-6. nedelje po roenju razvijaju se promjene na sluzokoama u vidu eritema,
edema i erozija,
(karakteristino na nosnoj sluzokoi sa
serohemoraginim sekretom neprijatnog mirisa - rhinitis syphilitica)
Pojava alopecinih polja na kapilicijumu ili totalne alopecije
Inflamacija oko noktiju i trofike promjene na noktima
Na kostima se razvija osteochondritis syphilitica koji zahvata duge kosti, rebra,
bazalne falange prstiju. Zapaa se epifizeoliza na granici epifize i dijafize.
Bolovi i otoci zglobova
- *Dijagnoza:
- - anamneza
- - kliniki pregled
- - nativni mikroskopski pregled na TP u tamnom polju
- - DIF
- - treponemski seroloki testovi ( FTA-ABS 19S-IgM)
-

2. KASNI KONGENITALNI SIFILIS

- Nastaje poslije nekoliko godina po roenju (3-30).

*Klinika slika:

Promjene na koi i sluzokoi odgovaraju promjenama III stadijuma steenog sifilisa.

Promjene na kostima su posljedice guma (sabljasta tibija, zadebljanje medijalnih
krajeva klavikula, zadebljala i konkavna medijalna ivica skapule)
Sinovitis oba zgloba koljena koji nestaje spontano
Promjene na oima: suzenje, fotofobija, bol (keratitis interstitialis)
Bilateralni neurolabirintitis (vertigo, perceptivna gluvoa)
- - Huchinsonov trijas: Huchinsonovi zubi, neurolabirintis, intersticijalni keratitis.
- - Sifilisna stigmata: Parrotove strije, frontalno ispupenje ela, gotsko nepce.

- 82. SEROLOKE REAKCIJE ZA DOKAZIVANJE

SIFILISA
-

U imunom odgovoru na infekciju T.pallidum stvaraju se 2 vrste At: specifina i

nespecifina (na lipoidne Ag - reagini)
Testove moemo podjeliti na netreponemske i treponemske:

Netreponemski
-

Reakcija fiksacije komplementa (Wasserman)

Flokulacioni testovi (VDRL) - ekonomian, lako se izvodi: Ag kardiolipin-lecitinholesterol se mjea sa inaktivisanim serumom, a flokulacija se oitava pod
mikroskopom. Reakcija se oboljeava kao reaktivna, slabo reaktivna i nereaktivna.
VDRL reakcijom se dokazuju 19S IgM (rana faza) i 7S IgG (kasna faza) At. Pozitivna je
14. dana od pojave tvrdog ankra.

Treponemski - koriste se za definitivno postavljanje dijagnoze.

TP imobilizacioni test (TPI)- kao Ag se koristi iva treponema (komplikovana i skupa

tehnika)
- TP hemaglutacioni test (TPHA) - koriste se eritrociti ovce na koje je adherirana
lizirana TP. U prisustvu seruma koji sadri antitreponemsko At dolazi do aglutinacije.
- Fluorescentni treponemsko antitjelo absorbcioni test (FTA-ABS) - ovo je
najosjetljiviji test u svim stadijumima sifilisa. Iz inaktivisanog seruma se apsorbuju
nespecifina antiTP At, a zatim se serum inkubira sa Ag TP i dodaje se antihumani
globulin obiljeen fluorosceinom (reaktivna, minimalno reaktivna, nereaktivna).
Dokazuju se 19S IgM i 7S IgG antitjela. Ovaj test postaje pozitivan ve u vrijeme
javljanja tvrdog ankra.
- Lano pozitivne seroloke reakcije - kada su netreponemski testovi reaktivni, a
treponemski nereaktivni.
Brojni su uzroci:
- akutni (traju do 6 mjeseci): antivariolina vakcina, trudnoa, infekcije
enterovirusima,TBC, malarija, narkomanija...
- hronini (traju preko 6 mjeseci): starenje, lepra, antifosfolipidni sindrom, lupus
erythematosus....
-

- 83. TERAPIJA SIFILISA

-

Primarni, sekundarni i rani latentni stadijum (do 1 godine):

-

Benzatin penicilin - i.m. / 2,4 miliona IJ

*U sluaju preosjetljivosi na penicilin:
Tetraciklin hidrohlorid - per os / 4x500mg / 15dana
Doksiciklin - per os / 2x100mg / 15dana
-

Kasni latentni, tercijarni benigni, kardiovaskularni sifilis:

-

Benzatin penicilin - i.m. / 2,4miliona IJ / 3 sedmice - 1 sedmino

*U sluaju preosjetljivosi na penicilin:
Tetraciklin hidrohlorid - per os / 4x500mg / 30dana
Doksiciklin- per os / 2x100mg / 30dana
-

Neurosifilis
-

Kristalni penicilin - 12 milona IJ / 6x dnevno tokom 10 dana,

a zatim Benzatin penicilin - i.m. / 2,4miliona IJ / 3 sedmice - 1 sedmino

Trudnoa
-

Penicilin (u zavisnosti od stadijuma)

*U sluaju preosjetljivosti na penicilin:
Eritromicin - per os / 4x500mg / 15 do 30 dana (u zavisnosti od stadijuma)
-

Kongenitalni sifilis
-

Kod abnormalnog nalaza u cerebrospinalnom likvoru:

Kristalni benzilpenicillin - parenteralno / 50 000 IJ po kg / 10 dana
Prokainbenzilpenicillin - parenteralno / 50 000 IJ po kg / 10 dana
Kod normalnog nalaza u cerebrospinalnoj tenosti:
Benzatin penicillin u ukupnoj dozi od 50.000IJ/kg

- 84. GONORRHOEA
-

Gonoreja je polno prenosiva infekcija koju izaziva bakterija Neisseria gonorrhoeae.

Najee zahvata cilindrino obloen genitalni i uretralni epitel mukarca i ene.
Najvei broj oboljelih je u starosnom dobu od 18 do 25 godina. Podjednako
obolijevaju oba pola.
Infekcija nastaje direktnom kontaktom sa zaraenom sluzokoom polnih organa,
rektuma , drijela ili prilikom prolaska novoroeneta kroz poroajni kanal. Indirektni
put je rijedak.
Neisseria gonorrhoeae je gram negativan diplokok bubreastog oblika i nalazi se intracelularno u
polimorfonuklearnim leukocitima. Na svojoj povrini ima nekoliko proteina (endotoksina), od kojih tzv ''pilli'' pomau
da se privrsti na cilindrine elije, a zatim prou u subepitelijalni prostor.
Kao odgovor organizma na to, dolazi do invazije neutrofila i stvaranja gnojnog sekreta.

*Klinika slika:
Vano je napomenuti da 50-80% ena i 15-30% mukaraca nema izraene
simptome.
Inkubacija 1-14 dana.

Kod mukaraca:
-

- Javlja se uretritis 3-4 dana nakon zaraavanja.

U poetku je zahvaen prednji dio uretre (URETHRITIS ANTERIOR ) sa gnojnim, uto-zelenim
iscjetkom iz uretre koji je najobilniji ujutro. Karakteristian je svrab i peenje uretre, bolno i
uestalo mokrenje, bolne erekcije.
Ako se ne lijei, dolazi do upale zadnjeg dijela uretre (URETHRITIS POSTERIOR ) sa jaim
bolovima pri mokrenju i erekciji, uestalijim mokrenjima i pojavom malo krvi na kraju
mikacije, te povienom tjelesnom temperaturom.
Mogue je dalje irenje infekcije na glans, prepucijum, prostatu, mokranu beiku, bubreg.
-

Kod ena:
-

- Simptomi se javljaju poslije 5-8 dana.

Zahvaen je cervix uteri, koji postaje edematozan i eritematozan. Cervivitis se odlikuje
gnojnim sekretom, neredovnim menstrualnim krvarenjem i krvarenjem poslije seksualnog
odnosa.
Simptomi uretritisa su blai nego kod mukaraca zbog krae duine mokrane cijevi (bolno
i oteano mokrenje, minimalan sekret).
Komplikacije: upala Bartolinijevih lijezda, endometrijuma maternice, jajovoda, jajnika,
trbune maramice.
-

 Kod oba pola:

-

- Moe da se lokalizuje van urogenitalne regije:

