Kreativna terapija:

Psihoterapije esto mogu biti voene prema razliitim teoretskim

pristupima, meu kojima kreativnost zauzima posebno mjesto. 1
Pod pojmom kreativne terapije podrazumijevaju se razliiti pristupi u
psihoterapiji u kojima je naglasak na kreativnom izraaju. Njihov cilj (kao i
cilj veine psihoterapijskih koncepata), je to bolje razumijevanje i
aktiviranje osobe koja je na lijeenju i rehabilitaciji. Oni objedinjuju
praktino iskustvo i uenje, sazrijevanje bez razmiljanja, ali i misaono
osvjeivanje.

Kreativna terapija se pritom slui likovnim izrazom,

glazbom, plesom, itd. esto se brka s pojmom art terapije, koja je ui

termin od kreativne terapije, jer osim to koristi umjetnike medije kao i
art terapija, koristi i neke dodatne specifine kreativne metode. Na primjer
u sklopu kreativne terapije moe se koristiti integrativna terapija
desenzitizacije i repocesiranja pokretima oiju EMRD, kojoj je cilj
smanjenje osljetljivosti na sjeanja na traumatska stanja. Ukljuuje
prisjeanje na stresni dogaaj i reprogramira memorije u pozitivne,
samouvjerene misli koristei pritom pokrete oiju za postizanje unutarnjeg
stanja.
Kao kreativna terapija moe se koristiti i aromaterapija, meditacija,
vizualna i voena imaginacija, progresivna miina relaksacija,
kromoterapija, hagioterapija, refleksologija, hidromasaa (simbolika vode
kao medija), hortikulturalna terapija, itd. Mogu biti primjenjene i hipnoza,
simbolizacija tijelom, scenska ekspresija, psihodrama, analiza sna u
terapiji, itd. Metode koje se u takvim terapijskim procesima primjenjuju
imaju za cilj aktualizaciju kreativnih potencijala u pojedincu te pruanje
osjeaja sigurnosti, podizanje stupnja samopotovanja i samoostvarenja.
1 Miroslav Prstai, Ekstaza i geneza: Znanost, umjetnost i kreativna terapija u
psihosocijalnoj onkologiji i sofrologiji; Medicinska knjiga, Zagreb, str 31.
2 Miroslav Prstai, Branko Nikoli, Kreativna terapija kao suportivna metoda u
postoperativnom lijeenju ena nakon masektomije, Fakultet za defektologiju
Sveuilita u Zagrebu, originalni znanstveni lanak, vol 23, 1987. Str 221.
1

Panja moe biti usmjerena na vitalne funkcije, seksualnost, slobodno

izraavanje emocija.

Saetak sadraja predavanja iz kolegija Kreativna terapija:

U uvodnom predavanju prikazana su neka teorijska razmatranja o
fenomenu kreativnosti kao i definicija kreativne terapije prema tumaenju
Europske akademije za psihosocijalno zdravlje i poticanje kreativnosti.
(Kreativna terapija kao integrativni, dubinsko-psiholoki i hermeneutski
pristup koji obuhvaa verbalne i neverbalne oblike komunikacije). 3
Prikazana su i dva filma iz klinike prakse na temu: Kreativnost,
psihoanaliza i sofrologija u klinikoj primjeni sa onkolokim pacijentima.
Prikazani su neki oblici induciranja hipnotikog transa (produeno alfastanje neurolokih funkcija), simbolizacija tijelom i plesni pokret u voenoj
imaginaciji kao i primjena likovnog izraavanja primjerom mandale kao
matrice za promiljanje o doivljaju sebe. U tu svrhu koritena je
interpretacija na osnovi projektivnog izraavanja bojom i odabirom oblika
na matrici mandale. Takoer je koriten slobodni crte da bi se naelno
pokazalo kako likovno izraavanje moe potaknuti asocijacije na verbalnoj i
neverbalnoj razini. Na uzorku od 9 subjekata prikazana je analiza
induciranih rijei (varijabli), odnosno asocijacija u svezi sa sadrajem
crtea. Takoer je na osnovi svih 9 crtea prikazan uvod u analizu
psihodinamike grupe. Na osnovu koritene metode selektirane su dvije
dominantne varijable: ravnotea i razum. Osvrt na tu aktivnost
predvien je u okviru daljnjih predavanjaa rezultati su interpretirani i na
osnovi ritma toka napetosti u subjekata koji se odnose na subjektivne
potrebe, motoriko, somboliko izraavanje i oslobaanje od napetosti, kao
i na osnovi psihosomatskih struktura poevi od razine oralno
libidinalnog, oralno agresivnog, analnog i faliko - genitalnog izraavanja
3 Miroslav Prstai, Ekstaza i geneza: Znanost, umjetnost i kreativna terapija u
psihosocijalnoj onkologiji i sofrologiji; Medicinska knjiga, Zagreb, str 31.
2

