Prijedlog Odluke DPU Istocni Dio P26 - Ulica ZNG

REPUBLIKA HRVATSKA
Splitsko-dalmatinska upanija
GRAD SPLIT
GRADONAELNIK
KLASA: 350-01/09-01/0035
URBROJ: 2181/01-01-13-0176
Split, 21. listopada 2013. godine
GRADSKO VIJEE GRADA SPLITA
n/r predsjednika mr.sc. Borisa urkovia, dipl.iur.
- ovdjePREDMET: Prijedlog Odluke o donoenju Detaljnog plana ureenja
za istoni dio obuhvata Pojedinanog zahvata P26
(istono od Ulice Zbora narodne garde)
Na temelju lanka 52. Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik Grada Splita broj
17/09, 11/10, 18/13 i 39/13), Gradonaelnik Grada Splita dana 21. listopada 2013.
godine, utvrdio je
Prijedlog Odluke o donoenju Detaljnog plana ureenja za istoni dio obuhvata
Pojedinanog zahvata P26 (istono od Ulice Zbora narodne garde)
te je prosljeuje Gradskom vijeu Grada Splita na raspravu i donoenje.
Sukladno lanku 49. stavku 3. Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik Grada
Splita broj 17/09, 11/10, 18/13 i 39/13), predlae se predsjedniku Gradskoga vijea
da Prijedlog Odluke o donoenju Detaljnog plana ureenja za istoni dio obuhvata
Pojedinanog zahvata P26 (istono od Ulice Zbora narodne garde) dostavi Odboru za
statut i poslovnik i propise u pogledu usklaenosti s Ustavom, zakonom i drugim
propisima, te u pogledu njene pravne obrade i o tome da miljenje i prijedloge
Gradskome vijeu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Gradskoga vijea Grada Splita odreuje se Ruica
Batini Santro, v.d. proelnica Slube za prostorno planiranje i zatitu okolia.
GRADONAELNIK
Ivo Baldasar
U prilogu: Prijedlog Odluke
DOSTAVITI:
1. Gradskome vijeu Grada Splita, ovdje
2. Slubi za prostorno planiranje i zatitu okolia, v.d. proelnici Ruici Batini Santro,
ovdje
3. Slubi za prostorno planiranje i zatitu okolia, voditeljici odsjeka Katarini Pulji, ovdje
4. Slubi za prostorno planiranje i zatitu okolia, vioj savjetnici Veri Damjani, ovdje
5. Pismohrani, ovdje
Na temelju lanka 100. stavak 7. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine
broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i lanka 36. Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik Grada
Splita, br. 17/09, 11/10, 18/13 i 39/13) Gradsko vijee Grada Splita na ..... sjednici, odranoj
.............. 2013. godine, donosi
ODLUKU
o donoenju Detaljnog plana ureenja za istoni dio obuhvata Pojedinanog zahvata P26
(istono od Ulice Zbora narodne garde)
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Donosi se Detaljni plan ureenja za istoni dio obuhvata Pojedinanog zahvata P26 (istono od
Ulice Zbora narodne garde).
lanak 2.
(1) Plan je izradila tvrtka NEMICO d.o.o. iz Splita.
lanak 3.
(1) Plan je sadran u dvije knjige:
KNJIGA 1.
I. TEKSTUALNI DIO
- Odredbe za provoenje DPU-a
II. KARTOGRAFSKI PRIKAZI
0. Postojee stanje
1. Detaljnija namjena povrina
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mrea
2a.1 Prometna i ulina mrea
2a.2 Prometna i ulina mrea karakteristini presjeci
2b
Telekomunikacijski sustav
2c
Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba
2d
Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
2e
Energetski sustav - Elektroenergetika
2f
Javna rasvjeta
2g
Energetski sustav plinoopskrba
3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina
4. Uvjeti gradnje
4a
Uvjeti gradnje
4b
Uvjeti gradnje - Plan parcelacije
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
1:1000
III. PRILOZI
- Obrazloenje
-Izvod iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja
-Strune podloge na kojima se temelje prostorno planska rjeenja
-Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno potivati u izradi Plana
-Zahtjevi prema lanku 79. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br.
76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
-Izvjea o prethodnim raspravama
-Izvjea o javnim raspravama
-Miljenja prema lanku 94. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
-Evidencija postupka izrade i donoenja DPU-a
-Saetak za javnost
KNJIGA 2. PLAN MJERA ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI
II. ODREDBE ZA PROVOENJE
lanak 4.
(1) Granice obuhvata Detaljnog plana ureenja za istoni dio obuhvata Pojedinanog zahvata P26
(istono od Ulice Zbora narodne garde), u daljnjem tekstu- Plan, su:
- s june strane Vukovarska ulica,
- sa sjeverne strane Ulica Put Smokovika
- s istone strane Ulica 141. brigade
- sa zapadne strane Ulica Zbora narodne garde
(2) U obuhvat DPU-a su ukljueni dijelovi obodnih prometnica koje se planiraju, odnosno dijelovi
onih prometnica koje se rekonstruiraju. Detaljne granice obuhvata Plana prikazane su u grafikom
dijelu Plana, na svim kartografskim prikazima u mjerilu 1:1000. Ukupna povrina obuhvaena
Planom iznosi 21,70 ha, odnosno 217.048 m2.
1. UVJETI ODREIVANJA NAMJENE POVRINA

lanak 5.
(1) Uvjeti za odreivanje koritenja i namjene povrina temeljeni su na:
- obiljejima prostora i ciljevima razvoja
- valorizaciji postojee sredine
- odrivom koritenju prostora i okolia
- namjeni, prostornim pokazateljima, smjernicama i uvjetima plana ireg
podruja - Generalnog urbanistikog plana Splita
- koncepciji prvonagraenog natjeajnog rada za Pojedinani zahvat P26.
(2) Prostor obuhvaen Planom je prema GUP-u zona proizvodne namjene i sa zatitnim zelenim
koridorom Z5 i zona mjeovite namjene M1; taj prostor je odreen kao nisko konsolidirano
podruje oznake 3.1. (Sanacija, ureivanje i urbana obnova djelomino izgraenih prostora
mjeovite izgradnje). Obuhvat Plana je ujedno i istoni dio Pojedinanog zahvata P26 (Krianje
ulica Zbora narodne garde i Domovinskog rata), za koji se detaljni plan temelji na Natjeaju za
izradu idejnog urbanistikog rjeenja Pojedinanog zahvata P26 krianje ulica Zbora narodne
garde i Domovinskog rata u Splitu, provedenom 2009.-e godine, prilagoenom odredbama:
3
Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i GUP-a Splita
(Slubeni glasnik Grada Splita br. 1/06, 15/07 , 3/08 i 3/12), kao i mogunostima proizalim iz
situacije zateene na terenu.
(3) Unutar zone gospodarske namjene i se provedbenim odredbama GUP-a omoguava formiranje
podruja ili graevnih estica mjeovite namjene M1 i M2 do 20% obuhvata te zone i to uz Ulicu
141. brigade i Put Smokovika.
(4) Razgranienje, razmjetaj i veliina pojedinih namjena povrina u obuhvatu Plana prikazani su
na kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena povrina.
(5) Kod prijenosa granica kojima se razgraniavaju pojedine namjene i zahvati iz kartografskih
prikaza ovog Plana u mjerilu 1:1000 na podloge u veim mjerilima, dozvoljena je prilagodba
granica odgovarajuem mjerilu podloge. Razlike izmeu stvarnog stanja i prikaza stvarnog stanja
(mee i poloaja pojedinih graevina) evidentiran u ovjerenoj geodetskoj podlozi na kojoj je Plan
izraen, mogu se ispraviti kroz postupak reguliran Pravilnikom o parcelacijskim i drugim
geodetskim elaboratima uz odgovarajuu prilagodbu granica graevinskih estica odreenih ovim
Planom, te se isto nee smatrati izmjenom Plana.
(6) Planom su odreene namjene povrina i prostorni pokazatelji za pojedine namjene (povrina i
udio u ukupnoj povrini), prema iskazu u Tablici I koja slijedi:
Tablica I- Iskaz povrina i zastupljenost pojedinih namjena u obuhvatu Plana
Oznaka zona
Namjena zona
Povrina zone
2
(m )
Zastupljenost u
ukupnoj povrini
obuhvata (%)
Napomena
M1
mjeovita preteito
stambena
41.801
19,26%
stambene, viestambene i
viestambeno-poslovne
graevine
DV
drutvena namjena
1.018
0,47%
djeji vrti
gospodarska-poslovna
69.870
32,19%
poslovne (uslune,
trgovake i ugostiteljskoturistike graevine)
gospodarska-proizvodna
3.964
1,83%
proizvodne graevine
Z3
javne zelene povrine
1.745
0,80%
odmorite
zatitne zelene povrine
8.952
4,12%
uz dravnu cestu D8
IS
prometne i
infrastrukturne povrine
89.698
41,33%
prometne povrine,
kolektor, vodovod, potok,
trafo stanice
217.048
100,00%
lanak 6.
MJEOVITA NAMJENA (OZNAKA M1)
(1) Povrine mjeovite, preteito stambene namjene (M1) namijenjene su za stambene,
viestambene ili viestambeno-poslovne graevine (zadravanje postojeih, zamjenska gradnja,
rekonstrukcija ili nova gradnja).
(2) Na estici mjeovite, preteito stambene namjene moe se graditi osnovna viestambena
graevina, odnosno viestambeno-poslovna graevina s najmanje tri odvojene stambene jedinice.
Uz osnovnu graevinu na istoj graevnoj estici se moe graditi pomona graevina- garaa i
graevina s prateim, te poslovnim sadrajima.
4
(3) Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, postojee i planirane graevine se

ovim Planom odreuju kao preteito stambene, a mogui su i sadraji koji prate stanovanje, te
poslovni sadraji koji ne ometaju stanovanje na nain da stvaraju buku i prainu, zagauju zrak i tlo
iznad doputenih vrijednosti ili zahtijevaju teki transport. Doputeni pratei i poslovni sadraji
ukljuuju:
trgovake sadraje, ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge
graanima (kroja, obuar, staklar, fotograf, servisi kuanskih aparata, servisi osobnih
automobila, praonica osobnih automobila, kemijska istionica, fotokopirnica, zdravstvene
usluge, odvjetniki uredi i predstavnitva, intelektualne usluge i sl.), politike, drutvene
organizacije i sadraje kulture, vjerske zajednice, pote, banke i sl., ugostiteljsko turistiku
namjenu (restorani, caffe barovi, sadraji odreeni posebnim propisom za ugostiteljske
objekte iz skupine hoteli i sl.).
(4) Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene ne mogu se graditi graevine za
gospodarske proizvodne i zanatske djelatnosti (osim osobnih usluga), skladita i ostali sadraji koji
zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi nain ometaju stanovanje. Postojei takvi sadraji mogu
se zadrati bez mogunosti irenja i zamjene.
(5) Za doputene pratee i poslovne sadraje moe se koristiti dio stambene graevine ili posebna
graevina na graevnoj estici.
(6) Na graevnoj estici viestambeno-poslovne graevine se doputa najvie do 45% nadzemne
GBP-e za smjetaj prateih i poslovnih sadraja.
lanak 7.
DRUTVENA NAMJENA- PREDKOLSKA (OZNAKA DV)
(1) Povrina drutvene namjene (DV) namijenjena je izgradnji graevine predkolske ustanove djejeg vrtia. Locirana je na zapadnoj padini s mogunou organizacije sadraja u graevini max
visine Po/Su+ P+2, koja prati pad terena, s mogunou organizacije direktnog pristupa pojedinim
dijelovima iste. Ureenjem terena okolia vrtia osigurati proirenje pjeakih povrina uz
prometnice na junoj i istonoj strani graevinske estice vrtia, tako da se formira pjeaka
povrina u javnom reimu koritenja minimalne irine 2,5 m (2,0 m irina nogostupa prometnice i
min 0,5 m irine pjeake povrine u estici vrtia). Na zapadu graevinska estica granii s koritom
ureenog potoka Smokovik, uz koji je mogue organizirati sadraje na otvorenom uz primjenu
odgovarajuih mjera zatite korisnika ustanove. Vrti je dimenzioniran za broj stanovnika koji je
prema odredbama ovog plana mogue u sklopu zone gospodarske namjene s udjelom stanovanja
od 20% oekivati, kao i za (preteito postojeu) izgradnju u zoni M1 na junom obuhvatu plana.
Prema izraunu (8% djece predkolskog uzrasta od mogueg broja stanovnika, od kojih je za 60%
potrebno osigurati smjetaj u DV), potrebno je osigurati etiri odgojne grupe s max po 20 djece u
svakoj, na estici povrine cca 1018 m2.
(2) Za gradnju graevine drutvene namjene- djejeg vrtia propisuje se obveza provedbe
natjeaja.
lanak 8.
GOSPODARSKA- POSLOVNA NAMJENA (OZNAKA K)
(1) Povrine poslovne namjene (K) su namijenjene izgradnji poslovnih graevina.
(2) Na povrini poslovne namjene K-16 ovim planom se odreuje mogunost smjetaja slijedeih
sadraja: trgovaki, poslovni (upravni, uredski, ugostiteljsko- turistiki), usluni i zanatski, te
5
pratei: skladini prostori, kao i sportski, rekreacijski, zabavni, javni i drutveni sadraji uz osnovnu
poslovnu namjenu zahvata na graevinskoj estici.
(3) Na esticama poslovne namjene oznake K1- K-15 se ovim planom odreuje mogunost
smjetaja graevine/a poslovne, uslune, trgovake, ugostiteljskoturistike, drutvene namjene i
prateih skladinih prostora i sadraja u funkciji osnovne namjene, te uz nju pomonih i prateih
poslovnih graevina u funkciji osnovne namjene sloene graevine - poslovnog kompleksa
(portirnica, ugostiteljski punkt, garaa, nadstrenica, fontana, bazeni sa zelenilom i vodom,
pristupna kolna rampa i trg, pasarela - pothodnik i nathodnik, trafostanica, telekomunikacijska
graevina i slino).
lanak 9.
GOSPODARSKA- PROIZVODNA NAMJENA (OZNAKA I)
(1) Na povrini gospodarske - proizvodne namjene (I) mogue je graditi i ureivati prostore za
proizvodnu i zanatsku namjenu bez nepovoljnih utjecaja na okoli iznad propisima utvrenih
graninih vrijednosti, te pratee poslovne, uslune, trgovake, ugostiteljskoturistike i skladine
prostore i sadraje.
(2) Smjetaj ove namjene odreen uz kontaktnu zonu poslovne namjene K i u neposrednoj blizini
krianja prometnica s velikim intenzitetom prometa vozila, e utjecati na odreivanje i odabir
djelatnosti i tehnologije. Obzirom na poziciju u teitu Grada i stambenu namjenu ireg okruenja,
propisuje se obveza odabira konkretne djelatnosti i tehnologije obzirne prema okoliu, koje nisu
energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, te
imaju obiljeja tradicionalne proizvodnje i usluga.
(3) Na povrini ove namjene, ne mogu se smjestiti graevine i ureivati prostori koji zbog
prekomjerne buke, praine, mirisa, neprimjerenog radnog vremena, intenzivnog prometa roba i
vozila, ometaju uvjete koritenja sadraja u kontaktnim zonama.
lanak 10.
JAVNE I ZATITNE ZELENE POVRINE (OZNAKE Z3 I Z)
(1) Ureena zelenila-odmorita (Z3) odreena ovim Planom, su manji javni neizgraeni prostori,
formirani u okviru stambene zone sjeveroistono od krianja Ulice Zbora narodne garde i
Vukovarske ulice.
(2) Funkcionalno oblikovanje ureenog prostora odmorita s potezom visokog zelenila prema
kontaktnoj stambenoj namjeni e, predstavljati punkt za kratak odmor i susrete (klupe s
pripadajuom ureenom povrinom, manja fontana, info pano i slino).
(3) Zatitne zelene povrine (Z) se Planom odreuju uz dravnu cestu na potezu sjeverno od zone
krianja s Ulicom Domovinskog rata kao preteno neizgraeni prostor oblikovan radi potrebe
zatite okolia (zatita spomenika kulture - Dioklecijanov vodovod, zatita od buke i formiranje
zatitnog koridora za planirani koridor izlazne rampe podvonjaka). Unutar ove namjene
omoguava se ureenje staza i etnica, manjih zaklona i vrtnih paviljona, te drugih elemenata
urbane i parkovne opreme.
lanak 11.
POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (OZNAKA IS)
(1) Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi linijske i povrinske
graevine za prometnu i komunalnu infrastrukturu, te infrastrukturne graevine i ureaji
6
(telekomunikacijski, elektroenergetski, plinoopskrbni, te sustavi vodoopskrbe i odvodnje) na

posebnim prostorima i graevnim esticama.
(2) Kartografskim prikazom broj 1 Plana- Detaljna namjena povrina, dano je razgranienje
povrina namijenjenih za infrastrukturne sustave:
- kolne prometnice
- kolno - pjeake povrine (IS-KP),
- pjeake povrine (IS-PJ),
- trafostanice (IS-TS),
- antiki vodovod (IS-AV),
- potok Smokovik (IS-P),
- kanalizacijski kolektor (IS-KK).
- zelene povrine unutar estica kolnih prometnica i antikog vodovoda
(3) Prometne povrine - kolne, kolno-pjeake i pjeake definirane tom namjenom u
kartografskom prikazu broj 1. su povrine namijenjene javnom prometu - kolnom i pjeakom, a
na tim povrinama je mogue graditi i postavljati prometne i komunalne graevine, ureaje i
instalacije svih vrsta. Dio graevnih estica javno - prometnih povrina ini i zelenilo, sukladno
kartografskom prikazu broj 1 Detaljna namjena povrina.
(4) Prometne povrine i instalacije infrastrukturnih sustava je mogue ureivati i polagati unutar
povrina odreenih za druge namjene, sukladno kartografskim prikazima i odredbama ovog Plana,
uz odreivanje slunosti prolaza/provoza, prava gradnje i slino. Navedeno se izmeu ostalog
odnosi na izgradnju prometnih povrina-kolnih i pjeakih, pjeakog trga, pjeakih veza pojedinih
graevnih estica s trgom, odreenih prikazima broj 1, 2a-1 i 4a. Takoer je mogue polaganje
komunalnih instalacija u povrinama druge namjene sukladno kartografskim prikazima ovog Plana
broj 2a, 2b, 2c, 2d, 2e, 2f i 2g.
(5) Manja odstupanja od trasa podzemne linijske infrastrukture, a radi eventualnih posebnih
uvjeta tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima, ili tehnolokih zahtjeva pojedinog sustava kod
izrade projekata za izdavanje akata kojima se odobrava gradnja, nee se smatrati odstupanjem od
Plana.
2. DETALJNI UVJETI KORITENJA, UREENJA I GRADNJE GRAEVNIH ESTICA I GRAEVINA
lanak 12.
(1) U obuhvatu Plana se formira 85 graevnih estica, ne ukljuujui infrastrukturne kolne
prometne povrine s pripadajuim nogostupima i zelenilom, koje su Planom formirane kao
graevinske estice pojedinih prometnih cjelina cjelovite mree dijela naselja obuhvaenog
Planom.
(2) Graevne estice dijelom zadravaju postojee vlasnike granice i oblik prikazan ovjerenom
posebnom geodetskom podlogom, izraenom za potrebe ovog Plana, a dijelom se formiraju nove
dijeljenjem i pripajanjem dijelova postojeih graevnih estica zemljita. Planirana parcelacija
provest e se nakon izrade parcelacijskog elaborata temeljem ovog Detaljnog plana, ili temeljem
akata kojima se odobravaju zahvati u skladu s DPU-om. Parcelacija je prikazana na kartografskom
prikazu br. 4b Uvjeti gradnje - Plan parcelacije, u mjerilu 1:1000, s brojanom oznakom i granicama
graevnih estica.
(3) Predvieno je 85 graevnih estica razliitih namjena, kako slijedi:
Namjena
mjeovita namjena M1
drutvena namjena - djeji vrti DV
poslovna namjena K
proizvodna namjena I
Broj graevnih estica

40
1
18
1
7
javne zelene povrine Z3, odmorite

3
zatitne zelene povrine Z
3
infrastrukturne povrine, kolno-pjeake povrine, IS-KP
4
infrastrukturne povrine, pjeake, IS-PJ
5
infrastrukturne graevine, trafostanice, IS-TS
5
infrastrukturne graevine, antiki vodovod, IS-AV
1
infrastrukturni koridori, potok Smokovik, IS-P
3
infrastrukturni koridori, kanalizacijski kolektor, IS-KK
1
Broj estica namjene M1, DV, K, I, Z3, Z, IS (KP, PJ, TS, AV, P, KK):
85
Povrina estica namjene M1, DV, K, I, Z3, Z, IS (KP, PJ, TS, AV, P, KK):
132.198m
Povrina kolnih prometnica s pripadajuim nogostupima i zelenilom
84.850m
OBUHVAT PLANA:
132.198m+84.850m=217.048m
(4) Veliina i oblik graevnih estica su prikazani i na kartografskom prikazu br. 4a Uvjeti
gradnje, u mjerilu 1:1000.
lanak 13.
(1) Za graevne estice u obuhvatu plana odreeni su brojani prostorni pokazatelji u tablicama
koje su sastavni dio ovih odredbi. Povrine graevnih estica oitane su prema posebnoj
geodetskoj podlozi u mjerilu 1:1000, te podlijeu manjim korekcijama, sukladno odredbi iz lanka
5. ove Odluke.
(2) Uvjeti i smjernice za pojedine namjene, nain koritenja i ureenja povrina i planiranih
graevina, kao i za rekonstrukciju s dogradnjom i nadogradnjom, te promjenom namjene, utvreni
su tekstualnim i grafikim dijelom Plana.
lanak 14a.
(1) Planom se odreuju slijedei brojani prostorni pokazatelji i oznake za pojedinu graevinsku
esticu: oznaka namjene i redni broj estice, veliina estice (m), maksimalni koeficijent
izgraenosti nadzemni (kigN), maksimalni koeficijent iskoritenosti nadzemni (kisN), maksimalna
katnost i visina, postotak minimalne povrine estice koja se mora obraditi kao procjedna povrina
i vrsta krova. Napomene se odnose na uvjete za: izgraene dijelove niskokonsolidiranog podruja
temeljene na odredbama GUP-a; za podruja urbane obnove izgradnjom planiranih graevina, te
za rekonstrukciju postojeih graevina.
(2) Temeljem navedenih prostornih pokazatelja i uvjeta, Planom se daje i izraun maksimalno
dozvoljenih povrina za pojedinu graevinsku esticu: maksimalna tlocrtna povrina nadzemne
etae (m) i maksimalna nadzemna graevinska bruto povrina na graevnoj estici (BRPN u m).
(3) Namjena, nain koritenja i ureenja povrina, planiranih graevina i zahvata, kao i uvjeti za
rekonstrukciju postojeih graevina koje se zadravaju, utvren je tekstualnim i grafikim dijelom
Plana.
(4) Prostorni pokazatelji i izrauni navedeni u stavku (1) i (2) ovog lanka su utvreni i prikazani u
Tablicama II a, II b i III.
lanak 14b.
Tablica II a:
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA I UVJETA
ZONA M1 JUGOISTONO OD KRIANJA ULICA DOMOVINSKOG RATA I ZBORA NARODNE GARDE:
Uvjeti odreeni GUP-om:
lanak 73 za P26, planirana gradnja:
- namjena: mjeovita namjena M1 s prateim sadrajima stanovanja
- max kisN=2,0 (osim uz Vukovarsku, kisN=2,5)
- max kigN=0,4
- min 30% povrine estice je procjedna povrina
(prema lanku 73, Posebna pravila za zonu M1, stavak prvi, alineja esta)
- temeljem provedenog natjeaja za volumene preko P+8:
max kisN=4,5
max kigN=0,4 (za dio graevine visine do P+2)
max kigN=0,3 (za dio graevine visine iznad P+2)
min 15% povrine estice je procjedna povrina
lanak 49, uvjeti za izgraene dijelove niskokonsolidiranog podruja (sukladno prikazu
graevinskih podruja u PPUG-u):
- kig se zadrava ako je vei od propisanog
- max katnost Po+P+3, max visina 13,0 m od najnie kote ureenog terena uz
graevinu do vijenca graevine,
- min udaljenost graevine 1,0 m od mee.
Oznaka estice
Veliina
estice
kig N
Maksimalna
tlocrtna
povrina
nadzemne
etae
(cca)
m2
(max)
koeficijent
kis N
(max)
koeficijent
BRPN
(maksimalna
nadzemna
graevinska
brutto
povrina)
2
m
Maksimalna
katnost i
visina
E*
m**
Minimalna
procjedna
povrina
Vrsta krova
Napomena
M1-1 - M1-24;
K- 16
GUP, lanak 73, zahvat P 26, zona M1 jugoistono od krianja

Ulice Domovinskog rata i Zbora narodne garde
M1-1
2443
0,40***
977***
2,50
6107
P+4
16,5
30%
estice
ravni
M1-2
803
0,40***
321***
2,00
1606
P+3
13,5
30%
estice
ravni
M1-3
339
0,40
135
2,00
678
P+2
10,5
kosi
M1-4A; M1-4B
191;170
0,58; 0,71
111; 120
2,00
382; 340
P+2
10,5
kosi
M1-5
496
0,48
236
2,00
992
P+2
10,5
kosi
M1-6
521
0,40
208
2,00
1042
P+2
10,5
kosi
M1-7
438
0,60
263
2,00
876
P+3
13,5
kosi
M1-8
340
0,73
249
2,00
680
P+3
13,5
kosi
M1-9
492
0,45
219
2,00
984
P+2
10,5
kosi
M1-10
2094
0,3;0,4***
628;837***
4,50
9423
P+17
55,5
15% est.
ravni
M1-11
1845
0,3/0,4***
553;738***
4,50
8303
P+20
64,5
15% est.
ravni
M1-12
1254
0,40***
501***
2,00
2508
P+4
16,5
30% est.
ravni
Planirana gradnja uz Vukovarsku; izgraenost odreena

povrinom gradivog dijela estice do max propisanog kig-a
Planirana gradnja; izgraenost odreena povrinom gradivog
dijela estice do max propisanog kig-a
estica izgraena, mogua rekonstrukcija sukladno uvjetima
Plana i posebnim uvjetima Hrvatskih cesta
estice izgraene, po lanku 49 GUP-a zadran postojei kig;
mogua rekonstrukcija sukladno uvjetima
estica izgraena, po lanku 49 GUP-a zadran postojei kig;
mogua rekonstrukcija sukladno uvjetima Plana i posebnim
uvjetima Hrvatskih cesta
estica izgraena , po lanku 49 GUP-a zadran postojei kig;
Planirana gradnja volumena vieg od P+8 temeljem provedenog
natjeaja; izgraenost odreena povrinom gradivog dijela
estice do max propisanog kig-a
Planirana gradnja volumena vieg od P+8 temeljem provedenog
natjeaja; izgraenost odreena povrinom gradivog dijela
estice do max propisanog kig-a
Planirana gradnja; izgraenost odreena povrinom gradivog
dijela estice do max propisanog kig-a; ureenjem terena ili
gradnjom podrumskog/ suterenskog dijela graevine uspostaviti
neposredan kontakt s prometnim povrinama na sjevernoj,
10
M1-13A
M1-13B
M1-15A
M1-15B
M1-16A
M1-16B
731
580
511
794
328
750
0,40
0,40
0,40
0,40
0,40
0,40
292
232
204
317
131
300
2,00
2,00
2,00
2,00
2,00
2,00
1462
1160
1022
1588
656
1500
P+3
P+3
P+3
P+3
P+3
P+3
13,5
13,5
13,5
13,5
13,5
13,5
kosi/ravni
kosi/ravni
kosi/ravni
kosi/ravni
kosi/ravni
kosi/ravni
M1-17
786
0,40***
314***
2,50
1965
P+4
16,5
30%
ravni
M1-18
255
0,43
110
2,00
510
P+2
10,5
kosi
M1-19
413
0,40
152
2,00
826
P+2
10,5
kosi
M1-20
444
0,46
203
2,00
888
P+3
13,5
kosi
M1-21
410
0,41
167
2,00
820
P+3
13,5
kosi
M1-23
980
0,40***
392***
2,50
2450
P+4
16,5
30%
ravni
M1-24
1397
0,40***
558***
2,50
3493
P+4
16,5
30 % est.
ravni
K-16
2134
0,50
1072
2,00
4268
P+3
13,5
ravni
M1-1-M1-24
ukupno
K-16 ukupno
19805
52261
2134
4268
istonoj i junoj strani estice.

estica izgraena ; mogua rekonstrukcija sukladno uvjetima
estica izgraena; mogua rekonstrukcija sukladno uvjetima
estica izgraena ; mogua rekonstrukcija sukladno uvjetima;
estica izgraena (potez uz Vukovarsku), mogua rekonstrukcija
izvedenog tlocrtnog gabarita do visine P+2 s kosim krovom i uz
posebne uvjete nadlenog tijela za promet Grada Splita, ili nova
gradnja (sukladno uvjetima: kigN=0,4; kisN=2,5; katnost P+4;
udaljenost od Vukovarske min 10 m, od zapadne prometnice
min 5,0 m, a od susjedna meanika min 3,0 m; min 30% estice
procjedna povrina)
estica izgraena; po lanku 49 GUP-a zadran postojei kig;
estica izgraena (potez uz Vukovarsku), mogua rekonstrukcija
izvedenog tlocrtnog gabarita do visine P+2 s kosim krovom, ili
nova gradnja (sukladno uvjetima: kigN=0,4; kisN=2,5; katnost
P+4; udaljenost od Vukovarske min 10 m, od sjeverne
prometnice min 5,0m a od ostalih mea min 3,0 m; min 30%
estice procjedna povrina)
Planirana gradnja uz Vukovarsku; izgraenost odreena
povrinom gradivog dijela estice do max propisanog kig-a.
Ureenjem terena ili gradnjom podrumskog/ suterenskog dijela
graevine uspostaviti neposredan kontakt s prometnom
povrinom na istonoj strani estice.
estica izgraena; po lanku 49 GUP-a zadran postojei kig;
11
Napomene:
1. uz oznaku za katnost graevine E*: Sve graevine mogu imati suteren i podrum. Vie od jedne podrumske etae se omoguava u sluaju kada se u
drugim podrumskim etaama predvia ureenje garae.
2. uz oznaku za visinu graevine m**: Visina graevine iskazana kao maksimalna odreena je za visinu graevine sa prizemljem I etaama iznad prizemlja,
ako se gradi i suteren, visina se uveava za 2.0. Za nestambene graevine (oznake K, I i D) i nestambene etae graevina stambeno poslovne namjene M1,
doputaju se do 25% vee visine po etai u skladu s namjenom i tehologijom graevine.
3. Uz oznaku za kigN*** i maksimalnu tlocrtnu povrinu nadzemne etae graevine ***: povrina gradivog (nadzemnog) dijela je osim propisanim
koeficijentom uvjetovana i propisanom udaljenosti od prometnica (20m od dravne ceste, te 10m od Vukovarske i spojne prometnice Vukovarske s Ulicom
Domovinskog rata); oba uvjeta moraju biti zadovoljena.
4. Kod rekonstrukcija graevina izgraenih na udaljenostima manjim od Planom propisanih (10m od gradskeprometnice, 5.0m od sabirne i pristupne
prometnice, te 3.0m od ostalih mea), poveanje katnosti se moe odobriti uz primjenu propisanih udaljenosti za dio graevine koji se nadograuje.
12
lanak 14c.
Tablica II b:
ZONA GOSPODARSKE NAMJENE (S MAX 20% POVRINE MJEOVITE NAMJENE M)
SJEVEROZAPADNO OD ULICE 141 BRIGADE, ISTONO OD ULICE ZBORA NARODNE GARDE:
Uvjeti odreeni GUP-om:
lanak 73 za P26, planirana gradnja:
- namjena: gospodarska (K i I) i M1 do max 20% povrine zone
(iskljuivo uz Ulicu 141 brigade i uz Put Smokovika)
- max kisN=2,5
- max kigN=0,4
- min 30 % povrine estice je procjedna povrina
- temeljem provedenog natjeaja za volumene preko P+8:
kigN=0,4 (za dio graevine visine do P+2)
kigN=0,3 (za dio graevine iznad visine P+2)
min 15% povrine estice je procjedna povrina
lanak 49, uvjeti za izgraene dijelove niskokonsolidiranog podruja (sukladno PPUG-u):
- kig se zadrava ako je vei od propisanog
- max katnost Po+P+ 3, max visina 13.0m od najnie kote ureenog terena uz
graevinu do vijenca graevine,
- min udaljenost graevine 1.0m od mee
13
Oznaka estice
Veliina
estice
kig N
Maksimalna
tlocrtna
povrina
nadzemne
etae
(cca) m2
(max)
koeficijent
kis N
BRPN
(maksimalna
nadzemna
graevinska
brutto povrina)
(max)
koeficijent
Maksimalna
katnost i
visina
E*
m**
Minimalna
procjedna
povrina
Vrsta krova
Napomena
% od
povrine
estice
M1-25 -M1-37;
DV; K-1 -K-15; I
GUP: zona gospodarske namjene I ; 20% obuhvata zone

M1 i M2 (potez uz Ul. 141 brigade i Put Smokovika)
M1-25
1455
0,40
582
2,50
3637
P+3
13,5
ravni
M1-26
758
0,40
303
2,50
1895
P+3
13,5
30 %
ravni
M1-27
437
0,40
176
2,50
1092
P+3
13,5
kosi/ravni
M1-28
418
0,59
247
2,50
1045
P+3
13,5
kosi/ravni
M1-29
M1-30
M1-31
M1-32
M1-33
1618
3041
3094
2989
2387
0,40
0,40
0,40
0,40
0,40
647
1216
1238
1195
957
2,50
2,50
2,50
2,50
2,50
4045
7603
7735
7472
5967
P+8
P+8
P+8
P+8
P+8
28,5
28,5
28,5
28,5
28,5
30 %
30 %
30 %
30 %
30 %.
ravni
ravni
ravni
ravni
ravni
M1-34
1843
0,40
737
2,50
4607
P+8
28,5
30 %
ravni
M1-35
961
0,40
384
2,50
2402
P+6
22,5
30 %
ravni
M1-36
1262
0,40
505
2,50
3155
P+6
22,5
30 %
ravni
M1-37
1733
0,40
693
2,50
4333
P+6
22,5
30 %
ravni
DV
1018
0,40
407
2,00
2036
P+2
10,5
30 %
kosi/ravni
K-1
38 872
0,40
15549
2,50
97180
P+3
13,5
prema
dozvoli
ravni
K-2
2144
0,3; 0,4
643; 857
4,50
9648
P+20
64,5
15%
ravni
K-3A
760
0,40
304
2,00
1520
P+2
10,5
kosi/ravni
estica izgraena, mogua rekonstrukcija sukladno

uvjetima
Planirana gradnja uz Ulicu 141-e brigade
estica izgraena (potez uz Ulicu 141 brigade); mogua
rekonstrukcija sukladno uvjetima
estica izgraena (potez uz Ulicu 141 brigade); po lanku
49 GUP-a zadran postojei kig; mogua rekonstrukcija
sukladno uvjetima
Planirana gradnja uz Ulicu 141. brigade
Planirana gradnja uz Ulicu 141. brigade i uz Put
Smokovika
Planirana gradnja uz Put Smokovika
Planirana gradnja uz Put Smokovika, uz obvezu prethodne
provedbe postupka prema posebnim uvjetima
Ministarstva kulture
Planirana gradnja uz Put Smokovika
Planirana gradnja djejeg vrtia za 4 odgojne skupine po
max 20 djece; obveza provedbe natjeaja
Za planirani zahvat izdan akt za graenje temeljem GUP-a
i natjeajnog rjeenja
Planirana gradnja volumena vieg od P+8 temeljem
provedenog natjeaja
estica izgraena, rekonstrukcija mogua prema uvjetima
14
uz suglasnost Ministarstva kulture