Upala rektuma prilikom analnog seksualnog odnosa - bol, gnojni sekret, rektalno krvarenje.
Orofaringealna gonoreja obino nema simptoma, a ostali imaju gnojnu upalu farinksa i
tonzila, eitem i ulceracije sluznice, zatim limfadenopatiju cervikalne regije.
Upala konjuktiva i ronjae - kod novoroeneta koje je zaraeno prolaskom kroz poroajni
kanal.
Ukoliko su postojala oteenja na koi, nastaje primarna kutana gonoreja - manifestuje se
pustulama i apscesom.
Diseminovana gonoreja - javlja se kod 1-3% inficiranih.
- Nastaje hematogenim i lifogenom diseminacijom.
- Javlja se u dva oblika: tendosinovitis-dermatitis sindrom i sindrom septikog artritisa.
- *Dijagnoza: Anamneza, klinika slika, dokazati uzronika direktnom detekcijom
(po Gramu), kultivacijom ili molekularnim testovima.
-

*Lijeenje:

Preporuuje se davanje lijeka u jednoj dozi, da bismo bili sigurni da je bolesnik

sproveo itavu terapiju.

Lijekovi ''prvog izbora'',

ukljuujui i trudnice:

Ceftriakson (i.m.)
Cefiksim (per os)
Spektinomicin (i.m.)

Ciprofloksacin (per os)

Ofloksacin (per os)
Ampicilin + probenecid (per os) moe se
davati i u trudnoi
-

Ukoliko postoji preosjetljivost na ove

antibiotike:

Ako je infekcija udruena sa Chlamydia

trachomatis daje se:

Azitromicin (per os)

Doksiciklin (2x100mg / per os / tokom 7 dana

- 85. ULCUS MOLLE (ANKROID, MEKI ANKR)

-

Ulcus molle je zarazna venerina bolest koju izaziva Haemophilus ducreyi.

Bolest se preteno javlja u Africi, Aziji, Centralnoj i Junoj Americi, sporadini
sluajevi u Evropi.
ea je kod mukaraca nego kod ena i do 27 puta.
ene mogu biti asimptomatski prenosioci oboljenja.
Uzronik ulazi kroz mala oteenja na koi, a virulenciju ispoljava putem
ekstracelularnog toksina, hemolizina i proteinskim strukturama -''pilli''.

*Klinika slika:
Inkubacija 3-5 dana, rijetko due.
Bolest poinje kao meka papula okruena crvenilom, koja poslije 24-48h
prerasta u pustulu, koja nekrotie i dolazi do stvaranja ulceracije.

Ulkus je ovalan ili okrugao (1 mm-2 cm), a ivice izreckane, krivudave i podrivene.
- Prekriven je nekrotiim, ukastim eksudatom, a dno je prekriveno granulacionim
tkivom koje lako krvari.
- Za razliku od sifilisa, ulkus je mek i bolan.
- Okolna je koa edematozna i eritematozna.
- Kod ena je smjeten na vulvi, ali se moe vidjeti vaginalno, cervikalno, perianalno.
- Mogua je autoinokulacija.
- Rijetke su ekstragenitalne lokalizacije.
Vana karakteristika oboljenja je i bolni ingvinalni limfadenitis - ''bubo'' (kod
polovine oboljelih).
- Unilateralan je, veliine oraha ili jajeta, a mogu da se jave paketi lijezda sraslih
meusobno i sa koom.
- Dolazi do fluktuacije sadraja, spontane rupture i fistule preko koje se izlijeva kremasti i
ljepljiv sadaj.

*Dijagnoza:
Anamneza, kliniki pregled, izolacija Haemophilus ducreyi (kultivisanje).

*Lijeenje: Antibiotska terapija:

-

Azitromicin
Ceftriakson
Ciprofloksacin
Eritromicin

- 86. LYMPHOGRANULOMA VENERUM

-

Lymphogranuloma venerum (mb Durand-Nicolas-Favre) je rijetka polno prenosiva

bolest izazvana bakterijom Chlamydia trachomatis sa limfadenitisom kao vodeim
znakom bolesti.
Mukarci oboljevaju 6x ee od ena.
Rijetka je u razvijenim zemljama i kod nas - javljaju se imortovani sluajevi.
Bolest se prenosi seksualnim kontaktom kroz male abrazije i ulceracije genitalne
koe.
L serotipovi imaju visok afinitet prema makrofagima u kojima se repliciraju, a zatim
se koncentriu u limfnim lijezdama.

*Klinika slika:

Ispoljava se u 3 stadijuma:

PRIMARNI STADIJUM :
- 3-30 dana poslije infekcije javlja se bolna i mala erozija ili plitka ulceracija na
mjestu prodora bakterije.
- Lokalizacija je u genitalnoj regiji (glans, prepucijum, koronarni sulkus, zadnji zid
vagine, vulva, cerviks) i rektalno. Ulkus spontano epitelizira, pa esto ostaje
neprimjeen.
SEKUNDARNI STADIJUM :
- 2-4 nedjelje poslije pojave ulkusa. Karakterie se regionalnim limfadenitisom.
- Razvijaju se 2 sindroma:
Akutni genitalni sindrom
Karakterie se uveanim limfnim lijezdama (ingvinalnim ili femoralnim),
koje srauju zajedno i sa koom (''bubo dolens''), zatim dolazi do njihove rupture
i stvaranja sinusa.
Kod treine su lijezde zahvaene bilateralno.
Ovaj sindrom je tipian za mukarce zbog puta limfne drenae.
Akutni anorektalni sindrom
Kod osoba koje upranjuju analni seksualni odnos.
Karakteriu ga: uveane perirektalne limfne lijezde, akutni hemoragini
proktitis, dijareja, analni pruritis, abdominalni bolovi.
Zbog hematogenog irenja uzronika, javljaju se:
- kone promjene (erythema nodosum, multiformni eritem...)
- opte manifestacije(febrilnost, mialgije, gubitak apetita, povraanje...).
TERCIJARNI STADIJUM :
- Predstavlja komplikacije bolesti koje mogu nastati nekoliko godina poslije infekcije
(perianalni sinusi, apscesi, rektovaginalna fistula, uretralna striktura, elefantijaza
penisa, skrotuma ili vulve sa ulceracijama i fistulama...)
-

*Lijeenje:

Terapija traje 3 sedmice, koriste se: Doksiciklin, Eritromicin, Azitromicin.

- 87. URETHRITIS NON-GONORRHOICA

-

Termin koji se koristi za sve uretritise koje ne izaziva Neisseria gonorrhoeae.

Najei uzronici su Chlamydia trachomatis, Ureaplasma erealyticum, Mycoplasma
hominis, Trichomonas vaginalis, a rjee Candida albicans, herpes simplex virus.
Smatra se najuestalijim seksualno prenosivim oboljenjem u razvijenim zemljama.

INFEKCIJE HLAMIDIJOM I MIKOPLAZMAMA

- Manifestuju se inflamacijom uretre, a kod ena je est i cervicitis, to dovodi do
pojave seroznog ili sluzavog, zamuenog, rjetko purulentnog sekreta iz
oboljelih organa.
- Sekrecija je manje izraena nego kod gonoreje.
- Javljaju se i dizurine tegobe: bol, svrab, peenje pri mokrenju.
- *Dijagnoza: Uzronici se trae u sekretu ili sedimentu urina.

*Lijeenje:

Hlamidija: tetraciklini (doksiciklin), ali moe i ciprofloksacin ili azitromicin.

Mikoplazme: doksiciklin, azitromicin, eritromicin.
TRIHOMONIJAZA
- Izaziva ga Trichomonas vaginalis, anaerobna protozoa.
- ene ee oboljevaju, a mukarci su asimptomatski prenosnici.
- Manifestuje se pojavom pjenuavog, ukasto-zelekastog sekreta, veoma
neprijatnog mirisa, uz osjeaj peenja i svraba u vagini ili uretri.
- Osim uretritisa, kod mukarca moe izazvati i prostatitis.
- *Lijeenje: Metronidazol
-

- 88. HERPES GENITALIS

-

Herpes genitalis je recidivantno oboljenje izazvano HSV2 virusom, rjee HSV1.

Inkubacija traje od 2 do 21 dan.

*Klinika slika:

Izraeni su loklni simptomi u smislu bola, svraba i peenja pri mokrenju.

Postoji ingvinalnom limfadenopatijom.
Takoe, moe doi do poremeaja opteg stanja.