do razine transcedentalnog oblikovanja iskustva doivljaja sebe. Uinjen je

i osvrt na neke povijesne komponente promiljanja o primjeni glazbe,
pokreta, slikarstva u edukaciji i terapiji. U tu svrhu prikazano je i djelo
Gjure B. O zdravom i motorikom vlaknu, a ritmovi tokova napetosti
prikazani su u knjizi Ex Gen i Cerebralna paraliza (prof. dr. sc. M. Prstai),
na stranici 77. Povezanost pjesnitva i likovnog izraavanja interpretirana
je i u okviru teme Slika, rije i duhovna poruka. Tom prilikom: Poema
pictura loquens, pictura poema silens. (Poetry is a speaking picture,
painting a silent [mute] poetry). Simonid s Keosa, 556.- 468. pr. Kr.
Takoer je u svrhu prikaza psiho emocionalnog izraavanja posredstvom
slikarskog predloka u dijagnostici i terapiji prikazano djelo Leonarda da Vincija
pet grotesknih glava, a interpretacija je uinjena i na osnovi ritmikih izraza
emotivnih stanja uz primjenu klinike kineziometrije. Istaknuta je vanost
multidimenzionalnih i multidisciplinarnih pristupa u kontekstu kreativne (art)
terapije. Prikazana je djelatnost Europskog konzorcija Sveuilita za edukaciju u
podruju art terapija tj kreativne terapije.

Art terapija:
Art terapija je integrativni, dubinsko-psiholoki, i hermeneutiki pristup koji
obuhvaa uporabu razliitih elemenata umjetnosti s ciljem unaprjeenja
zdravlja i breg oporavka pojedinca. Uz art terapiju postoje i
komplementarno suportivne terapije koje oznaavaju sve dodatne
terapijske metode koje nadopunjuju osnovnu terapiju. Sama art terapija
uvijek je komplementarno suportivna terapija jer podupire osnovnu
terapiju. Dakle art terapija ukljuuje likovno-vizualni izraaj, glazbu, ples,
dramu, poeziju. Predstavlja potpuno drugaiji nain shvaanja umjetnosti
od dotadanjeg shvaanja umjetnosti kao elitistike aktivnosti rezervirane
za natprosjeno nadarene. U sklopu art terapije umjetnost je aktivnost
kojoj je tenja lijeenje i komunikacija posredstvom estetike. Kroz
ohrabrivanje ovjekovih izraajnih sposobnosti, ona nastoji ovjeku
omoguiti pronalaenje unutarnjih snaga ozdravljenja. Kroz ojaavanje
samopouzdanja oboljelog i njegove sposobnosti da djeluje i stvara,
osnauje se itavo njegovo bie, sve do organskih procesa. Povijesni
korjeni art terapije veu se uz amansku kulturu.
Neke vrste kreativne terapije (art terapije): glazboterapija, likovna
ekspresija, terapija plesom i pokretom, dramatizacija i psihodrama,
biblioterapija.
Procjena psihikog stanja pacijenta jo se moe vriti primjenom
induciranih varijabli (asocijacijama nastalim promatranjem nekog

umjetnikog djela ili npr sluanjem glazbe), te upotrebom mandala preko

kojih se po Jungu, linost spontano dovodi u ravnoteu.
Psiholozi tvrde kako je evocirajua i ozdravljujua snaga mandale puno
vie od iskljuive potrage za znaenjem pojedinih simbola. To je uistinu
kreativan proces koji pomae u reflektiranju na bit stvari, pojava i oblika te
na ono to mi u zadanom trenutku i mjestu, uistinu jesmo. Izrada mandale
nikome ne moe nakoditi, tovie ljubiteljima umjetnosti i kreativnog
umjetnikog izriaja moe koristiti jer je proces izrade mandale
oputajueg i meditativnog karaktera.4
Arhetip (gr. prauzorak, praslika) je Jungov pojam, kojim on oznaava
uroene i univerzalne obrasce opaanja, miljenja i ponaanja, prastari
uzor, kolektivno iskustvo ljudske vrste, stjecano kroz tisue godina u
tipinim situacijama koje se uvijek ponavljaju. To je iskustvo dakle
naslijeeno i oituje se u individualno nesvjesnom, odakle utjee na
ljudsku psihu. Arhetipovi se ukazuju u snovima, fantazijama, vizijama,
umjetnikom stvaralatvu, ali i u npr halucinacijama duevno bolesnih. U
govoru nesvjesnog, arhetipovi se javljaju u simbolinoj formi slika. Na
kolektivnom planu manifestiraju se kroz mitove, religijske dogme, simbole,
rituale, itd. Arhetipovi su praizvor itavog ljudskog iskustva i snano utjeu
na nau svijest te ih se ne smije zanemariti kad se pojave. Njihovo
zanemarivanje moe dovesti do neurotinih, ak psihotinih smetnji, a
njihovo integriranje pomae u procesu individualizacije i sazrijevanja
linosti.
Najpoznatiji (najtipiniji), arhetipovi su: Persona, Sjenka, Animus, Anima,
Jastvo. Sjenka je naa druga strana, odbaena iz nae svijesti kao
neprihvatljiva zbog moralnih, estetskih i raznih drugih razloga, predstavlja
suprostavljanje svjesnom principu. Animus i Anima su muki, odnosno
enski princip u suprotnom spolu. Kod mukaraca se najee oituje
manifestacijom lika majke a kod ena likom oca. Persona je javna linost
neke osobe, ne nuno puno vezana za pravu linost osobe, to je uloga koju
4 https://superkreativo.wordpress.com/tag/mandala-art-terapija/

osobi dodjeljuje drutvo. Ljudi su esto u zabludi da izjednaavanje s njom

predstavlja individuu. Persona je ono to ovjek nije, ali to drutvo i on
sam misle da on jest.
Kada se doivljava likovno djelo, treba se na umu imati ta zajednika,
univerzalna razina doivljavanja simbolike likovno umjetnikih djela, koja
postoji neovisno i unato individualnim razlikama meu ljudima. Ta razina
postoji bez obzira na ovjekov socijalni, kulturni, povijesni ili psihofiziki
kontekst.

Tako se u ovom konkretnom sluaju moe izdvojiti arhetip majke koji se

moe iitati iz enskog akta, odnosno motiv ene. Takav motiv u likovnoj
umjetnosti moe se pratiti od poetaka ovjeanstva kroz razne simbole,
od prapovijesnih figurica Venera preko prikaza Bogorodice, do suvremenih
interpretacija u raznim medijima.6
Ve je spomenuta slikareva preokupacija i fascinacija erotikom koja se
moe iitati iz mnotva njegovih radova s erotskim sadrajem. Mogue da
je imao snaan libido kojeg je pokuavao ispoljiti u toj jednoj dodatnoj sferi
slikanjem, ili sukladno njegovom vlastitom izrazu, moda na neki nain i
kreiranjem vlastitog svijeta, oivljavanjem vlastitih fantazija kistovima i
bojama. S obzirom na to, te uzevi u obzir pretpostavku kako djelo
Autoportret slikara kao vojnika predstavlja jednim dijelom slikarev strah
od gubitka mukosti (podsjetimo, slika je nastala u stanju slikareve
psihike i fizike traume, dakle stanju opeg sloma i slabosti), moda je i
za oekivati dvojnost simbolike enskog akta na slici. S jedne strane golo
ensko tijelo iza lea slikara s odsjeenom rukom koje moda
nezainteresirano gleda u stranu moe predstavljati aluziju na gubitak
mukosti i time jednog aspekta vlastite vanosti, pa i ivotnosti. S druge
strane moe predstavljati simbol majke, ije golo tijelo predstavlja
utoite, mirno, sigurno i zatieno mjesto u koje se ezne vratiti,
5 Dunja Pivac, Branka Ivelja, Likovno umjetniko djelo kao poticaj likovnog
izraavanja uenikih emocija, Sveuilite u Splitu, Umjetnika akademija, str 93.
6 Isto, str 95.
6

majinski zagrljaj iz vremena kad je i sam bio gol i bespomoan kao to je

sada, i kada je postojao netko tko ga je od svijeta titio. Prilino je poznato
da ljudi u stanju velikih bolova, kriza ili ak na samrti znaju dozivati upravo
majku. Treba jo dodati pretpostavku da akt predstavlja slikarevu
nekadanju ljubav, to funkcionira u oba vida simbolike ovog akta i kao
ljubavnica koju gubi zbog vlastite nemoi, i kao
ljubavnica/utoite/podsjetnik na jedno sretnije doba za kojim ezne.
Treba naglasiti jasnu dijagonalnu podjelu slike koja je dijeli na dva dijela:
donji dio na kojem dominiraju slikarev torzo u uniformi na poput krvi
crvenoj pozadini, i gornji dio koji izdvaja glavninu enskog akta i dio
slikareva lica, sve na crnoj pozadini kao da s jedne strane predstavlja
krvavi rat (uniformu), a s druge ljude i njihove uspomene koji kao rtve tog
rata bivaju pojedeni tamom.
Znaajnu ulogu pri svemu tome igraju boje.
Boja je jedno od najvanijih izraajnih sredstava. Moe se upotrijebiti citat
Mire Kliek iz lanka o djelovanju boja u likovnoj terapiji u lijeenju i
obrazovanju:
Kao to pokret proima cijelo ovjekovo bie i odgaja ga od prvih kretnji u
kolijevci, do sloenih tehnikih pokreta kod upravljanja suvremenog stroja,
kao to glazba proima cijelo bie ovjeka, poevi od majine utrobe i
njenih otkucaja srca, preko uspavanki pjevanih uz kolijevku djeteta, tako i
boja, kao njafiniji izraz umjetnosti, zapljuskuje ovjekovo bie od prvih
trenutaka ivota i pomae mu pronai mjesto izmeu svijeta tame i
svjetla.7
S obzirom na citat, znakovito je ukazati na boje koje na ovoj slicu ostavljaju
najvei dojam crvena i crna te uta, i na njihovu mnogoznanost,
posebno mnogoznanost crvene. Crvena je boja krvi, ivota, raanja,
vatre, ara, strasti, oivljavanja, pakla, ljubavi, opasnosti, seksa, topline,
rata, snage, pobjede, radosti, uzbuenja, moi, stida, nemira, energije,
7 Mira Kliek, Likovna terapija u lijeenju i obrazovanju: djelovanje boja; Udruga
za socijalnu skrb Ozana, Zagreb, str 176.
7

mukosti, ivosti, zrelosti, odlunosti... I sve to i doslovno i metaforiki. 8

Crna boja simbolizira smrt, mrak, grob, no, Svemir, nitavilo, itd. uta,
koja je takoer na slici dosta zastupljena i u prvom planu, je boja sunca,
mokrae, svjetla, veselja, aktivnosti, povrnosti, lepravosti, ivahnosti,
zrelosti, ali i ludila, nesigurnosti, ljubomore, straha, te opasnosti. Vrsta
simbolike koja proizlazi iz upotrebe odreenih boja ovisi o kulturnom
okruenju, navikama, okolnostima, predrasudama i psihikom stanju
pojedinca.9 S obzirom na slikarevo stanje psihike i fizike traume u
vrijeme nastanka ovog djela, moe se pretpostaviti kako upotreba naroito
ovih spomenutih boja kod njega predstavlja uglavnom negativne simbole i
aluzije, poput pakla, krvi i rata (krvoprolia), stida, nemira, smrti, mraka,
groba, nitavila, ludila, nesigurnosti, straha i opasnosti.

Fascinacija ljudskim tijelom prisutna je kroz stoljea ljudskog umjetnikog

izraavanja, a figura ljudskog tijela jedan je od najeih motiva u
umjetnosti, u gotovo svim umjetnikim pravcima.

10

8 Ljubomir Radovanevi, Psihoanalitika autopsija umjetnosti, str 78.

9 Isto, str 78.
10 Renata Martinec, Slika tijela: Pregled nekih interdisciplinarnih pristupa u
edukaciji, dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji, Hrvatska revija za rehabilitacijska
istraivanja, 2008., vol 44, br 1, str 107.
8

Crte ili slika tijela predstavlja svijest o vlastitom tijelu, te moe iskazivati
neke aspekte naeg unutarnjeg stanja i odnosa prema svijetu i sebi.
Percepcija samog sebe poiva na brojnim imbenicima koji sudjeluju u
razvoju svijesti. Kroz svijest o fizikom aspektu tijela oituju se nae misli,
predodbe, emocije i karakteristike nae osobnosti. Crte tijela procjenjuje
se s razliitih gledita: vodi se rauna o poloaju crtea na papiru, poloaju
tijela (je li s lea, frontalni, stojei, sjedei, itd), obraa se panju na glavu,
ramena, srednji dio tijela, na simetriju, harmoniju, proporcije tijela, itd.
Pritom treba uzeti u obzir i estetsko iskustvo u procjeni doivljaja slike
tijela, uz koje se mogu iitati i socio-kulturni aspekti doivljaja.