K-3B
384
0,40
153
2,00
768
P+2
10,5
kosi/ravni
K-4A
633
0,40
253
2,00
1266
P+2
10,5
kosi/ravni
K-4B
493
0,40
197
2,00
986
P+2
10,5
30%
kosi/ravni
K-5
1654
0,40
661
2,50
4135
P+3
13,5
ravni
K-6
548
0,40
219
2,50
1370
P+3
13,5
30%
ravni
K-7
1572
0,40
628
2,50
3930
P+3
13,5
30 %
ravni
K-8
1461
0,40
584
2,50
3652
P+3
13,5
30 %
ravni
K-9
3014
0,30;0,40
904; 1205
4,50
13563
P+20
64,5
15%
ravni
K-10
3387
0,30;0,40
1016; 1355
4,50
15241
P+20
64,5
15%
ravni
K-11
861
0,40
344
2,50
2152
P+3
13,5
30%
kosi/ravni
K-12
411
0,40
164
2,50
1027
P+3
13,5
30%
kosi/ravni
K-13
4606
0,30;0,40
1382; 1842
4,50
20727
P+20
64,5
15%
ravni
K-14
5566
0,40
2226
2,50
13915
P+8
28,5
30 %
ravni
K-15
1370
0,40***
548***
2,50
3425
P+8
28,5
30 %
ravni
I
M1-25 - M1-37
ukupno
3964
0,40
1586
2,50
9910
P+4
16,5
30 %
ravni
21996
estica izgraena, rekonstrukcija mogua prema uvjetima

uz suglasnost Ministarstva kulture, pristup preko K3a
estica izgraena, rekonstrukcija mogua sukladno
uvjetima plana
Planirana gradnja prema uvjetima odreenim planom,
usklaena s kontaktnom gradnjom, pristup preko K-4a
estica izgraena, mogua rekonstrukcija ili nova gradnja
sukladno uvjetima
Planirana gradnja prema propisanim uvjetima:
izgraenost odreena povrinom gradivog dijela estice
do max propisanog kig-a
Planirana gradnja prema propisanim uvjetima
Planirana gradnja prema propisanim uvjetima uz
prethodno proveden postupak prema posebnim uvjetima
Ministarstva kulture
provedenog natjeaja
provedenog natjeaja
sukladno uvjetima
sukladno uvjetima
provedenog natjeaja. Ureenjem terena ili gradnjom
podrumskog/ suterenskog dijela graevine uspostaviti
neposredan kontakt s prometnom povrinom na
zapadnoj strani estice
Urbana obnova, mogunost ruenja i nove gradnje
sukladno uvjetima ili rekonstrukcija postojee graevine
u zateenim gabaritima
Planirana gradnja prema propisanim uvjetima;
izgraenost odreena povrinom gradivog dijela estice
do max propisanog kig-a. Ureenjem terena ili gradnjom
podrumskog/ suterenskog dijela graevine uspostaviti
neposredan kontakt s prometnom povrinom na
zapadnoj strani estice.
Planirana gradnja prema propisanim uvjetima
54988
15
DV
1018
2036
K-1 - K-15 ukupno
67736
194505
I ukupno
3964
9910
Napomene:
1. Uz oznaku za katnost graevine E*: Sve graevine mogu imati suteren i podrum. Vie od jedne podrumske etae se omoguava u sluaju kada se u
drugim podrumskim etaama predvia ureenje garae.
2. Uz oznaku za visinu graevine m**: Visina graevine iskazana kao maksimalna odreena je za visinu graevine sa prizemljem I etaama iznad prizemlja,
ako se gradi i suteren, visina se uveava za 2.0. Za nestambene graevine (oznake K, I i D) i nestambene etae graevina stambeno poslovne namjene M1,
doputaju se do 25% vee visine po etai u skladu s namjenom i tehologijom graevine.
3. Uz oznaku za kigN*** i maksimalnu tlocrtnu povrinu nadzemne etae graevine***: povrina gradivog (nadzemnog) dijela je osim propisanim
koeficijentom uvjetovana i propisanom udaljenosti od prometnica (10m od Vukovarske i 10m od spojne prometnice Vukovarske s Ulicom Domovinskog
rata); oba uvjeta moraju biti zadovoljena.
4. Kod rekonstrukcija graevina izgraenih na udaljenostima manjim od Planom propisanih (10m od gradske ceste, 5.0m od sabirne Iipristupne, te 3.0m od
ostalih mea), poveanje katnosti se moe odobriti uz primjenu propisanih udaljenosti za dio graevine koji se nadograuje.
5. Iskazom povrina u ovoj tablici dokumentirano je izvrenje obveze propisane planom ireg podruja - GUP-om Splita, prema kojoj je unutar zone
gospodarske namjene I sjeverozapadno od Ulice 111. 4e i istono od Ulice Zbora narodne garde, mogue planirati do max 20% povrine namijenjene za
mjeovitu namjenu M1: povrina zone I prema GUP-u iznosi 109.983 m2, a povrina estica M (M1-25 do M1-37) unutar te zone prema ovom Planu iznosi
21.996 m2, to je 20% povrine zone I odreene GUP-om.
16
lanak 14d.
Tablica III:
ESTICE ZELENIH, PROMETNIH, INFRASTRUKTURNIH I KOMUNALNIH ZAHVATA I POVRINA
Oznaka estice
Veliina
estice
kig N
Maksimalna
tlocrtna
povrina
nadzemne
etae
(cca) m2
(max)
koeficijent
kis N
(max)
koeficijent
BRPN
(maksimalna
nadzemna
graevinska
brutto
povrina)
2
m
Maksimalna
katnost i
visina
Minimalna
procjedna
povrina
E; m
Vrsta
krova
Z3, Z, IS-PJ, IS-TS, ISKP, IS-P
Napomena
GUP: zelene, prometne, infrastrukturne i komunalne

povrine
Z3-A
Z3-B
Z3-C
1094
170
481
Javna zelena povrina - odmorite

Z3 ukupno
Z-1
Z-2
Z-3
1745
2791
4741
1420
Zatitno zelenilo
Zatitno zelenilo
Zatitno zelenilo
Z ukupno
IS-TS1
IS-TS2
8952
68
53
0,21
0,79
14
42
0,21
0,79
14
42
P; 4,5
P; 4,5
ravni/kosi
ravni/kosi
Planirana TS
Planirana TS
IS-TS3
61
0,23
14
0,23
14
P; 4,5
ravni/kosi
Planirana TS
IS-TS4
56
14
14
14
14
P; 4,5
P; 4,5
ravni/kosi
Planirana TS
77
0,25
0,18
0,25
IS-TS5
ravni/kosi
Planirana TS
0,18
IS-TS ukupno
315
IS-KK
125
Kanalizacijski kolektor
IS-AV
IS-P1
1565
322
Antiki vodovod s pripadajuim zelenilom

Potok Smokovik- ureeno otvoreno korito
98
98
17
IS-P2
IS-P3
138
172
IS-P ukupno
IS-PJ1
IS-PJ2
IS-PJ3
IS-PJ4
IS-PJ5
IS-PJ ukupno
IS-KP1
IS-KP2
IS-KP3
IS-KP4
632
38
1054
292
82
116
1582
87
190
95
440
IS-KP ukupno
Z3,Z,
IS:TS,KK,AV,P,PJ,KP
ostale prometne
povrine
UKUPNO
812
Potok Smokovik- planirana izvedba natkrivenog kanala

Potok Smokovik- planirana izvedba natkrivenog kanala
Pjeaka povrina
Pjeaka povrina
Pjeaka povrina
Pjeaka povrina
Pjeaka povrina
Kolno-pjeaka povrina
15.728
84.667
100.395
18
lanak 15.
(1) Sukladno planu ireg podruja- GUP-u Splita i provedenom natjeaju, ovim Planom se potiu
procesi urbane obnove unutar nisko konsolidiranog podruja. U tu svrhu se ukupna doputena
izgraenost odreuje na nain da se sastoji od:
maksimalne koliine izgradnje utvrene odgovarajuim prostornim pokazateljima i uvjetima
(lanak 14a., 14b., 14c. i 14d.) i
mogunosti primjene urbanistikog bonusa za planiranu gradnju, kao poticajne mjere urbane
obnove u iznosu do maksimalno 25% od ukupnog BRPN doputenog urbanim pravilima, a za
volumene veih visina (vee od P+8, do maksimalno P+20) do maksimalno 40% od ukupnog
BRPN, u skladu s urbanim pravilima odreenim u lanku 15a. ove Odluke i pripadajuoj Tablici
IV.
(2) Tablica IV sadri slijedee podatke za graevinske estice na kojima se planira gradnja:
oznaku namjene i redni broj estice; veliinu estice (m); udio- postotak povrine estice u
graevinskom podruju prema PPUG-u Splita (izgraeni/neizgraeni dio); maksimalni kig;
maksimalni kisN; maksimalni kis (za esticu na kojoj se planira gradnja odreuje se prema udjelu
povrine estice u neizgraenom/izgraenom dijelu graevinskog podruja po PPUG-u u
rasponu od 6,0 do 8,0); te napomene.
lanak 15a.
(1)
Tablica IV:
MAKSIMALNO DOZVOLJENA ISKORITENOST I IZGRAENOST KOD PRIMJENE URBANISTIKOG
BONUSA
Uvjeti odreeni GUP-om, lanak 73, naslov: Krianje ulica Zbora narodne garde i
Domovinskog rata (P26):
Za graevine u obuhvatu zahvata (P26) se omoguava primjena dogovornog urbanistikog
bonusa temeljem DPU-a i ugovora sklopljenog izmeu Grada i investitora, do maksimalno
propisanih vrijednosti : kisN, kig i kis.
kisN
Poveanje vrijednosti izraeno postotkom za nadzemni koeficijent iskoritenosti i maksimalne
vrijednosti kod primjene dogovornog urbanistikog bonusa, mogu se ostvariti kako slijedi:
- 25% poveanje vrijednosti za zahvate za koje je propisan kisN= 2,0, tako da uz primjenu
bonusa maksimalni doputeni nadzemni koeficijent iskoritenosti moe iznositi kisN = 2,5.
- 25% poveanje vrijednosti za zahvate za koje je propisan kisN= 2,5, tako da uz primjenu
bonusa maksimalni doputeni nadzemni koeficijent iskoritenosti moe iznositi kisN = 3,125.
- 40% poveanje vrijednosti za zahvate za koje je propisan kisN= 4,5 tako da uz primjenu bonusa
maksimalni doputeni nadzemni koeficijent iskoritenosti moe iznositi kisN = 6,3.
kigN
Poveanje vrijednosti za nadzemni koeficijent izgraenosti kod primjene dogovornog
urbanistikog bonusa se omoguava za poslovno - trgovaki centar do maksimalne vrijednosti
kigN = 0.8.
19
kis
Primjena bonusa i poveanje vrijednosti kisN prema uvjetima iz prethodnog stavka, omoguava
se do maksimalne vrijednosti ukupnog koeficijenta kis koji iznosi: kis=6,0 za neizgraeni dio
graevinskog podruja, te kis=8,0 za izgraeni dio graevinskog podruja odreen PPUG-om
Splita. Ako se graevinska estica formira od dijelova neizgraenog i izgraenog graevinskog
podruja, kis se odreuje u rasponu od 6,0 - 8,0 prema udjelu izgraenog i neizgraenog
podruja u povrini graevinske estice.
Uvjeti odreeni GUP-om, lanak 107, toka 12.2.3.
Dogovornim urbanistikim bonusom se omoguava buduem investitoru izgradnja veeg
intenziteta i profitabilnosti (u granicama utvrenim ovim Planom) uz uvjet da zauzvrat realizira
ili sudjeluje u realizaciji dogovorenog programa od javnog interesa. Dogovorni urbanistiki
bonus se realizira kroz javno-privatno partnerstvo Grada i investitora. Postupak dogovaranja i
utvrivanja programa izgradnje i ureenja prostora se realizira temeljem ovog Plana i ugovora
investitora s Gradom, prethodno verificiranog od strane Gradskog vijea.
Oznaka
estice
planiranog
zahvata
Povrina
estice
Dio povrine estice u

graevinskom podruju
po PPUG-u,
Maksimalni
kig N
Maksimalni
kis N
(nadzemni)
Izgraeni
%
neizgraeni
%
max ukupni
koeficijent
max ukupni
koeficijent
Maksimalni
kis
(nadzemni+
podzemni)
max ukupni
koeficijent
M1; K; I
M1-1
2483
100
0,4
3,125
6,0
M1-2
803
100
0,4
2,5
8,0
M1-10
2094
100
0,3; 0,4
6,3
8,0
M1-11
1845
100
0,3; 0,4
6,3
8,0
M1-12
1254
100
0,4
2,5
8,0
M1-17
786
100
0,4
3,125
8,0
M1-23
980
80
20
0,4
3,125
7,6
M1-24
1397
100
0,4
3,125
6,0
M1-29
1618
100
0,4
3,125
6,0
M1-30
3041
10
90
0,4
3,125
6,2
M1-31
3094
80
20
0,4
3,125
7,6
M1-32
2989
100
0,4
3,125
6,0
M1-33
2387
20
80
0,4
3,125
6,4
M1-34
1843
100
0,4
3,125
6,0
M1-35
960
90
10
0,4
3,125
7,8
M1-36
1262
100
0,4
3,125
6,0
M1-37
1733
100
0,4
3,125
6,0
Napomena
Planirana gradnja,
mogua primjena bonusa
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Primjena bonusa mogua uz
prethodno uklanjanje svih
graevina na estici
graevina na estici
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
20
K-1
38872
85
15
0,8
3,125
7,7
K-2
2144
100
0,3; 0,4
6,3
8,0
K-5
1654
100
0,4
3,125
8,0
K-6
548
100
0,4
3,125
8,0
K-7
1572
100
0,4
3,125
8,0
K-8
1461
100
0,4
3,125
6,0
K-9
3014
15
85
0,3; 0,4
6,2
6,3
K-10
3387
100
0,3; 0,4
6,3
8,0
K-13
4606
100
0,3; 0,4
6,3
8,0
K-14
5566
90
10
0,4
3,125
7,8
K-15
1370
100
0,4
3,125
6,0
3964
85
15
0,4
3,125
7,7
Izdan akt za graenje

temeljem GUP-a i
natjeajnog rada, mogue
dopune/izmjene temeljem
uvjeta gradnje utvrenih
DPU-om
Planirana gradnja,
graevina na estici
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
graevina na estici
Planirana gradnja,
Planirana gradnja,
(2) Dogovorni urbanistiki bonus se realizira kroz javno-privatno partnerstvo Grada i investitora.
Postupak dogovaranja i utvrivanja programa izgradnje i ureenja prostora se realizira
temeljem ovog Plana i ugovora investitora s Gradom, prethodno verificiranog od strane
Gradskog vijea. Mogunost i uvjeti primjene urbanistikog bonusa u postupku dogovaranja
izmeu Grada i investitora zahvata - podnositelja zahtjeva za odobrenje bonusa, e prije
verifikacije na Gradskom vijeu biti sagledani i s aspekta mogunosti za komunalno opremanje i
prikljuenje zahvata na komunalnu infrastrukturu (postojeu i planiranu ovim DPU-om). U tom
postupku limiti odreeni ovim Planom mogu biti reducirani.
2.1. VELIINA I OBLIK GRAEVNIH ESTICA (IZGRAENOST, ISKORITENOST I GUSTOA IZGRAENOSTI)

lanak 16.
VELIINA I OBLIK GRAEVNIH ESTICA
(1) Graevne estice su odreene granicama koje definiraju oblik estica, a prikazane su na
kartografskom prikazu broj 4a i 4b, te veliinom estice iskazane u m u Tablici IIa, IIb i III ovog
Plana.
lanak 17.
IZGRAENOST, ISKORITENOST I GUSTOA IZGRAENOSTI GRAEVNIH ESTICA
21
(1) Planom se odreuje nadzemni koeficijent izgraenosti kigN u Tablicama IIa, IIb i III, te u
Tablici IV kod primjene bonusa.
(2) Kao dodatni parametar mogue izgraenosti utvruje se sukladno GUP-u minimalni udio
procjedne povrine graevne estice (povrina graevne estice obraena na nain da
omoguava upijanje vode, ukljuujui i poploavanje elementima postavljenim na nain koji
omoguava upijanje vode, te ispod koje nema podrumskih dijelova graevine). Minimalna
procjedna povrina za stambenu i stambeno-poslovnu gradnju do P+8 iznosi minimalno 30%
povrine graevne estice (osim za izgraene graevine nisko konsolidiranog podruja koje se
zadravaju), a za graevine vie od P+8 iznosi min 15%.
(3) Maksimalni nadzemni koeficijenti izgraenosti (kigN), odreeni su za sve zahvate u obuhvatu
(Tablice IIa, IIb i III), a temeljem istih se Planom daje iskaz maksimalno dozvoljenih povrina
tlocrtnih projekcija nadzemnih dijelova graevine na esticu (osim balkona) koje mogu biti
izgraene na svakoj estici. Za graevine za koje povrina gradivog dijela graevinske estice
odreena na kartografskom prikazu broj 4a Uvjeti gradnje iznosi manje od maksimalno
dozvoljenog kig-a (planirane graevine M1-1 i M1-2 uz dravnu cestu koje se grade na
udaljenosti min 20 m od ukupnog poprenog profila ulice; planirane graevine M1-1, M1-17 za
novu gradnju, M1-23 za novu gradnju i M1-24 uz gradsku prometnicu - Vukovarsku koje se
grade na udaljenosti min 10m od ukupnog poprenog profila ulice, a graevina K15 na
udaljenosti min 10m od sjevernog kolnika Vukovarske; graevine M1-10, M 1- 11, M1-12; M124 i K-15 uz spojnu prometnicu Vukovarske s Ulicom Domovinskog rata koje se grade na
udaljenosti min 10 m od ukupnog poprenog profila ulice) obvezno je ispunjenje oba propisana
uvjeta.
(4) Definicija iskoritenosti graevne estice je odreena posebnim propisom, a iskazuje se
koeficijentom iskoritenosti kisN (odnos graevinske nadzemne bruto povrine BRPN i
povrine graevne estice). Planom se odreuje i kis - koeficijent iskoritenosti, prema
ogranienju odreenom GUP-om u rasponu od 6,0 do 8,0, prema udjelu povrine graevinske
estice u izgraenom i neizgraenom dijelu graevinskog podruja.
(5) Planom se odreuje mogunost primjene instrumenta urbanistikog bonusa kao mjere za
realizaciju dogovorenog programa od javnog interesa (osiguranje javnih prostora od interesa za
sve graane na irem podruju obuhvata - ulice s nogostupima i drvoredima, trgovi, gradsko
zelenilo, sadraji drutvenog standarda i slino), iskazan je kao mogunost u Tablici IV.
(6) Mogunost primjene urbanistikog bonusa propisanog GUP-om i ovim Planom, uz iskazane
egzaktne limitirane vrijednosti, verificira se u postupku ishoenja lokacijske dozvole ili drugog
odgovarajueg akta za gradnju, uz prethodno sklapanje ugovora s Gradom temeljenog na Odluci
Gradskog vijea i uz osiguranje garancijskih instrumenata.
(7) Gustoa izgraenosti graevnih estica (GigN) - odnos zbroja pojedinanih nadzemnih kigova i zbroja graevnih estica, iskazuje se za podruje obuhvata i iznosi 0,31.
(8) Koeficijent iskoristivosti nadzemni (KisN) - odnos zbroja pojedinanih kis-ovaN i zbroja
graevnih estica, iskazuje se za podruje obuhvata i iznosi 1,74 (izraun temeljem podataka iz
Tablica IIa, IIb i III.
(9) Koeficijent iskoristivosti (Kis) - odnos zbroja pojedinanih kis-ova i zbroja graevnih estica,
iskazuje se za podruje obuhvata na nain da se obraunava s maksimalno dozvoljenim
koeficijentom (6,0 odnosno 8,0), tako da izraun izveden prema tako odreenoj maksimalnoj
vrijednosti iznosi 4,7. Iskazana vrijednost je vea od realno oekivane, obzirom da je kis
dvostruko vei od kisN, a za namjenu i tipologiju gradnje odreenu Planom nije realno
pretpostaviti da e graevine imati veu ukupnu povrinu pod zemljom nego iznad zemlje.
22
2.2. VELIINA I POVRINA GRAEVINA (UKUPNA BRUTO IZGRAENA POVRINA GRAEVINE, VISINA I BROJ ETAA)
lanak 18.
(1) Veliina i povrina graevina (ukupna nadzemna bruto izgraena povrina i katnost - broj
etaa) odreeni su za svaku graevnu esticu prema tabelarnim prikazima IIa, IIb i III, a na
kartografskom prikazu 4a. prikazan je oblik i gradivi dio estice kao i katnost graevina.
(2) Maksimalna visina graevina mjeri se od konano zaravnanog terena uz proelje graevine
na najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, ili do vrha nadozida
potkrovlja, ako se za graevinu ovim Planom odobrava izvedba kosog krova (Tablice IIa i IIb). Za
graevine ija vertikalna projekcija nadzemnog dijela iznosi preko 300 m, kota terena od koje
se mjeri visina se utvruje za svaku dilataciju.
(3) Najvea visina stambene i stambeno-poslovne graevine katnosti P+2 iznosi 10,5m odnosno
12,5m ako se gradi suteren, te za svaku dodatnu etau po tri metra vie; u Tabicama IIa, IIb i III
se daje izraun visine prema ovoj odredbi temeljenoj na planu ireg podruja.
(4) Za nestambene graevine i nestambene etae graevina stambeno-poslovne namjene se
sukladno GUP-u doputaju do 25% vee visine po etai u skladu s namjenom i tehnologijom
graevine.
(5) Pored etaa graevina (prizemlje i etae iznad prizemlja) navedenih u Tablici IIa, IIb i III,
omoguava se izgradnja suterena i podruma (jednog ili vie, ako se u drugim podrumskim
etaama predvia parkiralino-garani prostor). Minimalna svijetla visina tih dodatnih
podrumskih etaa je 2,1 metar. Podrumske etae se ne mogu namijeniti za stanovanje.
(6) Omoguava se u svim graevinama izvedba galerija koje se obraunavaju prema Pravilniku o
nainu obrauna povrine i obujma u projektima zgrada.
2.3. NAMJENA GRAEVINA
lanak 19.
(1) Namjena graevina odreena je kartografskim prikazom broj 1. Detaljna namjena
povrina, a smjernice i uvjeti gradnje i ureenja graevinskih estica pojedine namjene su
odreeni ovim Odredbama.
(2) Odreivanje detaljnih uvjeta i prostornih pokazatelja za svaku od 85 graevinskih estica
odreenih Planom, daje se u Tablicama IIa, IIb, III i IV.
(3) Za obuhvate dijelova zahvata kolnih prometnih povrina s pripadajuim nogostupima i
zelenim povrinama, odredbama za prometnu i komunalnu infrastrukturu definirani su uvjeti i
smjernice za izradu projekata i provedbu procedure ishoenja potrebnih akata koji prethode
izvedbi.
2.4. SMJETAJ GRAEVINA NA GRAEVNOJ ESTICI
lanak 20.
(1) Mogunost i nain smjetaja graevina na graevnim esticama odreenim ovim Planom je
prikazan u kartografskom prikazu broj 4a Uvjeti gradnje, tako da je definiran gradivi dio
povrine unutar koje se moe smjestiti nadzemni dio graevine, a postojee graevine koje se
zadravaju su prikazane prema geodetskoj podlozi Plana s prikazom povrine u kojoj se mogu
rekonstruirati- dograivati, ako ispunjavaju uvjete propisane Planom.
23
(2) Istim prikazom odreene su i minimalne udaljenosti dijelova te povrine od granica graevne
estice, ukljuivo i udaljenost povrine gradivog dijela od regulacijskog pravca, odnosno od
prometne povrine.
(3) U neizgraenom dijelu graevinskog podruja udaljenost graevina od mee sukladno planu
ireg podruja iznosi najmanje 3,0 metra, a u izgraenim dijelovima moe biti i manja, to je i
primijenjeno u prikazu broj 4a ovog Plana.
(4) Izvan gradivog dijela povrine graevinske estice za smjetaj nadzemnog dijela graevine,
mogu se izvoditi podzemni dijelovi graevine, kao i konzolni istaci dijelova graevine koji nisu u
kontaktu s okolnim konano ureenim terenom (erkeri, balkoni, nadstrenice nad ulazom,
rampe i pjeake pasarele - nadzemne i podzemne, pergole, tende, reklamni panoi, fontane,
ukrasni bazeni s biljem i slino).
(5) Graevni pravac koji odreuje poloaj graevine prema granici s prometnom povrinom,
odnosno prema regulacijskoj liniji, definiran je odreivanjem povrine unutar koje se moe
smjestiti nadzemni dio graevine, pri emu obzirom na karakteristike podruja - konfiguraciju,
postojeu izgradnju i koncepciju prostornog rjeenja natjeajnog rada, graevni pravac nije
odreen kao obvezujui. Izvan tako odreene povrine (povrine unutar koje se moe graditi
nadzemni dio graevine), prikazane u karti Uvjeti gradnje, mogue je izvesti dijelove zahvata
iz prethodnog stavka, uz obvezu ishoenja suglasnosti tijela nadlenog za predmetnu
prometnicu.
2.5. OBLIKOVANJE GRAEVINA
lanak 21.
(1) Nove graevine se mogu oblikovati na nain da dijelovi graevina mogu biti uvueni ili
izbaeni do maksimalno 30% povrine proelja u odnosu na graevni pravac.
(2) Zavrne etae niskih i srednjih graevina se oblikuju ravnim ili kosim krovom prema uvjetima
definiranim u Tablici broj IIa, IIb i III, a zavrne etae graevina visine iznad P+5 se oblikuju
ravnim krovom.
(3) Kosi krov se oblikuje kao etverostreni ili dvostreni sa ili bez nadozida visine do 1,2 metra i
ima nagib krovnih ploha od najvie 30o. Varijacije nagiba krovnih ploha na jednoj graevini
moraju biti minimalne (najvie do 3o). Prema jednoj strani graevine sve krovne plohe moraju
imati isti nagib. Nisu doputeni skokovi u krovnoj plohi. Osvjetljenje potkrovlja ispod kosog
krova je krovnim prozorima postavljenim u kosini krovne plohe. Eventualne krovne terase je
mogue postaviti iskljuivo u srednjoj treini krovne plohe.
(4) Istaci vertikalnih komunikacija, klima komore i slino se mogu smjetati na krov graevina
iznad doputene visine, uz uvjet odgovarajueg uklapanja u oblikovanje osnovnog korpusa
graevine.
(5) Omoguava se i drugaije oblikovanje zavrne etae ili dijelova zavrne etae poslovnih
graevina.
2.6. UREENJE GRAEVNIH ESTICA
lanak 22.
(1) Sukladno uvjetima odreenim u prethodnom tekstu, na graevnoj estici se moe graditi
jedna ili vie osnovnih graevina, te pomone prizemne graevine.
(2) Ako se radi konfiguracije terena mora izvoditi ili je izveden potporni zid prema cesti,
omoguava se izvedba pomonih prostora do potpornog zida.
24
(3) Ureenje okolia graevne estice treba biti primjereno namjeni i tipologiji izgradnje, tako
da se za zahvate i graevine na kojima se oekuje vei priliv korisnika osigura odgovarajue
oblikovanje, dimenzioniranje i ureenje povrina za zadravanje i boravak na otvorenom. Pri
tome je u okviru procjednih - ozelenjenih povrina, propisanih odredbama ovog Plana potrebno
hortikulturno oplemeniti prostor, uz izbor stablaica i raslinja primjerenih podneblju.
Za sve nove zahvate u obuhvatu Plana, obvezno je za nadzemno neizgraeni dio graevne
estice, kao dio hortikulturnog rjeenja, planirati minimalno 1 stablo/200m2 neizgraenog dijela
estice. Kod realizacije hortikulturnog rjeenja minimalna visina stabala kod sadnje je 3m.
Hortikulturna rjeenja su dio ureenja graevne estice i obvezno ih je prikazati u idejnom
rjeenju za lokacijsku dozvolu odnosno drugom odgovarajuem aktu za graenje odnosno
glavnom projektu, a njihova realizacija je uvjet za izdavanje uporabne dozvole. U cilju zatite od
buke i zagaenja ispunim plinovima, u granicama graevinske estice, a uz regulacijski pravac
prometnice s jaim prometnim optereenjem se propisuje formiranje drvoreda. Kod rjeavanja
prikljuaka gra. estica na prometnu povrinu ne smiju se uklanjati stabla drvoreda uz kolne
prometnice.
(4) Integriranje planiranih sadraja poslovne i stambene namjene city-a pjeakim vezama s
fokusom na planiranom trgu u sredinjem dijelu zone, jedan je od najbitnijih zahvata u ureenju
naselja. Pri tome je od znaaja usuglasiti i koordinirano osmisliti taj javni prostor koji se formira
od nekoliko pojedinanih zahvata u obuhvatu graevinskih estica, kao dio gradnje i/ili ureenja
istih. Propisuje se obveza izvedbe trga u obuhvatu graevinske estice K-1 i Os-2, te izvedba
pjeakih pasarela za vezu dijelova naselja s trgom u okviru graevinskih estica: K-1, K-2, K-9, K10, K-13 i K-14, te M1-29, M1-30 i Os 2. Svi pjeaki koridori koji vode prema trgu na koti 45.5,
oznaeni na kartografskim prikazima br. 1, 2a-1 i 4a, moraju imati reim javnog koritenja.
Pjeake veze (naelno odreeni smjerovi) odreene ovim planom na dijelu graevinskih estica
oznake: M1-26, M1-31, K13 i K14, moraju se osigurati u okviru ureenja prostora graevine i
njoj pripadajue estice.
(5) Kvalitetno rjeenje kolnog prikljuenja, naroito sloenijih i veih zahvata, uz odgovarajue
razdvajanje tokova pjeaka, vozila i dostave, kao i uz rjeavanje prometa u mirovanju, mora
odgovoriti zahtjevima oekivanog prometnog optereenja radi privlanosti sadraja zone.
(6) Obzirom na sadraje preteito poslovne zone i planirani kvantum izgradnje, graevne estice
moraju imati kvalitetan kolni pristup (jedan ili vie prema orijentacijskom prikazu na karti 4a) za
ukljuivanje u sustav javnih prometnica. Za prikljuenje na postojee prometnice, ili prometnice
za koje je izdana dozvola prije donoenja ovog Plana, podnositelj zahtjeva za odobrenje zahvata
mora zatraiti posebne uvjete za izvedbu prikljuka na prometnicu od tijela nadlenog za
gospodarenje tom prometnicom, te po potrebi izraditi dodatnu analizu, prometnu studiju ili
projekt za rekonstrukciju prometnice (ili izmjenu/dopunu projekta) s koje se trai izvedba
kolnog pristupa graevinskoj estici.
Za prometne povrine u okviru graevinskih estica oznake: K1, K2, K31, K41 i M1-26 preko
kojih se ostvaruje pristup kontaktnim esticama, utvruje se u posebnom postupku pravo
slunosti prolaza i provoza.
(7) Graevna estica mora biti ureena na nain da se osigura nesmetan pristup interventnih
vozila svim graevinama i mora biti ureena tako da se zadovolje svi tehniko-tehnoloki i
sigurnosni zahtjevi propisani odgovarajuom regulativom.
lanak 23.
(1) Za osiguranje potrebnog broja parkiralino/garanih kapaciteta za novu gradnju, prema
odredbama plana ireg podruja, propisuje se:
25
Tablica V- Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta:

Namjena
Tip graevine, opis sadraja

graevine
Minimalni broj parkiralinih ili garanih

mjesta (PM) na 100m2 BRP
2
Srednje, visoke i graevine do

P+20 katova (stambene i
stambeno poslovne graevine)
2 PM/100 m , a ne
manje od broja
stambenih jedinica
za stambeni dio
graevine
Niske stambene i stambenoposlovne graevine
2 PM/100 m , a ne
manje od broja
stambenih jedinica
za stambeni dio
graevine
Od obveznog broja
minimalno 20% u javnom
koritenju a za neizgraene
dijelove jo minimalno
dodatnih 10% u javnom
koritenju
Stanovanje
2
za neizgraene dijelove
obvezno planirati jo 1
PM/1niska stambena
graevina na otvorenom
prostoru u javnom
koritenju
Trgovina,
Ugostiteljstvo,
skladita
Trgovina
prodajne povrine
2
Restoran, kavana I drugi sadraji
4 PM/100 m
Skladita
1 PM/100 m
Agencije, poslovnice
Poslovna javna
4 PM/100 m
(javni dio)
namjena
4 PM/100 m
Uredi i kancelarije
2 PM/100 m
Proizvodne graevine
1 PM/100 m
Zanatske graevine
2 PM/100 m
za povrine manje od 100

2
m osigurati najmanje 2 PM
Industrija zanatstvo
2
(2) Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta iz gornje tablice odreen je u odnosu na
graevinsku bruto povrinu BRP odgovarajueg tipa graevine. U graevinsku bruto povrinu
BRP za izraun PM ne uraunava se povrina terasa, balkona, garae i jednonamjenskih
sklonita. Za graevine i sadraje koji nisu navedeni u gornjoj tablici broj PM se obraunava
prema navedenom slinom sadraju.
(3) Pored zahtjeva o potrebnom broju parkiralinih ili garanih mjesta potrebno je ispuniti i
zahtjev o minimalnoj povrini parkiralita ili garaa koja iznosi 20 m2 brutto povrine po jednom
mjestu. Manja povrina garae po jednom mjestu je mogua u sluaju koritenja suvremenih
tehnikih sustava racionalnog parkiranja vozila, pri emu se moe odstupiti i od ogranienja
visine podrumske etae.
(4) U sluaju rekonstrukcije postojeih stambenih graevina, uz uvjet da se ne poveava broj
stambenih jedinica, te rekonstrukcije stambenih i ostalih graevina kojom se poveava BRP do
5%, nije potrebno osigurati nova parkiralina ili garana mjesta. Za rekonstrukciju postojeih
graevina kojom se poveava BRP vie od 5% potrebno je osigurati parkiralina ili garana
mjesta samo za novoostvarenu povrinu. Kod rekonstrukcije postojeih niskih stambenih
graevina u postojeim gabaritima, bez poveanja BRP-a (a uz poveanje broja stambenih ili
drugih jedinica unutar postojeeg BRP-a) nije potrebno osigurati nova parkiralina ili garana
mjesta.
26
(5) Parkiraline potrebe rjeavat e se koritenjem prethodne tablice, na nain da je za esticu

poslovne trgovake namjene veu od 5000m2 (estica K1), potrebno utvrditi i eventualne
dodatne parkiraline potrebe vodei rauna o broju i strukturi zaposlenih, oekivanom broj
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i nainu
prikljuka tih parkiralita na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.
(6) Parkiralina mjesta u javnom koritenju na graevnoj estici iz Tablice V potrebno je
osigurati na jedan od slijedeih naina:
- na vanjskom parkiralitu unutar graevne estice,
- u odvojenom dijelu garae u zgradi s posebnim kolnim ulazom ili
- unutar garae sa zajednikim ulazom uz uvjet da su parkiralina mjesta u javnom
koritenju smjetena u izdvojenom, najpovoljnijem, odnosno vozilima
najpristupanijem dijelu garae od kojega je preostali dio garae odvojen tehnikom
napravom ili tehnolokim procesom kontrole pristupa.
3. NAIN
OPREMANJA
ZEMLJITA
PROMETNOM,
ULINOM,
KOMUNALNOM
TELEKOMUNIKACIJSKOM
INFRASTRUKTURNOM MREOM
lanak 24.
(1) Rjeenja prometne, telekomunikacijske, komunalne i ostalih infrastrukturnih mrea dana su
u mjerilu 1:1000 na kartografskim prikazima: 2a.1 i 2a.2 Prometna i ulina mrea, 2.b
Telekomunikacijski sustav, 2c Vodoopskrba, 2.d Odvodnja oborinskih i otpadnih voda, 2e.
Elektroenergetika, 2.f Javna rasvjeta i 2g. Plinoopskrba.
(2) Dozvoljena su manja odstupanja od visinskih kota prometnica, kao i poloaja i veliine profila
pojedinih planiranih infrastrukturnih instalacija (telekomunikacije, vodoopskrba, odvodnja,
elektroopskrba, javna rasvjeta, plinoopskrba), kada je to rezultat boljeg sagledavanja tehnikih
mogunosti kroz izradu detaljnije izmjere i tehnike dokumentacije. Isto se nee smatrati
izmjenom ovog Plana.
(3) Mjesta i nain prikljuivanja pojedinih graevnih estica na prometne povrine i ostale
infrastrukturne mree, dani su naelno, te se kroz postupak ishoenja akata za graenje uz
suglasnost nadlene uprave ili distributera, mogu odrediti i na drugom mjestu. Isto se nee
smatrati izmjenom ovog Plana.
3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE CESTOVNE I ULINE MREE

lanak 25.
Cestovni promet
(1) Strukturu i poloaj prometnica unutar obuhvata odredila je ranija namjena prostora.
Predmetni zahvat omeuju sa zapada Ulica Zbora narodne garde (dravna cesta D-8), sa juga
Vukovarska ulica, sa sjevera Put Smokovika, te sa istoka Ulica 141-e brigade. Iako podruje
omeuju vani prometni pravci, predmetni zahvat prometno je izoliran, sa loim prometnim
pristupom i slabom povezanou na iru prometnu mreu.
27
(2) Rubne prometnice realizirane su u skladu s vaeom prostorno-planskom dokumentacijom.

Visoki rang rubnih prometnica, znaaj i prometno optereenje raskrija Ulica Domovinskog rata i
Zbora narodne garde, te nepovoljno visinsko voenje prometnica u odnosu na podruje
zahvata, ograniavajui su imbenik pri promiljanju prometne mree.
(3) Prometna i ulina mrea realizira se temeljem ovog Plana po dijelovima odreenim kao
graevinske estice za pojedine prometne cjeline (kartografski prikaz 2a Prometna i ulina
mrea); mogue je ishoenje akata potrebnih za pristupanje gradnji na nain da se aktom
obuhvati vie graevinskih estica odreenih ovim Planom.
(4) Planirano prometno rjeenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojeih
ulica ili dijelova postojeih ulica, izgradnju novih ulica, kao i ureenje pjeakih povrina,
ureenje krianja u jednoj ili vie razina, na nain da se osigura usklaen razvoj kolnog i
pjeakog prometa. Sustav prometnica je razvrstan prema njihovoj vanosti u cestovnoj mrei
Grada, odnosno funkcionalnim znaajkama za gradski predio Mejai, te su dani njihovi
karakteristini popreni presjeci po dionicama.
(5) Podruje Plana veim dijelom je neizgraeno ili je predvieno za prenamjenu i ruenje
postojeih objekata i prometnica pa unutar obuhvata nema relevantne postojee prometne
mree koja se Planom zadrava u funkciji. Od zateenih prometnica unutar granice obuhvata
Plana, osim deniveliranog krianja ulica Domovinskog rata i Zbora narodne garde, zadravaju se
dva unutarnja prometna koridora: os 4 koja se spaja na postojei podvonjak ispod Vukovarske
ulice i os 5 koja se spaja na postojei podvonjak ispod Ulice 141. brigade.
(6) Sve prometne povrine moraju se projektirati, graditi i ureivati na nain da omoguava
voenje komunalne i druge infrastrukture.
(7) Oborinske vode sa ulica i drugih prometnih povrina trebaju se, u funkciji uinkovitog
sprijeavanja oneienja okolia, spojiti na javni sustav oborinske odvodnje, koji se mora
redovito odravati.
3.1.1. GLAVNE GRADSKE ULICE I CESTE NADMJESNOG ZNAENJA (ELEMENTI TRASE I MJESTA PRIKLJUKA PROMETNICA
MANJEG ZNAAJA)
lanak 26.
(1) Zapadnom granicom obuhvata, kako je vidljivo na kartografskom prikazu 2a: Prometna i
ulina mrea, Plan se prikljuuje na krianje Ulice Zbora narodne garde (gradska magistrala) i
Ulice Domovinskog rata (glavna gradska ulica). Planom je predvieno zadravanje postojee
tlocrtne dispozicije deniveliranog krianja i pripadajueg reima odvijanja prometa uz dodavanje
istonog privoza krianju iz smjera Mejaa te denivelirane rampe za smjer Ulica Domovinskog
rata (Split) - Ulica Zbora narodne garde (Solin), trasom koja prolazi ispod postojee
semaforizirane razine krianja tunelom dugim oko 135 m. U kartografskom prikazu broj 2a je
ovaj zahvat oznaen kao koridor u istraivanju.
(2) Zona obuhvata predmetnog DPU-a prikljuuje se na gradsku cestovnu mreu vieg reda
prema zapadu navedenim krianjem osi 1 s Ulicom Zbora narodne garde i Ulicom Domovinskog
rata te produetkom Puta Smokovika (os 3) do krianja sa Zagorskim putom, prema jugu
krianjem osi 1 s Vukovarskom ulicom i produetkom osi 4 do krianja u reimu desno-desno sa
servisnim kolnikom Ulicom Zbora narodne garde i prema istoku krianjem Puta Smokovika (os
3a) s Ulicom 141. brigade.
28
3.1.2. GRADSKE
I PRISTUPNE ULICE (SITUACIJSKI I VISINSKI ELEMENTI TRASA I KRIANJA I POPRENI PROFILI S
TEHNIKIM ELEMENTIMA)
lanak 27.
(1) Planom se predvia gradnja i ureivanje osnovne unutarnje uline mree, pjeakih putova i
sl., tako da se osigura usklaen razvoj cestovnog i pjeakog prometa te osiguraju uvjeti za
afirmaciju postojee i formiranje nove mree javnih urbanih prostora.
(2) Na preostalom dijelu obuhvata Plana predviena je potpuno nova prometna mrea iju
okosnicu ine GUP-om planirana gradska ulica (os 1), GUP-om planirane sabirna ulica Put
Smokovika (os 3 od zapadne granice obuhvata Plana do krianja s osi 2 i os 3a od krianja s osi
2 do istone granice obuhvata Plana) i pristupna ulica (os 4) te novoplanirana sredinja interna
prometnica os 2.
(3) Oblikovanje tlocrtne i visinske geometrije cesta i krianja, kao i kolnih prikljuaka unutar
Plana potrebno je izvesti na nain da omogui potrebnu sigurnosti motornog i pjeakog
prometa u krianjima. Konstrukcija krianja mora omoguiti zadovoljavajuu privoznu
preglednost, a prikljuni horizontalni i vertikalni radijusi slobodan profil za nesmetan prolazak
odgovarajuih tipova vozila.
(4) Prometnom mreom u obuhvatu Plana definirane su pristupne ulice (kao kolne ili
kolnopjeake prometnice). S ovih ulica ostvaruju se kolni prikljuci graevinama odnosno
graevnim esticama naznaenim u grafikom dijelu plana. Kolni ulazi koji se ostvaruju preko
nogostupa rjeavaju se uputanjem nogostupa sa skoenim rubnjakom bez visinskih prepreka.
(5) Neposredni kolni pristup na graevnu esticu je mogu sa sabirnih i pristupnih ulica, a
ogranien sa glavne gradske i gradske ulice, i to iskljuivo uz posebne uvjete i suglasnost
nadlenih slubi. Kolni pristup graevnoj estici za gradnju stambene ili stambeno poslovne
graevine sa prometne povrine ne moe zauzeti vie od 6,0 m fronte graevne estice prema
prometnoj povrini (ulici).
(6) Do jedne graevne estice mogu je pristup i sa vie prometnih povrina u skladu s lokalnim
uvjetima. Kolni ulaz na graevnu esticu s ulice, s koje je takav pristup doputen, odreen je na
mjestima koje zadovoljavaju uvjete preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa na nain da se
ne ugroava sigurnost prometa i kontinuitet prometnog toka na javnoj prometnici.
(7) Prema kartografskom prikazu 2a Prometna I ulina mrea, uz rub kolnika prometnica
planirani su obostrani nogostupi u irini dostatnoj za prolaz dva reda pjeaka. Na dijelu osi 1 s
rotorom i osi 3 uz kolnik je planirana izvedba zelenog pojasa irine 2.5 m.
(8) Na dijelovima trase bez kolnih ulaza nogostupe je potrebno odvojiti od kolne povrine
izdignutim rubnjacima te ih povrinski obraditi ili prefabriciranim betonskim oplonicima ili
asfaltbetonskim zastorom, a u zonama pjeakih prijelaza obvezna je primjena elemenata za
sprjeavanje arhitektonsko-urbanistikih barijera.
(9) Planirana slijepa ulica os 5a duine cca 44 m ne mora imati okretite.
lanak 28.
Situacijsko rjeenje
(1) Planirane visinske kote svih prometnica, krianja i kolnih ulaza u sklopu obuhvata Plana
rezultat su rada s digitalnim modelom terena izraenim iz raspoloive topografske podloge
mjerila 1:1000. Stoga, ako se prilikom izrade daljnje tehnike dokumentacije (na detaljnijoj
podlozi) iznae bolje rjeenje mogue ih je mijenjati, to se nee smatrati izmjenom Plana.
29
(2) Sve prometnice definirane su regulacijskim linijama i visinskim kotama u osi s korakom od
10m te na krianjima.
(3) Planom prometne mree definirane su sljedee prometnice:
- Os 1 planirana je kao dvosmjerna prometnica ranga gradske ulice duljine oko 320m s
ukupno etiri prometna traka. Planirana irina prometnih trakova je po 3.50 i 3.25 m, u
skladu s kartografskim prikazom 2a.1 Prometna i ulina mrea. Uz kolnik osi 1 obostrano
je planiran nogostup irine 2.50 m. Na osi 1 Plan predvia izvedbu dvotranog krunog
krianja vanjskog radijusa 27.0m sa zelenim sredinjim otokom. Os 1 prikljuuje se na
Ulicu Zbora narodne garde i Vukovarsku ulicu.
- Os 2 je interna pristupna prometnica duljine oko 335m. Planirana irina prometnih
trakova osi 2 je 3.00m s rubnim trakovima od 0.25m. Uz kolnik osi 2 predvien je
obostrani nogostup irine 2.0m. Os 2 prikljuuje se na os 1 krunim krianjem i na os 3
trokrakim krianjem.
- Os 3 i os 3 a (produetak ulice Put Smokovika) planirana je kao dvosmjerna prometnica
ranga sabirne ulice duljine oko 400m (os 3 cca 203m, a os 3a cca 197m) s dva prometna
traka irine po 3.50m, obostranim nogostupom irine 2.50m te zelenim pojasom uz juni
rub kolnika irokim 2.50m. Planirana prometna funkcija osi 3 i 3a je popreno
povezivanje ulice Zagorski put i Ulice 141. brigade. Trasu osi 3 presijeca koridore tri
strateke linijske graevine: Ulicu Zbora narodne garde (D8), trasu zatienog spomenika
kulturne batine Dioklecijanovog akvadukta i trasu glavnog kanalizacijskog kolektora te
ju je potrebno niveletom voditi denivelirano ispod navedenih graevina. Pri izradi idejnih
i glavnih projekata osi 3, radove na trasi prometnice u zoni krianja s akvaduktom nuno
je izvoditi uz suglasnost i nadzor Konzervatorskog odjela u Splitu. Obradu kolnikog
zastora oko Dioklecijanovog akvadukta potrebno je poploati kamenom ili nekim drugim
materijalom uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Splitu.
- Os 4 planirana je kao dvosmjerna pristupna ulica duljine oko 173m unutar obuhvata
Plana s dva prometna traka irine po 3.25m i obostranim nogostupom irine 2.0m koja
povezuje kruno krianje na osi 1 s izvedenim podvonjakom ispod Vukovarske ulice na
junoj granici obuhvata Plana.
- Os 5 planirana je kao prometnica sekundarnog znaaja u junom dijelu obuhvata Plana.
Podijeljena na dva dijela: jednosmjerni dio duine oko 240m s funkcijom pristupa
postojeim i planiranim stambenim graevinama na jugozapadnom dijelu obuhvata
Plana, te dvosmjerni dio duljine oko 283m koji se vee na istono smjeteni Urbanistiki
plan ureenja podruja dijela Mejaa i Dragovoda.
- Os 5a je planirana kao cestovni prikljuak poslovnim graevinama na jugoistonom dijelu
obuhvata Plana. Planirana duljina osi 5a je oko 44m, irina kolne povrine 5.50m s
jednostranim nogostupom irine 2.00m.
- Osi 6 i 6a planirane su kao unutarnje prometnice u graevnim parcelama s kratkim
odsjecima u javnom reimu koritenja na mjestima prikljuenja na javnu prometnu
mreu: os 6 trokrakim krianjem na os 2 dok se os 6a u jednosmjernom reimu prometa
isplie iz kolnika osi 1. Planirana irina kolnika osi 6 je 2 x 3.00 s jednostranim
nogostupom od 2.00m, a jednosmjernog kolnika osi 6a 5.00m.
- Os 7 je planirana kao kolno-pjeaka ulica irine 4.00m koja prikljuak na prometnu
mreu ostvaruje preko Ulice 141. brigade i Planom obuhvaene osi 3 na kojoj se planira
jednosmjerno odvijanje kolnog prometa s ulazom vozila s Ulice 141. brigade i izlazom na
os 3, paralelno sa sauvanim dijelom antike centurijacije. Planirana duljina osi 7 unutar
obuhvata Plana iznosi oko 80m.
30
lanak 29.
(1) Sva krianja i kolne ulaze potrebno je projektirati s visinskim kotama koje omoguuju
izvedbu krianja u skladu sa zahtjevima tehnike regulative. Uzduni nagibi niveleta planiranih
prometnica omogueno je projektirati s maksimalnim nagibom do 10%, osim na jednosmjernim
dijelovima osi 5 i osi 7 gdje je dozvoljen maksimalni nagib od 12%.
(2) Poprene presjeke svih prometnica unutar obuhvata Plana potrebno je projektirati s
dimenzijama danim u kartografskom prikazu 2a-2.
(3) Svi infrastrukturni zahvati na podruju Plana moraju se obavljati tako da se prethodnim
istraivanjima osigura ispravnost zahvata i onemogui naruavanje kakvoe zemljita bilo
kakvim oteenjima ili oneienjima.
(4) Prometne povrine na podruju obuhvata Plana prikazane su u Kartografskom prikazu broj
2a-1. Prometna i ulina mrea, koji je izraen u mjerilu 1:1000 na topografsko-katastarskom
planu.
(5) Izgradnja i ureenje planiranih prometnica provest e se u skladu s odredbama ovog Plana
uz potivanje zakonske i tehnike regulative s podruja prometne sigurnosti i izgradnje cestovne
infrastrukture te predvienim protupoarnim mjerama i mjerama zatite na radu uz
pridravanje zahtjeva zatite okolia, te obvezatno na temelju odgovarajue tehnike
dokumentacije idejnih projekata za ishoenje lokacijskih dozvola kojima e se definirati
faznost izgradnje i glavnih projekata na koje se ishodi potvrda od nadlenog tijela.
3.1.3. POVRINE ZA JAVNI PRIJEVOZ (PRUGE I STAJALITA)
lanak 30.
(1) Postojee linije javnog prijevoza putnika autobusima prometuju ulicama Domovinskog rata i
Zbora narodne garde. Planom su definirane nove lokacije ugibalita predvienih za stajalita
javnog gradskog prijevoza putnika na osi 1 i osi 3a. Sva postojea i novoplanirana ugibalita
vidljiva su na kartografskom prikazu broj 2a Prometna i ulina mrea.
(2) Linije javnog prijevoza mogu se osigurati na tim ulicama u skladu s potrebama i
mogunostima. U tu svrhu, Planom su osigurani tehniki elementi za odvijanje javnog prometa
(radijusi, posebne trake, stajalita s nadstrenicama i dr.).
3.1.4. JAVNA PARKIRALITA (RJEENJE I BROJ MJESTA)

lanak 31.
(1) Potreban prostor i povrine za potrebe prometa u mirovanju osiguravaju se unutar
graevnih parcela, prema odredbama ovog Plana (normativi dani u okviru uvjeta za graenje
poslovnih, gospodarskih i stambenih objekata).
31
(2) Javnih parkiralita u obuhvatu Plana nema, osim obveznih parkiralita u javnom koritenju na
graevinskim esticama razliite namjene odreene Planom.
3.1.5. JAVNE GARAE (RJEENJE I BROJ MJESTA)
lanak 32.
(1) U obuhvatu nema planiranih javnih garaa. Parkiralini prostor u garaama takoer se
osigurava unutar graevnih parcela. Omoguava se izvedba podzemnih, potpuno ukopanih
dijelova garaa ispod javno-prometnih povrina.
3.1.6. BICIKLISTIKE STAZE
lanak 33.
(3) Planom nije predviena izvedba posebnih povrina namijenjenih iskljuivo kretanju
biciklista. Biciklistiki promet omoguen je u mjeovitom reimu koritenjem pjeakih i kolnopjeakih prometnih povrina unutar obuhvata Plana.
3.1.7. TRGOVI I DRUGE VEE PJEAKE POVRINE
lanak 34.
(1) Planom se za kretanje pjeaka planira ureenje:
- pjeakih nogostupa uz sve kolnike novoplaniranih ulica
- posebnih pjeakih staze za pristup javnim i drutvenim sadrajima
- kolnopjeakih ulica,
- pjeakog trga na sredinjem dijelu Plana iznad dijela koridora osi 2 i zahvata K-1.
(2) Pjeake povrine irine 2,0m ili vie obvezne su uz sve kolnike planiranih ulica, a u
izgraenim dijelovima irina se odreuje prema lokalnim uvjetima. Planirane ulice kojima se
neposredno pristupa koli i vrtiu moraju imati pjeaki plonik barem s jedne strane ulice
najmanje irine 2,5m.
(3) Planom je predviena izvedba obostranih nogostupa uz kolnik svih planiranih ulica
minimalne irine 2.50m na glavnim prometnicama unutar Plana (os 1, os 3 i os 3a) odnosno
2.00m na ostalim prometnicama. Izuzetak je jedino poetni jednosmjerni dio osi 5 u ve
izgraenom dijelu naselja omeen krianjima s osi 4 na kojemu je planiran jednostrani nogostup
irine 1.60. S obzirom da se radi o ulicama unutar naselja pjeaki trak je na veini ulica
smjeten neposredno uz rub kolnog traka, odvojen rubnikom uzdignutim 15cm od povrine
kolnika. Uzduni nagibi pjeakih povrina uz kolnik moraju pratiti nagibe odgovarajuih
prometnica.
(4) Planirane povrine za kretanje pjeaka izvan kolnih ulica moraju biti dovoljne irine i ne ue
od 2,0m. Na svim javnim pjeakim povrinama, i povrinama na kojima se kreu pjeaci moraju
biti osigurani uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba, osoba s djejim kolicima i sl. Na
raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i
osobe s potekoama u kretanju moraju se ugraditi uputeni rubnjaci.
(5) DPU-om se planira izvedba trga na sredinjem dijelu obuhvata Plana iznad prometnice os 2 i
u dijelu graevinske estice K-1. Sredinji dio trga prostire se iznad koridora osi 2 od pribline
32
stacionae 0+054.0m do pribline stacionae 0+108.5m. Prosjena planirana visinska kota

pjeake povrine trga je 45.5m.
(6) Planom nisu definirani konani oblik i povrina trga koji e biti odreeni detaljnom
projektnom razradom idejnih i glavnih projekata. Plan dozvoljava i korekciju kote povrine trga
koja je rezultat rada s digitalnim modelom terena izraenim iz raspoloive topografske podloge
mjerila 1:1000. Stoga, ako se prilikom izrade daljnje tehnike dokumentacije (na detaljnijoj
podlozi) iznae bolje rjeenje mogue ih je mijenjati, to se nee smatrati izmjenom Plana.
(7) Sve pjeake povrine potrebno je rasvijetliti javnom rasvjetom i rijeiti povrinsku odvodnju
oborinskih voda.
3.1.8. UVJETI ZA OSIGURANJE NESMETANOG KRETANJA OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI
lanak 35.
(1) Planom se za sve graane, bez obzira na dob i vrstu potekoa u kretanju, predvia
osiguranje nesmetanog pristupa svim javnim povrinama. Sve prometne povrine trebaju biti
izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne
kategorije stanovnitva. Idejnim projektima za pojedine dionice ulica i njima pripadajuih
pjeakih povrina ukljuujui obuhvat trga potrebno je definirati rjeenja prihvatljiva za
koritenje osobama smanjenje pokretljivosti. Obvezna je izvedba rampa za invalidska ili djeja
kolica uza sve pjeake prijelaze.
(2) U provedbi Plana primjenjivat e se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i
eliminiranja postojeih i spreavanja nastajanja novih urbanistiko - arhitektonskih barijera.
3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREE
lanak 36.
(1) U obuhvatu Plana nema drugih prometnih sustava osim prometnica: kolnih, kolno-pjeakih i
pjeakih povrina i trgova.
3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREE
lanak 37.
(1) Proirenje telekomunikacijske mree na podruje ovog plana planirano je kao dio
telekomunikacijske mree planirane Prostornim planom Grada Splita. Za osiguravanje
potrebnog broja prikljuaka potrebno je izvriti sljedee:
- izmjestiti meunarodni TK vod sa dijela sadanje trase u podruju obuhvata plana tako
da se uklopi u u predvienu cestovne komunikacije na podruju obuhvata.
- formirati novo TK vorite u sklopu objekta na estici K2.
- izgraditi instalaciju distributivne kabelske kanalizacije (DTK) tako da dugorono
udovoljava potrebama tk korisnika.
- instalaciju DTK planirati, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se
polau elektroenergetski kabeli naponske razine 10(20)kV. U nogostupu na strani
prometnice gdje se planira instalacija DTK, poziciju DTK u nogostupu planirati na nain
da se na istoj strani nogostupa mogu poloiti i elektroenergetski kabeli naponske razine
0,4kV te kabeli javne rasvjete, uz obavezno potivanje minimalnih meusobnih
udaljenosti.
33
- kabelske zdence planirati na krianjima, skretanjima i uvodima DTK u objekte.

(2) Temeljem lanka 24 Zakona o elektronikim komunikacijama (Narodne novine, br 73/08)
prigodom gradnje poslovne ili stambene zgrade, namijenjene daljnjoj prodaji, investitor zgrade
mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroniku komunikacijsku mreu,
primjerenu namjeni te zgrade, i postaviti elektroniku komunikacijsku mreu i pripadajuu
elektroniku komunikacijsku opremu za potrebe te zgrade. Izgraena elektronika
komunikacijska infrastruktura te postavljena elektronika komunikacijska mrea i pripadajua
oprema mora omoguiti svim vlasnicima zgrade slobodan izbor operatora, a svim operatorima
pristup zgradi uz ravnopravne i nediskriminirajue uvjete. U graevinu investitor mora ugraditi
potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja ukljuuje i vodove za
zajedniki antenski sustav.
(3) Planom se predvia poboljanje pokrivenosti pokretne mree postavljanjem krovnih
antenskih prihvata i baznih stanica. Nove samostojee objekte (antenske stupove) treba graditi
na nain da se omogui koritenje od strane vie koncesionara. Raspored baznih stanica u
grafikom dijelu plana dan je orijentacijski.
(4) Planirana DTK-kanalizacija e omoguiti polaganje kabela za semafore (informatiku,
videonadzore, vatrodojavu i dr.
(5) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije TK infrastrukture treba obratiti panju na slijedee uvjete:
- za planirano TK vorite u sklopu objekta na estici K2, potrebno je osigurati prostoriju
povrine 15-20m2 koja treba imati zaseban ulaz i mogunost uvoda tk kabelaKabelsku kanalizaciju graditi sa 4 PVC cijevi promjera 110mm i 4 PEHD cijevi cijevi
promjera 50mm,
- poklopci kabelskih zdenaca su predvidjeti za optereenje 400kN kada se ugrauju na
mjestima gdje se oekuje promet tekih motornih vozila, a za optereenje 150kN na
mjestima gdje se ne oekuje promet tekih motornih vozila,
- planirane TK kabele izvoditi kabelima tipa TK 59.GM odgovarajueg broja parica,
- cijevi za izradu DTK se polau u rov dubine 80cm na sloj pijeska debljine 10cm. Iznad
cijevi se nasiplje sloj pijeska debljine 10cm. Zatim se nastavlja zatrpavanje rova
iskopanim materijalom uz nabijanje motornim nabijaem u slojevima po 20cm. Iznad
cijevi, cca 30cm ispod nivelete terena se polae plastina traka upozorenja,
- na mjestima prijelaza DTK ispod prometnice potrebno je izvesti prijelaz okomito na smjer
prometnice. Cijevi se polau u betonskom bloku. Dubina rova je minimalno 120cm.
Najprije se izlije beton C15/20 debljine 10cm. Na njega se poloi jedan red cijevi i zalije
betonom visine 5cm. Na to se poloi drugi red cijevi, te iznad njih nalije sloj betona
15cm. Visina bloka ovisi o broju cijevi. Iznad se zasiplje odgovarajuim kamenim
nabaajem uz nabivanje. Iznad se postavlja traka upozorena te izvode zavrni slojevi
prometnice,
- u svim trasama obavezno treba polagati i ue Cu 50mm2.
- udaljenost tk kabela kod paralelnog voenja i krianja sa svim podzemnim instalacijama
dati su u Pravilniku o nainima i uvjetima odreivanja zone elektronike komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme, zatitne zone i radijskog koridora te obveze
investitora radova ili graevine i treba ih se pridravati.
(6) U cilju postizanja zadovoljavajue pokrivenosti mree pokretne telefonije planom se
dozvoljava postavljanje antenskih prihvata i baznih stanica i na drugim objektima a sve prema
njihovoj dinamici izgradnje.
34
3.4. UVJETI
GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE I VODOVA UNUTAR
PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA I PROIAVANJE OTPADNIH VODA,
OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA)
3.4.1. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I PROIAVANJE OTPADNIH VODA, UREENJE VODOTOKA

lanak 38.
(1) Prostor istonog dijela obuhvata Pojedinanog zahvata P26 (istono od ulice Zbora narodne
garde) obuhvaen DPU-om namijenjen je trgovakoj, poslovnoj, turistikoj i stambenoj izgradnji,
te je u sklopu plana izraeno idejno rjeenje vodoopskrbe i odvodnje, te prikazano na
kartografskom prikazu 2.c Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:1000.
(2) Razmatrano podruje ima djelomino izgraenu vodovodnu i kanalizacijsku mreu i pripada
razdjelnom kanalizacijskom sustavu, te e se predloenim rjeenjem postojee instalacije, koliko
je to mogue uklopiti u rjeenje cjelokupnog vodovodnog i odvodnog sustava.
VODOOPSKRBA
lanak 39.
(1) DPU-om obuhvaeno podruje u topografskom smislu, pripada visokoj zoni snabdijevanja
vodom Grada Splita, Visoka II, (kota dna 110,00 m.n.m.) i zoni opskrbe Visoka III (kota dna
73,30). Junom granicom podruja u Vukovarskoj ulici poloen je cjevovod okruglog presjeka
400 mm na koji se ovo podruje ne spaja direktno. Istono od obuhvata Pojedinanog zahvata
P26 du ulice 141 brigade poloen je cjevovod NO 200 mm.
(2) Planom je predvieno povezivanje cjevovoda u obuhvatu i to na nain da se povee cjevovod
u ulici 141 brigade e s novim prikljukom kod ulice Zbora narodne garde NO 250 (zona opskrbe
73,3 m.n.m.) i spajanje cjevovoda u ulici 141 brigade s cjevovodom u ulici Put Smokovika (plan
obuhvata Ravne Njive P26). Tako bi se oformila prstenasta vodovodna mrea, koja e osigurati
kvalitetnije napajanje i sigurniju opskrbu kako potroaa, tako i protupoarnih hidranata. Razlog
prikljuenja na nisku zonu pored ulice Zbora narodne garde lei u tome, to je visoka zona
napajanja pod velikim optereenjem potroaa, dok niska zona napajanja ima dostatnu koliinu
vode za potrebe ovog obuhvata i ire. Cjevovod NO 150 mm koji dolazi podvonjakom ispod
Vukovarske opskrbljuje vodom juni dio obuhvata.
(3) Potrebna koliina vode, koja e se distribuirati prema buduim potroaima, osigurana je
izgraenim vodospremama Visoka I i Visoka III, postojeim cjevovodima i postojeom
crpnom stanicom Ravne Njive. Kota hidraulike linije u ulinoj mrei zadovoljava veinu
predvienih objekata, te e se ureaji za povienje tlaka predviati samo u visokim
graevinama za sanitarne potrebe i potrebe unutarnje hidrantske mree.
(4) Vanjski nadzemni hidranti su predvieni na vanjskoj vodovodnoj mrei, radijusom djelovanja
od 80 metara pokrivaju cjelokupan prostor obuhvaen DPU-om, a maksimalni meusobni
razmak je manji od 150m. Raspoloivi tlak zadovoljava potrebama vanjske hidrantske mree.
(5) Trase vodovoda locirane su u kolniku planiranih prometnica na udaljenosti 1,0 m od
ivinjaka. Dubina ukopavanja iznosi minimum 1,2m, raunajui od tjemena cijevi do nivelete
prometnice.
35
(6) vorovi na glavnim vodovodnim trasama su predvieni u armiranobetonskim ahtama sa

lijevano-eljeznim poklopcima. ahtovi e biti potrebne veliine za smjetaj zasuna i fazonskih
komada potrebnih za montau samog vora.
(7) Vodovodna mrea je predviena iz lijevano-eljeznih Ductil cijevi spajanih na kolak, dok
se svi prikljuci na cjevovod planiraju od vodovodnih lijevano-eljeznih cijevi i fazonskih komada
spajanih na prirubnicu.
ODVODNJA I PROIAVANJE OTPADNIH VODA
lanak 40.
(1) Podruje obuhvaeno DPU-om pripada razdjelnom sustavu kanalizacije. Podruje ima
djelomino izgraenu kanalizaciju, dio fekalne kanalizacije se odvodi prema CS Dujmovaa a
drugi dio prema hidrotehnikom tunelu Stupe. Oborinske vode se spajaju na ureeni potok
Smokovik, kojim se isputaju u Katelanski zaljev.
(2) Za razmatrano podruje prihvaen je razdjelni sustav kanalizacije sa odvojenim odvoenjem
kanalizacijskih od oborinskih voda. Kanalizacijske otpadne vode jugozapadnog dijela zahvata uz
Dravnu cestu D-8 odvode se sustavom postojee kanalizacije prema CS Dujmovaa, a
kanalizacijske otpadne vode koje se dovode s istoka, postojeim kanalizacijskim kolektorom, se
zajedno s kanalizacijskim otpadnim vodama razmatranog podruja odvode, prema sjeveru u
postojei kanalizacijski sustav, odnosno kroz hidrotehniki tunel Stupe.
(3) Oborinske i bujine vode koje s jugoistoka dotiu do razmatranog podruja se ureenim
zatvorenim kanalom odvode u potok Smokovik. Ovdje je potrebno napomenuti da je zbog
izgradnje graevina na DPU-om obuhvaenom podruju potrebno prelocirati dio postojeeg
bujinog kanala kako bi cijelom duljinom bio na javnoj povrini. Oborinske vode razmatranog
podruja se planiraju prikupiti i odvesti u ureeni bujini kanal. Sakupljene vode sa parkiralinih
povrina i prometnica treba prije prikljuka na odvodni kanal propustiti kroz separator ulja. Za
odvodnju oborinskih voda sa prometnica unutar podruja zahvata, a prije spajanja na ureeni
potok Smokovik, predvia se ugradnja separatora ulja i lakih tekuina. Novoplanirana
prometnica Put Smokovika prolazi ispod postojeeg kanalizacijskog kolektora, a planirana trasa
ureenog potoka Smokovik je na viem nivou (predviena je u junom nogostupu pored
prometnice po parceli javnog vodnog dobra). S prometnice Put Smokovika potrebno je odvesti
oborinske vode posebnim cjevovodom voenim u trupu prometnice.
(4) Planirani kanali kanalizacije odnosno oborinske odvodnje se planiraju locirati sredinom
prometnice (75 cm od osi s jedne i druge strane), na minimalnoj dubini 1,5m, raunajui od
tjemena cijevi do nivelete prometnice ili u nogostupu u koliko je prometnica optereena drugim
instalacijama i sl. Prikljuci objekata na kanalizacijski sustav se planiraju izvesti preko revizijskih
okana. S obzirom na planirane nivelete razmatranog kompleksa svi odvodni kanali e odvoditi
sakupljene kanalizacijske odnosno oborinske vode gravitacijski. Graevine na esticama K3A,
K3B, K4A, K4B i K6 obzirom na konfiguraciju terena i poloaj odvodnih kanala nije mogue
prikljuiti na kanalizaciju gravitacijski; rjeenje otpadnih voda za graevine na tim esticama
planira se prepumpavanjem u sustav javne odvodnje. Odvodni kanali su planirani okruglog
presjeka, potrebno ih je poloiti na betonsku ili pjeanu posteljicu, a zatrpavaju se sitnim
nevezanim i neagresivnim materijalom.
(5) Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima potrebno je izraditi revizijska okna,
minimalnog svijetlog otvora 100x100cm (odnosno 100), koji se pokrivaju armirano
betonskom ploom sa otvorom okruglog presjeka 600mm, iznad kojeg je potrebno postaviti
36
lijevano-eljezni poklopac radi silaza u okno pri kontroli pojedinih dionica ili eventualnog
ienja kanala. Unutar okna je potrebno ugraditi penjalice.
UREENJE VODOTOKA
lanak 41.
(1) DPU-om obuhvaenim podrujem prolazi potok Smokovik. Veim djelom je potok reguliran u
zatvorenom kanalu. Idejnim rjeenjem predvieno je izmjetanje tog zatvorenog kanala u javne
povrine.
(2) U sluaju da doe do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljita i drugih
slinih tetnih pojava, te posredno do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine ili
poremeaja u vodnom reimu, zatita od tetnog djelovanja povremenih bujinih vodotokova i
oborinskih odvodnih kanala e se provoditi izgradnjom zatitnih i regulacijskih vodnih graevina,
odnosno tehnikim i gospodarskim odravanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i
zatitnih vodnih graevina koje se provodi prema programu ureenja vodotoka i drugih voda u
okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehnikog odravanja, te radova graenja, uz bujine
vodotokove treba osigurati inundacijski pojas minimalne irine od 3,0m od gornjeg ruba korita,
odnosno ruba estice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja
i druge radnje kojima se moe onemoguiti izgradnja i odravanje vodnih graevina, na bilo koji
nain umanjiti protonost korita i pogorati vodni reim, te poveati stupanj ugroenosti od
tetnog djelovanja vodotoka. U posebnim sluajevima se inundacijski pojas moe smanjiti, ali to
bi trebalo utvrditi vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno
korisnik objekta ili parcele smjetene uz korito vodotoka ili esticu javno vodno dobro duan je
omoguiti nesmetano izvravanje radova na ienju i odravanju korita vodotoka, ne smije
izgradnjom predmetne graevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti
propusnu mo vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvoenja radova ne smije
niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka. Postojea neregulirana korita
povremenih bujijih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i
urediti na nain da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge povrinske vode do uljeva u
more, a sve u skladu s vodopravnim uvijetima i ostalim aktima i planovima predvienim
Zakonom o vodama.
3.4.2. OPSKRBA PLINOM
lanak 42.
(1) Na predmetnom podruju predvia se izgradnja srednjetlanog plinovoda s koridorom, u
principu u nogostupima. Nain izvedbe redukcijskih stanica, odnosno redukcijskomjernih stanica
predvidjeti u svemu prema tehnikim uvjetima distributera plina.
(2) Osnovnim planom distributera plina, planiran je magistralni plinovod koji prolazi
Vukovarskom ulicom. Prikljuak je predvien na magistralni plinovod, dok se mrea predvia u
ulicama zone obuhvata, na nain da se mrea izgradi u trupu ceste.
(3)Pri izradi dokumentacije uzeti su u obzir podaci o moguim potroaima u zoni zahvata, te
mogue koritenje ovog plinovoda i za dodatni dio potencijalnih potroaa u okolnom podruju,
procjenom i koritenjem poznatih podataka.
(4 Plinski razvod radi se za mreu radnog tlaka 2 4 bara. Materijal plinovodnog raspleta se
odreuje Planom : Pe - 100, prema ISO 4437 normi.
37
(5) Plinski razvod mora biti od polietilena visoke gustoe, treba se izvesti podzemno na dubini
min 0,8 - 1,4m ispod nivoa terena, a ispod ceste na dubini 1,85 m od vrha zatitne cijevi do ceste
tako da radna temperatura plina u plinovodu nee biti vea od max. dozvoljene 20C.
(6)Predvieni cjevovod je za odorizirani prirodni plin (s manje od 20mgr/mN2 odoranta) u
kojem nema vie od 3gr/mN3 aromatinih ugljikovodika (npr. naftalen, benzen, toluen) koji bi
mogao tetno djelovati na njegovu propusnost.
3.4.3. OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM
lanak 43.
(1) Na predmetnom podruju ne predvia se opskrba toplinskom energijom.
3.4.4. ELEKTROOPSKRBA
lanak 44.
(1) Za napajanje elektrinom energijom planiranih objekata potrebno je izvriti sljedee:
- Izgraditi graevinski dio distributivne trafostanice TS110/10(20) kV Mejai
- Kao varijantu I privremenog napajanja opremiti distributivnu TS Mejai transformacijom
35/10(20) kV, sa 2x16 MVA.
- Kao varijantu II privremenog napajanja Izvriti rekonstrukciju trafostanice 110/10(20) kV
Visoka uz dogradnju treeg transformatora snage 40 MVA, GIS 110 kV postrojenja i
pripadajue 110 kV i 20 kV opreme.
- Za konano napajanje izgraditi 2. fazu distributivne TS (110)35/(20)10 kV Mejai, i to
transformatorsko postrojenje 110/(20)10 kV, u skladu sa uvjetima HEP-a.
- Izgraditi dvije trafostanice 10-20/0,4 kV instalirane snage 630 kVA.
- Izgraditi est trafostanica 10-20/0,4 kV instalirane snage 1000 kVA.
- Izgraditi est trafostanice 10-20/0,4 kV instalirane snage 2x1000 kVA.
- Izgraditi dvije trafostanice 10-20/0,4 kV instalirane snage 5x1000 kVA.
- Izvriti rekonstrukciju trafostanice 10/0,4 kV Mejai 5 sa 400 na 1000 kVA
- Izgraditi kabelski rasplet 20 kV unutar obuhvata plana za prihvat planiranih trafostanica
10-20/0,4 kV.
- Izgraditi 2xKB 35 kV iz trafostanice 110/35 kV Vrboran do trafostanice 110(35)/10(20) kV
Mejai i rezervirati koridor za 110kV kabel prema TS 110/10kV DUJMOVAA.
- Izgraditi tri kabela 20 kV iz trafostanice 110/10(20) kV Visoka do granice obuhvata
plana za napajanje prve faze DPU-a.
- Opremiti tri vodna polja 20 kV u trafostanici 110/10(20) kV Visoka.
- Izgraditi kabel 20 kV od postojeeg kabela 10 kV iz TS110/10(20) kV Dujmovaa do TS
10/0,4 kV Mejai 5.
- Izgraditi kabel 20 kV od postojeeg kabela 10 kV za TS 10/0,4 kV Mejai 7 do TS 10/0,4
kV Mejai 6.
- Izgraditi KB 1kV raplet niskog napona iz planiranih TS 10-20/0,4 kV za prihvat postojeih i
planiranih potroaa.
- Izgraditi javnu rasvjetu na glavnoj prometnici, pristupnim ulicama i parkiralitima.
(2) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti panju na
slijedee uvjete:
- Predvia se izgradnja transformatorskih stanica u sklopu graevina ili na otvorenom kao
38
slobodnostojee.
- Za transformatorske stanice u sklopu graevine potrebno je projektom graevine
osigurati u prizemlju dovoljan prostor, a veliina e ovisiti o poloaju trafostanice u
objektu i potrebnoj snazi.
- Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mree vezana je prvenstveno
uz pojavu potroaa za ije se potrebe navedeni objekti grade, te je planirana mrea
novih objekata naponske mree 20 kV, koja ukljuuje trafostanice 20/0,4 kV i prikljune i
spojne 20 kV dalekovode naelna, a konano e se locirati projektnom dokumentacijom
u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta sukladno stvarnim potrebama korisnika prostora,
te prethodnim elektroenergetskim suglasnostima u skladu sa zadanim uvjetima:
- graevinska estica predviena za slobodnostojee trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti
minimalne veliine 7 x 6 m (za trafostanice instalirane snage 1 x 1.000 kVA), odnosno
9x8 m (za trafostanice instalirane snage 2 x 1.000 kVA), a u pravilu se postavljaju u
sreditu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potroaa na
izvodima
- pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehnikog
odravanja i oitanja stanja brojila te da se moe pristupiti tekim (teim) teretnim
vozilom
- predvia se mogunost izgradnje trafostanica 10-20/0,4 kV bez dodatnih ogranienja u
smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogunost izgradnje unutar zone
koje planom nisu predviene za izgradnju (zelene povrine, parkovi i sl.)
- planirane kabele 110 kV izvoditi jednoilnim kabelima tipa AXLJ-A 3x(1x1000) mm2.
- planirane kabele 35kV i 20 kV izvoditi jednoilnim kabelima tipa XHE 49A 3x
(1x185)mm2.
- planirane kabele 1 kV izvoditi kabelima tipa XP 00-A, odgovarajueg presjeka.
- dubina kabelskih kanala kabela 20 kV iznosi 0,8m u slobodnoj povrini ili nogostupu, a pri
prelasku kolnika dubina je 1,2m
- dubina kabelskih kanala kabela 110kV iznosi 1,2m u slobodnoj povrini ili nogostupu, a
pri prelasku kolnika dubina je 1,2m
- irina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno poloenih kabela.
- na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlae kroz PVC cijevi promjera
110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).
- prilikom polaganja kabela po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae
uzemljivako ue Cu 50mm2.
- prilikom polaganja kabela 110kV po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae
optiki kabel
- elektroenergetski kabeli polau se, gdje god je to mogue, u nogostup prometnice
stranom suprotnom od strane kojom se polau telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju
paralelno voditi obavezno je potivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za
meusobno krianje s tim da kut krianja ne smije biti manji od 458
- Za podruje obuhvata UPU-a se osim sustava opskrbe elektrinom energijom i plinom,
omoguava uporaba dodatnih alternativnih izvora energije. Za hlaenje i grijanje (po
potrebi) graevina je mogua uporaba toplinskih crpki zrak-voda, a priprema potrone
sanitarne vode mogua je instaliranjem solarnih kolektora. Toplinske crpke i solarni
kolektori se mogu postavljati neposredno uz tlo ili na krovita graevina.
(3) Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora biti usklaena
sa odredbama iz slijedeih zakona i propisa:
39
1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, Narodne novine R.H. br. 76/07,38/09, 55/11,
90/11 i 50/12
2. Zakona o zatiti od poara, Narodne novine R.H. br. 92/10
3. Zakona o zatiti na radu, N.N. RH br. 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12
4. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, N.N. br. 9/87.
5. Pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije n.n. (Sl.list br.53/88)
6. Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja, N.N. br. 98/11
7. Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima, HEP-Bilten 3/92
8. Granskih normi Direkcije za distribuciju HEP-a:
- N.033.01 Tehniki uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog
napona 1 kV do 35 kV
- N.070.01 Tehniki uvjeti za izvoenje kunih prikljuaka individualnih objekata
- N.070.02 Tehniki uvjeti za izvedbu prikljuaka u viekatnim stambenim objektima
- N.033.02 Tehniki uvjeti za izradu i ispitivanje spojnog pribora vodia
3.4.5. JAVNA RASVJETA
lanak 45.
(1) Za pokrivanje prometnica u podruju obuhvata javnom rasvjetom potrebno je izvriti
slijedee:
- izgraditi kabelsku mreu javne rasvjete kabelima XP 00-A 4x25 mm2 i XP 00-A 4x35 mm2
- izgraditi potrebne ormare javne rasvjete uz planirane ili postojee slobodnostojee
trafostanice 10(20)kV
- Izgraditi i opremiti dovoljan broj stupova javne rasvjete
- Rasvjeta dijela prometnice ispod planiranog trga kao i podzemni dio kolnog traka
planiranog desnog skretanja na krianju ulica Zbora narodne garde i Domovinskog rata
planirana je rasvjetnim tijelima za samostalnu montau iznad prometnice. Ovaj dio javne
rasvjete napojiti e se iz vlastitih ormara javne rasvjete. Do izgradnje trga, ovim planom
se dozvoljava osvjetljavanje dijela prometnice ispod trga rasvjetnim tijelima montiranim
na stupove vanjske rasvjete.
- Tip i vrsta stupova vanjske rasvjete, pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci
odredit e se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica
uvaavajui veliinu i karakter prometnica.
- Tip i vrsta rasvjete planiranog trga odrediti e se prilikom izrade glavnog projekta trga.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije infrastrukture javne rasvjete treba obratiti panju na
slijedee:
- planirane kabele 1 kV izvoditi XP 00-A 4x25 mm2 i XP 00-A 4x35 mm2.
- dubina kabelskih kanala kabela javne rasvjete iznosi 0,8m u slobodnoj povrini ili
nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m
- na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlae kroz PVC cijevi promjera
110,
- prilikom polaganja kabela po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae
uzemljivako ue Cu 50mm2.
4. UVJETI UREENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRINA
lanak 46.
40
(1) Planom se utvruju javne zelene povrine koje su prikazane na kartografskom prikazu broj
1.Detaljnija namjena povrina u mjerilu 1:1.000.
Zelene povrine u granicama obuhvata se formiraju:
- na zasebnim graevnim esticama:
Z3a, Z3b i Z3c, javne zelene povrine, odmorite
1094+170+481=
1745m
Z-1, Z-2 i Z-3 zatitne zelene povrine
2791+4741+1420=
8952m
Ukupno Z3+Z=
10697m
- u okviru prometnih povrina (prema prikazu Plana broj 1. Detaljna namjena povrina
(2) Javne zelene povrine potrebno je urediti i opremiti kvalitetnom urbanom opremom.
Potrebno ih je ozeleniti niskim i visokim zelenilom, upotrebljavajui autohtone vrste biljaka.
Planirane javne zelene povrine treba hortikulturno obraditi u skladu s namjenom.
(3) Zatitno i pejsano zelenilo Z je prostor oblikovan radi potrebe zatite okolia (zatita od
buke, zatita zraka, zatita spomenika kulture - Dioklecijanov vodovod). uvanje vrijedne
prirodne ili kulturne batine i prirodnog krajobraza uz sudjelovanje nadlenih slubi, zabrana
izgradnje i postupno uklanjanje postojeih bespravnih graevina (posebno onih vizualno
eksponiranih), koje bitno naruavaju integritet zatienog objekta i znaajne vizure iji je
zatieni objekt dio (pogledi s glavnih gradskih prometnica). Planiranje hortikulturnog rjeenja
kojim se umanjuje negativni utjecaj neplanskih graevina i sanira slika grada s glavnih
prometnica, posebno sadnjom drvoreda uz prometnice.
(4) Zatitne zelene povrine planiraju se su u svrhu zatite od moguih negativnih utjecaja pri
emu se funkcija zatite postie sadnjom visokog i grmolikog zelenila koje formira barijeru kojim
se smanjuju nepovoljni utjecaji. Potrebno je odabrati vrste velike lisne mase radi dobrih osobina
zadravanja negativnih utjecaja.
(5) U sklopu zona zatitnog zelenila ne mogu se graditi graevine osim:
- komunalno - servisnih graevina i manjih graevina komunalne infrastrukture
- pjeaki ili biciklistiki putovi, staze, odmorita i slino.
(6) U koridorima prometnica ili uz prometnice u sklopu graevinskih estica razliite namjene
propisuje se ovim Planom obveza sadnje i odravanja drvoreda.
5. UVJETI UREENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAEVINA

lanak 47.
(1) Na sjeverozapadnom dijelu obuhvata Plana prua se nadzemni dio trase Dioklecijanovog
akvadukta s kraja 3. i poetka 4. stoljea. Na ovom podruju potrebno je obaviti zatitna
arheoloka istraivanja i ovisno o sauvanosti arheolokih ostataka predvidjeti prezentaciju
kasnoantikog akvadukta.
(2) Dioklecijanov akvadukt registriran je spomenik kulture u Registru spomenika kulture kojeg
vodi Republika Hrvatska-Ministarstvo kulture/Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski
odjel u Splitu.
6. UVJETI I NAIN GRADNJE
lanak 48.
41
(1) Uvjeti i nain gradnje definirani su ovim odredbama i grafikim dijelom Plana, Knjige I i II.
Graenje graevina, ureivanje i opremanje zemljita moe se obavljati samo u skladu s ovim
Planom.
(2) Uvjeti gradnje prikazani su na kartografskom prikazu 4a. Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.
Dan je prikaz svih graevinskih estica. Uvjeti gradnje definirani su povrinom gradivog dijela
graevne estice i udaljenosti iste od granice graevinske estice, odnosno od prometne
povrine i mee prema susjednoj graevinskoj estici.
(3) Svim graevinskim esticama osiguran je pristup do javno-prometnih kolnih povrina,
izravno ili preko prometnih povrina - pristupa u vlasnitvu, ili preko povrina druge namjene uz
odreivanje prava slunosti prolaza i provoza.
7. MJERE ZATITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
lanak 49.
(1) Na podruju Mejaa, unutar granica obuhvata Detaljnog plana ureenja, postoji dio prirodne
vrijednosti formalno-pravno zatiene mjerama Generalnog plana a to su krajolici-podruje uz
Dioklecijanov akvadukt.
(2) uvanje prirodnog krajobraza obavlja se uz sudjelovanje nadlenih slubi, zabrana izgradnje i
postupno uklanjanje postojeih bespravnih graevina (posebno onih vizualno eksponiranih),
koje bitno naruavaju integritet zatienog objekta i znaajne vizure iji je zatieni objekt dio
(pogledi s glavnih gradskih prometnica).
(3) Planira se izrada hortikulturnog rjeenja kojim se umanjuje negativni utjecaj neplanskih
graevina i sanira slika zone s glavnih prometnica, posebno sadnjom drvoreda uz prometnice.
KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAEVINE
lanak 50.
(1) Podruje arheoloke batine su zone i podruja arheolokih nalaza koji upuuju na vei broj
lokaliteta, odnosno podruja koja su pretpovijesti, antici ili srednjem vijeku bila intenzivno
naseljena. Takvo podruje je prostor uz nadzemne dijelove akvadukta koji je bio intenzivno
naseljen ve u antici i prostor uz antiku centurijaciju.
(2) Podruje DPU-a nalazi se u zatienoj arheolokoj zoni, temeljem lanka 56. Zakona o zatiti i
ouvanju kulturnih dobara RH izraen je Konzervatorski elaborat temeljen na arheolokom
rekognosciraju terena. DPU-om se obvezuje nositelj zahvata da osigura arheoloko
rekognosciranje i sondiranje prostora prije poetka bilo kakvih radova, te sukladno rezultatima
rekognosciranja osigura i zatitna arheoloka istraivanja. Prilikom graevinskih radova koji
zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheolokim lokalitetima koji su oznaeni kao
arheoloko podruje na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite
povrina, u mjerilu 1:1000, obvezan je arheoloki nadzor iskopa, a izvoa radova je duan
prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadleno za zatitu kulturnih dobara.
(3) Mjerama zatite arheoloke batine posebna se panja posveuje trasi antikog akvadukta.
Dioklecijanov akvadukt treba tititi i u tijeku planiranja prostora, utvrivanja uvjeta ureenja
prostora, kao i kod projektiranja objekata visokogradnje i niskogradnje, te ukupnog urbanog
ureenja cjelokupne zone. Zbog potreba dominante vizure iri prostor vodovoda titi se u irini
od 40 metara (20 metara osno s obe strane akvadukta) zabranom izgradnje novih graevina
cijelom trasom nadzemnog dijela akvadukta. Ova graevina oznaena je pripadajuim
42
simbolima na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina, u

mjerilu 1:1000. Kako predmetnom lokacijom prolazi dio postojee i planirane komunalne
infrastrukture, kao i planirana prometnica Put Smokovika, potrebno je provesti istrane i
dokumentacijske radove, te arheoloke mjere zatite, sanacije i konzervacije u cilju
prezentiranja akvadukta i odreivanja optimalnih trasa komunalne infrastrukture. Planirana je
izrada posebnog projekta u kojem bi se hortikulturno uredio i adekvatno prezentirao akvadukt.
Zavrni sloj prometnice Put Smokovika, na dijelu trase oko akvadukta, obraditi u
kamenom/granitnom poploanju.
Za graevine oznake K3A, K3B, K4A, K4B i K-5 koje su locirane istono od zatitnog koridora
akvadukta ovim se Planom odreuje maksimalna katnost P+2 (Tablica IIb), da ne bi svojom
visinom i volumenom utjecala na vizure na akvadukt. Za postojee graevine na esticama
oznake K3A i K3B se omoguava rekonstrukcija prema uvjetima propisanim ovim Planom, uz
suglasnost Ministarstva kulture.
(4) Uska kolno-pjeaka komunikacija flankirana suhozidom sauvani je dio centurijacije
Salonitanskog agera, plodnog predjela splitskog poluotoka. Nalazi se izmeu graevinskih
estica M1-35, M1-36 i K-7. Trasu centurijacije pri projektiranju kolno-pjeake veze izmeu
ulica Put Smokovika i Ulice 141. brigade potrebno respektirati na nain da se suhozid titi
pojasom zelenila irine 2 metra.
(5.1) Povijesni pravac Ravne njive - Mejai zapad - istok, Planom se titi na nain da se trasa
zadrava kao pjeaka komunikacija zajedno sa prirodnom liticom.
(5.2) Na graevinskoj estici trgovakog centra oznake K-1, u iji sastav su ule estice oznake
2729/1 i 2732/5 KO Split, izdavanju rjeenja za graenje prethodilo je arheoloko istraivanje i
sondiranje prostora. Sondiranjem je utvreno postojanje nalaza (dionice antike ceste) na
predmetnim esticama, a koje estice se nalaze u sredinjem dijelu obuhvata graevinske
estice trgovakog centra. Konzervatorski odjel Ministarstva kulture je temeljem provedenih
arheolokih sondiranja investitoru trgovakog centra izdao uvjete Klasa 612-08/10-23/3157, koji
su sastavni dio rjeenja za graenje. Uvjetima je odreena obveza dovretka zatitnih
arheolokih istraivanja, te izrada projekta zatite i prezentacije antike ceste u objektu uz
ishoenje suglasnosti Konzervatorskog odjela na taj projekt.
(6) Obzirom na povijesni razvoj ovog prostora, na cijelom podruju obuhvata Plana mogue je
tijekom izvoenja zemljanih radova naii na ostatke vrijednih graevina i cjelina. U tom sluaju
potrebno je obustaviti radove i obvezno potencijalne nalaze tretirati u skladu s lankom 45
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
lanak 51.
(1) Sva gradnja graevina i ureaja, parcelacija i ureivanje zemljita, kao i obavljanje drugih
radnji iznad, ispod ili na povrini zemlje na podruju obuhvata moraju biti u skladu s Planom.
(2) Predvia se gradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukture i prometnih povrina unutar
zone obuhvata DPU-a. Omoguava se etapna realizacija pojedinih dionica prometne mree uz
uvjet da predstavljaju loginu prometnu cjelinu. DPU-om nije, osim poprenog profila
prometnice (kolnik, nogostup, zeleni pojas), odreena i povrina obuhvata pojedinog zahvata u
koju je ukljuena i povrina potrebna za izvedbu prometnice (povrina za nasip/pokos ili
potporni zid kad se prometnica polae u usjeku ili nasipu u odnosu na postojei teren). Ova
povrina potrebna za izvedbu donjeg ustroja prometnice e se po potrebi odrediti idejnim
projektima pojedinih prometnica, te moe biti ukljuena u obuhvat zahvata prometnice, ali ne i
43
u obuhvat graevinske estice prometnice (moe se definirati kao zona slunosti potrebna za
izvedbu ceste).
(3) Graevine se mogu graditi na ureenoj graevnoj estici s nivoom opremljenosti
graevinskog zemljita koji ukljuuje osiguran pristup s prometne povrine i propisani broj
parkiralinih mjesta, te opremljenost prikljucima komunalne infrastrukture - vode, odvodnje
otpadnih voda, elektrine energije.
(4) Graevine unutar obuhvata mogu se graditi i na zemljitu ije je ureenje zapoeto na
temelju Programa gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture ili na temelju ugovora o
ureenju graevinskog zemljita. Radovi na komunalnom opremanju podruja koji nisu
obuhvaeni Programom gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture mogu se realizirati
i na nain da ga dobrovoljno ili preteno financiraju vlasnici zemljita kojima to ureenje koristi
ili druga zainteresirana osoba. U sluaju graenja na podruju koje nije obuhvaeno Programom
gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture, Grad Split pristupa na temelju ugovora
kojeg sklapa s vlasnicima ili drugim zainteresiranim osobama.
(5) Temeljem plana provest e se parcelacija u katastarskom operatu. U parcelacijskom
elaboratu dozvoljena su odstupanja povrine graevne estice u odnosu na povrinu graevne
estice odreene ovim Planom do 5% povrine.
(6) Provedba ovog Plana podrazumijeva postupno uklanjanje graevina koje se nalaze unutar
graevinskih estica: prometnica i planirane nove gradnje gospodarske i stambene namjene,
kao i na povrinama odreenim kao pejsano i zatitno zelenilo.
(7) Posebni uvjeti graenja izdani od strane MUP-a, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska pod
brojem: 511-12-18-14645/2-2009-Z.S., Split 06.08.2009. g. smatraju se sastavnim dijelom ovog
plana, te glase:
1. U sluaju da e se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladititi zapaljive tekuine i
plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama lanka 11. Zakona o zapaljivim tekuinama i
plinovima (NN br. 108/95).
2. Mjere zatite od poara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji
reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornou na:
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 142/03).
- Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN br. 08/06).
- Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara (NN 53/91,
55/96, 163/03).
- Garae projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 106.
- Stambene zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB 115/00.
- Uredske zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00 odnosno
amerikim smjernicama Nfpa 101/2009.
- Trgovake sadraje projektirati u skladu s tehnikim smjernicama; austrijskim
standardom TRVB N 138 Prodajna mjesta graevinska zatita od poara) ili amerikim
smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).
- portske dvorane projektirati u skladu s amerikim smjernicama NFPA 101 (izdanje
2009.).
- Obrazovne ustanove projektirati u skladu s amerikim smjernicama NFPA 101 (izdanje
2009.).
- Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu s amerikim smjernicama NFPA 101
(izdanje 2009.).
- Marine projektirati sukladno NFPA 303 Fire Protection Standard for Marinas and
Boatyards 2000 Edition.
44
3. Elemente graevinskih konstrukcija i materijala, protupoarne zidove, prodore cjevovoda,

elektrinih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna
i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarae za zatitu od poara, ostakljenja otporna prema
poaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN
DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehnike prakse prema kojima je graevina projektirana.
Za ugraene materijale pribaviti ispravu od ovlatene pravne osobe o poarnim
karakteristikama.
4. Graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4 m ili manje ako se dokae
uzimajui u obzir poarno optereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala
graevina, veliinu otvora na vanjskim zidovima graevina i dr. da se poar nee prenijeti na
susjedne graevine.
5. Za zahtjevne graevine potrebno je ishoditi posebne uvjete graenja Policijske uprave
Splitsko - dalmatinske kojim se utvruju posebne mjere zatite od poara, te na osnovu istih
izraditi elaborat zatite od poara koji e biti podloga za izradu glavnog projekta.
9. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI
lanak 52.
(1) Sadnja drvoreda du ulica pridonijet e smanjenju praine u zraku. Mjestimino
interpoliranim javnim zelenim povrinama, te parkovnim oblikovanjem dvorova smanjit e se
djelomice i nepovoljni uinci oneienja zraka.
(2) Izvor nepovoljne buke su obodne prometnice, osobito dravna cesta D8 (Ulica Zbora
narodne garde), uz koju se planira izvedba zatitnog zelenila Z (javnog) prema zoni proizvodne i
poslovne namjene.
(3) Problem odlaganja otpada za sve planirane graevine mjeovite i proizvodne namjene treba
rijeiti na prikladan nain unutar njihovih graevnih estica pri izradi projektne dokumentacije, a
odloeni otpad mora biti pristupaan sa strane javne prometne povrine kako bi mogao biti
odvezen.
(4) Projektima za ureenje javno-prometnih povrina se na pojedinim dijelovima moe rijeiti
prostor za smjetaj posuda kontejnera za privremeno prikupljanje otpada.
(5) S obzirom na kriterij ekoloki negativnog utjecaja komunalnog sustava na okoli, objekte
spomenutog sustava moemo podijeliti na dvije skupine:
- Odvodni kanali fekalne kanalizacije su bez negativnog utjecaja na okoli s obzirom na
usvojeni zatvoreni sistem odvojenog prihvata fekalnih voda i njihovo odvoenje na
ureaj za proiavanje.
- Kanali oborinske kanalizacije su takoer zatvorenog tipa s ugraenim separatorima radi
spreavanja zagaenja okolia, a prije uputanja u recipijent.
(6) Planom se omoguuje koritenje obnovljivih izvora energije. Na krovne plohe i na dijelove
fasade mogu se postavljati solarni kolektori i fotonaponski paneli i moduli koji bitno ne
mijenjaju gabarite graevina, a oblikovanjem se uklapaju u skladnu cjelinu.
III. ZAVRNE ODREDBE
lanak 53.
45
(1) Plan je sainjen u deset izvornika.
(2) Plan ovjeren peatom Gradskog vijea Grada Splita i potpisom predsjednika
Gradskog vijea Grada Splita sastavni je dio ove Odluke.
(3) Plan je izraen i na CD rom mediju, u pdf i dwg formatu.
lanak 54.
(1) Uvid u Plan moe se izvriti u prostorijama Grada Splita na adresi Obala kneza
Branimira 17, Split i to, ili u Odjelu za prostorno ureenje i graditeljstvo, ili u Slubi za
prostorno planiranje i zatitu okolia , te na web stranici Grada Splita: www.split.hr.
(2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Slubenom glasniku Grada Splita.
Klasa:
Urbroj:
Split,
Predsjednik Gradskog vijea:

mr.sc. Boris urkovi, dipl.iur.
46
O B R A Z L O E NJ E
PRAVNI OSNOV ZA DONOENJE PLANA NA GRADSKOM VIJEU:

lanak 100. stavak 7 Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07,
38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)- u nastavku teksta:Zakon, lanak 36. Statuta Grada Splita
(Slubeni glasnik Grada Splita, br. 17/09,11/10, 18/13 i 39/13)
RAZLOZI ZA DONOENJE PLANA:

Obveza izrade predmetnog Detaljnog plana ureenja (u nastavku teksta Plan) utvrena je
Odlukom o donoenju Generalnog urbanistikog plana Splita (Slubeni glasnik Grada Splita,
broj 1/06,15/07, 3/08 i 3/12) i Odlukom o izradi Detaljnog plana ureenja za istoni dio obuhvata
Pojedinanog zahvata P26 (istono od Ulice Zbora narodne garde), ( Slubeni glasnik Grada
Splita, broj 7/09, 7/10 i 4/12).
Obuhvat Plana povrine 21,68 ha nalazi se na podruju Mejaa, omeen je sa sjeverne strane
GUP-om planiranom prometnicom Put Smokovika, s istone strane Ulicom 141. brigade, s june
strane Vukovarskom ulicom i s zapadne strane koridorom Ulice Zbora narodne garde.
Plan je izraen na temelju rjeenja iz provedenog urbanistiko-arhitektonskog natjeaja za
obuhvat P26 (zona A) i na temelju uvjeta i smjernica iz GUP-a Splita.
Definira se i oblikuje sjeverni ulaz u grad sadrajima primjerene namjene i proporcije u odnosu
na eksponiranost lokacije. Definira se adekvatna nova ulina mrea (prvenstveno prikljuenje
na glavnu gradsku mreu), kao i ostala komunalna infrastruktura, vri se sanacija, ureivanje i
urbana obnova djelomino izgraenog prostora mjeovite gradnje, planira se nova mjeovita
gradnja, a sve kako bi se formirala nova racionalna urbana matrica naselja.
Osim mjeovite preteito stambene namjene na podruju obuhvata Plana razgraniene su i
zone za slijedee namjene: drutvenu (djeji vrti), gospodarsko-poslovnu, gospodarskoproizvodnu, javne zelene povrine, zatitne zelene povrine i prometne i infrastrukturne
povrine. Unutar mjeovite namjene preteito stambene na 38 graevnih estica predviena je
izgradnja niskih (do P+3),srednjih (P+4 i P+5) i visokih (P+6 i P+8) stambenih i stambeno
poslovnih zgrada, kao i dva stambeno poslovna nebodera (P+17 i P+20). Unutar gospodarskoposlovne namjene planirano je 14 graevnih estica za niske, srednje i visoke poslovne zgrade i
4 graevne estice za poslovne nebodere ( do P+20). Glavni prometni pristup zoni planira se
produetkom Ulice Domovinskog rata u smjeru istoka, pa se u tom smislu predvia
rekonstrukcija krianja Ulice Domovinskog rata i Ulice Zbora narodne garde.
Planom se omoguava primjena dogovorenog urbanistikog bonusa za odreene graevne
estice ime bi se trebao potaknuti proces ulaganja u urbanu obnovu, odnosno sanaciju
podruja u obuhvatu plana. Naime, urbanistikim bonusom se omoguava buduem investitoru
izgradnja veeg intenziteta i profitabilnosti uz uvjet da zauzvrat realizira ili sudjeluje u realizaciji
dogovorenog programa od javnog interesa. Postupak dogovaranja i utvrivanja programa
izgradnje i ureenja prostora se realizira temeljem ovog Plana i ugovora investitora s Gradom,
prethodno verificiranog od strane Gradskog vijea.
Procedura izrade Plana:
47
Prema zahtjevu Ministarstva kulture odnosno Konzervatorskog odjela u Splitu, izraen je

Konzervatorski elaborat Pojedinanog zahvata P-26 za koji je ishoena potvrda nadlenog tijela.
Od tijela i pravnih osoba odreenim posebnim propisima zaprimljeni su podaci i planske
smjernice za izradu Plana.
U tijeku izrade Nacrta prijedloga Plana, nositelj izrade je proveo tri prethodne rasprave:
-Prva tematska prethodna rasprava (prometna i ulina mrea) odrana je 14. srpnja 2010.
godine,
-Druga prethodna rasprava odrana je 20. srpnja 2010.godine i
-Trea prethodna rasprava odrana je 4.listopada 2010. godine.
Gradonaelnik je 18.srpnja 2012. godine donio
Zakljuak (Klasa:350-01/09-01/0035;
Urbroj:2181/01-01-12-104) kojim se utvruje Prijedlog Detaljnog plana ureenja za istoni dio
obuhvata Pojedinanog zahvata P26 (istono od Ulice Zbora narodne garde) za javnu
raspravu.
Javni uvid trajao je od 30. srpnja do 28. kolovoza 2012. godine, a zaprimljeno je 5 pisanih
primjedbi (prijedlozi, miljenja, oitovanja) graana i tvrtki.
Nacrt konanog prijedloga Plana nositelj izrade dostavio je tijelima i osobama odreenim
posebnim propisima, a radi ishoenja miljenja o potivanju zahtjeva iz lanka 79. odnosno
oitovanja iz lanka 90. Zakona.
Zaprimljena su miljenja ili suglasnost od:
- Ministarstva kulture, Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela u
Splitu,
- Ministarstva unutarnjih poslova, PU Splitsko dalmatinska,
- Ministarstva poljoprivrede,
- Hrvatskih voda VGO Split,
- Dravne uprave za zatitu i spaavanje, PU Split,
- Hrvatskih cesta d.o.o., Zagreb,
- Hrvatske agencije za potu i elektronike komunikacije,
- HEP - ODS-a d.o.o. DP Elektrodalmacije Split,
- HEP- OPS-a d.o.o. Prijenosno podruje Split,
- Vodovoda i kanalizacije d.o.o.Split i
- EVN Croatia plin.
Prema miljenju Ministarstva kulture, Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela
u Splitu na kart. prikazima je bilo potrebno korigirati gradivi dio estice K3A zbog osiguranja 20m
udaljenosti od akvedukta, te u tekstualnom dijelu Plana dodati odredbe koje se takoer odnosi
na zatitu samog akvedukta vezano za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojeih graevina na
esticama u neposrednoj blizini i odredbe za zatitu dionice antike ceste ije je postojanje
utvreno prilikom arheolokog istraivanja i sondiranja na prostoru za trgovaki centar (K-1).
Ministarstvo je na elaborat nazvan Nacrt konanog prijedloga Plana-izmjene/dopune (prema
miljenju Konzervatorskog odjela) izdalo Suglasnost.
Prema Posebnim uvjetima koji se navode u danoj Suglasnosti HEP-a OPS-a d.o.o. Prijenosno
podruje Split, bilo je potrebno na kart. prikazu 2e Energetski sustav- Elektroenergetika
osigurati koridor za 110 kV energetski kabel, koji e povezivati Planom predvienu TS
(110)35(20)10kV s postojeom TS110/10kV Dujmovaa. Isto je dopunjeno i u tekstualnom dijelu
Plana u l. 44 Odredbi za provoenje.
48
Gradonaelnik je temeljem Nacrta konanog Prijedloga Plana, Izvjea o javnoj raspravi i

pristiglih miljenja, 9.travnja.2013.godine donio Zakljuak (Klasa:350-01/09-01/0035;
Urbroj:2181/01-01-13-140) kojim je utvrdio Konani prijedlog Plana, odnosno Prijedlog
Odluke o donoenju Plana, te ih uputio Gradskom vijeu Grada Splita na donoenje. No, kako
se zbog situacije vezane za lokalne izbore nisu mogle odravati sjednice Gradskog vijea, a u
meuvremenu je od prve javne rasprave o Prijedlogu Plana (zavrena 28.kolovoza 2012.
godine), prolo vie od devet mjeseci, javna rasprava se morala ponoviti. Stoga je
Gradonaelnik 29.svibnja 2013.godine povukao Prijedlog odluke o donoenju Plana, koji je
9.travnja 2013.godine bio dostavljen Gradskom vijeu.
Gradonaelnik je 5.lipnja 2013. godine donio

Zakljuak (Klasa:350-01/09-01/0035;
Urbroj:2181/01-01-13-154) kojim se Konani prijedlog Plana preimenuje i utvruje kao Prijedlog
Detaljnog plana ureenja za istoni dio obuhvata Pojedinanog zahvata P26 (istono od Ulice
zbora narodne garde) za ponovnu javnu raspravu.
Ponovni javni uvid je trajao od 18.lipnja do 17.srpnja 2013. godine, a zaprimljene su tri pisane
primjedbe (prijedlozi, miljenja, oitovanja) graana i tvrtki.
U regularnom roku dali su svoja oitovanja, miljenja ili smjernice:
- Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu
- Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska i
- Hrvatske ceste d.o.o.
Izvan roka zaprimljena su oitovanja i smjernice
- HEP-Operatora distribucijskog sustava i
- Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
Ostala nadlena tijela i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kojima je
upuena posebna pisana obavijest o ponovnoj javnoj raspravi, nisu dostavili svoja pisana
oitovanja na Prijedlog Plana , pa se sukladno lanku 90. Zakona smatra da nisu imali
primjedbi.
S obzirom na to, da su na Prijedlog Plana koji je bio na ponovnoj javnoj raspravi, prethodno
navedena tijela i osobe odreene posebnim propisima dali svoja oitovanja prema kojima ne
trae dodatne promjene za prostorno planska rjeenja iz njihovog djelokruga, a ostali nisu imali
primjedbi i s obzirom da su svi nakon prve javne rasprave na Nacrt konanog prijedloga Plana
dali pozitivna miljenja ili suglasnosti, Nacrt Prijedloga Plana nije bilo potrebno ponovno
upuivati na ishoenje miljenja iz lanka 94. Zakona.
Gradonaelnik temeljem Nacrta konanog Prijedloga Plana, Izvjea o ponovnoj javnoj
raspravi i pristiglih miljenja, ponovno utvruje Konani prijedlog Plana, odnosno Prijedlog
Odluke o donoenju Plana, te ih upuuje Gradskom vijeu Grada Splita na razmatranje i
donoenje.
Gradsko vijee razmatra Konani prijedlog Plana s Prijedlogom odluke o donoenju Plana, te
sukladno lanku 100. stavak 7 Zakona i lanku 36. Statuta Grada Splita donosi Plan.
PRIPREMILA:
Vera Damjani d.i.g.
49

Prijedlog Odluke DPU Istocni Dio P26 - Ulica ZNG

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Prijedlog Odluke DPU Istocni Dio P26 - Ulica ZNG

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

REPUBLIKA HRVATSKA

Uvjeti gradnje - Plan parcelacije

1. UVJETI ODREIVANJA NAMJENE POVRINA

javne zelene povrine

zatitne zelene povrine

(3) Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, postojee i planirane graevine se

(telekomunikacijski, elektroenergetski, plinoopskrbni, te sustavi vodoopskrbe i odvodnje) na

Broj graevnih estica

javne zelene povrine Z3, odmorite

GUP, lanak 73, zahvat P 26, zona M1 jugoistono od krianja

Planirana gradnja uz Vukovarsku; izgraenost odreena

istonoj i junoj strani estice.

GUP: zona gospodarske namjene I ; 20% obuhvata zone

estica izgraena, mogua rekonstrukcija sukladno

uz suglasnost Ministarstva kulture

estica izgraena, rekonstrukcija mogua prema uvjetima

K-1 - K-15 ukupno

Z3, Z, IS-PJ, IS-TS, ISKP, IS-P

GUP: zelene, prometne, infrastrukturne i komunalne

Javna zelena povrina - odmorite

Antiki vodovod s pripadajuim zelenilom

Potok Smokovik- planirana izvedba natkrivenog kanala

Dio povrine estice u

Izdan akt za graenje

2.1. VELIINA I OBLIK GRAEVNIH ESTICA (IZGRAENOST, ISKORITENOST I GUSTOA IZGRAENOSTI)

Tablica V- Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta:

Tip graevine, opis sadraja

Minimalni broj parkiralinih ili garanih

Srednje, visoke i graevine do

Niske stambene i stambenoposlovne graevine

Restoran, kavana I drugi sadraji

za povrine manje od 100

(5) Parkiraline potrebe rjeavat e se koritenjem prethodne tablice, na nain da je za esticu

3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE CESTOVNE I ULINE MREE

(2) Rubne prometnice realizirane su u skladu s vaeom prostorno-planskom dokumentacijom.

I PRISTUPNE ULICE (SITUACIJSKI I VISINSKI ELEMENTI TRASA I KRIANJA I POPRENI PROFILI S

3.1.4. JAVNA PARKIRALITA (RJEENJE I BROJ MJESTA)

stacionae 0+054.0m do pribline stacionae 0+108.5m. Prosjena planirana visinska kota

- kabelske zdence planirati na krianjima, skretanjima i uvodima DTK u objekte.

GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE I VODOVA UNUTAR

3.4.1. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I PROIAVANJE OTPADNIH VODA, UREENJE VODOTOKA

(6) vorovi na glavnim vodovodnim trasama su predvieni u armiranobetonskim ahtama sa

5. UVJETI UREENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAEVINA

simbolima na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina, u

3. Elemente graevinskih konstrukcija i materijala, protupoarne zidove, prodore cjevovoda,

III. ZAVRNE ODREDBE

(1) Plan je sainjen u deset izvornika.

Predsjednik Gradskog vijea:

PRAVNI OSNOV ZA DONOENJE PLANA NA GRADSKOM VIJEU:

RAZLOZI ZA DONOENJE PLANA:

Procedura izrade Plana:

Prema zahtjevu Ministarstva kulture odnosno Konzervatorskog odjela u Splitu, izraen je

Gradonaelnik je temeljem Nacrta konanog Prijedloga Plana, Izvjea o javnoj raspravi i

Gradonaelnik je 5.lipnja 2013. godine donio

Anda mungkin juga menyukai