Kliniki se manifestuje na genitalijama: pojavom grupisanih vezikulo-pustula na

eritematoznoj bazi koje konfluiraju, prskaju, stvarajui ulceracije
prekrivene krustama.
Nakon izvjesnog vremena promjene epitelizuju, uz rijetko stvaranje oiljka.

Nakon primarnog genitalnog herpesa (traje 2-3nedjelje), mogu se javiti rekurentne

epizode bolesti, ali u blaem obliku.

*Dijagnoza:

Anamneza, klinika slika, citodijagnostiki (Tzankov test).

*Lijeenje:

Aciklovir - lokalno, per os ili intravenski (u zavisnosti od teine bolesti).

- 89. CONDYLOMATA ACUMINATA

-

*Klinika slika:

Inkubacija traje od 2-9 mjeseci.

Polne bradavice su meu najeim polno prenosivim bolestima.

Najei uzronici su HPV 6 i 11, koji nemaju onkogeni potencijal.
(Za razliku od HPb 16, 18, 31, 32, 35, koji su onkogeni i mogu uzrokovati displaziju i
spinocervikalni karcinom cerviksa, penisa i anusa.)
Mogua je i vertikalna transmisija tokom poroaja (laringealna papilomatoza kod
djece).
este su asimptomatske infekcije.

Lezije su u vidu sitnih, bjeliastih papula.

Lokalizovane su u predjelu vulve, vagine, uretre, cerviksa, penisa, skrotuma,
perineuma i anusa.
Promjene rapidno rastu i ire se, a pogoduje im vlana sredina.
Vee lezije su iljate, karfiolaste, esto macerirane vegetacije, ruiaste ili
sivkaste boje, peteljkaste baze.
Uglavnom su asimptomatske, ali mogu izazvati bol, peenje, krvarenje.

- DINOVSKI KONDILOM (BUSCHKE -LOWENSTEN TUMOR ):

Masivna tumorozna lezija veliine pesnice
Lokalizovana anogenitalno.
Maligna transformacija je rjetka.
- BOWENOIDNA PAPULOZA :
Javlja se kod mlaih ena.
Manifestuje se brojnim hiper- ili hipo-pigmentovanim papulama
Sa histolokim znacima elijske atipije (carcinoma in situ) - HPV16.
-

*Dijagnoza:

klinika slika
test 5% siretnom kiselinom (koja se aplikuje na lezije koje poslije 10-15 min postaju bijele)
PCR
biopsija
-

krioterapija (osim analnih i uretralnih lezija)

podofilin 1025% (aplikuje ljekar)
podofilotoksin 0,5%
laser
elektrohiruka i hiruka ekscizija
-

*Lijeenje:

Graa koe
Urticaria
Lichen ruber planus
Herpes zoster
Sifilis - I stadijum
Funkcija koe
Erythema exudativum multifome
Alopecia areata
Oboljenja vena
Sifilis - II stadijum
Eflorescence u ravni koe
Pityriasis rosea
Lupus erythematodes systemicus
Prurigo
Sifilis III stadijum
Eflorescence iznad ravni koe
Ichthyosis vulgaris
Onihoze
Scabies
Kongenitalni sifilis
Eflorescence ispod ravni koe
Eczema dyshidroticum
Sclerodermia systemica
Tuberkuloza koe
Seroloke reakcije za dokazivanje luesa
Topijska terapija u dermatologiji
Dermatitis e contact allergica
Lupus erythematodes chronicus
Impetigo contagiosa
Terapija sifilisa
Sistemska terapija u dermatologiji
Erythema nodosum
Dermatomyositis
Nevusi
Gonorrhoea
Tipovi alergijskih reakcija
Strophulus infantum
Lupus erythematodes subacutus cutaneus
Pityriasis versicolor
Ulcus molle
Purpure
Keratosis pilaris
Furunculus, Carbunculus
Neurokristopatije
Lymphogranuloma venereum

Dermatitis e contactu irritativa

Epidermolysis bullosa hereditaria
Hirzutizam
Oboljenja arterija
Urethritis non-gonorrhoica
Dermatitis atopica
Dyskeratosis follicularis Darier
Sclerodermia cicumscripta
Prekancerozne dermatoze
Herpes genitalis

Eczema nummulare
Hiperhromije
Molluscum contagiosum
Paraneoplastine dermatoze
Condylomata acuminata
Psoriasis vulgaris
Hipohromije
Effluvium telogenes
Candidiasis
Sifilis I stadijum
Dermatitis seborrhoica
Alopecia androgenetica
Rosacea
Lyme boreliosis
Sifilis II stadijum
Eritrodermije
Acnae vulgaris
Verucae vulgares
Sarcoidosis
Sifilis III stadijum
Syndroma Lyell
Nasljedne palmoplantarne keratodermije
Dermatits perioralis
Mycosis fungoides
Kongenitalni sifilis
Pemphigus vulgaris
Pruritus
Folliculitis staphylococcica
Pediculosis
Seroloke reakcije za dokazivanje sifilisa
Pemphigoid bullosus
Herpes simplex
Fotodermatoze
Benigni tumori koe
Terapija sifilisa
Dermatitis herpetiformis Duhring
Dermatofitna oboljenja ( tinea capillitii, tinea
barbae)
Oboljenja slluzokoe usne duplje
Epithelioma basocellulare
Gonorrhoea
Arteficijalne dermatoze
Psoriasis vulgaris
Dermatofitna oboljenja ( tinea corpors, tinea
pedis, tinea unguium)
Epithelioma spinocellulare
Ulcus molle
Lupus erythematodes chronicus
Urticaria
Herpes zoster
Morbus Paget
Lymphogranuloma venereum
Sclerodermia circumscripta
Erythema exudativum multiforme
Lyme boreliosis
Melanoma malignum

Herpes genitalis

Dermatomyositis
Lichen ruber planus
Alopecia androgenetica
Sarcoma Kaposi
Condylomata acuminate
Tuberkuloza koe
Pemphigus vulgaris
Herpes simplex
Dermatitis atopica
Sifilis I stadijum
Lupus erythematodes systemicus
Folliculitis staphylococcica
Dermatitis seborrhoica
Prekancerozne dermatoze
Sifilis II stadijum
Sclerodermia systemic
Dermatitis e contactu irritativa
Paraneoplastine dermatoze
Acnae vulgaris
Sifilis III stadijum
Dematitis herpetiformis Duhring
Herpes zoster
Nasljedne palmoplantarne keratodermije
Epithelioma basocellulare
Kongenitalni sifilis
Keratosis pilaris
Molluscum contagiosum
Lupus erythematodes subacutus cutaneus
Melanoma malignum
Seroloke reakcije za dokazivanje sifilisa
Tipovi alergijskih reakcija
Alopecia areata
Dermatofitna oboljenja ( tinea capillitii, tinea
barbae)
Nevusi
Terapija sifilisa
Dermatitis e contacu allergica
Ichtyosis vulgaris
Pytiriasis versicolor
Arteficijalne dermatoze
Gonorrhoea
Dyskeratosis follicularis Darier
Impetigo contagiosa
Epidermolyisis bullosa hereditaria
Verucae vulgares
Ulcus molle
Hipohromije
Pytiriasis rosea
Rosacea
Mycosis fungoides
Lymphogranuloma venereum

Syndroma Lyell
Candidiasis
Epithelioma spinocellulare
Oboljenja vena
Urethritis non-gonorrhoica

Erythema nodosum
Effluvium telogenes
Oboljenja sluzokoe usne duplje I jezika
Morbus Paget
Herpes genitalis
Purpure
Dermatofitn aoboljenja (tinea corporis, tinea
pedis, tinea unguium
Scabies
Benigni tumori koe
Codylomata acuminate
Dematitis atopica
Funkcija koe
Sarcoma Kaposi
Oboljenja arterija
Sifilis I stadijum
Eczema dyschidroticum
Topijska terapija u dermatologiji
Scabies
Neurokristopatije
Sifilis II stadijum
Pemphigoid bullosus
Sistemska terapija u dermatologiji
Dermatitis perioralis
Furunculus, Carbunculus
Sifilis III stadijum
Strophulus infantum
Psoriasis vulgaris
Hirzutizam
Sarcoidosis
Kongenitalni sifilis
Prurigo
Sclerodermia circumscripta
Onihoze
Prekancerozne dermatoze
Seroloke reakcije za dokazivanje sifilisa
Lupus erythematodes chronicus
Pemphigus vulgaris
Pediculosis
Melanoma malignum
Lymphogranuloma venereum