Crte stabla takoer se esto primjenjuje u klinikoj procjeni kao

jednostavan test za ocjenjivanje linosti. Slui kao svojevrsno ogledalo.
Oekuje se da u nacrtanom bude prikazan sredinji dio (deblo), kronja,
grane s liem te eventualno cvjetovi i plodovi te korijenje. Takoer se
oekuje da je crte razmjeran veliini prostora papira, da je drvo smjeteno
u sredinu, da ima lijevu i desnu stranu, te da su one moda podjednake.
Drvo simbolizira rast i razvoj, ali i predstavlja vlastitost, te predstavlja
emotivnu projekciju obiljeja svojeg Ja. Figura stabla tumai se i kao
predstavljanje vlastitog tijela. U interpretaciji crtea obino se koriste tri
podruja od kojih svako predstavlja jedan dio osobnosti: donji dio stabla
(korijenje), predstavlja nesvjesno; sredina stabla predstavlja prolost
pojedinca, ono svjesno; a najvii dio, kronja s granama, predstavlja
intelektualno funkcioniranje i nain odnosa s okolinom.11

1. Zakljuak:
11 Miroslav Prstai, Ekstaza i geneza: Znanost, umjetnost i kreativna terapija u
psihosocijalnoj onkologiji i sofrologiji; Medicinska knjiga, Zagreb, str 55.
9

Crte tijela i stabla predstavlja sredstvo analize i interpretacije unutarnjeg

stanja pojedinca, njegove svijesti o sebi i okolini. Crte stabla tumai se
kao emotivna projekcija obiljeja svojeg Ja i predstavljanje vlastitog tijela.
Jedan od vidova kreativne terapije je i terapija plesom i plesnim pokretom,
i istraivanja su pokazala pozitivne rezultate u psihikom stanju ispitanika
s kojima se takva terapija provodila. Namee se misao o potrebitosti
infiltriranja kreativnog izraza u ovjekovu svakodnevicu i kada nije rije o
nekoj vrsti bolesnog stanja ili traume jer na taj nain moe ispoljiti i
osvijestiti dio svojeg unutarnjeg Ja.

10

2. Saetak:
Osnovni aspekt kreativne terapije je kreativni proces, i to proces
otkrivanja, prvenstveno samog sebe. Osnova pristupa je stvaralaka igra, i
to ona koja ini neposredno iskustvo osobe zbog koje se proces odvija.
Takva aktivnost ukljuuje duu i tijelo osobe jer stvaralake snage djeluju
na dublje procese u ovjeku i transformiraju ih u izljeujue snage.

12

ovjek je istovremeno umjetnik i objekt svoje umjetnosti. On je kipar i

mramor, lijenik i pacijent. Erich Fromm

Summary:
The main aspect of creative therapy is a creative process of discovery, especially
discovery of oneself. The recommended strategy is a creative play, one that
makes a direct experience of a person which is in the center of the therapy. Such
activity includes the soul and body of a person, because creative forces are
reaching deeper processes in humans and transform them into a curative power.
"The man is both the artist and the subject of his art. He is a sculptor and marble,
the doctor and the patient. " Erich Fromm

Kljune rijei:
Kreativna terapija, Kirchner, autoportret, crte tijela, crte stabla

12 Mira Kliek, Likovna terapija u lijeenju i obrazovanju, str 170-172.

11

Literatura:
-

Miroslav Prstai, Ekstaza i geneza: Znanost, umjetnost i kreativna terapija

u psihosocijalnoj onkologiji i sofrologiji; Medicinska knjiga, Zagreb

Dunja Pivac, Branka Ivelja, Likovno umjetniko djelo kao poticaj likovnog
izraavanja uenikih emocija, Sveuilite u Splitu, Umjetnika akademija

Miroslav Prstai, Branko Nikoli, Kreativna terapija kao suportivna metoda

u postoperativnom lijeenju ena nakon masektomije, Fakultet za
defektologiju Sveuilita u Zagrebu, originalni znanstveni lanak, vol 23,
1987

https://superkreativo.wordpress.com/tag/mandala-art-terapija/

Mira Kliek, Likovna terapija u lijeenju i obrazovanju: djelovanje

boja; Udruga za socijalnu skrb Ozana, Zagreb.

Ljubomir Radovanevi, Psihoanalitika autopsija umjetnosti

Renata Martinec, Slika tijela: Pregled nekih interdisciplinarnih

pristupa u edukaciji, dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji, Hrvatska
revija za rehabilitacijska istraivanja, 2008., vol 44, br 1

Dijana krbina, Art terapija i kreativnost, 2013.

12