4.
NAINI RADA:
1.
2.
3.
4.
5.
prema promatranju
nakon promatranja
prema sjeanju
prema zamiljanju
prema izmiljanju
OBLICI RADA:
NASTAVNA JEDINICA
Datum
1.
2.
3.
4.
Frontalni
Individualni
Rad u parovima
Grupni
1. Cjelina: BOJA
NASTAVNE METODE:
1. Analitiko
promatranje
2. Demonstracija
3. Razgovor
4. Metoda scenarija
5. Rad s tekstom
6.
7.
8.
9.
Kombiniranje
Variranje
Graenje
Razlaganje
PLAN PLOE:
NIJANSE BOJA
PRAZAN PAPIR
Fotografije:
3 svojstva boje
Motiv
REPRODUKCIJA
- KOMPOZICIJA
NASTAVNA
SREDSTVA I
POMAGALA:
1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:
KORELACIJA:
2. MOTIVACIJA
Na plou stavljam Oswaldov krug boja. Upitamo uenike gdje se u prirodi mogu vidjeti te boje? Vidimo ih kada
vidimo dugu. Duga predstavlja spektar boja. Podsjeamo se sa uenicima koje vrste boja postoje?(Primarne,
sekundarne i tercijarne). Koje su to primarne boje? (Crvena, uta i plava). Zakljuujemo da svaka boja ima svoje
ime. Zatim pitamo uenike kako nastaju sekundarne boje i koje su to boje? (Nastaju mijeanjem primarnih boja,
to su naranasta, zelena i ljubiasta). Zakljuujemo da tercijarne boje nastaju mijeanjem primarnih i
sekundarnih boja.
Objanjavam uenicima kako se vrsta boje moe promijeniti ako joj se doda susjedna boja iz spektra. Koje su
boje susjedne naranastoj? ( uta i crvena). Kada naranastoj boji dodajemo utu boju na taj nain dobijemo
naranasto-utu boju, a kada naranastoj dodajemo crvenu boju rezultat koji emo dobiti je naranasto-crvena
boja (objanjavamo pomou obojanih papira koje lijepimo na plou).
Uenicima govorimo da se boje razlikuju i po tonovima. Ton je svjetlina neke boje. Ako elimo dobiti svjetliji ton
naranaste boje tada emo joj dodati bijelu boju, a ako elimo dobiti tamniji ton, dodat emo joj crnu boju
(objanjavamo pomou obojanih papira koje lijepimo na plou).
Boji moemo oduzimati istou dodajui joj sivu boju uz objanjenje da to vie sive dodajemo, naranasta boja
postaje sve bljea (demonstriramo boju na papiru).
Sve ove promjene bilo u vrsti, tonu ili istoi boje nazivamo nijansama boje. Na plou stavljam reprodukciju
Paula Kleea Pogoeno mjesto te pomou nje utvrujemo svojstva boje.
Pitamo uenike kako je namjeten njihov razred? Gdje se nalazi stol, stolac, ormar? Zato se nalaze na tom
mjestu? Stolac stoji u blizini stola da ga ne moramo prenositi, namjetaj ne stavljamo na ulaz kako ne bi smetao
prolaenju itd. Zakljuujemo kako odreeni raspored radimo sa svrhom, opravdanjem, smislom. Smisleni
raspored elemenata nazivamo kompozicijom. Postoje razliite vrste kompozicije. U kakvom se poloaju nalazimo
kada stojimo, a u kakvom kada leimo? (U vertikalnom i u horizontalnom poloaju). Kakav bi poloaj bio kad se
iz vertikalnog poloaja pomaknemo u jednu stranu? To bio bio dijagonalni poloaj. U iste takve poloaje moemo
i rasporeivati elemente (pokazujemo pomou papiria na ploi), tada se elementi rasporeeni u vertikali
nazivaju vertikalna kompozicija; elementi posloeni u horizontalni poloaj nazivaju se horizontalna kompozicija, a
elementi rasporeeni u dijagonali nazivaju se dijagonalnom kompozicijom. Na plou stavljam crno- bijelu sliku
Miroslava Kraljevia Autoportret sa psom iz 1910. godine. Objanjavamo uenicima da je Miroslav Kraljevi bio
hrvatski slikar roen u Gospiu; kao i pojam autoportret- kada umjetnik slika sliku i na njoj prikazuje samog sebe.
Kakvu kompoziciju ine likovi na ovoj fotografiji? (Vertikalnu kompoziciju).
3. NAJAVA ZADATKA
Danas emo slikati Autoportet sa psom u nijansama jedne od osnovnih ili izvedenih boja po vaem izboru (na
nain da emo toj boji dodavati bijelu za svjetliji ton, crnu za tamniji ton, te njezinih susjedne boje i sivu boju kako
bi na papiru dobili razliite nijanse te iste boje). Tko e ponoviti zadatak?
4. REALIZACIJA (RAD)
Uenici rade. Trebaju naslikati fotografiju sa ploe na nain da kod onih dijelova koji su crni na slici, slikaju na
svojoj slici tako da odabranoj boji dodaju crnu boju za tamniji ton, te isto tako bijelu za svjetliji ton za one dijelove
koji su na fotografiji svijetliji. Za zagastiti ton istoj toj boji dodaju sivu, a za dijelove koji su sivkasti na slici, jo
dodaju jednu od susjednih boja. Obilazim ih, razgovaram s njima, potiem ih da se trude i samostalno se izraze.
PRIMJEDBE: