,

r'!

{il,

TRINOM d.o.o.

1
{-,
k!
1.<4

www.trinom.hr
-'-----

~ pripreme za dravnu moturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404,

------------------

GSM: 098773875

PRIPREME ZA PRIJEMNI ISPIT

NA PRAVNOM FAKULTETU U ZAGREBU.
Trinom d.o.o., (grupa autora)

1. POJMOVI
1.1. Odnosi meu pojmovima

~,
K'"

Inicijalni zadaci:
I. Koji je pojmu suprotan pojmu sretan?
a. bazosi eaj an
b. nesretan
c. tuan
d. raznjeen
e. zadovoljan
2.
Koja je rije suprotna od rijei
dosljedno')
a dinamino
b. promjenjivo
c. nedosljedno
cL povremeno
e. slabo
Koji je pojam podreen pojmu
3.
osjeaj')
a. ovjek
b. razmiljanje
c. nelagoda
d. uvstvo
e. emocija
4.
Koji je pojam nadreen pojmu krava?
a. stado
b. bik

S.

6.

7.

c. stoka
d. ovca
e. mlijeko
Koja je rije protuslovna rijei
anatomski?

8.

Koji je pojam usporedan s pojmom

mornar?
a. brod
b. kapetan
c. avijatiar
a. nezdrav
d. zanimanje
b. atomski
e. bogata
Koji je pojam suprotan s pojmom
c. neugodan
9.
preraunat?
d. neanatomski
a. neproraunat
e. zdrav
Koja je rije suprotna od rijeizdrav? .
b. naivan
a. bolestan
..'
c. smijean
d. neuspjean
b. nezdrav
c. nezagaen
e. istinoljubiv
d. nezaraen.'
10. Koji je pojam podreen pojmu kost?
a. organ
.e. mrtav . ,'.,
'. ,
:' .:"
Koji je pojamnadreenpojmu
zakon?}t
b. bubreg
a .. llinak''<
.-,,,..
< I',
c. noga
d. kljuna kost
!}:','pi,iil~in~m;'~
.c:":z.akol1QdlI\7ac
e. stanice

~4>
Pojmovi mogu biti u bliim i daljim odnosima. Zadaci na<p
odgovara traenom odnosu. Npr. ako je zadani pojam zdrav, a tr
rotnost, Il
krajnost li odnosu na zdravlje, a to je pojam bolestan. Isto tako. ako Jezadani poja
kontradiktoran) lome, tada treba pronai pojam nezdra.v:,
Najei odnosi meu pojmovima su:
::.
I.zAM.TENITl POJMOVI
.-,
imaju razliit sadraj, a isti QPse:g'()dno!!~,
npr. glavni grad Hrvatske i .....gra4podno:Me

lnosa meu pojmovima te pronalaenje pojma koji

udenim pojmovima treba pronai onaj koji je druga
a trai se pojam koji je protuslovan (proturjean,

'ff

...

W'$

r2.

PODREENI

~'~~

(SUBORDINlRANI) I NADREENI (SUPERORDlNlRANI)

POJI'vlOVI
NADREENIonaj koji je openitiji. Zove se jo (vii, iri ili rodni pojam)
PODREENI - onaj koji je posebniji i potpada pod openitiji kao njegova vrsta. Zove se jo (nii. ui ili vTSni pojam)
A

npr domaa ivotinja - koko, kranin - protestant, emocija - ljubav ...

3.

USPOREDNI

(KOORDlNIRAl'JI) POJMOVI
oni koji imaju isti nadreeni pojam, ali meusobno

npr. aran i som, nogomet i koarka, kia i snijeg ....

nisu nadreeni jedan drugom

TRJNOM d,e.e,

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3,Zagreb

TEL/FAX:

www.trinom.hr
4.

5.

e) pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

PROTUSLOVNI

01/6672404,

GSM: 098773875

(KONTRADIKTORNI)
jedan pojam apsolutno negira onog drugog, zato je koristi ne- ispred obiljeja, npr. iv - neiv, cm - necrn,

SUPROTNI (KONTRARl"JI)

LS

ne-A

dva usporedna pojma se mogu najvie razlikovati tako da predstavljaju

bijel, mlad - star, leden - vreo ....

krajnosti u nekoj skupini, npr. crn -

6.

LIIDBENI

- iskazuju opreku meu obiljejem koje postoji i ne postoji, npr. sluh - giuhoa, obuen - gol..

7.

ODNOSNI -shvatljivi
rob ...

8.

UKRTENI (lNTERFERENTNI)
opseg im se djelomino preklapa, npr. lovac - politiar, oruje - orue, majka - pjevaica ...

tek kroz meuodnos iako su u opreci, npr. svi komparativi (vii - nii, deblji - tanji ..) ili djed-unuk, robovlasnik -----,

9.

RAZDVOJENI

o~';:'POo~~:U;OP'

(DISPARATNI):ilt;>;'"

k~~.fTndij"""

C__ "

'..1'-:.

,..

"b"

- kvantna fizika.

-",

Poseban sluaj predstavljaju pojmovi koji su u meusobJlojv~:~i bognazlv3 (rij eij'kbjima 'se imenuju:
I) SUZNANI (SINONIMNI) pojmovi -z~j~tj:p6jam se koristi vie razliitih naziva, npr. oganj - plam, ogledalo - zrcalo ...
2) VIEZNANI (HOMONIIv1Nl) - isti na~v sy k0tisti~za vie razliitih pojmova, npr. Mars (planet i bog rata), konji (mali konj,
ahovska figura, morski konji ...)'"

;'/~: .,;~~~}~.,<~
Zadaci:
J.

2.

3.

4.

Pl~J';~~:{;:O

KojJ je
znaenju Jlajdalji's
'poJl11ol1lnIak?
,.
a)'
obrok
.~)
druenje
'c)
spavanje
d) veera
."
e) ukusan ruak

Koji je pojam vii od pojma provalnik?

a)
siromaan ovjek
b) nepoten ovjek
c) ubojica
cl) lukav ovjek
e)
zatvorenik
Koji je pojam sukladan pojmu sredina
dana?
a)
broj 12
b) no
c) podne
d) kraj dana
e) poetak dana
Koji je pojam suprotan pojmu
alkoholiar?
.
n) pijamca
b) asketa
c)
antialkoholiar
d) trezvenjak
e) umjeren ovjek
Koji je pojam usporedan s pojmom
strah')
a) panika
b) bijes
c) hrabrost
d) fobija
e) emoCJJi1

6.

7.

8.

Koji je pojam po znaenju najblii s

pojmom poljubac?
a) cijelov
b) ljubav
c) bliskost
cl) crnok
e)
udarac
Koji je pojam li kontradikciji s
pojmom sladak?
a)
onaj koji je gorak
b) onaj koji je slan
c)
onaj koji nije ukusan
d) onaj koji nije sladak
e)
onaj koji nije kiseo
Koji je pojam vii od pojma nogomet?
a)
reprezentativni nogomet
b) aktivnost
c) utakmica
d) igralite
e)
momad

9.

Koji je pojam nii od pojma nogomet')

a) reprezentativni nogomet
b)
aktivnost
c) utakmica
cl) igralite
e) momad

10.

Koji oci ponuenih pojmova ima

viestruko znaenje')
a) bakterija
b) VIruS
c)
prehlada
d) bolest
e)
zdravlje

TRINOM d.o.o. ~ pripreme za dravnumaturu

3
r',

UREDI i NASTAVA:

www.trinotn.hr

i prijemne ispite

Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404,

GSM: 098773875

I I--~~~~~~~----~--------------------------------------------------------------

L-t

[j
!

r:;
1

1.2. Pojam - uliez

Inicijalni zadaci:
I. Koja je rije uljez meu ostalima?
a) zbrajanje
b) oduzimanje
c) mnoenje
d) brojanje
e) dijeljenje
2. Koja je rije uljez meu ostalima?
a. metar
b. kilometar
c. kilogram
d. centimetar
e. milimetar
3. Izbaci uljeza!
a. skok u vis
b. bacanje diska
c. utrka na 100 metara
d. vjebanje na gredi
e. troskok
4. Izbaci uljeza!
a. plavo.
b. crveno
c. ljubiasto
d. uta
e. zeleno

5. Izbaci uljeza!

9. Izbaci uljeza!
a. Marko
b. Petar
c. Ivan
d. Luka
e. Matej
lOJzbaci uljeza!

a. zubatac
b. tuka
c. srdela
d. karpina

e. tuna
6. Izbaci uljeza!
a. Kuba
b. Madagaskar
c. Panarna
d. Island
e. ri Lanka
7. Izbaci uljeza!
a. tuna
b. skua
c. morski pas
d. dupin
e. grdobina
8. Izbaci uljeza I
a. Danska
b. Estonija
c. Finska
d. vedska
e. Norveka

a. lav
b. smrt
co tm
d. zvrk
e. oko

Zadaci tipa izbaci uljeza baziraju se na usporednim (koordiniranim) pcjmovimaodnosno.podredenim

i nadreenim pojmovima. Izmeu
ponuenih pojmova jedan ne pripada grupi. Ako uoimo koja je to grupa, tj. koja su etiri pojma-meusobno usporedna, zadatak je rijeen.
Dovoljno je vidjeti koji pojam toj grupi ne pripada.:;.'
Npr. ako imamo pojmove: trokut, krug, kvadrat, kocka.pravokutnik
tada razmiljamoovako.xd.lkoju
grupu spada trokut? (Koji mu je nadreeni
pojam). Trokut spada u geometrijske likove!"
".
..'
..:
Nakon toga pravjerima spada li jo koji od panuenih pcjrnovau tuqrupu i uviamo da su i krug i kvadrat i pravakutnik, takoer geametrijski likovi.
Jedino kocka nije geometrijski lik, ona je geometrijsko tijelo, dakle-ona je ulj~iJko-:.'
... -,
Ovo je, naravna, bio banaini primjer, ponekad je tee uvidje\ikrlterih:>o koje'muttebagrupiralj-p'ojmove,
tj tee je otkriti koji je nadreeni pojam za
etiri ponuena, ali ne i za peti.;:,
..~;:oC:-'
,o' . o~(,;yro,:
Tu treba biti ta inventivniji i pokuati primijeniti to viekfit~;-ija.Za
nek~:tadatke~potrebno
i predznanje iz drugih podruja.
Npr. Ponueni pojmovi: vjeverica, medvjed, srna, fazanr.vep?r; .. :"'('i'."
ako uoirno da vjeverica spada u umske ivotinje
doli ~Q<bdgovora jerjv~ostale
ivotinje jesu umske ivotinje
ako nam padne na pamet da se sve ostale ivotinje, o~iri))yjeY~rI~e koriste u Ijucl9~aj prehrani, moramo se prisjetiti da je ovakav kriterij prilino
slabaan jer, barem teoretski, moglo bi se jesti i vjevericei//,.:;
,;
'o.'
o'
ako se sjetimo da jedino medvjed jede med, anda shvatimd'da"!'l
.
moe bitik(iterijjer
analogno tome jedino vjeverica jede Ijenjake i tako
dalje
',"1t
"'0'

_.'

ri!smq

ideja da grupiramo ivotinje po veliini (vjever

ie manja od
tko je onda uljez, vjeverica ili medvjed?
.::
ako primijetima da su sve ivotinje sisavci. os' .a~a.
tada
U rjeim sluajevima ne treba se usmjeriti na in~~eqj~:pojma
zajedniko pa znaenju, ali ovdje treba uoiti dasusvip~bj .. -- .)

Zadaci:
l.Izbaci uljeza!
a. Ukrajina
b. Moldavija
c. Poljska
d. Estonija
e. Bjelorusija
2. Izbaci uljeza I
a. Ugljan
b. Bra
c. Peljeac
d. Mljet
e. Krk
~
.J. Izbaci uljeza!
a. fizika
b. kemija
c. sociologija
d. knjievnost
e. psihologija

4. Izbaci uljeza!
a. ruak
bo veera
c. doruak
d. uina
e. obrok
5. Izbaci uljeza!
a. Dundo Maroje
b. Dubravka
c, Tirena
d. Novela od Stanca
e. Hekuba
60 Izbaci uljeza!
a. glava
b. plua
co srce
d. bubrezi
e. jetra

ostalih, a medvjed.vei
'.'

do

od ostalih) takoer otpada jer ne daje odgovor na pitanje

".'

smo doli
rj~l'lrila:j~;:je taj kriterij vrst. znanstveno utemeljen i jasan
ve na nje~pY-lJ.J(?iJ.Vl!;npr.grupa radar, kapak, kuluk, najam i Ana nemaju nita
i, osimopojni3'haj?rtlpalindromi,
dakle, pojam najam je uljez medu njima .
"
'. ,.,,;-~-<,

Izbaci uljeza!
a. jutro
b. sat
c. podne
d. poslijepodne
e. veer
8. Izbaci uljeza I
a. re
b. fa
c. ce
d. ml
eo li
9 . Izbaci uljeza!
a_ marama
b. platana
c. SirOVO
d. rastanak
e. zavala

10. Izbaci uljeza!

a. 3
b. 17
c. II
d. 8
e. 21

1. 3. Znaenje pojmova
Naalost. ne postoji nain kako nauiti znaenje pojmova. Iako se ovakvi zadaci Javljaju II prijemnom, oni. li stvari, nemaju nikakve veze
s logikim razmiljanjem ve, iskljuivo, s predznanjem. esto se koriste strani, arhaini ili manje poznali izrazi, ponekad se sve bazira na
sinonimiji, ali s tim da je jedan od sinonima manje poznat. tako da sve ovisi o predznanju i obrazovanju osobe koja rjeava test (to kod istog
1"t!lkog zakljuivanja nije sluaj).

TRlNOM

TRiN"

d.o.o.

TEL./FAX: 01/6672404,

www.trinom.hr

Koja je rije po znaenju najblia rijei

rustikalno?
a.
raskono
b.
seosko
c.
skupocjeno
d.
antikno
e. jednostavno
Koja se rije ne moe povezati s
rijeju konvencionalno?
a.
uvjetovan
b. neoriginalan
c.
svakidanji
d. pristojan
e.
ustaljen
Koji se pojam ne moe povezati s
pojmom infamija?
a.
sebinost
b.
podlost
c.
neasnost
d.
sramota
e.
poronost
Koja je rije najblia rijei infantilan?
n.
nesvrstan
b. nerazvijen
c.
nesretan
d.
nesposoban
e.
neposluan

2.

3.

4.

1. 4. Nastavljanje

b)
c)

5.

6.

7.

8.

Koja je rije najblia po

f1uktuaeija "
a. brbljavost
b.
premorenost
c.
boleljivost
d.
obamrlost
e.
promjenjivost
Koja je rije najblia po
evakuacija?
a.
pripremanje
b.
pospremanje
c.
dopremanje
d. odpremanje
e.
raspremanje
to se ne moe povezati
determinacija?
a.
odreenost
b.
tonost
c.
odlunost
d.
presudnost
e.
ustrajnost
Koja je rije po znaenju
apatija')
a.
zloba
b. radoznalost
c.
ravnodunost
d. usporenost
e.
zaboravnost

znaenju rijei

znaenju rijei

GSM: 098773875

9.

Kakav je onaj za kojega se kae da je

nobl?
a. bogat
b.
obrazovan
c.
plemenit
d.
moan
e.
slavan
10. Koja je rije najblia po znaenju rijei
recidiv?
a.
povrat
b.
zalet
c.
pogoranje
d.
opasnost
e.
zaraza

s pojmom -

najblia rijei

niza

Inicijalni test:
I. Nastavi niz: alica - tanjuri, lonac

a)

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

kuhaa

vatra
hrana
d)
poklopac
e)
posue
2. Nastavi niz: atom - molekula, organ "
a)
bubreg
b)
organizam
c)
ovjek
d)
stanica
e)
funkcija
3. Nastavi niz: protoni - neutroni, bijele
ahovske figure ')
a)
ah
b)
ahovska ploa
c)
kralj i kraljica
d)
eme ahovske figure
e)
partija aha
4. Nastavi niz: parka - guska, tratinica - ?
a)
latica
b)
ruak
c)
nnns
d)
karan !"iI
e)
bijelo

5. Nastavi J~z~.lJ.ka- 2, .bicikl"?

a)' ~~'f
b)~""';~2

e)' .

d)
e)
6. Nastavi niz:
: .. oa)
Indija
:;:~.b);. Rusija
'.,l~~}';.t~iEJa

- Azija,

grad

Nastavi niz: avao - eljezo, prozor - ?

a)
okvir
b)
vrata
e)
staklo
d)
beton
e)
balkon
10 Nastavi niz: hladnjak - struja, avion - ?
a)
aerodrom
b)
motor
c)
krila
d)
kerozin
e)
plin

7. Nastavi niz.kvadrat - 4,
a)bipoteI1uza
b)
vrh'
e)
I
d)
2
e)
3
8. Nastavi niz: medvjed - plua, skua . ')
a)
peraja
b)
krge
e)
ljuska
d)
riba
e)
more

Zadaci tipa nastavi niz baziraju se na jednom paru pojmova koji je ve zadan i drugom paru kojeg tek treba sloiti. Da bismo uspjeno
nastavili niz moramo izvesti zakljuak o nekom odnosu izmeu pojmova koji su ve ponueni, a obino se radi o dvije vrste odn osa:
1) Odnos izmeu pojmova u prvom paru daje nam smjernicu koji odnos moramo pronai pri slaganju drugog para.
Npr. ako je prvi par: nogomet - noga, a trei je pojam odbojka tada definiramo logiku vezu izmeu nogometa i noge otprilike ovako: Nogomet je+sport koji se uglavnom igra nogama. Tada isti kriterij primijenimo kod pojma odbojka - Odbojka je sport koji se uglavnom igra rukama
2) Odnos izmeu prvog pojma II prvom paru i prvog pojma li drugom paru daje nam smjemicu koji odnos moramo pronai.
Npr. Ako je prvi par: nogomet - odbojka, a trei je pojam noga tada nam ne pomae definiranje veze izmeu pojmova nogomet i odbojka ve
gledamo odnos nogometa i noge (dakle prve pojmove u oba para) da bismo opet dobili pojam "ruka" kao pojam koji nedostaje.
Dakle, ponueni odgovori nam ponekad ak i nisu nuni, ako dobro formuliramo kriterij koji ini odnos izmeu prva dva ponuena
pojma, bez problema nalazimo pojam koji nedostaje, tj. nastavljamo niz.
Ako nismo sigurni koji od navedenih kriterija primijeniti pokuamo i s jednim i s drugim, a prema ponuenim rjeenjima vidimo na koji
su kriterij ciljali sastavljai pitanja.

....!.I.'.....
1:"."1).'
IV
tf-~

TRINOM d.o.o.

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

www.trinom.nr

TEL./FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

h I --~~~~~~--------------------------------------------------------------------------------------------------

T Nastavi niz: .mjesec - veljaa, prst - ?

a. palac
b. kaiprst
c. srednjak
d. prstenjak
e. mali prst
8. Nastavi niz: srednji vijek - antika, smrt a. hesmrtnost
b. nI]
c. kraj
d. ivot
e. nita
9. Nastavi niz: tjedan- utorak, abeceda -?
a. slovo
b. latinica

Zadaci:
I. Nastavi niz: lopta - kugla, cigla - ?
a. kutija
b. kvadrat
c. kvadar
d. pravokutnik
e. kua
2. Nastavi niz: pjesma - sonet, ples - ?
a. koncert
b. valcer
c. plesa
d. instrument
e. plesni koraci
3. Nastavi niz: A - C, 0- ?

a. B

c.

b. D

c.

I?':l

fc~
,P

ti
fr~

il
;

c. Ura n

d. B
e.
10. Nastavi niz: godina - 365, sat - .)
a. minute
b. sekunde
c. 60
d. vrijeme
e. 24
II. Nastavi niz: mrkva - naranasto, knjiga - ?

d. R
e. NJ
4. Nastavi niz: oko - obrva, kua - ?
a. prozor
b. vrata
c. krov
d. zidovi
e. garaa
5. Nastavi niz: oko - uho, nogomet a. politika
b. golman
c. odbojka
d. pobjeda
e. gol
6. Nastavi niz: utorak - petak, subota - .)
a. nedjelja
b. ponedjeljak
c. utorak
d. srijeda
e. etvrtak

a.

0)

13 Nastavi niz: govor - rijei, obrok - ?

a. doruak
b. bjelanevine
c. nanunnce
d. metabolizam
e. kuhanje
14. stavi niz: doga - pin, dvorac - ?
a. palaa
b. bolnica
c. kraJj
d. stan
e. kuica
15. Nastavi niz: Venera - Zemlja, Jupiter -'1
a. Zemlja
b. Mars

uto

papimato
c. slikovnica
d. biljenica
e. debelo
12 Nastavi niz: Mars - Veneraruak
a. veera
.... '
b.

0)

b tjestenina
c. obrok-i
d. podne
ka]~I"ije

d. Neptun
e. Saturn
16. Nastavi niz: parlament- gorostas, legislative - '1
a. egzekutiva
b. sabor
c. patuljak
d. div
e. Golijat
17. Nastavi niz: altruizam - kukaviluk, egoizam - ?
a. strah
b. konfonnizam
c. hrabrost
d. psihologija
e. vrlina
18.-Nastavi niz: rastronost - ponos, tedljivost - ?
a. inat
h. umjerenost
c. la
d. sram
e. oholost

if~

U
,

li

1.

S. Ponavljanje

I.

Napii vlastiti
pojmovima:

"'!;1:l

i utvrdivanje

primjer

za

gradiva
svih

medu

2.
..: ..?;.}});}.

s medu zadanim pojmovima:

a - pas

a.

fJ
~
i

~l
~
r--!l.
~

fj,

b.

vii

c.

usporedni

nii

d.

protuslovni

e.

suprotni

liidbeni

g.

odnosni

h.

ukrteni

I.

razdvojeni

SahUTI- Jupiter
e.

svjetlo - mrano

biljka - lijek

g.

vid - sljepoa

h.

stariji - mlai

I.

star - nestar

ljubomora - emocija

k.

radijator - filozofija

frizerka - obrtnica

m.

student - mladi ovjek

n.

golem - sitan

2. SUDOVI
U logici pod nazivom sudovi podrazumijevamo ono to u svakodnevnom gtvOI1l najee nazivamo reenicama. Sudovi se mogu dijeliti
po nekoliko kriterija koje moramo shvatili da bismo mogli shvatiti i primijeniti neka oravila koja nam omoguuju rjeavanje zadataka.
PODJELA PO KV A:~TITETI - sudovi se dijele na
1. OPI (UNlV ARZALNI) - kad se neto tvrdi ili porie za sve lanove neke skupine, npr. Svi ljudi su smrtni, Nijedatl
ovjek nije biljka, Svaki dan ima 24 sala ..
2.
POSEBNI (PARTIKUl.AR."JI) - kad se neto tvrdi ili pori za dio neke grupe, tj. za samo odreeni broj lanova, a ne za
sve, npr. Neke biljke imaju lijep cvijet, Neke ivotinje Ile i le u mOI1l,Ponekad idem na more ....

TlUNOM d.c.e. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

www.trinom.hr
3.

(pOJEDINANI ILI SINGULAIU~1) - ponekad ulaze u tu podjelu. To su sudovi koji se odnose na konkretnog pripadnika =
neke vrste o kojem se onda neto tvrdi ili porie, npr. Sokrat je bio filozof, Zvonimir Boban ivi u Zagrebu, Ova torba mi
se ne svia ...
- smatraju se podvrstom opih sudova jer govore neto o jedinom lanu neke grupe (Sokrat je jedini lan vrste
Sokrat)

PO KVALITETI (KAKVOI) sudovi se dijele na

I. POTVRDNI (AFIRMATIVNI) - kad se u njemu neto potvruje, npr. Svi ljudi su iva bia, Neke make ~umiljate,
Neke lekcije imaju_
smisla ...
2. NlJEN1 (NEGATIVNI)
- kad se u njemu neto nijee, npr. Nijedan pas niis maka, Neki ljudi nemaju djece, Neki filmovi nisu
zabavni ..
3.
(BESKONANI ILI LIMIT ATIVNI) - imaju potvrdnu kopulu i nijeni predikat. U stvari su podvrsta potvrdnih. Npr. On je nepouzdan, ~
Zivot je nepravedan ...
PO RELACIJI (ODNOSU) sudovi se dijele na
I.
KATEGORlKlveza izmeu subjekta i predikata nije niim uvjetovana, npr. Svi ljudi su smrtni, Neke prie nisu dugake ....
2.
HIPOTETICNI - sloeni sud u kojem je istaknuta uzrono-posljedina veza - Npr. Ako zaspim, onda zakasnim u kolu.
Doi u k tebi pod uvjetom da me mama pusti.
Pod pretpostavkom da proem s 5, dobit u auto.
Dio suda koji izraava pretpostavku (uzrok, uvijet) zove se prednjak (antecelu/ent), a onaj koji izraava posljedicu zove se posljedllk(kollsekvent)
3. DISJUNKTIVNl (U ISKLJlJNOM SMISLU) - sud izraava vie mogunosti, npr.
Ii u u kino ili u kazalite.
Postat u lijenik ili pravnik ili arhitekt.
- To je ili-ili sud koji se uzima u isk1junom smislu jer potvrivanje jednog lanadis;unkcije
automatski iskljuuje druge lanove
disjunkcije,
KOMBlNIR.<\NA

PODJELA

SUDOVA PO KV ANTJTETJ

I KV ALITETJ

Postoje 4 glavne vrste katezorikih sudova ovisno o kombinaciji njihove kvantitete i kvalitete:
i. ()PE - POTVRDW (UNrvERZALNO - AFIRMA'TIVNI) -Asud.
Npr. Svi uenici idu na izlet., Svaki cian uim., S~'~sl11ibeivotinje ...
2.
OPE- NI1ENI (UNIVERZALNO-NEGATIVNI)
~Esud'
~
Npr. Nijedan slon nije vodozemac., Nita nije.vjeno,; Nitko nije savren ..
3. POSEBNO-POTVRDNI
(PARTIKULARNO-AF~JTVNI);-d
slid:/,
Npr. Neki ljudi su simpatihl;iPp8~ka'd:i(:tem kod b~ke~;\'Neke knjige imaju slike ...
4.
POSEBNO-NlJENI
(PARTIKlJLARl"'JO-NEqArrrvNIJiI.0sud;:t
.'
Npr. Neke bolnice nisu daleko., Ponekad nisam sig\inll1
on~govori istinu,~eki odnjih nemaju pojma o vonji ..

di

LOGIKI KVADRAT (ODNOSI MEU SUDOVINI~);

Postoje sudovi koji su u nekom meusobnom

kroz, tzv. LOGIKI KV ADRA T.
A sud (npr. Svi kosovi su ptice)
I sud (Neki kosovi su ptice.)

odnosu. To su oni koji imaju isti subjekt

i predikat.

Odnosi meu sudovima

E sud (Nijedan kos nije ptica)

O sud (Neki kosovi nisu ptice)

((Nuw.

&.~ ~

J.~~.

VJ' wvu. ~

w b. ~

~.

promatraju

se

TRINOM d.Q.o. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

7
1-,

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

www.trinom.hr

TEL./FAX, 01/ 6672 404, GSM: 098773875

!J-.:..:..:..:..c~.c..:..:-~-----------------------------------

..... )

I. PROTUSLOVLJE (KON1RADIKCIJA) - odnos izmeu sudova razliite kvantitete i kvalitete (A i O te E i I)

- u tom odnosu je uvijek jedan istinit, a drugi neistinit
2. SUPR01NOST (KONTRARNOST) - odnos izmeu sudova Ai E (razliite kvalitete, a iste - univerzalne- kvantitete.)
- mogu biti oba neistinita ili jedan istinit, a drugi neistinit

3. PODSUPR01NOST
(SUBKONTRARNOST)
- odnos izmeu sudova 1 i O (razliite kvalitete, a iste -pm1ikulame
- mogu biti oba istinita ili jedan istinit, a drugi neistinit
4. PODREDNOST
- u svakom pam se
- ako je podreditelj
- ako je podreditelj
- ako je podreenik
- ako je podreenik

(stJBALTER.t'lACIJA) - odnos izmeu sudova razliite kvantitete, a iste kvalitete (A i I te E i O)

univerzalni sud naziva poreditelj (A za I, i E za O), a partikularni se naziva podreenik (1 za A, i O za E)
istinit, istinit je i podreenik
neistinit, podreenik moe biti i istinit i neistinit (ne moemo zakljuiti)
istinit, podreditelj moe biti i istinit i neistinit (ue moemo zakljuiti)
neistinit i podreditelj je neistinit

Zadaci;
1. U kojem su odnosu sljedei sudovi:
a) Svi A su B. - Neki A su B. _-'O''''-'''-..:(..'------''"L:w::..:04'''

/~ e

b) Neki A su B. - Nijedan A nije B.

y" (~)POclSu~I-otnis(!;~~;; o~~~_oj~h:.u:_~baistiniti.

-_tv_' ,_K--,-,U,-A--,-. _

-",/;::.--_I",bJ'--,-.

'?11.0,vttovl-;}'::

c) Nijedan A nije B. - Svaki Aje B. ---=e..-__ C\.._---"e'..;:c..f"_7_t2_A_f!.c_/v_o_,,-_,

1/

"

/'

'

,-.- -

f) Neki A nisu B. - Neki A jesu B.

?DDJ2G'"J>g-.IO{7

,(..

'?6Pc.(>,/crt i.c'.~'

lu"

; -~c r.

+r--:

c) Ako je O sud neistinu, E sud je istinit.

g) Ako je Asud neistinit

----c~~,--'

Ako je

V-",--_' _~~.

__

b) podredan

h) Ako je J sud istinit A sud moe biti i istinit i neistinit. _-"-_

i) Ako je I sud neistinu, E sud moe biti i istinit i neistJl\il.

-c) podsupi-otan,---,-

J'h..,-, '0

---

I) Mogu biti istinita oba suprotna suda.

"",-,-,,-+~

n) Mogu biti istinita oba po(~rediia suda.

o) Mogu biti istinita oba proruslovna suda.

+__

p) Mogu biti neistinita oba proruslovna suda.

r) Mogu biti neistinita oba podredna suda.
s) Mogu biti neistinita oba suproma suda.

"",,,,_,<_. ~

+
---~----_

3. Navedi vlastiti primjer koji zadovoljava sljedee uvjete:

a) Suprotni sudov~oji!su oQa neistiniti.

0:<. (9'{";~t })~,z~~';'

<.

0:.:~~:'/:!~/:~;~:./'~~~(kc--

Ce) Podredni

sudovi koji su oba istiniti. .

,~i./St.:'\..'
.::,.(' .
t -,.,~~'
,"t.
,_0-' ~

l'

! ~

t(

1'-,

....

-."

1 :~

,Aj

L-4-:A/

to zakljuujemo o sudu koji mu je:

~/,--_
/V

I_

pas nije crven neistinit,

to zakljuujemo

"'b) ~~1gf~i~J~.
i,eJ proruslovan

_
_

Ako je isti suci istinit, to zakljuujemo

a) suprotan
_
b) protuslovan

c) podredan

o sudu koji mu je:

6. Ako je sud Neki pjevai nisu popularni istinit, to moemo

zakljuiti o istinitosti sljedeih sudova koji se nalaze u istom log.
kvadratu:
a) A sud
_
_

Ako je isti suci neistini, to moemo zakljuiti o istinitosti sljedeih

sudova:
a) I sud
_

.'

(gProhlslovni sudovi od kojih je univerzalni istinit, a parrikulami

neistinit.
r
.;

,~

c) I sud

.;':!~":

:',:::0

"

umjetnic/?)i.stinit, !o~zaklju\}iemo o
! ,-(",
/-.
/,/ />
.r;?!..

b) E sucl.

cet

b) Podredni sudovi koji su oba neistiniti .

/"

\,' . (

_
_
_

t) Mogu biti neistinita oba podsuprotna suda.

$(~~

"f

v"tI,/
5. Ako-:i~st!d'Nijedan
sudu kOjj'J'rrL1'Je:
a) podr~(I~l).",'-_-

--~-'2~"""~
--'-,__

m) Mogu biti istinita oba pod suprotna suda.

,'~-'_V_~:_---

j) Ako je 1 sud istinit, O sud moe biti i istinit i neistii

k) Ako je A sud neistinu, I sud je isto neistinit.

isii sud neistinit,

. a) protusI9'yan.,,- __

-------r~.1..f,,:-

i E moe biti neistinit.

",/",4{"

>c)Podsu;Jrotni":"

-"-~"_

A sud je nuno neistinit.

f) Ako je Isud neistinit, O sud je istinit.

b)~~dr~dni

--"

d) Ako je E sud istinit, A sud je istinit.

e) Ako je E sud neistinu,

'SUdOVI!lIako]1sunJ~p?~r
a) protuslovni
.:M.

\-/
~"--7_>_:;;_i_

/'t

.-/0.. /--!. .

':;t.~~':.:/ " ~,

4. Ako jesucJNe~,!J~d~~lI

b) Ako je O sud ueistinir, E sud je neistinu.

>

g) Podredni sudovi od kojih je podreditelj neistinit, a podreenik

istinit.
.~.

I
2. Odredi jesu li sljedee tvrdnje istinite ili neistinite
a) Ako je A sud istinit, O suci je neistinit.

.,_~

r: ,-

f) Podsuprotni sudovi od kojih je afirmativni neistinit, a negativni

istinit.
.:</.
'er"',

d) Neki A nisu B. - Svi A su B. _-"0"----'01...-0- =-__ t.__"'_v_7_,,z_""_'-P_I_'_~_"-,,::r_~

e) Neki A nisu B. - Niti jedan A nije B. O

i,

,.

'",-'

- kvantitete)

b) E sud

c) A sud

TRINOM d.o.o.

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3~ Zagreb

TEL./FAX:

www.trinom.hr

a) sigurno da s~moji
prijatelji bili u Londonu
DA
<NE!
b) sigurno da neki moji prijatelji nisu biliu Londonu
/lJl\
NE
c) ~
da niti jedan moj prijatelj nije bio u Londonu
(~
NE
d) mogu,e da su svi moji prijatelji bili u Londonu
(DA\
NE
e) mo)-nee-6a~an
moj prijatelj nije bio u Londonu
DA
~
f) Jl10
da
e ~llOjih
prijatelja nisu bili u Londonu

Ako je isti sud neistinit, koji su jo sudovi sigumo neistiniti?

.

_
_

8. Ako je istinito da neki moji susjedi nisu podrijetlom Zagrepani

tada je:
a) sigu~
su svi moji susjedi podrijetlom Zagrepani
DA
(!-->
b) sigu~a
su neki moji susjedi podrijetlom Zagrepani
DA
~...J
c) sigurno, da 111jeillmmoj susjed nije podrijetlom Zagrepanin
DA
NE)
'..
d) mo~:e da su svi moji susjedi podrijetlom Zagrepani
DA
e) mogue da su neki moji susjedi podrijetlom Zagrepani
(..D7,\ NE
\~nl0gue
da nijedan moj susjed nije podrijetlom Zagrepanin
DA)
NE

(};ili>

GSM: 098773875

Je:

."

Koji su sigumo istiniti? --,-...,._O__

~-.-O kojima ne moemo biti sigumi? --=(2/---'&"'-

404,

9. Ako je neistinito da neki su neki moji prijatelji bili u Londonu, tada -

7. Akoje sud Svi mukarci su crnokosi istinit, koji su jo sudovi u

istom log. kvadratu sigumo istiniti? _J
_
Koji su sigumo neistniniti? __ -Q=-,."O=_
O kojima ne moemo biti sigumi? --;,.,./"-~

,/

01/6672

b1

10. Ako je istinito da niti jedan dan nismo ili u kazalite, tada je:
a) mogueda neke dane nismo ili li kazalite
DA
NE
b) sigumo da neke dane nismo ili u kazalite
DA
NE
c) mogue da smo svaki dan ili-u kazalite
DA
NE
d) sigumo da smo svaki dan ili u kazalite
DA
NE
e) sigurno da smo poneki dan ili u kazalite
DA
NE
f) mogueda smo neke dane ili u kazalite
DA
NE

'.

_/

3. ZAKLJUCI
ZAKLJUAK je logiki oblik pomou kojega mislimo logiki sJijedjednogasuda
iz drugih, od njega razliitih
Svi zakljuci imaju: PREMISU (PREMISE) I KONKLUZIJU.
.
PREMISE su sudovi u zakljuku za koje uzimamo da iz njih .logiki slijedi drugi, od-njih razliit sud.
KONKLUZIJA (ZAGLA V AK) je sud u zakljuku za koji'uzimamo da logiki.slijedi iz drugih.od njega razliitih sudova.
Zakljuak moe imati jednu ili vie premisa, ali ako je. valjan inl(ts~ijlfJednu moguu konkluziju.
,

3. 1. NEPOSREDNI

.:

:; ,

'.'

_::.V:'.

''"::''O;,

~.- 2. Ako je istinito d~lenici

.:). 3. Ako je ~e~~tinito~u

DA
NE

I. a nisu napisali zadau, tada j'"

neki lanovi klU~:':;l::::!i:~,

.
talentiiani-ljudisportai?
.. ..

a,neki od onih koji nisu napisali zadau su uenici 1. a?

ta~: j~~igl.i;nbI:i"~til!i~~Ida
,'I-&(~ r,: ['," ( (.
..

..

4. Ako je istinito da svatko tko je bio u Madridu je p~9pa9panjblskespecija)itete,Jaita

-1-

-_

ZAKLJUCI

Inicijalni zadaci',
....
-I 1. Ako je istinito da nijedan sporta nije netalentiran, tada jelnoglleda'sli'neki
. DA"';
NE
.
. "i' >'
'''''. '.'

bili u Ma~1u?

~-_

sudova.

Y,' ..

DA.

Cl_

je<siguI1lo i da su svi koji su probali panjolske specijalitete -

;::~<Jf.;.,z:;..~..",,<.2};?5

5. Ako je jstinito da su svi polaznici teaja bili nepripremljeni?tada:]e'fgtlrnM

NE
'.
<i

su ne~!..ljudi k,0ji nisu ronioci lanovi kluba More')

e;( ,(,,",.'

'. ....

da.'l)itko tko je pripremljen nije polaznik log teaja

'.".;:,.

6. Ako j~s-igumo d~nijedna

knjiga tPg knjievnika nije P~~1:t~~~a";1~~i~gt;~e da nijednu meni poznatu knjigu nije napisao taj knjievnik.
DA
~
{"er_o
7. Ako je neistinito da su neki moii roaci sportai tada je siaumo neistinito i da niti jedan SJ)Ol1anije moj roak')
. DA
~
J
.
~
.'
..
~ 8. Ako jeisjinito daifeke od pjesama na tom alburnu nisu komercijalne,

I.
"1

9. Ako je istinito da nitko od tih ljudi nije osvetoljubiv,

.~
NE
..
.

.J.- ]

O. Ako je istinito ~ki

DA

tada je sizurno da su neke od pjesama na tom albumu nekomercijalne?

.

-.

tada je sigurno i da su svi ti ljudi neosvetoljubivi?

.
.
.

koji nisu oenjeni su loi kuhari, tada je mogue i da niti jedan lo kuhar nije oenjen?

Neposredni

su zakljuci

svi oni sa samo jednom

premisorn.

Konkluzija

1. NEPOSREDNI Z. PO ISTOVRIJEDNOSTI
(ekvipolenciji, ekvivalenciji)
Razlika izmeu premise i konkluzije je li tome to konkluzija ima razliitu
protuslovan.
Kvantiteta i subjekt su isti i li premisi i u konkluziji.
Svi ljudi su iva bia.
Nijedan ovjek nije neivo bie.

ne izrie nita novo nego je samo preformulirana

premisa."I

. "I

kvalitetu od premise i to predikat premise u konkluziji

Neki romani su zanimljivi.

Neki romani nisu nezanimljivi,

postaje

TRINOM d.e,c, ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:

2. NI

01/6672

404,

GSM: 098773875

PO OBRATU (konverziji)

Subjekt i preditak premise u konkluziji mijenjaju mjesta. Kvantiteta i kvaliteta konkluzijeovisi

o vrsti suda premise.

a)

A sud - konkluzija je I sud

Svi auti su prijevoma sredstva.
Neka prijevozna sredstva su auti.

b)

E sud - konkluzija je E sud.

Nijedan slon nije konj.
Nijedan konj nije slon.

c)

I sud - konkluzija je I sud.

Neki umjetnici su bmwti.
Neki bogati su umjetnici

d)

Iz O suda po obratu nita nuno ne slijedi!

3. N. Z PO PROTUPOSTAVU (kontrapoziciji)
Subjekt i predikat premise u konkluziji mijenjaju mjesta s tim da jo predikat premise u konkluziji postaje protuslovan,
NeP S
Kvantiteta i kvaliteta konkluzije ovisi cl vrsti suda u premisi.
a) A sud - E sud
Svaki Qvjek je ivo bie.
Nijedno neivo bie nije ovjek.
b)

SP

tj.

E sud - I sud
Nijedan S0111 nije sisavac.
-Neki nesisavci su somovi.

c)

I sud - iz njega po protupostavu

d)

O sud - I sud

nita nuno ne slijedi

Neki ljudi nisu visoki.

Neki nevisoki su ljudi.

L
2.

kluzija je nuno istinita

konkluzija je nuno neistinita.

b)

pmtupostavu-"----'-=--'------=----"-----::_-"'----''--------'''--'='_#''"

c)

istovrijednosti
o
9
J

----'-----

----"~~ _ _s~---""'~

2. Iz suda Nijedan

a)

protupo~;ta~J~~~~~~~~~~~~~~~:1'~~~0if-~

b)

istovrijednosti~SB~~~L

c)

obratu

":::>""

___.J~~~~?4~+_~~~:&~~~;~t2~~

~rc

s P

3. Iz suda Neki dani su kratki izv~B,i zakljuak po

a) istovrijednosti
f", lk!. I
O

/W' ,cl

b) obratu

!? J

>VP<.!'2'., f'.\-::;

c) protupostavu

,J\

U:'

/7

le

.ila

~;''''r~''

~CC-0L

('

/""OL"--------------------

6?

4. Iz suda Poneki biljke I~:.sujestive izvedi zakljuak po:

a) obratu
~
b) protupostavu

), !

r-.

,Je. .r/ -...f

./Z/;6-lL_-:I

eu

/1 'VI/

../";

."'-

(?/~i{ ":-'

c) istovrijednosti
5. Ako Je istinita tvrdnja da Nijedna ivotinja nije besmrtna koje jo etiri istinite tvrdnje slijede iz nje?
-1__ ~~~C~~~'?
__~~~r~7'~v~O~f~~~'~-'~1(--~P~(~,~~,--k1~rL~-,L~~~~~.77~'~~~L_

-/__ ~/l/,~~e~~~~~t'~,--~-c1-~~~~~c_f,?-~--~r~~~<~~j~,~.o~'v~/~c~.
__ t~,"~:)~~~~~'~~_~/tC~,~~?~---------~/ '.
-;>
Y{'12"'C(7'7''-1,.p(J, ~i/ ",
1('/1:.:;
/ .e.
J::;tPc?-1A. ii.(,) 4Ak> e.
t'? I.--~
""rr

\j

f'e.F

6. Ako je istinito da Nitko tko nije jeo sladoled nije pokvario eludac tada je nuno da su svi koji su p6k--varili eludac jeli sladoled?
. a) da d@kJe""!;jPdki'tk'dd-d'k--k"k?d'd-S--b
7 .Axo
Ak je
istuuto
ane 'J mOJI pnjateru Je u sva vixenc
jedan moj PTlJ~e li? .

~a)

li restoranu ta' a.Je nuzno

ame

u ornma

op sva 'J VJ cen Je' li U restoranu postoji

.

',~,-he

./'_'_/_------------------------------------------{(N~ &.!w.& fW. /.{)~.

113- ~
~
W b. '"'Mf- ~.

\_ .

arem

TRINOM d.o.o.

10

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bakovia 3, Zagreb

TEL.lFAX: 01/6672404,

www.trinom.hr
8 Ako je n....
e..""
festivalu. "'"

da su svi koji su nastuHiI,iJ1a fejt.iv~l~bili;llltialkoholiari.

lJl-

GSM: 098773875

tada je nuno neistinito i to da nijedan alkoholiar nije nastupio na

/V2./ 1 e .::"

..

b) ne
9. Ako jei1eistinito da su neki moji kuni Ijubilf.lYjsisavci, tada je Si~U(HO neistinito i da su neki sisavci moji kuni ljubimci
!~
b)ne
//
10. Ako j~ito
d(@moji
susjedi nisu nogometai tada ne moe biti istinito ~Ovjek
koji se ne bavi nogom~tom nije moj susjed?
~.~
b) ne
'.::,;'., 'Cc:".,~~.
07';\'.('6',6
! C
c~." ..i<?~
~~Cl,.,o
':{i) ~

ris.

!v ti

",-,-"",,'>

'<

~'(

v-'1

S'\J!'

Y['
~v,-,'",\ {'J_ e.
Inicijalni zadaci: (sve tvrdnje smatrajte istinitima, osnn ako nije dftlgabje Ik1vedeno)
I. Svaki X spada u skupinu Y. Neki izskupine Y ujedno su lanovi skupine Z. Iz ovoga slijedi da je mogue da su svi X ujedno i Z. Ovaj je izvod:
. a.
toan
\..~/tJetoan
c. ne moe se utvrditi
2. Neki uenici sjede u prvim klupama, a neki od onih koji sjede u P~.Q,1 klup.ama nose naoale. Je li tono da neki uenici nose naoale?
a.
da
b. ne
GY ne moe se utvrditi
3. Niti jedan na lan nije podrijetlom iz Dalmacije, a uz to svi nai lanovi vole pei rotilj. Iz toga slijedi da je sigumo da nitko tko voli pei
rotilj nije iz Dalmacije. Ovaj izvo~ti~:
,
a.
toan
(b) netoan
c. ne moe se utvrditi
4.
Neki moji prijatelji voje gledatisapunice,
a neki koji vole gledati sapunice nisu ljubitelji visoke knjievnosti. Pod pretpostavkom da je sve
prije navedeno istinito, kakva je tvrdnja da neki moji prijatelji nisu ljubitelji visoke knjievnosti?
a.
istinita
b. neistinita
(3) ne moe se utvrditi
5.
Svaki moji praznici su zabavni i sve svoje praznike provodim u inozemstvu. Iz toga slijedi da je sigurno da je svo vrijeme koje provodim u
inozemstvu zabavno. Ovaj izvod je:
a.
toan
netoan
...
c.
ne moe se zakljuiti
3.2. KATEGORIKlSILOGIZAM

tJ;

dJ

C'~'. '., __,

KATEGORIKI
SILOGIZMl
imaju dvije premise i konkJuziju.
Npr.
Svi ljudi su iva bia.
Svi Japanci su ljudi
Svi Japanci su iva bia.

I premise ikohkJllziji~!iluj~#ltegorjiki

.",:':'.'<1"'''

sudovi.

LD01InO'1lsu:
Dn'JeSill}:le:IctJ;:onkhJzi.jei jo se pojavljuje u drugoj (manjoj, nioj,
wpr~~l:lll<at konkluzije i jo se pojavljuje

b)

u prvoj (veoj, vioJ,~

2)
-,

Kategoriki

1. lik

silogizmi

M P
S M

se dijele na LIKOVE

2. lik

S P

ra'zliltlljuj)opol(l2AJ~Fi;#dl}jeg

P M
S M

L lika:
2. lika:
3. lika:
4. lika:

Primjeri za 1. lik:
Svi ljudi su smrtni.
Sokrat je ovjek
Sokrat je smrtan.

\",j',

DARII

FERIO

S P
sudova u premisama
samoglasnika odreuje

i konkluziji (A, E, I ili O). Budui da ima

vrstu i redoslijed sudova u zaklj uku.

BARBARA, CELARENT, DARU. FERIQ

CESARE, CA.t\1ESTRES, FESTINO, BARC)CO
DARAPTI, DATI SL DISAl\!lIS, FELAPTON. FERJSON, BOCARDO
BAMALIP, CALEMES, DIMATIS,FESAPO,
FRE:)ISON
".

&M'BARiA
\.J

p M
M S

S P

Likovi se dijele na NAINE (MODlISE). Naini se odreuju

puno kombinacija svaki nain ima svoje ime u-kojem vrsta i redoslijed
Naini
Naini
Naini
Naini

lik

pojma (M) u pr ernisam. Mogua su 4 lika:

2. lik
CESARE

Nijedna biljka nije razumna.

Svi ljudi su razumni.
Nijedan ovjek nije biljka.

Nijedan ovjek nije ptica.

Svi Maari su ljudi.
Nijedan Maar nije ptica.

CAMESTRES

Sve ciklame su biljke.

Nijedna salama nije biljka.
Nijedna salama nije ciklama.

Svi umjetnici su kreativni.

Neki slikari su umjetnici.
Neki slikari su kreativni.

FESTINO

Nijedan ovjek nije bezvrijedan.

Neka bia su bezvrijedna
Neka bia nisu ljudi.

Nijedan poten ovjek ne krade.

Neki Za2repani su poteni.
Neki Zagrepani ne kradu.

BAROCO

Sve komedije su zanimljive.

Neki filmovi nisu zanimljivi.
Neki filmovi nisu komedije.

iiN~
~1

~~~
~4.I=ik'
(4.

Sve katedrale su graevine.

Sve m-aevine siJljudsko djelo.
Neka ljudska djela su katedrale.

Svi romani su zanimljivi.

Svi romani su knjievna djela.
Neka knjievna djela su zanimljiva.

DATI SI

Sve ivotinje su iva bia.

Neke ivotinje su umiljate.
Neto umiljato su iva bia.

CALEMES

Sve papige su ptice.

Nijedna ptica nije sisavac.
Nijedan sisavac nije papiga.

DIS-AM"lS

Neke kue su katnice.

Sve kue su graevine.
Neke graevine su katnice.

DIMATIS

Neki sportovi su lagani.

Sve lagano je populamo.
Neto popularno su sportovi.

FELAPTON

Nijedan ovjek nije magarac.

Svi ljudi su sisavci.
Neki sisavci nisu magarci.

FESAPO

Nijedan neradnik nije bogat

S,; bogati ljudi su zadovoljni.
Neki zadovoljni nisu neradnici.

FERlSON

Nijedna zima nije topla.

Neke zime su snijene.
Neto snijene nije toplo.

FRESISON

Nijedna la nije bezazlene.

Neto bezazleno se lako zaboravi.
Neto to se lako zaboravi nisu lai.

BOCARDO

Neki ljudi nisu simpatini.

Svi ljudi su iva bia.
Neka iva bia nisu simpatina.

tJ

~ ----,"

h-

.~

~
'""""'
\

TE__L._I_F_A_X_:_O_1/_6_6_7_2_4_0_4_,
__ G_S_M_:_.O_9_8__77_3~8_75 __

DARAPTl

1':-'

~
F
~

~~O~~~

www~~.~tr~i~no=m~.h~r~

~1 3. lik:

e~:)
i,;::.;

TRINOM 7~::~::Az;o~~::~nUu:;:;:~:~~::~;~;::

11

LIP

lako ima rrUlOOO

I
. .. mise nita nuwo ne slijedi .
1. vlJe'par ~sents:t-a::nuzi=o.Ji'B1D~(!j
......
kopoS!o:Jlnijenil premisa -il:oli.kIllz~jllje iliJe{\lil' '\
..' '~
ako postoji partikularna premisa i konkhizija:j4:lIJaliikulania;, .~
0'-

.'.

"~:.

J-

o"?!

r!'

t.['

.(e..

/~ ....t.-;-t

c) Svi mukarci s brkovima su zavodnici.

/}/v...e.V

'

,-"1./v'--;

c-t
-t-c

c..(.

'Z.~V-

Neki Meksikanci nisu mukarci s brkovima.

3. to slijedi u sljedeim sluajevima?
a)
Svi x su z.
b) Svi uenici su preoptereeni.
i
Neki y.su x.
Svi koji su preoptereeni su nervoznil

Y.

/hJ..,l~.(...~

('v

. -'l-o

?q:....{..to ./V(-/;;~~
..../;~//~~ ft.t

4. Doda] premisu koja nedostaje te odredi lik i nain!

a) Ne' politiki slogani su lako ppamtljivi
, fl vJ., f'.-{
'l., e--Ze !9'v'-i.{.. cl b-{.' ,
I

(-

c) Neke cure ima]l~ dugu kosu.

Neke cure su lijepe.

'I. he,.

,1e.,rl~;-1~':

,ti.,

f.-'! ,,(

.:,,_.
/~

c'(

Lik

Nain

Neto to 'eli pridobiti birae je lako zapamtljivo.

/..~:

b)

~(~i'

---

'~.~J-c.:;~

Neke babine sluaju Psihomodo-pop.

Lik __ -,-----_nain
Neki koje sluaju Psihornodo-pop ne sluaju Magazin.

~
~
~

Lik.

c) Sva piva su od hmelja.

Neka pia nisu pivo.

;U;"':"

(VV'_Lr1

n'./
r'C{(

.'.rfl 'r:
L. -'yv?,

'-'

nain

~--c.--"'C __L

m,71';~~
tJ, ","eJ"
www.trinom.hr
~

TRJNOM d.e,e. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

12

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia3,Zagreb

__

GSM: 098773875

r-

I""

Il. Ako znamo.da su .y- Ma m~E-~~~fiallljene

od pnro
materijala,
ek
a'ma o ea es'
'nijedn
a. Svi Lakiji su Dakiji.
,
'"
Majina rnajidi lli e viebojrra:
~i (' (
-..e V' C".~;
. Dak'"
L ki"
IVi CV-~
'
1Vo-;,~ff
' '
"
(r

b. S VI
IJI sua
JI.
_
.
a.
toeno
\ ~""
. \{.rP..Q~.
('
~T
ki
Dakii
Makii

...--Jl'
('JI,
-",
I
b
'
Iux('k
I
~J
c~,el
alJ1SU
axiji.
71 ~.., . ?/t,hcj7-{Yv'\./o'VJj.!f{),Z
.
netono
"'
.
("v
(-Je>'
~
d. Neki Dakiji nisu Makiji.
{y f v
"4'c"",
(,
ne moe se zakljuiti
-co C. J.'"
- "'.:<"
,..1"
...-\-'{
_
-:-.~ d..
'
12. Ako je Istinito da nitko od uenika 3:>cJra:heda nije za izborni
6. Svi ~akJ]) su pakijDNijedan
nije(?~.
moemo
predmet odabrao matematiku, a da su n~ki ~oji su od~i~ai za ~borni zakljuiti?"
'---./
.
c;:v. tJ.
predmet odabrali maternatiku tada Je toeno I to da mti Jedan ucenik
a. Neki Hakiji su Takiji:.
~ li '.\
3. d razreda ne prolazi s odlinim uspjehom.
b. Neki Takiji msu Hakiji.
(....)v
a.
tono
5. Neki ~i
zakljuiLi?

su

su

to moemo

r'

rraRi

'--s

9( "-

TEL./FAX: 0V ,6672404,

;~,

,/

'?

" c. Svi Takiji su G~kiji .. ,"

~~
netono
..
l....<UNltase ne moze zakljuiti,
- ..,(2..., ~,
.
c.
ne moe se utvrditi
M.
t--l
;"IV'_
'c"",
,'~'
v.
13. Pod pretpostavkom daje svaki Ton-Ton ujedno i Bon-Bon, a
Neki@i
nisll~.
Svi I@l su I{. to moemo zakljuiti?
neki Ton-Toni nisu Kon-Koni, tada je sigurno da bar tjedan Bona. Nijedan Kiki nije Riri.
1--\cl P
Bon nije Kon-Kon.
b. Svi Rin su Kiki. . .
H cl. S_
I
J.
ton~
@NekJ Kikl nisu Rm.
c::>?
)de/.- I<.....-\L (iV\'"" irb.
netocno
d. Nita se ne moe zakljuiti.'
c.
ne moe se utvrditi
. r:-K
. /-:c,t1, ,
,'P
,,.-..S.
. /,.1)
1.4. Akojetono da nijedal: lijenik ne lije~i otrovima.te,da su neki
8. Ako su neki Lalaujedno I
a neki ~
Ujedno 1 ~#a
su
budi lijenici tad~ Je mogu ce da ,11111 Jeda~,cov~~ ne hJ~el qtroV1ll1a.
neki Dada ujedrioi Rara?
;J c.l
(]..
a. to eno
./~
-: "
N:.~L._,
L L,
~J
to
~
'J' -',
"',_:>'~"v--c..
a. de,
a
<::>
v
I-I
[OJ
ne
ocno
_
QC"'O'-'---e
'-.../
_ e
. .
~ (' P
\...
.co '- ':'_. y!::;:c,
c.
ne moe se zakljl1fiti
..
moe se utvrditi
, '~'; a
15: Ako su neke cure u susJednonFazredu upisale izbornu nastavu
~ ~ne
1--'\
t-'
."
~'1'
"'
IZ 1I1fonnatl~e,,~,n,t;~1deki IZ susjednog razreda su Izabrah Izbornu
9. Ako su neki ~
ujedno i Rara, a neki Dada ujedno i ~
tadaje;
nastavu izIi,zj~f't2.~a:l}it.i jedna cura iz susjednouazreda
ne ide na

JI.

s:

C$fJ

S.

A",

r-

/-

'

da su neki D.. ada U.jednOi Rara?

IV( L ..:....
f{k-&'J~,-' iZbOillUUaS.taV
.',U.'
....."... : .. ', ..'.. k.e:-""I---\,o~7v,-".I
(ji) da I oI." ,";,,(- ,v.e) i. )
S L r:>'a;
to:
.-\12. ':-'''''A~.o
b. ne
---.
I..U' rf c
:~
1). ",.,. '
---?A_~~Y.~',
l'
'-...cfie moe se utvrditi
.
c.rre'tn1Jese
zakljuiti
--.'
M
~:jp':~l'Jeki
Kli!lgb!iI:~p Markedovljani. Svi
io. Ako Sll ne~
ujednoI~a,
a neI? ~j~dnq!:~:~~g~::~lij7~i~~pljei:iaremjedan
Portovljan
Je sigurno da su neki Dada UJedno I Ram)
'1-1. c- .QNane:~fyod:
' ... '
a. da
~ L. (\-i"
"rpi;iIJIL'
b. ne
Kriet6an
moe se t1fvrditi6,'n.eruoese
utvrditi

~e

;::;---

..?

~:

'.'
(

-.i

I .~; .

~' i.b .
Klingonci su Portovljani.
ujedno i Markedovljanin.

3.3. HlPOTETJKJ SJLOGIZAM

Primjenjujemo
sljedeih pra\ila:

ga u sluaju

da je barem jedna premisa'

fiki sud. Akosu\6stale

premise

kategoriki

sudovi pridravamo

se

--~;
-.; J

" ">'~,
..,Nunost u hipotetikom silogizmu dogaa s~l;<di;;~uaja:
.",~"f;{'f
a)
potvrdni nain - kategOl:ikisu~V()!YI~ljepl:edii.i4k(llzrok)
Ako P, onda Q.
- .. "" ,'. " -" ..

L :NLJNOST

hipotetikog suda

~.

Q.
b)

nijeni nain - kategoriki sud negira posljedak (posljedicu) hipotetikog

Ako P, onda Q.
NeQ
NeP
U ova dva sluaja konkluzija je NUNA (sigurna)

suda

Npr. Ako sam gladan, onda jedem.

Gladan sam.
Jedem
Ako sam vesela, onda pjevuim.
Ne pjevuim.
Nisam vesela.
2. MOGUNOST
Mogunost u hipotetikom silogizmu dogaa se li dva sluaja:
a)
negiranje prenjaka (uzroka) - mogue je, ali ne i sigurno izvesti tvrdnju koja je negiranje posljetka
Ako P, onda Q
NeP
NeQ

-,

TRINOM d,Q,Q.

13

<o:>

pripreme za dravnu maturu iprijemne

ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL.lFAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

www.trinom.hr
b)

potvrda posljetka - mogue je, ali ne i' sigumo izvesti tvrdnju koja je potvrda prednjaka (uzroka)
Ako p, onda O

Q
p
Npr. Ako sam sam doma, onda radim tulum.
Nisam sam doma
Ne radim tulum.
Ako sam bolesna, onda ne idem u kolu.
Ne idem u kolu.
Nisam bolesna.
U ova dva sluaja konkluzije su samo mogue (vie ili manje vjerojatne), ali nisu nune.
Ne zaboravite! Kao i u drugim sluajevima ako je neto nuno, tada Je to i mogue (obmuto, naravno, ne stoji).
Vie hipoteza (pretpostavki) - drimo se sljedee sheme:
Ako p, onda Q.
Ako O. onda R.
Ako p, onda R.
Npr.

Ako pada kia, onda sam li kui.

Ako sam li kui, onda 2ledam TV.
Ako pada kia, onda gledam TV.

Ako postoje i vie od dvije pretpostavke

i dalje se drimo iste sheme te dobivamo nunu konkluziju.

3. 4, DISJUl\'KTIVNI SILOGIZAM
DISJUNKTIVNI SILOGIZAM je silogizam u kojem jevea premisa disjunktivansud, (3 ll1anj2i;pl'~irllsai konkluzija su kategoriki sudovi).
Postoje dva valjana naina disjunktivnog silogizma kojadaj]j:NUl'.l1.J konkluziju:
I) POTV
NO-NI.TENI NAIN
.
U njemu n nja premisa potvrUj~lana
disjunkcijea k()J1l<jllzij;lj(~o1i1d:lzanijeJ(atll:.dlrij:gi
lan. Npr.
~~..,. Ili .u ii u kino ili i\a pizzu.
]fl eu na pIZZU.
J
Neu ii li kino.

Opa shema ima dvije varijante s obzirom da je svejedno kOJIcl~i~:BS\tYI(ItJ:jerflo.

Ili P ilj Q

lli P ili Q
P
NeQ.
2)~TEl

l! .'

De.

NeP

-POTVRDNI NAINL(
anja premisa nijee jednog \ana di~;juili~\1jj,;;~,iM~lrt1:luzij;lje
potvrenidrugi

lan.

N~
~____-----.-/-.....

Ili sam veseo ili/sam

tuan.
/
)Nisam tuan. {
Veseo sam.

Opa shema glasi:

Ili P ili Q.
lli P ili Q.
NeP.
NeQ.
p
Q.
Zadaci za hipotetiki i disjunktivni silogizam:
J. Od pojmova redovno vjebati i podizaJ;je imuniteta sloi silogizme u kojima konkJuzija nuno slijedi iz premisa:
a) nijeni nain
--;~t(~.{; --1''fC{.( <)
<!'(f~..t'-{-~
:i-)OCL:!:r -L
/,/!t
,,.,1 il~~.,'v-{
b) nijeno-potvrdni nain

;.>?

dni

I.

/",1,

:) ;:::d:~O:i::Oi

nain

i~(i O .:

2. to igumo s~ljedi iz navedenih premisa')

a) Ako ne~DuClemdosta
spavao. bit u umoran.
I
Nisam uh10ran.
\

l/~ (ir f~:_

C~

!_

{'y:; C-l ;;' '{;;'

b) Ako nije 'hladno,'IJOslln tdper jaknu.

Hladno je.

/"t:

C-!

f{::~,~~
l.;'j
/

vr

iR

()

r!),,,;J,, ;t'_.A....L

.!

......-,

L~{o'l'.

c c t
r:

Lt

'j

TRINOM d.c.o.

14

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:

www.trinorn.hr
c) Nedjeljom ili uim ili se nerviramjer
Ove nedjelje nisam uio .

./f/!',,~:'cu> Sc! .

/lk''::,.c.-r~",--- u

d) ivotinje su ili jednostanine ili viestanine.

Amebe nisu viestanine ivotinje.
,

Gi O

"

e) Ako dobijeni dobru ocjenu, tada mi se povea depara.c..?,

.
d
I '
,4-(
P ovecao nu se zeparac.
-f'
/'
,Id .."/, r,; ( I
,-'~'
~

1'-1 U!'v

(i. ,-,...

t?t-,

?"

t1

Q ex C-'

/.i
c/!et 'j) ex;
.

((

,/

'/-1. ;I'{
6"';L -

f) Kupit'"tu' ~i'~~~Tak;~u, ako mi 'ostane novaca nakon to kupim izn;e:-----::=::=-5',AL

Nisam kupila novu jakIH!.,

875

~(
.-t.. JC...~....F..." t: L> "~:::-'1
'l' !

P~':-l t ~
[\ ~

GSM: 098773

ne uim.

r::;e'f

-t

011 6672 404,

'!

. IV/cl t..
e

/"i/./!-'1..

19:;;'

r 1'",'"'
tJ

-:

f-L.(7

/t.AJ';L

<~,

,<"'0

g) Ii u na taj koncert bilo busom bilo tramvajem.

Ii u tramvaiem.
1/(.((1./
.i VJ'-

r// ~()

,AI ...
h) Moja maca je mirna, ako je sita.
Moja maca nije mirna.
v) ~~,

/:!

/,.I"~,,;~

cf

(~c:';L

-:'i:.. ),

<..;

J. Ako je moj godinji prihod prevelik, onda na njega plaam porez.

Ako plaam porez, onda ne mogu ii na luksuzno ljetovanje. Ove

godine nisam bio na luksuznom ljetovanju, dakle, sigurno je moj
godinji pr~lOd bio prevelike Ovaj izvod je:
a.
toan
~
netoan
c.
ne moe se utvrditi
4. Ako sam nervozan i ako sam gladan, bolje je da ne obavljam
odgovorne poslove. Juer sam bio nervozan. Iz ovoga slijedi da je
dobro da juer nisam obavljao odgovorne poslove. Ovaj izvod je:
iL\
toan
b.
netoan
Ile moe se utvrditi
5. Nitko nue dobio priznanje, ako se nije dobro pornuio na
utakmici. Mirko nije dobio primanje. Iz toga slijedi da je mogue da
se Mirko nije dobro pomuio na utakmici. Ovaj izvod je:
'.
toan
b.
netoan
c.
ne moe se utvrditi
6. Ako je neto 3, onda je to B. To nije B. to sa sig:un1Ourp()~~iJTIO
zakljuiti iz navedenih premisa?
a2Joje 3.
@/'ronije 3.
c) Nita sa sigurnou ne moemo zakljuitj,
7. Ako neto nije 4, onda je to A. To nije A. to sa Slg:U.i1'10~;~).l

moemo zakljuiti iz navedenih

tfa1li

premisa?

je 4.
(]}To nije 4.
c) Nita sa sigurnou ne moemo zakljuiti.
8. Ako je neto Z, onda je to 2. To je 2. to sa siguI1JOu moemo
zakljuiti iz navedenih premisa?
j!To je Z.
b) To nije Z
4DNita sa sigurnou ne moemo ..zakljuiti.
"'
9. Ako neto I1lJeP, onda to ilije 8. To Je 8. Sto sa sigumoscu
moemo zakljuiti iz navedenih premisa')
mTojeP.
~~TonijeP.
c) Nita sa sigurnou ne moemo zakljuiti.
O

0::..

C\
~\t

10. Ako neto nije 7, onda je to V . To je 7. to sa sigurnou

moemo zakljuiti iz navedenih premisa?
a)TojeV.
b) To nije V.
~'\Iita
sa sigurnou ne moemo zakljuiti.
I I. Ako je neto 9, onda to nije R. To je 9. to sa sigurnou
moemo zakljuitiiz navedenih premisa?
a) TojeR,;,., ..'

,~()rur~~,:'

c).Nista'-sasigurnou

'r

ne moemo zakljuiti.

12. Ako je net.)laje

to 5. To je 5. to moemo zakljuiti?
a) :y.Q:YJ DJatno nije F.
b}Tosi/p'irno nije F.
~Toje
sigurno F.
~)l'Jit5 sa sigurnou ne moemo zakljuiti.
13. Akonetonije
X, tada nije ni Y. To je Y to moemo
zakljuiti?;'. "'.,
.
. ...
...~'I:oje sigurno X.
b)T()vjt:rojatno
luje x.
t)'Toigurno
nije X.
dr~ista sa sigurnou ne moemo zakljuiti.
14, i'\.kpjeueio

slovo, onda je to broj. To nije slovo. to moemo

llJldJuit i~;g
{.t'c>",> ;'a) To je sigurno broj.
b) To je vjerojatno broj.
c) To sigurno nije broj.
(c!JYNita sa siguI110Une moemo zakljuiti.
,~---

15. Ako neto nije broj, onda je to slovo. To nije broj. to moemo
zakljuiti')
~ T o vjerojatno nije slovo.
(Q2)Toje sigurno slovo.
c) Nita sa sigurnou ne moemo zakljuiti.
d) To sigurno nije slovo.

3. 5. POGREKE PR] ZAKLJUIVANJU

pogreaka,

I poznavanje pogreaka pri zakljuivanju

moe pomoi pri rjeavanju nekih zadataka.
tada ponuena konkluzija nikako ne moe nuno slijediti iz premisa.

Ako uoite da je dolo do neke od

I. POGREKA PRIGOTKA (AKCIDENCIJE)

Ono to pripada biti, ne mora pripadati sluajnom obiljeju, npr. mogu poznavati osobu, ali na velikoj udaljenosti je ne prepoznajem
Iskrenost je dobra osobina kod ljudi.
Ratni neprijatelji su ljudi
Treba sve iskreno rei ratnim neprijateljima.
Ljudi imaju dva pluna krila i dva bubrega.
Mirko Mirkovi ima jedan bubreg.
Mirko Mirkovi nije ovjek.

-.

TRlNOM

15

F~

UREDI i NASTAVA:
TEL/FAX:

www.trinom.hr

f:.~

d.e.e, ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

Ulica Ruera Bokovia 3, Zoqreb

0116672 404,

GSM: 098773875

2. POGREKA JEDNOSTAVNOG I POSEBNOG SMISLA

.Ako se sumnja na upalu plua treba slikati plua.
Sunmja se na upalu grla.
Treba slikati grlo.
3. NEDOPUTENO PROIRENJE
nedoputeno se moe proiriti manji ili vei pojam
greka nastaje ako se pojam koji nije uzet u cijelom opsegu li premisi uzima u cijelom opsegu u konkluziji
npr.
.... su P
Neki P ...
- ne moe prijei u Svi P .. , Nijedan P ... ili Nijedan xy nije P
Nijedan mrav nije mor
Neki mravi su tetni.
Nijedan tetan nije mor.
Svi Maari su ljudi.
Neki Europljani su Maari.
Svi Europljani su ljudi.
Svi djeaci vole sport.
Nijedan djeak nije djevojica.
Nijedna djevojica ne voli sport.
4. NERASPODlJELJEN
SREDNJAK
srednji pojam barem u jednoj premisi mora biti uzet u cijelom opsegu, ako nije uastajepogreka
srednji pojam je uzet u cijelom opsegu ako imamo sljedee situacije:
o
Svi M ..
o
N ijedan M...
o
Nijedan xy nije M
dakle, li sluajevima kad je M dio partikulamog.suda ilije predikat.A SU(JqtaUla
Neki ljudi su bogati.
Svi Kinezi su ljudi.
Neki Kinezi su bogati.
Svi pingvini su ptice.
Svi jastrebovi su ptice.
Neki jastrebovi nisu pingvini.
5. POGREK/\

ZBOG IZRJAJA (dvoznanost)

Stanica je najmanji dio tkiva.
Vlak stoji na svakoj stanici.
Vlak stoji na najmanjem dijelu
Tigar Je opasna ivotinja.
SinQapur je <<AzijskitiQaD>.
Singapur je opasna ivotinja.

3. 6. POLISILOGIZMI
Inicijalni zadaci:
1. . Ako stoji da su .'0 lvan()~l..ku~i.isavci
te da sU;>..:l~~l~i
s adrese Ulica dj~~~~_~5 uJ?~~:du !~<1n~te da niti jed~l
IJubnnac ko.p slamlje u UlIcI dJetehna I1lJehrak, tada Je mogue, ah ne 1 sigurno da Ivan ima hrka.
a.
tono
(})
netono
,
C.
ne moe se zakljuiti
.
',___
""
'-,
...~...'2. Sto sa sigurnou slijedi iz pretpostavki da su neki ljudi Eu~ .. ...!li,da su ~~ni
d~!.11Ojsl;atr,'.h
da svi <:!.enJQ~Limi.lj"1.l.di"'y9Ies16~25.!.u
i
da sJ!.i..9.ni.!iQii.Yillt.J?ll1!;rQQ.\UilLi umLtln.KL
~"-.'
<1.
Svi ljudi vole slobodu.
Neki ljudi su umjetnici.
c.
Niti jedan Europljanin nije umjetnik.
d.
Neki ljudi nisu umjetnici.
e.
Neki umjetnici nisu ljudi.
3. to sa sigurnou slijedi iz tvrdnji da su svi ljudi dernokratini da svi oni koji su dernokratini vole slobodu ta svi koji vole slobodu su i
stvaraoci, a da niti jedan stvaralac nije beskoristan u drutvu.
a.
Svi dernokratini ljudi su stvaraoci.
b.
Svi koji vole slobodu su demokratini.
c.
Nitko tko nije stvaraoc nije niti dernokratian.
d
Nitko tko je beskoristan ne voli slobodu
Nitko tko je ovjek nije beskoristan u drUlv11

Q?:)

c9

c.\./L. .

~"'7~~

TR!NOM d.e.e.

1RJN1tJ"

16

~ pripreme za dravnu moturu i prijemne ispite

URED! i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:

www.trinom.hr

011 6672 404,

GSM: 098 773 875

4. Ako su svi slikari dobri crtai, a svi kartografi slikari te ako su svi grafiari ujedno i kartografi tada je mogue da neki grafiari nisu dobri crtai.
a.
tono
LJ7. netono
c.
ne moe se zakljuiti
5. Ako znamo da nijedan sporta nije bolestan, da su svi nogometai sportai, da je svaki viebojac nogometa, svaki atletiar viebojac, a svi trkai
atletiari, tada je sigurno da niti jedan trka nije bolestan.
tono
b. netono
c. ne moe se zakljuiti

o.

Polisilogizam

(silogistiki niz) je naziv za zakljuak koji se sastoji od vie od dvije premise. Najei su kategoriki

silogizmi. Mogu se

rjeavati postupno, tako da u svakom meukoraku izvodimo konkJuziju i koristimo je kao jednu od premisa u sljedeem koraku, npr. kadulja je
ljekovito bilje, sve ljekovito bilje lijei, sve to lijei pomae zdravlju, a sve to pomae zdravlju je korisno.
Iz toga moemo ii postupno, rastavljajui dvije prve premise od ostalog:
Kadulja je ljekovito bilje.
Sve ljekovito bilje lijei.
Kadulja lijei
Nakon toga konkJuziju iskoristimo kao prernisu za dalje:
Kadulja lijei.
Sve to lijei pomae zdravlju.
Kadulja pomae zdravlju.
Te, na kraju:
Kadulja pomae zdravlju.
Sve to momae zdravlju je korisno.
Kadulja je korisna.
.J~

Naravno, sve moemo i pojednostaviti

naziva sorit.

tako da niemo sve postojee premise.i.tekna

kraju-izvodimo

konkluziju. Takav se zakljuak

Kadulja je ljek~.i to bl~e

Sve l]ekO\~IJe
1ij;eCj/
Sve to JijeKpoma"ZdravJju.
Sve to pomae zgraVlju je kOIisno.
Kaduljaje korisl{a.
samo jedanput (kadulja i korisno), svi koji se

Bitno je uoiti da je konkluzija sastavljena od pOJ

javljaju dva puta (srednji pojmovi) vie se Ile pojavljuju li konkll

Zadaci:
L Ako stoji da su svi stanovnici Zagreba sianOV)liei~j:;Ylllsl<:e,
17X~?j:skestmlIOvni(;JEurope te da svi stanovnici Europe su i
llCL'Lilgreb~I1Ovaj izvod je:
stanovnici planeta Zemlje, tada je mogue da su ne
i a),
toan
netoan
c)
ne moe se odrediti
'",",
\y ',.:' ,;c,.
2. Ako stoji da su neke djevojke ile u plesnu kolu te dasvtko]l Slllsn'~\i,ptes'
upJeu bolje nego prije, a da svi koji pleu bolje nego prije
vole ples te da svi koji vole ples katkada i zapjevaju tada jeh:i:tZn;;;lL'l'S~~dj.evo]ke koje su ile li pjesmi kolu katkada i zapjevaju. Ovaj izvod je:

'01
_'"'"

~)~~

'<'"'v'"

o)

netoan
c) ne moe se utvrditi
3. Ako stoji da niti jedan kreativac nije maratonac, da su svi kreativci ljubitalji umjetnosti,
vole kazalite vole i slikarstvo iz toga nuno slijedi da: .
a)
Niti jedan maratonac ne voli kazalite.
b) Neki ljubitelji slikarstva su rnaratonci.
5) Neki ljubitelji slikarstva nisu maratonb.
d) Svakimaratonac voli kazalite i slikarstvo.
e)
Neki kreativci ne vole slikarstvo.

da svi ljubitelji umjetnosti vole kazalite, te da svi koji

4. Ako je tono da svi uenici nose knjige, da su svi koji nose knjige nauili pjesrnicu napamet, a da svi oni koji su nauili pjesmicu napamet nisu
nastupali u Veeri za 5, onda je sigurno da su neki uenici nastupali u Veeri za 5.
a) da

~~
c) ne moe se utvrditi
5. Ako je tono da neki papagaji znaju govoriti, da svi koji su razigrani su veseli i da su svi koji znaju govoriti razigrani, tada je sigurno da su neki

papagaji veseli
..]) da
b) ne
c) ne moe se utvrditi

TRINOM d.o.o. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

17
'f""}

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia3, Zagreb

www.trinom.hr

TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098773875

l'~-----------------------------------------------------

""1

4. "MOZGALICE"
Mozgalice

su zadaci koji nemaju

po kojoj bi se mogli rijeiti,

a pojavljuju

od takvih

je rijeiti

zadataka

mogue

usvojili

na nastavi

papiru,

tj. ne mozgati

primjenom

pravila

koja ste

priredbi

je pisati svaki korak na

rasporeuje

rc!j

tri dana u tjednu

l~

Ana: Ja ne mogu u srijedu,

imam

na porti

Ljubica:

za prva

koli.

f'll
~

turniru

C. Zada&!(

_'-1,' _''''

Marin

i Josip branili

stjepan ...
_~_"\_"

~ 0 Zadatak

(s prijemnog)

klavir,

dok Vesna svira flautu,

i flautu.

svira violinu,

ali ne svira violinu.

instrumenta,

Ako sVcltk':)'Qdrljih

tko je naj'slj!:D}:i,i;~~or~u;?

instrument.

Darko svira klavir i ne znaft'gf{cLJski.

i ne zna njemaki,

Draen

Vera ne svira violinu

1-{

l~.~2 kl

Robert

Paul i mladi

'''\''~

gradova:

od njih nikada

Bl iz Rima
El iz Dubrovnika

iz Pariza

Marko?
Cl iz Zagreba
Stefan iz Pariza,

najmanje

kluba.

dali su istinite
Alan je rekao:

Branimir
su etiri

je izjavio:

djevojke".

izjave o broju

C)8

mi je vie no dvostruko

nego od Oskarovog".
udaljenije

"Dvostruko

Max tvrdi:

od Oskarovog

sam udaljeniji

od njih govore

Dl12

Rjeenje:

"Gnijezdo

mi je

nego od Janovog.

od Maxa nego od Jana".

istinu,

od njih

svoje

tko lae?
Cl Oskar

El nemogue

je odrediti

B.

11. Zadatak.

Na otoku

istinoljubaca

ilaaca

25 ljudi stoje u

redu, Svi osim prve osobe u redu, kau da je osoba ispred

njih

laac. Prva osoba u redu kae da su sve osobe koje stoje iza nje
u redu laci. Koliko je laaca u redu? ( istinoljupci
istinu,

uvijek govore

a laci uvijek

neistinu)
AlO

Bl 12

Rjeenje:

uvijek

cl 13

bez pravila.

Dl 24

Djeak uvijek govori

lae utorkom,

odgovori

E) 18

udaljenije

B) Max

D) nijedan

" U svakoj
Koliko lanova

istinit,

zauzela svaka natjecateljica?

kosa, Jan, Max i Oskar su svaki sagradili

dvojica

" Svi lanovi

klub?
B)7

Maxovog

12. Zadatak.

iz Berlina.

osim njih 5, su djeaci".

Al6

i mladiu

iz Dubrovnika,

Braa Alan i Branimir

ahovski

nije bio niti u

ali je u Zagreb stigao u

Dl iz Berlina

grupi od 6 lanova

rano

etvrto

je rezultat

kae: "Gnijezdo

vie no dvostruko

Pariza, Dubrovnika,

A) iz Pariza

ahovskog

,~g@lffido. Jan

">Cod

stigli su u Zagreb

iz Pariza. Marku

njihovog

oje je mjesto

jedan

a Davorka

~,

",JP:i~d~t~k.Tri

sreli su se na koncertu

Odakle je doputovao

D Paul je doputovao

promatraa

Al Jan

isto vrijeme

iz Rima i Marko

,'i';

mjesto,

',,' ,,;,~~Idana_rt..-=-- __
,"<Davorka
_3=- __

Oskar tvrdi:

i Marko

iz Berlina

Nijedan

kada i mladi

drugo

nije iz Berlina,

6, Zadatak.

jezik/'

c:\-

Parizu niti u Rimu. Robert

se jako svidio.

tree

a Davorka

Ako barem

Stigli su iz razliitih

na dan koncerta.

ima njihov

romanski

T~};,k~ih~'

- :prct'CI'-JC,

Paul, Stefan,

Rima i Berlina.

!,JJ

a Davorka

,V~J1ja_-,",--

-;k,.

\)\ ,) l.

Vera -

5. Zadatak.

Onaj koji svira gitaru,

,~'

mjesto,

Lela

i ne zna engleskil;On:art~o.

klavir ne zna niti jedan

C, n

>,,"", ",'

drugo

i-Ana"

ne svira harm~bll<uj.;:le

su promatraa

<9'\na je zauzela prvo mjesto,

strani jezik i

i
Na pitanje

drugi ne ist1biL)

lela -

kluba,

~dg~NorIla:.,~

od prva 4 mjesta.

svaka od njih, trojica

svi podjednako

Draen -

lanova

',kQj~'je,;j,ie~totaUzela

el

jedan

su

- Ana, Vanja, Gordana

po jedno

U sv~kO'rT1~6~'9dgovora

Tko to govori i svira?

Darko - lU f\ V

Robert

U,]a"datak.etifrfia~jecateljiCe

nitko
govori

uenici

Tko je zauzeo prvo mjesto?

N'~!A:l;;";,3"

dl

Tkosvira

Rjeenje:

'>

da jedan

a drugi neistinit.

listu s rezultatima

N,~,~,~~~reklaistinu.

Trei: (c'Gdtd,aha je zauzela drugo

zna francuskL.-taj.5.viI.a~iQUnu.

koncert

Kadsupo?lijetbg~;,ppgledali

ali uz totvrdim

je istinit,

Vesna

v;

ujutro

tree mjesto,

mojihprijateljica

cl

zna njemaki.

u Zagrebu.

<da nisam-zauzela

Nataa:

od odgovora

Drugi:

uenika

su u

Ja sam zauzela prvo mjesto

;D~vor;ka,zauzeiJs\J:svaka

ane

Sutradan

Lidija: Ja nisam zauzela prvo mjesto

Jana

svira gitaru

talijanski.

Gordana:

bl

Svaki od etiri

.;" --:Vc '(

rekle ovo:

Prvi:'f\'l1a.je'fauzela

(41 Zadatak.
jedan

klavir, ali ne zna svirati

Stanka

.....
Hc:

Lidija i Nataa - sudjelovale

iz logike i zauzele tri prva mjesto.

Stanka

(~

'{vira

Tri uenice - Gordana,

o svom uspjehu

Jana zna svirati

Jerko svira violinu

a druga ne'l.-")

Ljubica

su na natjecanju

flautu,

istinu,

<'c

Nada

zakljuilld~!je

svira po dva od tri spomenuta

Stjepan

su ast svojeg razreda. Jedan je bio iz 4. a, drugi iz 4. b, a trei iz

4. c. Prvu partiju igrao je Marin i uenik 4. a, drugu Stjepan s
uenikom 4. c, a Marin se odmarao.
Koji ide u koji razred?
Josip
~ C

Marin,

govori

? l,'

<::;In iC.

('--u

'-'-~'--

Vera

ffl

Tko je kad bio deuran?

a~:~~kom

\;--L...'

, ,,( Il '

b.

4.~~\

(}.l. zadata~~~c:

'7

'1

moja prijateljica

a.

razredu
~

l'-J

Koja je pjevala?

u utorak.

Svima su elje bile potovane.

Ana
'1-t>N

Vera mu je rekla: Svaka e

Jedino. imaj na umu da Nada uvijek

Ja nisam pjevala')\l

Nada: Jedna

elje.
ispit u glazbenoj

u zboru, druge

Kad ih je Pero, koji taj dan

samo istinu.

imam plivanje.

Ruica: Ja bi bila deurna

a ti zakljui.

su na zavrnoj

od njih pjevala

druini.

Evo odgovora:
Vera: Ja sam pjevalaa-"

deurstvo

i uvaava sljedee

u glumakoj

ti dati odgovor,

TKO JE TKO?

Vera

u koli, ali sarno.]e jedna

govori

Razrednica

i Nada sudjelovale

nije bio u koli pitao koja je pjevala,

samo u glavi jer se tako poveava

r......

Vera: Ja u utorak

Vera, ljubica

dvije su glumile

mozga lica najbolje

LAi

ISTINITE
~adatak.

pogreke.

( 1. Zadatak.

li

shemu
Neke

matematike.

Za rjeavanje
mogunost

neku odreenu

se na prijemnom.

El nemogue
istinu

etvrtkom

a ostale dane u tjednu

Branko.

to je djeak
Bl Branko

odgovorio

sedmog

C) Petar Dl Katarina

i petkom,

govori

Pitali su ga, sedam dana uzastopno,

prvih 6 dana bili su: Ivan, Branko,

Al Ivan

je utvrditi

istinu ili lae

za njegovo

Ivan, Branko,

dana?
E) drugi odgovor

ime i

Petar,

TIUNOM d.o.o , ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

18

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia3, Zagreb

TEL./FAX: 0116672 404,

www.trinom.hr
Odgovor: A Budui da u etvrtak
redom

i petak govori

mora rei isto ime. Njegovih

Ivan, Branko,

govori

Ivan, Branko,

2 puta za redom

pojavilo

istinu sljedea

da je zadnje

imena

mogu

imena

izgovoreno

u kontradikciji

biti Branko

da je sljedee

izgovorena

ime Branko,

i etvrtak,

Pretpostavimo

ime Ivan: znaci da je 7. dan etvrtak,

znaci da

a l.dan

~adatak.

Koji broj login 0 Slij~di kao nastavak

-nrza: 0, 1, 3, 6,10, 15, 21...... 7

1-

'c

,.

:,'14. Zadatak.

'C.

/ "i

Koje brojeve

15. Zadatak.
treeg

staviti

lko

T
\':)

c> ~l

7-:>

..

';;

'"

.::::..

"

jednak

'_.-

niz brojeva

zbroju

8)16

()21

16:';Zadatak

(s prijemnog)

natjecatelja.

Turnir

odrano

= 9,

testu.

ispadaju

turniru

iz turnira.

najloiji

c. 62

b.32

17. Zadatak

(s prijemnog)
Turnir

24.

idu'Li'novu

kolo, poraeni

bi se pobijedilo

turniru

ispadaju.

Koliko

nastupaju\?2
','

pobijediti

da

c. 4

Na svakoj stanici

e.

d.8
izae polovica

Tomo,

ive

Vlado i Saa

a.

Tomo

b.

f~'prijemnog)

sporije

od Marine,

U pojedinanim

a Zora sporije

e redom

0
~

Vlado

~.:(
Marina

sve

na najgornjem
Tin

b)

Jasna

e)

Petar
eljko,

Ivan, Marko,

Zdravko

ovu petoricu

Poredajte

da je Marko

-i..1

,: .':

prema

tono

<: .,'

~,--

Rina, Ema, Zora

rijeke

c. redoslijed

trke je Marina,

ostanu

Rina, Ema, a za Zoru se

ni najmlai

starosti,

u sredini

od

meu

ako jo dodamo

po starosti.

:2

ovjek mora preko rijeke

kozu i zelje. No, preko

pojesti

Ema i na kraju Rina

nema isti

znak. eljko nije mlai od Svena koji nije stariji

njima.

se ne moe odrediti

Marina,

katu?

i Sven su najbolji

iste .godine, ali niti jedan

niti Sven nisu ni najstariji

b. redoslijed

d. Zora prva, zatim

katu. Tko ivi na najdonjem

Ivana. Niti eljko

f" ~

je u stanu

Marija
Senka

27. Zadatak.

tre u istoj

ne zna kojem je mjestu

.-

ivi

ivi u zgradi s po jednim

kat ispod Tina, a Jasna ivi s Robertor

prevesti

rijeke uz ovjeka

tm Mb ~

prisutan,

kozu niti koza zelje. Koliko je najmanje

potrebno

napraviti

sami bez nadzora

rijeke!)?

Prelaskom

obale i dolazak

preko

na drugu

u amcu vuka,

moe ii samo vuk ili

samo koza ili samo zelje. Dok je ovjek

trke je Marina,

niti e vuk
prelazaka

preko

pa da vuk i koza ili koza i zelje ne

(Svi moraju

prijei

rijeke broji
(svejedno

na drugu

stranu

se svaki odlazak

s koje se obale

s jedne

Ri. 7

kree).

v.~

( 21j'ladatak

(s prijemnog)

'-5re od Olivera.
trci, kojim
a)
~
\
~

e redom
Redoslijed

trke od prvog

Goran,

Mate

prvi, Oliver

28. Zadatak
prema

zadnjem

je Mate,

Oliver.
posljednji,

A za Gorana

i Antu se ne

zna tko je bri.

prvi, za ostale

Niti jednom

trkau

PROMIJENJENI

Ako svi tre u istoj

doi na cilj?

Ante,

Mate
d)

Mate tri bre od Ante. Goran tri

Mate tri bre od Gorana.

se ne moe nita sigurno

se ne moe odrediti

rezultat?

je

doi na cilj?

0edoslijed

.'\

bre od Eme. Ema je trala

od Eme. Ako

koji nije irr

dok je Grgo postige..

rezultat

Grupa prijatelja

Senka stanuje

a)

informaciju

Q:.,

Saa

dvobojima

bilo je na kondicijskom

koji je bolji od Stipinog

ivi u stanu ispod Jasne, a Marija

su roeni

od kole dalje
!::l'

'-..:'~C:la bre od Rine. Rina je trala

trci, kojim

prijemnog)

na-katu-Tin

horoskopski

Koji je koli najblii?

~.

je Ante, Toni,

od Tonija. Tko ima najmanji

'pri}ateljLSvi

pohaaju.

blie koli od TomE!, a Saa ne stanuje

Pet momaka

rezultat

Jure je imao najbolji

.,:i6:)zadatilk;

u istoj ulici, ali

U istoj je ulici i kola koju sva trojica

zadnjem

Pako.v:

{3

putl1ijk~;,.,()iH'o

Ri. 64

ulo na 1. stanici?

;~Dzadatak

Grgo

cJ

novi ne ue. Na sedmoj stanici izae 1 putnik. Kofi~f)~e'~il'ljka

ne stanuje

d}

Petar

napreduju,~.

puta treba

se ne zna

borbi biti

d.46

U teniskom

18. Zadatak.

nego Tomo.

Stipe
Jure

'.'/~

na turniru?

a.6

'k~ma.

b)

c}:

, ~funom

se igra tako da pobjednici

redoslijed

i Branka

Toni

iznad Senke.

natjecatelja.

&~adatak.

rezultat.

vie Paka, ali manje

nastup~aju32

Koliki e ukupno

(s prijemnog)

. ~;;zadatak(~

~31

se ne moe odrediti

Oliver

Toni je postigao

a)

tako da pobjednici

trkau

trke od prvog prema

redoslijed

24jZadatak

L.-t +-

na turniru?

slijedee

Toni prvi, Ante drugi, a za Olivera

d)

E)24

a 7, broj je 15 + 9

U boksakom

je organiziran

a poraeni

niti jednom

c)

Branko,

broja u nizu. etvrti

D)22

tko je bri Ante ili Toni, te

ali Ante i Toni stiu prije Branka i

b)

/,':0

tako da je svaki broj (od

dva prethodna

doi na cilj?

")

29

... ~ 11\

ili Oliver,

Toni tri

a Ante bre od Olivera.

tko je bri

_~_?.-. .s-

da

Ante tri bre od Branka.

Toni tri bre od Branka,

Branko

se ne zna

Olivera

HI '\

'~:J:.-")-;:?l)-<:'>'\J;i

(s prijemnog)

ne moe se razlikovati
./

ostalih

se uope ne moe utvrditi

svi tre u istoj trci, kojim e redom

Cl \:.;

A'3

Rjeenje: E. 5. broj u nizu je 15 - 6

borbu,

Zadatak

na prazna mjesta

se ne moe utvrditi

Goran prvi, zatim Mate, Jozo, Ante

broj u nizu je 6, a esti broj u nizu je1S'. Koji je 7. broj u nizu?

A)9

redoslijed

;~~e)

""0.

f:)

Ante

Toan raspored

~? e-.

moramo

Leo je napisao

u nizu)

ostalih

1..0

:..,~......------'c--

.~-

Goran prvi, a redoslijed

c..

"

./ .j..'f' .
7~

.,~

<s->

b)

~G;~

sljedeeg

bi-n.j.zbionastavljenpoistomp!~Vilu:.,,;

(LO!

Goran prvi, zatim Jozo, Mate,

Goran prvi, Ante zadnji,

(23)

Goran

Ako svi tre u istoj

doi na cilj?

a)

l....o;e od Olivera.

i.

e redom

od Gorana.

od Mate.

.3d,

u nizu petak i u

(NIZOVI)

Jozo tri sporije

"
~J,

da je sljedee

/;,

J1~.

j..

pa je i u

utorak izgovoreno
ime Petar je la. Znaci, 7.dan je djeak
izgovorio ime Ivan.
.,.... ,.'g"

REDOSUEDI

trci, kojim

\VI

,4

djeak lae to je~ A

a kako utorkom

s pretpostavkom.

C,.

\)o,

u-srijedu

ime Branko:

(s prijemnog)

tri bre od Ante. Ante tri sporije

ili Ivan. To znai

izreeno

u petak

~.Zadatak

su:

pri emu se nije

nizu ( Branko)

Pretpostavimo

su dva posljednja
utorak

Petar, Branko

2 dana za

odgovora

isto ime. Kako dva dana zaredom

ime u navedenom

ili u etvrtak.

istinu,

6 uzastopnih

GSM: 098773875

-:

zakljuiti.

redoslijed.

drugog.
broda.

(s prijemnog)

REDOSUEDI

Tri broda

su poredana

Plavi brod je desno od crvenog,

Ako plavi i zeleni brod zamijene

a)

:D

crveni

i plavi brod biti jedan

zeleni brod biti izmeu

a lijevo
mjesta

jedan

onda e

do drugog

crvenog

i plavog

c)

crveni

brod biti uz lijevi bok plavog

d)

crveni

brod biti u sredini

do

od zelenog

broda

broda

"""

iiN~

TRlNQM d.o.o. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

19

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 011 6672 404. GSM: 098773875

r'i --~~~~~~---------------------------------------------------------------------------------www.trinom.hr
t:~

29. Zadatak (s prijemnog) etiri su biciklista startala jedan iza

drugoga redom, prvo Chris, zatim Aron, pa Oick i na kraju Bob.
Prvo je Bob prestigao dvojicu, a zatimje Arona prestigao biciklist
koji je do tada bio iza njega. Zatim je Chris zaostao za jedno
mjesto. Kojim su redom doli na cilj?
a. prvo Chris, zatim Bob, Dick, Aron
l]Jprvo
Bob, zatim Chris, Oick, Aron
c. prvo Chris, zatim Bob, Aron, Oick
d. prvo Bob, pa Dlck, Chris, Aron
30. Zadatak (s prijemnog) etiri trkaice startale su jedna iza
druge ovim redom, prvo Lucy, zatim Mei, pa Telma i na kraju
Uma. Prvo je Mei zaostala jer ju je pretekla jedna trkaica, a
zatim je Lucy zaostala za dvije pozicije jer su je pretekle dvije
trkaice koje su do tada bile iza nje. I pred sam cilj Uma je
prestigla dvije ispred sebe. Kojim su redom dole na cilj?
a. prvo Mei, zatim Uma, Telma, Lucy
~9prvo
Telma, zatim Uma, Mei, Lucy
c. ni zajednu se ne moe utvrditi'
d. prvo Lucy, a za ostale se ne moe utvrditi
31. Zadatak (s prijemnog) etiri su biciklista startala jedan iza
drugoga redom, prvo A, zatim B, pa C i na kraju D. Zatim je
biciklist O prestigao biciklista C, a zatim i biciklista B. Zatim je
biciklist A zaostao zajedno mjesto. Kojim su redom doli na cilj?
a) Prvo A, zatim O, C, B.
b) Prvo D,zatim A, C, B.

sestara i etvero od njih s tono troje brae ili sestara. Ostala djeca
nisu imala brae i sestara na izletu. Koliko je obitelji ilo na izlet?
A) 19
Bl25
c) 31
Ol36
El48
Rjeenje: O.Tri su para, tri trojke i jedna etvorka brae i
sestara. Ostalih 29-oro su sami na izletu. Ukupno 36 obitelji.
3. Zadatak: Djeak ima isto toliko brae koliko i sestara, a
njegova sestra ima dvaput manje sestara nego brae. Koliko je
enske, a koliko muke djece u toj obitelji?
a. 1,2

b. 2, 3

c. 3, 4

d. 4, 5

e. 5, 6

4. Zadatak. Tri brata zajedno imaju 58 godina. Koliko je kojem

godina ako su 3/4 broja godina najmlaeg jednake 2/3 broja
godina srednjeg, odnosno 1/2 broja godina najstarijeg brata?
!3.L 16, 18 i 24 godine.
5. Zadatak. Uitelj mi je rekao da je 2010 god. umnoak

njegovih godina i godina njegovog oca jednak 2010. Prije koliko

godina je roen uitelj?
Rjeenje: C 2010 = 2 x3x5x67=30x67 Uitelj je 2010 imao 30 god.
6. Zadatak. Kadje otac imao 31 godinu, sin je imao 8 godina, a

sad je otac dva puta stariji o~fsina. Koliko je sinu sada godina? lS
7. Zadatak. Majka je imala 26 godina kada je rodila kerku, a31
'"
godinu kada jE: rodila sina. Koliko danas svatko od njih ima
godina~Kj'zajedno
imaju 607

"('9

Prvo D, zatim A, B, C.
d) Prvo D, a za ostale se ne moe utvrditi.
';' ".
32. Zadatak (s prijemnog) etiri su broda startala jedan'iia .
drugoga redom, prvo A, zatim B, pa C i na kraju D. Zatim je brod
C zaostao iza broda D. Brod Bje prestigao brod A, a brod-O: V:. .
potom bio prestignut od broda C. Kojim su redom doIXi:ia'~ilj?7
al prvo A, zatim B, O, C'"
Ai!? ,.
prvo B, zatim A, O, C
prvo B, zatim C, O, A
prvo B, a za ostale se ne moe utvrditi
~
prvo B, zatim A, C, O
,
33.tadatak. Mihael, Fernando i Sebastijan sudjel~.Y
utrci. Odmah nakon starta, Mihael je bio prvi, Ferr(
Sebastijan trei. Tijekom utrke Mihael i Fernando p
menusobno 9 puta, Fernando i Sebastijan 10 puta,a~, 'S~ e)iSebastijan 11 puta. U kojem poretku su zavrili utrkJi'3J:;:"" ~ .
A) Mihael, Fernando, Sebastijan
';, .'..:

b.30

d.45

PROPORCIONALNOSTI

b)
c)
dl

B) Sebastijan, Mihael, Fernando

Cl Fernando, Sebastijan, Mihael
Dl Sebastijan, Fernando, Mihael
El Fernando, Mihael, Sebastijan
Rjeenje: C.

c. 40

radnika izgrade dva metra ceste za dva dana.

a ceste izgraditi 4 radnika za 4 dana? Rj. 8
lokana pojede 6 vrea sijena u 6 minuta. Koliko
jesti 100 vrea sijena za 100 minuta 7
lokana u 6 minuta pojedu 6 vrea sijena. 6 klokana
pojedu 1 vreu sijena, a za 100 minuta pojeli bi 100

a.

12. Zadatak. Na nekom ribnjaku ulovljeno je 180 riba, sve su

obiljeene i vraene u ribnjak. Nakon nekoliko dana ulovljeno je
120 riba od kojih je 15 bilo obiljeeno. Koliko je priblino riba u
ribnjaku? Rj. 1440
POSTOCI

MATEMATIKA

14. Zadatak. Na telefonskoj kartici od 50 impulsa iskoriteno ih

je 82%. Koliko je impulsa neiskoritene?
a. 18
b.l0%
c.9
d.8%

RODBINA I NJIHOVE GODINE

1. Zadatak. Sedam je patuljaka roeno istog dana u 7

uzastopnih 'godina. Tri najmlaa zajedno imaju 42 godine. Koliko

godina zajedno imaju tri najstarija patuljka7
Al 'Sl
B) 54
c) 57
Dl 60
E) 63
Rjeenje: B Neka je x broj godina najmlaeg patuljka. Tada je
x+(x+l)+(x+2)=42, tj. x=13. Tri najstarija patuljka imaju x+4, x+S i
x+6 godina, tj. zbroj im je 17+18+19=54.
2. Zadatak. Na skijaki izlet ilo je 48 djece. estoro od njih bilo je s
jednim bratom ili sestrom, devetero je bilo s tono dvoje brae ili

15. Zadatak. U Republici Hrvatskoj 2004. godine roeno je 20 875

djeaka. Godine 2005. roeno je 4.19% vie djeaka uodnosu na
2004. godinu. Koliko je djeaka roeno 2005. godine?
a. 20964
b. 21 750
c. 24875
d. 29 626
16. Zadatak. Ruksakje stajao 300 kn. Hrvoje ga je kupio na
snienju od 20% i platio:
a. 280 kn
b. 240 kn
c. 150 kn
d. 120 kn
17. Zadatak. Ruksakje stajao 300 kn. Hrvoje ga je kupio na
snienju i platio 240 kn. Snienje je:
a. 40%
b.30%
c. 20%
d. 10%

TIUNQM d.o.o.

20

~ pripreme ze dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404.

www.trinom.hr

26. Zadatak (s prijemnog) Meu kandidatima za studij farrT\<lcije95 posto ine ene, a 5 posto mukarci. Na studij se upisuje 10
posto kandidata. Kojeg su spola kandidati koji se upisuju?
a) Meu onima koji odustaju sigurno nema mukaraca.
~
b) Polovica njih su ene, a polovica mukarci.
Meu upisanim sasvim sigurno ima barem polovica eno.
d) Meu onima koji se upisuju sigurno ima mukaraca.

18. Zadatak. Kod plaanja nekoga proizvoda nekad davno na

njegovu osnovnu cijenu dodavalo se 22% PDV-a_
a. Osnovna cijena proizvoda je 65.45 kn. Kolika mu je bila
cijena kod plaanja?
b. okoladu smo platili 6.00 kn. Koliko je od toga iznosio
PDV-a?

19. Zadatak. Luka je dobio 21 bod od moguih 35 na ispitu iz

matematike. Koliki je postotak ispita Luka rijeio?
a. 14%
b. 21%
c. 40%

27. Zadatak (s prijemnog) Meu kandidatima za studij prava 60

posto ine ene, a 40 posto mukarci. U vrijeme testiranja

d. 60%

odustaje 40 posto kandidata. Kojeg su spola kandidati koji

odustaju?
a) meu onima'koji-odustaju'sigUrno'nemaeha

20. Zadatak. Na CD-u kapaciteta 700 Mb snimljeni su sadraji od

139 Mb i 435 Mb. Koliki je postotak CD-a iskoriten?
a. 62.14%
b.82%
c. 19.28%
d. 18%

@/

21. Zadatak. Na nekom je ispitu 14 ispitanika rijeilo sve

zadatke, 32% rijeilo je neke, a 12 % nije rijeilo niti jedan
zadatak. Koliko je ispitanika pristupilo ispitu? Ri. 25

c)
d)

bodova, s tim da Tibor ima samo 1 bod vie od Ivana. Koji je

najvei broj bodova na tom ispitu? Ri. 20

23. Zadatak. U "Malim astronomima" djevojke cine vie od

45%, a manje od 50%. Koji je najmanji mogui broj djevojaka u
toj grupi? Ri. 5
24. Zadatak (s prijemnog) Meu oboljelima od karcinoma
plua 70% je puaa. Osoba X je pua. Hoe li osoba X oboljeti
od karcinoma plua?
. ~;:;'U.',-0/,
nita se ne moe zakljuiti o osobi X
:<,~c>-:;:'
t.!,c" ~
'.I~
t.J

r~

osoba X ima ansu od 70% da obali od karcinoma plua

'
G-seb~wlmSigurno
e oboljeti od karcinomaplup'
osoba X sasvim sigumQ.-f.l.ee-eBefjet-i-od-kordn::plu~~

25. Zadatak. U razredu ima 9 djeaka i 13 djevojica. 5(i%):Jj~ceu

razredu ima prehladu. Koliko djevojica najmanje ima prehladu.:

A) O
B) 1
c) 2
D) 3
E) 4
' ..
Odgovor: C. U razredu ima ukupno 22 djece, prehladu ima
Kako djeaka ima 9, najmanje dvije djevojice su prehlaene.

nlll""'I;",

""

rr,a;

,-.},...;:>-:<,/,

''',.-'.'

29. Zadatak (s p
r

r-.

g) 40 posto puaa oboli od karcinoma

plua"al0 po : '>
aa oboli od iste bolesti. Ako je
Hrvatskoj otp~ii1R;ep6djednako puaa i nepuaa, koliki e udio
pu~;aa.biti '0
oboljelima?
'
"'ar'
ne.
znati koliko e puaa biti meu oboljelima
. ;~ITl.~,u~oboljelima e biti 80posto puaa
cJtmeu oboljelima e biti vie puaa, ali ne zna se koliko:">
.-'Cf)::'rneu oboljelima e biti jednako puaa i nepuaa

"se

30. Zadatak'{sprijernnog} U tri etvrtine sluajeva izlijetanje

autofr1dbrla ceste je prebrza vonja. Meu vozaima koji su slet'-'li
s ceste Jedh~treina je starija od 65 godina. Ima li meu vozaim
koji sufariJi,6'd 65 godina onih koji prebrzo voze.
al,:l1'lozda da, a moda ne
b).+4m~-v&z-aeH+i-f'l1'-bF2o-vozeili-su staciji od 65.god.
g%;'h1tase ne moe zakljuiti iz navedenih injenica
'@;}'sigurno
da

" ; e)

EL 24.a,
FORMULA UKUUIVANJA-ISKUUIVANJA

nita se ne moe zakljuiti iz navedenih injenica

meu onima koji odustaju sigurno ima ena
me(J'ohimaKoTi(iaust~ijlBtgomonema .mlJk~r.~c~

28. Zadatak (s prijemnog) Meu kandidatima za studij prava 60

posto ine ene, a 40 posto mukarci. U vrijeme testiranja
odustaje pet posto kandidata. Kojeg su spola kandidati koji
odustaju?
nita se ne moe zakljuiti iz navedenih injenica
b) meu onima koji odustaju sigurno ima ena
c) meu onima koji odustaju sigurno nema ena
d) meu 011i
koji odustaju sigurno ima mukaraca
e) med;tic?'::.JJ~koji odustaju sigurno nema mukaraca

22. Zadatak. Na ispitu je Ivan sakupio 85% bodova, aTibor 90%

~)
c)
d]

GSM: 098773875,

-A-~e-vjerojatmyterhrl-e-voze-mladi.vozai
26.c, 27.b, 28.a, 29.b, 30.d

(samo za znatie/jne)
OPENITO:

31. Zadatak. Uenici nekog razreda ue 2 strana jezika. Od njih 32 prvi strani jezik ui ih
24, a drugi 28. Ako svaki od uenika ui barem jedan strani jezik, koliko uenika ui oba?
Izrazi taj broj u postocima.

ili. Iz jednadbe

32=24+28-x, gdje je x broj uenika koji ue oba jezika, dobijemo x=20,

to je u postocima 62.5%

[A U

BI

IAI + IBI -

[A

n BI

32. Zadatak. U grupi od 15 ljudi njih 10 zna plesati valcer, a 8 zna plesati tango. Koliko ljudi zna plesati oba plesa, ako pretpostavimo da
svatko od njih zna plesati barem jedan od ta dva plesa? Rj. 3
33. Zadatak. Brodom je doputovalo 100 turista. Meu njima 10 nije znalo ni njemaki ni francuski, 7S ih je znalo njemaki, a 83 francuski. .,
Koliko je turista govorilo dva jezika - njemaki i francuski? Ri. 68
34. Zadatak. U nekom razredu 3/4 svih uenika ui engleski, a 2/5 njemaki jezik. Ako svaki uenik tog razreda ui barem jedan strani
jezik, izrazi u postocima broj uenika koji ue oba strana jezika, i njemaki i engleski. Ri. 15%
35. Zadatak. U skupini od 100 studenata njih 45 igra nogomet, 53 koarku i 55 igra Tetris. Nadalje, njih 28 igra nogomet i koarku, 32
igraju nogomet i Tetris, 35 igra koarku i Tetris te njih 20 igra sve tri igre. Koliko studenata ne igra ni jednu igru?

i ---:~

TRINOM

21

d.o.o.

C)

pripreme za dravnu mat uru i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA:

r-j __ ~w~ww~~.t~r_in_o~m~._h_r

Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TE
__ L_./_F_A_X_:_O_l_/_6_67_2
__40_4_,__G_S_M_:_0_9_8_7_7_3_8_7_5_

W,

!lI

OPENITO:

Problem moemo rijeiti preko

Vennovog dijagrama.
Brojeve upisujemo u odgovarajua
podruja tako to krenemo od broja
elemenata presjeka sva 3 skupa,
onda raunamo broj elemenata
presjeka dvaju skupova dok na koncu
ne doemo do broja elemenata koji
nisu ni u jednom skupu. Rj. 22

i1--,

lA

22

Cl = IAI + IBI + ICI- lA n BI

- lA n Cl - IB n Cl
+IAnBncl

. Za'~tr.ebe~~.;F6!'"
:::N~k~"JerS:'l(ona:
:,'.'~""::,:';-:,:,:-_-::
__
::_t~,)"~':r'-_.:'...,~:".

~:'14j''''iAd:0A3;' .
gdj~'jf!';prva

sU

"kolllblhiQi}~lTl':.'
36. Zadatak. U nekom razredu svaki uenik ui barem jedan od tri strana jezika. 18 ih ui engleski, 16 njemaki, 20 talijanski, 12 engleski i
njemaki, 10 engleski i talijanski, 10 njemaki i talijanski te 6 sva tri jezika, Koliko ima uenika u razredu? Rj. 28

!--i
:~

37. Zadatak. U nekom gradu na planeti X ima 12000 stvorenja sa surlom, 15000 s repom i'20000 bez ijedne dlake, Osam tisua njih sa
surlom imalo je rep, 6000 sa repom bilo je dlakavo, 5000 dlakavih imalo je surlu, dok je njilll000 bilo i dlakava i repato i surlato. Koliko je
grad imao stanovnika?
Rjeenje: Po raspoloivih podacima moemo tvrditi da ih je 30000. Pazite nadlakavost staI1pi~ika!
38. Zadatak. Matilda je nacrtala 36 klokana koristeitfirazliite
boje; 25,klokana ima oboj~ll(),neto utom, 28 ih ima smee, a za 20
klokana je koristila crnu boju. Samo 5 od njih ima na sebi'svetr] boje..KolikO:11okanaima' na'~~bi samo jednu boju?
. A) O 8) 4 cl 12 O) 31 E) nemogue je odrediti','
.... ... ;:'"'
.'
Rjeenje: 8 Oznaimo sa ,S,C broj jednobojnih klokana,a:~<.l's;c,s~.f[Ord~~IJOjtiihkIOkari~,Tada je (+s+c)+(s+c+sc)+5=36,
'.+s+c+5=25,s+s+sc+5=28,c+c+sc+5=20,Zbrojimo lii~dtJje;t~i'jedri'<ihbed'6biVamo(+s+c)+2(s+c+sc)=58.Iz te i prve jednadbe
dobivamo da je +s+c=4,
<),",:' ';'~'!\".'.'

,, ,
dvoje koji izlaze na istom katu? (Svi moraju negdje izai!) :bA

~.'

Primjer za ilustraciju. Postoji najmanje dvoje ljudi ~J6n~~PriU

sa isti!T)JirojelTlciial(a~;J glavi. Kako znamo? Tipina osoba ima oko 150.000
dlaka na glavi, tako da je razumno rei da nitko nerYi'?wi~e
.000,000 dlakiif'na gl~\ll (k=l 000 000), U Londonu ima vie od 1.000.000
.~

ljudi (p>1.000,000) koji se mogu rasporediti u k skup6vflJk ........

'.'. Va.Ki'SkJP.S&mqguembroju dlaka na glavi, To znai da postoji najmanje
jedan skup u kojem je rasporeeno najmanje dvoje Ijutfi;ili"E:.k~j'J~ieJ'ltn8;!p'p~i:6Te
najmanje dvoje ljudi sa istim brojem dlaka na glavi.
40. Zadatak. U jednoj zgradi ivi 12 uenika iste kole, U t~l~!~~i<blf'~'~~Z:';razreda, 3 druga, 2 trea i 2 etvrta, Ima li meu uenicima koji
ive u toj zgradi barem dvoje onih koji idu u isti razred?
Aa <"" -:Y'~.dcL
li L
'-'~~
<:..
raJ
Da
b) Ne
c) ne moe se utvrditi
41. Zad~tak. U sanduku se nalaze crvene i ute jabuke.
__
a, Koliko je jabuka dovoljno izvaditi (ne gledajui u sanduk) da bi bilo~da
izvadimo dvije jabuke iste vrste? --(c.:::)=--_
b. Koji je najmanji broj jabuka koje trebamo izvaditi da bismo sigurno izvadili dvije jabuke iste vrste?
"'>--''-'c-_
c. Ako u sanduk istresemo j odreenu koliinu zelenih [abuka, koji najmanji broj treba izvaditi da bismc:sigurno izvadili dvije jabuke
iste vrste?
"f
C- t: t
c. 20 -'I..
c..

d.

Koliko ih treba izvaditi da sigurno dobijemo bar tri jabuke iste vrste?

'=t

,;"i2'. Zadatak (s prijemnog) U ladici su rasparene arape i to 20 plavih i 20 smedih. U sobi je mrak, Koliko bi najmanje arapa trebao iznijeti
ovjek iz sobe da bude siguran da e imati u rukama par arapa iste boje?
@3
b.4
c. 2
d,22
/'

./'

.43-, Zadatak

-z.

r?

(s prijemnog) U ladici su rasparene arape i to njih 20 plavih i 20 smeih? D sotii je mrak. Koliko bi najmanje arapa trebao
izriijeti ovjek iz sobe da bude siguran da e imati u rukama par plavih arapa?
a,3
b.,21
02
d. sve
('c?
,?-,p",,}..~.~" (
'-' "cc_,
",~j
's,,"z (:J.-:::",' ..

(-.,
~

tJ

Zadatak. Kutija sadri 2 bijele, 3 crvene i 4 plave arape. Anja uzima nasumce arape iz kutije s namjerom da izvue dvije iste boje.

3c"?

Koliko arapa mora izvui da bi sigurno imala par iste boje?

A) 2
Rjeenje:

8) 3

C9>4

O) 5

E) 6

t
C

iiN~

TRtNOM d.o ,e. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

22

UREDI i NAST AV A: Ulica Ruera Bokovia 3; Zagreb

TEL./FAX:

www.trinom.hr

GSM: 098773875

01/6672404,

PRINCIP UZASTOPNOG PREBROJAVANJA

45. Zadatak (s prijemnog) U ahovskom turniru nastupa 7 natjecatelja. Turnir se igra tako da svaki igra igra po dvije partije sa svakim
sudionikom. Koliko partija igra svaki sudionik turnira?
t. :"'1'<:
s ~ :'1' L, G i=>CI 2. PJ{-"'/
G-" t,l.
@:;>dvanaest
b. sedarnc. est
d. etrnaest
46. Zadatak (s prijemnog) U ahovskom turniru nastupa 5 natjecatelja. Turnir se igra tako da svaki igra igra po dvije partije sa svakim

JYv

sudionikom. Koliko partija e biti odigrano na cijelom turniru?

10
b . 25
a. 20
c.
47. Zadatak (s prijemnog)
sudionika ~oliko
a.~-----

.5 ~' 8 ':;' 7., '-'

d 16

r,-~y(V\_51 '. 2--..0

?-'_"~<'c)

"2-

J)e-/r..,.

,.'=rfC

'pe~u/"a--..,

~-,,~.e.<:.

~,

__

<veJ,

-<..;,

1-><

e,

_'J"--

I....

U ahovskom turniru nastupa 9 natjecatelja. Turnir je organiziran tako da se svaki natjecatelj igra protiv drugih
borbi e biti na cijelom turniru?
.
o,?\ '3 x i L
v: (-:::.-."') z: Ste::::. '5.h
c. 40
d.72
~
';J:.
-,>..

(936

i:

48. Zadat~k. N~ n~ko~

a~ovskom tu.rniru ~~igrano 78 partija. Turnir je igran po principu da j~" ~:-sa
sva~im odigra~ sam~_
Jedan rnec. Koliko Je bilo ahista na turniru? Rresenfe: n(n-ll/2= 78,
n= 13
=tB c- ( Vc \.. V
.
<:
:'-'2 ,=,~u_
-z!.
49. Zadatak. Ekipni susreti u stolnom tenisu igraju se tako da svaki igra iz jedne ekipe igra protiv-,.....~I~--Ig"raadruge ekipe. Ako se svaka

~>.,"';'~...

>.

'~~d~\..

ekipa sastoji od tri igraa, koliki je ukupni broj igara?

b 1

RP!f

3 ~S ;-

50. Zadatak. U razredu ima 16 cura i 12 mukih. Na koliko naina oni mogu formirati

mjeovite plesne parove na maturainoj veeri?

U; !2.='-'=2-

Ri. 19."-

51. Zadatak. U lift u prizemlju ulo je 5 ljudi. Na koliko naina mogu izai iz lifta u zgradi od 6 katova. (Nitko ne izlazi u prizemlju!)

GS

"

52. Zadatak. Jedan test ima 20 pitanja na koja se odgovara s da ili ne. Koliko je rnogunostipopunjavanja
53. Zadatak. Test na razredbenom postupku ima 10 zadataka, Pristupniku svakomzadatkG~tiio~e
moze zadatak ostaviti neodgovoren. Na koliko se naina moe rijeiti test?'Ri, 9765b25//::;~l;;t"
"

0"0

Ri.

220

birati izmeu 4 ponuena odgovora ili

_/~\,;{,.>.~:~?,::-,.

,?"<"'-

"

ovakvog testa?

54. Zadatak. Na koliko se razliitih naina moe podijeliti 4 razliita poklona izmeu 4 oSQoe"tako da svaka dobije tono 1? Ri. 24
,
"
lt "3,.2,:.}A '.""- AL-' 1.. -- '-1
55. Zadatak. U lift u zgradi od 7 katova u prizemlju je ulo 7 ljudi. Na koliko'h'a~'jna,~ogti)zagiz
lifta ako na svakom katu izae tono 1
ovjek? Rj. 5040
'l-itL -i: ~.
.,'
.;'i: <;, "~<:G.S
l.f .").L.. ,( -c, ~ i

A'M "'),

::: 5'"0'- O

'r

/'L.

'~;KOMl?l~ACIJE

Primjer. Napii sve trolane podsku3p~v"'esk~p/:S' '=

{a,b,cA}.;

Rjeenje:
Primjer.

zr

{a, b, c}, {a,b, d}, {a,c, d}, {b, c, d} . Trolane pcidkup~~E!lJ 9yom
Napii sve dvolane kombinacije skupa S'= {a,b;c',d},- 'Bj~ienje:

DEFINICIJA KOMBINACIJE:
Neka je S Sk~p;Odnrazrifhhelemer)ata,

TEOREM:SitihkC,lanih

',:'

kombinacija

dije!u'rTli3leqJ:atike zovemo trolane kombinacije,

{~,q},{a!~k{a,d}, {b,c}, {b,d}, {c,d}.

.
" ,
,',
'.
Svaki odabirk elemenata Odnjl:h n (kS 11)zovemok-lana;kor;,b'IM~(;ija.

skupa od n razliitih elemenata

..

"

'

56. Zadatak. Koliko dvolanih podskupova ima skup S '=

(n! )'

ima,"",(nJ '=o,'",

,,' k

k! n -k !

..

{a,b,L2.0.\t
a)
l~r-:Gt-~W1..

25

b) 20

(:JO

d) 25

l.

_---< -5. Y

- -'!

'n '/

./L:;6

2.-

z: (-)
"".

moze izvriti odabir? Ri, 560

(.,-\;..
\ I,. '\- I\. :yy
r COl.. A '),6;- 5b()
58. Zadatak. (s prijemnog) ovjeku se sudi na sudu. Ima,q ponuehih odvjetnika, a mora izabrati 3 za tim koji e ga braniti. Na koliko
naina to moe napraviti? Ri. 20
c '~.~
~1.- =
'LO

57. Zadatak. Od 16 kandidata selektor mora izabrati trojku, Na koliko ~~

j.

/!.

r>

59. Zadatak. Na koliko naina u kokoinjcu u kojem je 10 kokoi i 1 pijetao moemo izabrati 4 kokoi? Rj. 210

f,1?l ~

'l AO '

. '1 '
,'"

.'
~_,

\.

~.

TRINOM d.o ,o. <o pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

23

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL/FAX:

www.trinom.hr

RJENIK STRANIH RIJEI

M,

n
.....'

Najee strane rijei koritene u

svakodnevnom i strunom govoru
Ab ovo od poetka, nepotrebno podrobno, iscrpno
pripovijedanje o neem
Abak m raunaljka, ploa ili niz ica ili prutia snanizanim
pominim kuglicama
Abandonirati prestati sudjelovati u radu neega, odvojiti se od
koga, napustit
Abdicirati odrei se prijestolja, odrei se poloaja koji u pravilu
donosi ugled, novac i mo
Abdomen trbuna upljina
Aberacija zastranjivanje, skretanje s pravca, odstupanje od
uobiajenog
Abnormalan prid. 1. koji nije zdrav, neuraunljiv, koji nije
normalan, 2. koji je izvan prosjeka, pretjerano izraen
Abolicija pravno 1. oslobaanje optuenika aktom amnestije ili
aktom pomilovanja 2, ukidanje (zakona, prakse, obiaja)
Abortirati prekinuti trudnou
Abrevijacija
skraena rije u pisanju, kratica, skraenica
Acikliki prid. koji nije u praviinim razmacima, koji nije kruni,
periodiki
Adaptacija prilagoivanje emu, prilagodba, privikavanje
Adekvatan prid. koji odgovara po svojstvima, mjerama,
vrijednosti itd. drugome, odgovarajui, jednak,
jednakovrijedan, podudaran, primjeren, prikladan
Adenom m med. dobroudni tumor ljezdanog tkiva (dojke;"
prostate i dr.)
Aderirati pretvaranje neke vrijednosti u novac, unovenje
Adicija zbrajanje, sumiranje, dodavanje
Adicirati dati komu to; dodijeliti, dosuditi
Aditiv m dodatak
Administracija
1. skup organizacija u kojima ljudi kao svoje
stalno zanimanje obavljaju, drutvene, upravne i'sl. poslove na
temelju trajne podjele dunosti i ovlasti, 2. upravhaHz\irna
vlast, uprava,.3. sveukupna aktivnost drave u izvfav<:lnju
njezine ustavne funkcije, ukljuujui djelovanje njezinih
zakonodavnih, sudskih i izvrnih tijela, vlast, 4. uredski poslovi; , '
poslovi koji se obavljaju u neproizvodnom dijelu poduzea
Admisibilan prid. koji se moe dopustiti, prihvatljiv, usvojiv
Adopcija posvojenje djeteta, usvojenje, usvajanje, adoptacija
Adulterij m preljub
Afektivan prid. uzbuen, uzrujan, osjeajan, uvstven
Afinitet m privlanost koju osjea netko prema nekom
predmetu istraivanja, poslu, umjetnosti
Afirmacija 1. iskazano potvrivanje neke tvrdnje, 2. uspjeh,

potvrenost ili potvrivanje pred javnou ili pred drugima

Afonian prid. Koji je bez glasa; promukao
Aforizam m kratak oblik jednostavne i duhovito izreene teze ili
saete misli, sve ee sa svojstvima paradoksa
Agamija stanje u kojemu nije sklopljen brak izmeu dvije
osobe, izvanbranost
Agenda lista stvari koje treba napraviti, program obavljanja
stvari s te liste, program i raspored rada nekog skupa,
simpozija, teaja itd,
Agentura predstavnitvo, zastupstvo, obavljanje agentskog
posla uope
Agilan prid. koji se odlikuje voljom za rad i akciju, poduzetan;
marljiv

01/6672

404,

GSM: 098773875

Agitirati usmjereno raditi na pridobivanju ljudi za kakvu

aktivnost, obino za ukljuivanje u organiziran politiki rad,
akciju i sl.
Aglomerirati (to, se) nakupiti se, gomilati se
Agnicija izjava o istinitosti ega; priznanje, spoznaja
Agnosticizam m teoL uenje koje doputa opstojnost neke vie
sile, ali odrie da je ljudski um moe spoznati, openito, stav da
na mnoga bitna pitanja ne postoje i nikada nee postojati
odgovori, da su pred njima nemoni i znanost i filozofija i
teologija, odnosno da apsolutne istine nema
Agravacija ono to je postalo teko, oteanje
Agrikultura znanost, umijee i posao obrade zemlje i uzgoja
ivotinja korisnih ovjeku
Ahimsa zabrana ubijanja ivih bia; osnovni moralni zakon
budizma, hinduizma i jainizma; neozljeivanje
Akademski prid. koji je znanstven, uen; opr. laiki, amaterski
Akaid m ukupnost islamskih vjerskih propisa, islamski vjeronauk,
Akceptirati usvojiti, prihvatiti
Akcesoran prid koji nije glavni; sporedan, nebitan, dodatan
Aklamacija izraz entuzijastikog, glasnog odobravanja
Akomodacija proces prilagoavanja, prilagodba
Akreditirati dati/davati potrebne ovlasti, opunomoiti koga da

predstavlja pravnu osobu pred drugom

Akrofobija poseban osjeaj jake odbojnosti i bolesnog straha
od visine
Akromatian koJi1'e,bei boje bezbojan
Akronirn m rije?~ld~~'na od poetnih slova ili slogova nekog
naziva od vie rjjeci,(UN, NATO)
Aksiorn m tvrdnja koja se bez dokazivanja prihvaa da je istinita
" Aktml.neto
t6 je uinjeno, djelo, postupak, in, 2. slubeni
"~pjs,'dok~ment;3,
slika crte ili kip koji prikazuje nago ljudsko
tijelo

Aktualan prid, koji je u sadanjem trenutku, koji se tie

dananjice; opro virtualan, potencijalan
Akustianprid-ko]i dobro prima i prenosi zvuk i glas, koji se
dobro ispunja zvukom
Akvakultura .grana ribarstva; umjetni uzgoj vodenih
organi4amazahranu u morskoj, boatoj ili slatkoj vodi
Akviii6ijirpribavlJanje, skupljanje
f\kvizite~rn onaj koji prodaje neku robu ili prikuplja pretplate,
, ;<'.o:gl~se',tir
'
;Albinizarn mnestajanje ili nedostatak pigmenta melanina to
dovodi do izrazito bijele boje koe, kose i trepavica
Alegacija izjava zasnovana na injenicama, tvrdnja
Alegorija opis, pripovijedanje koje se slui metaforom da bi
izrazilo opu ili apstraktnu ideju
Alfanumeriki prid. koji se sastoji od slova i brojki
Alias (reeno) na drugi nain; prethodi pseudonimu ili vrlo
poznatom imenu ( Marija Juri - Zagorka)
Alijansa sporazum o savezu, posebnim odnosima,
konfederaciji i sl. izmeu dvije ili vie drava
Alkemija srednjovjekovno okultno uenje koje se temeljilo na
simbolizmu minerala i planeta, nastojalo je uspostaviti
podudarnosti izmeu materijalnog i duhovnog svijeta te otkriti
kamen mudraca pomou kojeg bi se neplemeniti metali mogli
pretvarati u zlato; pren. dokazivanje nemogueg
Almanah m povremena edicija, obino godinjak s prilozima
vie autora
Alocentrizam usmjerenost panje na druge ljude opro
egocentrizam
Alokacija smjetanje, doznaivanje
Alterirati promijeniti, preobraavati
Altruizam m portvovnost koja se iskazuje prema drugome,
spremnost da mu se na razne naine pomogne, nesebinost

T1UNOM d ..o ..o. co pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

24

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672

www.trinom.hr
Aludirati

ciljati na to ili koga, natuknuti

Aluzija

posredno

to se izriito
Aljkav

upozoravanje,

Apel m molba komu da uini to ili da sudjeluje

preko ega drugoga,

na neto

Apologetika

Amandman

m dopuna

povran,

neuredan
slinom

Aprioran
prid. koji se eli afirmirati,

mnogo truda,
Ambigvitet

dvojako

Aproksimativno
Apsolutan

osueniku

potpuno

prid. koji ne prihvaa moralne

moralan

ili djelomino

tijela kojim se

dokidaju

presude, oprost

Anafora

smanjiti

stilska figura ponavljanja

vie uzastopnih

Anagram

epohu

neke rijei ili istih rijei na

Arak m jedinica

stihova ili reenica

m rije dobivena

premjeta njem slova ili slogova

m osoba,

Arbitraa

ideja, dogaaj

i sl koji je stavljen

slijedu, ljetopisi,

opisuju,

biljee po

godinjaci

nesistematian,

dodatak,

Anglizam

m prepoznatljiva

preuzeta

i prilagoena

ega, zauzimanje

rije ili jedinica

autonomnog

As.

odstupanje

Anonimus

m koji nnema ime u javnosti,

nema reputaciju,

Anticipirati
Antikni

kome sgdisuje,

predvidjeti/predviati
unaprijed

suparnitvo,

protivljenje

budue dogaaje,

kako bi se to sprijeilo,

1. opreka,

Antisemitizam

oekivati;

drugih

m neprijateljstvo

izmeu

dviju ispravnih

prema idovima

teza

Averzija

na religijskoj

m rije suprotna

reprezentativnih

knjievnih

odlomaka

Anualan

znaenja prema drugoj

kanibal, onaj koji se hrani ljudskim

patoloki

m obroni

Anulirati

godinje,

iznos kojim se otplauje

sebe, gubitak

i primjenjuju

ili tenje u politici

prema kome ili prema emu

u red tako da bude u skladu s vremenom

nevaeim

Beatificirati

zajam

pojedini

za svijet oko

.lo~.

nekreativan,

mnogo puta vien, sav

obian,

bezvrijedan,

otrcan,

proglasiti

blaenim

m onaj koji je pristaa rata kao sredstva kojim se

m povlastica,
stale, profesija

Benevolencija

volje

((N~ ~

za koliinu

skupu od 8 bitova

rjeavaju odnosi meu dravama i narodima,

brisati djelovanjem

osjeaja, pad zainteresiranosti

opisuje broj

konvencionalan

jednogodinji

dugoroni

tehnici,

kao cjelina, jedinica

Banalan prid. koji je bez originalnosti,

Belicist
ili ponititi,

jednaka

rumen

u kompjuterskoj

koje se obrauju

prema oekivanju;

Beneficij

otupjelost

i neupitnu

skrovite

dovesti

memorije

mesom

ega oprenog
Apatija

odbojnost

znamenaka

rijei

uvjetima

proglasiti

voe koji pronalaze

u umjetnosti,

Bagren prid. grimiza n, purpuran,

iz njihovih

strah od ljudi openito

prid. koji se dogaa jednom

pod ugovorenim

rjeava stvari unutranje

ili

znanost o ovjeku u najirem smislu

Antropologija
Anuitet

predvodnici,

Bajt brojana jedinica

Antropofobija

od

osobe, 2. pol.

obino unutar vie upravno-

prid. koji potie ili trai apsolutnu

Azil m utoite,
Aurirati

zbirka odabranih,

nezavisnost

integritet

Avaz glas, vijest

proturjeje

djela raznih pisaca ili odabranih

Antropofag

i moralni

da samostalno

nove stilove i tehnike

djela
Antonim

samim sobom,

autoritetu

Avangarda

preduhitriti

ili robe ~

zaista od onoga

Ine jedinice

pokornost

ili rasnoj osnovi

Antologija

,'~

c.C,LX'rc'.,...,.: ~ A~{oritaran

oprenost,

i kakvoi proizvoda

vjerodostojan

Iture i obrazovanja,

prid. Starinski

Antinomija

o porijeklu

na dugovni

;,'

suprotnost,

u svijesti jedne pojave s drugom

"1. upravljanje

Auto

zemlje

oprenoga,

suvremenog

stresne situacije

koji je izvoran, koji potjee

,'vnitva

sukobljavanje

samosvijest

potpuna

neskladnost

zdravije i izbjegavalo

potvrda

AutentjS~I]jJf(d.

koji ne

i potpuna

sebi; samopouzdanje,

za kim ili im, elja da se to postigne

Ates~ih1rl?isrilena
.

druge zemlje ili njenog djela

m nepomirljiva

djelovati

sebe, u svoje sposobnosti

ij?~::vezivanje

nepravilnost

volje pripojene

i namjerno"

s pomou tvari ili predmeta

Atai)~~J!~~'~~n1rtnost

od pravila, nepravilnost

Antagonizam

drevnost,

od nekih ugoda i komfora

opro ime, autoritet.caja

Anlus m pripajanje

za

ljudska ruka, osobito

interesa, 2. umjetno

Simel~ij~, nesrazmjernost,

ASRiracij~~tenja

i nesigurnos

ivanog sustava

Anomalija

protiv

koji je proizvela

,i{~~}ivjelo

t.

aktiviranjem

sudovima

s.\-bj~.ni6.onoga to nije razmjerno,

.. :;

:.~.:..,>'..

prema emu, nesnoljivost,

bolesno uvstvo straha, napetosti

Anormalnost

Lpredrnet

.; A~"'Dl''-bricanje

iz engleskogjezl~t"

ogorenost,y
praeno

drskost, obijest

Artefaktrn

\bd~'tnost

teritorija:!'

drugom jeZiku'//5~i~.;:'

m odbojnost

Anksioznost

Arogancija

Asiiri~trija
.""

pripajanje

pri posebnim

stanje onoga to je staro, starost,

-: mog'Unbsti, svij~~t.osamom

prilog

pripojenje,

Animozitet

pravni postupak

As~rtivn~tPol!;d~rljg<u

kaotian

Aneks m ono to se dodaje kao viak nekoj cjelini ili emu

zavrenom,

razumu,

sporova

izaz\farJ~'patoib~ka(~~bmjena

prid. koji je bez vlasti, u neredu,

Aneksija

po zdravom

besmislica

za mjeru papira; komad papira za pisanje od

onaj kojijeod,ppyjj,esnog

neemu slian
zbrkan, smuen,

zakljuivanju

neizvedivo,

zastarjelost

prid koji je neemu nalik, koji je po nekoj osobini

Anarhian

Arhainost

ono to je zastarjelo

Anali m spisi u kojima se dogaaji

Analogan

od ega, izuzeti, izuzima ti

dva lista, etiri stranice

rjeavanje

kojoj ne pripada,

vremenskom

odijeliti

ono to je nemogue,

(mogila-gomila)
Anakronizam

nedvojben

Apstrahirati

do nestajanja

ili kvaliteti,

koji nije mijean; ist, koji nije ogranien,

Apsurd m ono to se protivi

ublaiti/ublaavati,

poetku

cjelovit,

neuvjetovan,
ni

ni nemoralan

Amortizirati

priblino

prid. koji je savren po prirodi

kompletan,

razlike ili prosudbe,

na hipoteza ma i

a ne na iskustvu

dvosmislenost

Amoralan

velianje,

iskustvu ili koji se uzima kao takav bez

iskustva ili dokaza, koji je temeljen

znaenje

in efa drave ili dravnog

koji prethodi

prethodnog
teoriji

m dvojakost,

Amnestija

istai, koji zahtijeva

energije

Ambivalencija

nekog nazora ili nauka

ovjeka meu boanstva,

uzdizanje

tekstu
Ambiciozan

prene obrana ili zagovaranje

uvrtavanje

Apoteoza

ustavu, zakonu ili drugom

u emu;

obraati se, zvati

ne spominje

prid. koji je nemaran,

404, GSM: 098773875

VJ ~

prednost,

koju uiva

ili pojedinac

blagonaklonost,

W i.t ~

opro pacifist

olakica, blagodat

~.

dobra volja, dobra namjera

iiNflH

TRINOM d.o.o. co pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

25

TEL./FAX: 011 6672 404, GSM: 098773875

www.trinom.hr
Benigno prid, dobroudno
Beskrupulozan prid. bezobziran, drzak, debele koe, koji

Certifikat m pismena isprava, svjedodba, potvrda (o

ispravnosti robe i autentinosti proizvoda, umjetnikog djela,

provodi svoj interes bez obzira na tetu ili tekoe koje stvara

vlasnitva)

drugima
Bigamija pojava da jedna osoba ima dva spolna odnosno
brana partnera
Biginija brana zajednica jednog mukarca s dvije ene, opro
biandrija
Biheviorizam teorija koja znanstveno-egzaktnim promatranjem
ponaanja ljudi u raznim situacijama nastoji utvrditi pravilnosti i
na toj osnovi pruiti korisnu primjenu u industrijskoj psihologiji,
procjenama u personainoj politici i sl.
Bijenale m naziv za internacionalne festivale i izlobe
umjetnosti koji se odravaju svake dvije godine
Bilanca 1. ekon. Procjena imovinskog stanja ili financijskog
poslovanja, zavrni raun, 2. konaan broj uspjeha i neuspjeha,
krajnji ishod
Bilateralan prid koji se uspostavlja s jedne i druge strane;
obostran
Biosfera ukupnost atmosfere i prostora Zemlje naseljenog
ivim biima
Biozofija ivotna mudrost, filozofija o ivotu
Bit osnovna informatika jedinica koja moe poprimiti dvije
binarne vrijednosti Oili 1
Bizaranprid. koji je iznimno nekonvencionalan, krajnje
neobian, udan, iznenaujui
Bizaran prid. koji je iznimno nekonvencionalan, kraj6je ..
neobian; udan, neobian, iznenaujui
",
."
B!asfemija govorenje o kome i emu to je unaprijed
prihvaeno kao vrijednost (o Bogu) bez pijeteta i bez
potovanja; bogohuljenje
Blazirano otupjele, ravnoduno
., .sv-.
Bohemistika prouavanje jezika i kulture ekoga n'aroda.
Bona fide pril. pravnoterm. u dobroj vjeri, poteno, b~z'znh
Bonitet m pojam koji poblie odreuje kvalitetu tvrtke,
potraivanje robe, zemljita, vrijednosnih papira i sl.: za
znai sposobnost plaanja kredita
.'
Brain drain m socio!. odlazak kolovanih ljudi i str "hj-akaiz
manje razvijenih zemalja u razvijenije, ekonomsk
Ig~~cija,.
isuivanje mozgova..,;''''''
Brainstorming m intenzivna rasprava s ciljem da seTii~~ "
problem ili asimiliraju nove ideje
Brajica Brailleovo pismo za slijepe koje poiva na osjetu
Bravura ono to je izvedeno s velikom vjetinom, osobito
efektno (izvoditi bravure)
Brifing m kratak izvjetaj, informacija o nekoj temi, poslu,
uputa, kratak sastanak na kojem nadreeni daje upute grupi o
daljnjem djelovanju
Broker m onaj koji na burzi redovito prati kretanje vrijednosnih
papira i dionica, njima trguje ili posreduje pri njihovoj kupnji i
prodaji, burzovni strunjak, meetar
Bruto prihod, koliina novca bez odbitka
Bukvalan prid. doslovan; suvie doslovan, lo zbog doslovnosti

Check and Balances mehanizmi koenja i ravnotee koji u

demokratskom drutvu uvaju i reguliraju dunu odgovornost
Izvrne vlasti
Cikliki koji se ponavlja kao \.J krugu u odreenim razmacima

Casus belli motiv da se jedna drava zarati s drugom

Celeritet m ubrzanje
Cenzura na zakonskim propisima zasnovano djelomino
skraivanje ili potpuna zabrana knjiga, muzikih i umjetnikih
djela, tekstova u novinama i u drugim medijima, iz sigurnosnih,
moralistikih, vjerskih ili politiko-ideolokih razloga
Cerebralni prid. koji se odnosi na mozak, moda ni, misaoni,
intelektualni

Cinik m onaj koji otvoreno, hladno, esto i podrugljivo pokazuje

nevjericu u ljudsku iskrenost, potenje, u moralne vrijednosti;
onaj koji je hladno bezobziran, koji se ponaa i djeluje bez
moralnih skrupula
Cionizam m uenje i pokret, nastao krajem 19. st, za renesansu
idovskog identiteta u dijaspori te za povratak idova u zemlju
Izraelovu i osnivanje idovske drave
Civitet m pravnograansko pravo
Corpus delicti predmet kojim je uinjeno krivino djelo,
odnosno postojanje dokaza o uinjenom djelu
Curriculum vitae ivotopis
Datizam m jezine pogreke koje ini stranac
Debakl m potpuni slom, propast, bankrot; teak poraz, veliki
neuspjeh
Debata pretresanje problema, rasprava, diskusija
Deceleracija usporavanje opr. akceleracija
Decentanprjd;'n~upadljiv
Decizi~anpfid K()jl,.s~dravarjeenje, konaan deetatizacija
smanjenj~
draVi:;b.gupletanja
u drutvo opro etatizacija
,
__'
c'_'%;;'''"-<"
Dedikacija posveta
, . .,;.w:
'

.Default m stahj~:\jreenja kakvo je zadano njim samim na

poetkGrada:'p;i'ij~ uvoenja nekih promjena; polazno stanje,
pre.dstanje
.
Defeht,iva obrana, u najirem smislu, situacija u kojoj se neka
strana brani
Defetizam m malodunost, nepovjerenje u vlastite snage
Deflcitaranprid. koji je u manjku
Defile m sveai;1apovorka, mimohod
Definitivanpr.i8.
konaan, neopoziv
,,_-------:
o,' -:'Z
Deflacijapa,d ope razine cijena opr inflacija
De!r.audacija kanjivo djelo prisvajanja novca i drugih
vriiedn9:stikoje su nekom povjerene u njegovu poslu,
'~rq'~'~~jer~, utaja
, .Degeneracija pojava progresivnog zaostajanja, vraanja na
7.Jednostavnije i nie oblike evolucije
Degresivan prid. koji se polako smanjuje
Degutantan prid koji izaziva gaenje, odvratan, odbojan,
neukusan
Deizam m uenje po kojem izvan spoznatljiva svijeta postoji
Bog koji je stvorio svijet po svojim zakonima, ali ne sudjeluje u
razvoju i povijesti svog djela
Dekadencija propadanje ili nestanak moralnih vrijednosti,
nazadovanje
Deklaracija slubena ili sveana izjava o temeljnim naelima ili
stanovitima, oitovanje stava o emu, pismena izjava
Deklarativan prid. naelan; gram. iskazni, izrini
Dekompresija sniavanje tlaka ili pritiska
Dekret m pismena odluka ili naredba koja ima zakonsku mo,
zakonodavni akt
Dekurzivan prid. u kontekstu
Delegiran prid. koji je izabran da predstavlja; opunomoen,
ovlaten
Deliktan prid. koji ima svojstvo delikta (djelo protiv zakona),
prekrajni, zloinaki, kanjiv
Demagog m onaj koji lanim obeanjima i sijanjem iluzija stjee
povjerenje irokih slojeva i upravlja njihovim ponaanjem

TRINOM d.o.o.

26

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 011 6672 404,

www.trinom.hr
Demanti m slubeno i javno opovrgava nje ili pobijanje neke

GSM: 098773875

Difamirati klevetati, stvarati oko koga zao glas, ozloglasiti

vijesti ili tvrdnje

Difuzan prid. raspren, razvuen, rairen, preobilan
Demar m intervencija kod strane drave radi protesta ili
Digitalni prid. koji pokazuje mjere i veliine brojevima, brojani,
zahtjeva
Dignitet m dostojanstvo
Demencija slabljenje intelektualnih sposobnosti (od starosti)
Digresija udaljavanje od osnovne misli, odstupanje, skretanje
Deminutiv m gram. oblik imenice ili druge imenske rijei kojom
od predmeta o kojem se raspravlja
se izraava umanjenost (noica) ili prisnost, familijarnost
Dihotoman prid. oprean, suprotan, protivan
(tatica)
Dijabolian prid. koji je proet ili tjeran na djelo avolskim,
Demofobija strah od gomile, od skupova na kojima je velik
sotonskim motivima; paklenski, opak
broj ljudi
Dijalektika vjetina, umijee raspravljanja
Demokracija 1. pov. vladavina slobodnih graana putem
Dijametralan prid. suprotan, oprean
predstavnika izabranih direktnim izborima 2. pol. dravno odn.
Dijapazon m opseg koji dosee ljudski glas, domet, doseg,
drutveno ureenje zasnovano na ustavu i zakonodavstvu koje
raspon djelatnosti, pothvata i sl.
garantira politike slobode i ravnopravnost svih graana,
Dikcija nain izgovaranja glasova i rijei u govoru i pjevanju
privatno vlasnitvo, slobodnu trinu konkurenciju,
Diletant m osoba koja se neim bavi samo za svoje zadovoljstvo
viestranaki politiki pluralizam, smjenjivost vlasti putem
bez tenje ili obveze na strunu razinu ili vrijednost - amater;
redovitih slobodnih izbora, autonomnost lokalne samouprave,
esto nestrunjak koji sebi umilja da je kompetentan
slobodu medija, jednakopravnost nacionalnih, vjerskih i drugih
Diseminacija razglaavanje,promicanje
zajednica i manjina, te trodiobu vlasti na zakonodavnu, izvrnu i
Disident m onaj koji se odvojio od onih kojima je pripadao ili s
sudsku.
kojima se slagao, otpadnik, odmetnik
Demolirati unititi
Disjunkcija razdvajanje, razdruivanje; opreka
Demonizirati prikazati pred javnou kao vrlo opasno i
Diskreditirati pokvariti, unititi iju reputaciju, osramotiti,
zastraujue sa ciljem da se tko ili to kompromitira ili
prouzroiti da se u to sumnja
onemogui
Diskrepancija nesklad izmeu pojmova, sudova ili ideja,
Demonstrativan prid. koji se buni protiv ega, koji javno
nesuglasje, proturj~W
pokazuje svoje raspoloenje i negodovanje, pokazni
Diskriminacija i:'~'b'stupak kojim se unaprijed ograniuju ili
Demoralizacija 1. nestajanje, gubljenje moralnih vrij;ednosti,
onemogu.ujupr~~a;graaninaili naroda, obespravljivanje
stanje moralne izopaenosti, korumpiranosti, 2. opadanje ,
2-,riejednakos(Utretiranju stvari, pojedinaca i grupa
borbenog ili radnog morala, gubljenje hrabrosti, rnaloduriosty. QIskcursm ra:zgqVor>asprava,ralanjivanje
Demos m puk, svijet, ljudi kao narod
';'\DI~ocijacijai(atdvajanje,
rastavljanje, razlikovanje
Denivelacija sputanje ili podizanje razine jedne
'"D1-;;~aratn(jstnesuglasnost,nespojivost, oprenost
odnosu na drugu
Disp~rzija rasprenje
Denominacija povlaenje ili uskraivanje
Dlspozicijaraspored, razmjetaj, raspolaganje s neim
poloaj
Distingvirati razlikovati
Denuncija javna obavijest
Distrahlratiprouzroiti da se skrene pozornost sa ega;
Depandansa sporedna zgrada koja po funkciji pripada glavno},
odvratiti
Depea brzojav
Divanitigovoriti, razgovarati, priati
Deplasiran neumjestan, neprilian
Divergencij? neslaganje, nesuglasje, razilaenje, odstupanje
Depolitizacija oslobaanje od utjecaja politike
,c,l,;;.
Diverzija 1.vojn. napad u pozadini 2. pejor. destruktivan
Deprecijacija openito, smanjivanje u vrijednosti:ili
..s ; .
po~tupak,in kojim se obara neka inicijativa i sl.
Deprivacija osjeaj pojedinih slojeva drutva da suj:J]""j,r
.."";,,,;:';Qh~jen.m najugledniji ili najstariji lan diplomatskog zbora ili
za neko eljena stanje (manjak politike moi prema';}':;;):,t>,~;Y/';;{J1~kdgdrugog
uglednog skupa
postignutoj ekonomskoj snazi)'<;i:.c~,<
. " ..>:,,'Dociratigovoriti pouavajuim nainom; mudrovati
Deputacija delegacija
Dogma temeljna teza, tvrdnja nekog filozofa ili fil. Skole koje se
Derizoran prid. vrijedan sprd nje, podsmijeha, izrugivanja;
smatraju neupitnima, neoborivim polazitima cijelog filozofskog
Derogirati liiti poloaja
sistema, stav koji se ne moe kritizirati, o kojemu nema spora,
Desant m iskrcavanje ili sputanje na neprijateljski teritorij s
sud
mora ili iz zraka
Doktrina nauavanje, nauk
Descendent m potomak
Domena podruje znanja ili struke, oblast
Desegregacija proces uklanjanja barijera, zakonskih i
Dominanta glavna ideja, osnovna karakteristika, prevlaujui

~.&.

obiajnih, npr meu rasama i drutvenim slojevima opro

segregacija
Designiran prid. unaprijed odreen, predodreen

oblik, glavni motiv

Dotacija novani iznos to'ga neka pravna osoba daje pravnoj
ili fizikoj osobi za pokria njezinih trokova u namjenske svrhe ........,

Deskriptivan prid. koji prikazuje opisivanjem, opisan

Despocija neograniena i samovoljna vladavina
Detant m poputanje napetosti u meunarodnim odnosima,
smanjenje opasnosti od rata
Determinirati utvrditi, ustanoviti stanje, prirodu, poloaj,
kvalitetu ega
Detronizacija svrgavanje
Devalvacija smanjivanje ili potpuno gubljenje vrijednosti
Devijantan prid. koji odstupa od pravila, posebno od
prihvaenih normi
Dezintegracija raspadanje, naruavanje neke cjelovitosti

Dubiozan prid. koji izazivadvojbu, sumnjiv, nepouzdan

Duma donji dom ruskog parlamenta

Dihad m rat za vjeru, borba za obranu islama

Edicija ono to je tiskom objavljeno, izdanje, naklada
Editor m 1. izdava, nakladnik 2. glavni urednik, redaktor
Efektiva gotov novac
Egalitarizam m opa tenja zajednakou i ravnopravnou
svih ljudi u najirem smislu

TIUNOM d ..o.o .. co> pripreme za dravnu mat uru i prijemne ispite

27

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:

www.trinom.hr

01/6672

404,

GSM: 098773875

Egoist m onaj koji svoje interese stavlja iznad svega drugog, koji
radi u svoju korist na tetu drugog; sebinjak
Egzaktnost tonost, potpunost
Egzekucija izvrenje smrtne osude, smaknue
Egzekutiva izvrna vlast
Egzemplaran prid. primjeran
Egzil m in slanja neke osobe u progonstvo, progonstvo izvan

Embargo m zabrana izvoza iz neke zemlje ili uvoza u neku

zemlju zlatne valute, robe ili vrijednosti
Eminentan prid. koji je vrlo poznat i cijenjen, prominentan
Empatija identifikacija s drugim, uivljavanje u tue
emocionalno stanje; uivljavanje u neko umjetniko djelo ili u
neki prirodni dogaaj

domovine
Eklatantan prid. koji se lako uoava, oit, oevidan, zoran,
sjajan
Eklektik m onaj koji je nekritiki nakupio znanje iz raznih izvora,
a nema vlastitih ideja, izbirljiv
Eklezijastiki prid. sveeniki, crkveni
Ekscentrian prid. koji znatno i nepoeljno odstupa od norme,
udljiv, udan
Eksces m in koji prelazi redovne granice, prestupanje mjere ili
propisa, ispad, nesuzdrljivost
Ekscitirati izazivati, poticati, pobuivati, razdraivati, pokrenuti
Eksklava dio unutar jednog dravnog teritorija koji je pod
vlau druge drave
Ekskludirati iskljuiti, izuzeti, eliminirati, istjerati
Ekskomunicirati izopiti, izbaciti, odbaciti
Ekspandirati razviti se, rairiti se
Ekspanzivan prid. koji se moe rastegnuti, osvajaki, prodoran
Ekspeditivan prid. koji brzo i korektno obavlja posao
Eksplanacija objanjava nje smisla, znaenja ega, jasan
odgovor, tumaenje, razjanjavanje
Eksplicitan prid. koji je nedvosmislen; jasan, izriit, olgledan,

Encikliki prid. koji je upuen irokim krugovima, koji se kree u

krugu, opi
Endogamija obiaj sklapanja braka izmeu lanova jedne
grupe (bratstva, plemena) opro egzogamija
Enigma ono to je zagonetne, to pobuuje dvojbe
Enigmatika sastavljanje i rjeavanje zagonetaka
Enklava podruje unutar drave okrueno i odvojeno od
matine drave
Enologija ukupnost prouavanja kultiviranja vinove loze,
njegovanja i uvanja vina
Enorman prid. kojije vrlo velik, koji prelazi mjeru, ogroman,
golem, neizmjeran
Entitet m bie, cjelina neeg to postoji, pojedinanost koja se
ispunjava sadrajem i ulazi u sastav cjeline
Entomologija prouavanje kukaca
Entuzijazam mintenzivan osjeaj volje za to, silna elja,
udnja, ()du~~\iljet;ljgza to
EpigonimitatQr,;'rotofnak, nasljednik
Epilog m z~~~~~ei:aki~,~ke
radnje, krajnji ishod
Epitaf m natpish&-n;~grobnom spomeniku
Epitet m 1. rij~,iikpja se dodaje imenici radi boljeg odreenja,
ivcrsti.iJiizraajr10'sti,pridjevak 2. pogrdna rije ili fraza, kletva,
psovka'~ '. ~'"
'
Ep6hal~npfl~:~kSji daje obiljeje svom vremenu, svojoj epohi;
vrlo'zr1}ajah>

Empirija

iskustvo, znanje steeno zapaanjem i iskustvom

odreen
'>,. ' ..
Eksploatacija 1. koritenje, iskoritavanje na najbolji m9g~j' .
nain, kako bi se postigao najbolji efekt 2. iskoritavarjje'i'l''','/.'
neetiki ili sebian nain, izrabijivanje (ovjeka)
Eksplorirati istraivati, ispitivati
ErudicijabPseno znanje s vie podruja; uenost, velika
Eksponat m izloeni predmet, izloak
naitanost
"Ekspoprijacija oduzimanje ili ogranienje uz naknadu nek
Esencijalan pdd. koji je neophodan, prijeko potreban,
.nezaobilazan'
prava na imovinu ili bez naknade, temeljem sudske odluke
aktom dravne vlasti; izvlatenje
Eshatqlpgija}Aauk o posljednjim stvarima, tj. o smislu i svrsi
ovjekBva.p};}stojanja
Ekspresivan prid. Izraajan, snaan, dojmljiv
Eksterioran prid. izvanjski, povrinski
Eskal~,~!1~;i"dspinjanje
Eksteritorijalan prid. izuzet od vlasti i sudstva
Est ...ht
m drutveni, struni ili politiki sloj koji vlada
nalazi, koji je formalno izvan njihova teritorija
.
..
odrei
m djelom drutvenog ivota i odreuje nain
'1.\"'" "", .".:~
.
Ekstradirati predati drugoj dravi okrivljen u ili osuenuosobu
.. :>,,~.~,;',i??l1aanja,
djelovanja i pravila po kojima se prihvaaju
<'vriJednosti i djela
Ekstravagantan prid. koji je rastroan, rasipan, pretjeran,
neumjeren,
Estimacija odreivanje, utvrivanje vrijednosti ega; procjena
Ekstrovertiran prid. koji je okrenut prema van, na ljudsku
Etablirati postaviti pojam, ideju, djelatnost; osnovati utvrditi,
okolinu, koji je ponaanjem i postupcima okrenut okolini i
utemeljiti, dokazati
ljudima pa s njima odrava intenzivne kontakte
Etatizam m teorija i praksa to veeg udjela ili potpune
Ekumenizam m ideja o suradnji svih religija i crkava
vladavine drave u ekonomskim i drutvenim odnosima
Eternitet m vjenost
Ekvidistantan prid koji je na istom razmaku od ega, koji je
jednako udaljen
Etimologija prouavanje postajanja, razvoja oblika i znaenja
,,'o

Ekvivalencija jednaka vrijednost, istovrijednost

Elaborirati u tanine izraditi, analizirati, razraditi, do u detalje
objasniti, razjasniti
Elan m osobina ili svojstvo onoga koji je pun entuzijazma ili
ivotne snage, polet, energija
Elektor m bira
Elektorat m ukupnost biraa, birako tijelo
Elevirati postaviti na vii poloaj, podignuti, uzdignuti, uzvisiti
Elizejski prid. rajski, nebeski, bajan, nadzemaljski
Elokvencija snaga izraavanja onoga koji je elokventan,
okretnost u govoru, rjeitost
Emancipacija proces i rezultat emancipiranja, osloboenje od
zavisnosti, podinjenosti, ugnjetavanja

-:~;

rijei prema korijenu

Etniki prid. koji se odnosi na narod
Etos m osobine, sustav vrijednosti i ponaanja specifinih za
odreen narod ili kulturu; moral, udoree, obiaj
Eufemizam m figura koja nastaje kad se umjesto rijei za loe,
neugodno itd. upotrijebi blaa rije (zauvijek zaspatiOumrijetil,
ublaavanje, uljepavanje
Euforija pretjerana veselost
Euroskepticizam m skeptian stav prema nekim ili svim
oblicima zdruivanja u Evropsku uniju ili prema Evropi uope
Eutanazija bezbolno oslobaanje od ivota ili preputanje
umiranju iz milosra ivoga bia koje je bolesno i pati
Evidentan prid. koji je jasan po sebi, oit, oigledan
Evocirati pobuivati predodbe, dozivati u pamet, pozivati,

TRINQM d ..c.e, c;>pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

28

UREDI i NASTAVA:
TEL./FAX:

www.rrinom.hr'
Ezoterian prid, koji je namijenjen zatvorenom krugu, skrovit,

Frakcija

teko razumljiv

stava vodstva

Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

011 6672 404,

GSM: 098

rrs

875

dio politike stranke, koji ima nazore razliite od

ili veine u stranci

Franiza posebno pravo koritenja, koje vlasnik franize

Fabrikat m dovren tvorniki proizvod
Fah mua struka, specijalnost
Faksimil m 1. reprodukcija rukopisa, crtea, slike itd u obliku,
dimenzijama i ostalim pojedinostima istovjetna originalu 2.

ustupa odnosno prodaje drugoj pravnoj ili fizikoj osobi, kojim

se novom korisniku omoguava da prodaje dalje proizvod ili
uslugu vlasnika
Frapantan prid. koji ostavlja dojam, upadljiv; koji iznenauje,

peat koji reproducira potpis

Faktian prid. Koji se zasniva na injenicama; istinit, zbiljski,
stvaran
Falsificirati krivotvoriti, izraivati, plagijat; lagati
Fanatizam zanesenjaka i slijepa odanost nekoj ideji ili osobi,
zaluenost
Fantom m duh, utvara, prikaza, slika u glavi
Farmakofobija osjeaj jake odbojnosti ili bolesnog straha od
uzimanja lijekova
Fatalan prid. smrtonosan, koban, razoran, sudbonosan
Fatum m sudba, sudbina, usud, kob
Feature m 1. bitna oznaka, bitno svojstvo ega, osobina,
karakteristika 2. kratki autorski napis komentatora u
novinarstvu
Federacija drava sastavljena od vie saveznih (federalnih)
jedinica koje su dio svojih suverenih prava prenijele na
sredinju (saveznu) vlast, a dio zadrale za sebe
Feed back povrat podataka o rezultatu nekog procesa,
dogaaja i sl. posebno potreban da bi se obavio popravak ili
kontrola, da bi se promijenio stav o nekoj pojavi
Fertilitet plodnost
Fides m potenje, vjernost zadanoj rijei
Figurativan prid. izraen preneseno ili u raznim oblicima
viene ili zamiljene slike ili predodbe
Fiksacija bolesna preokupacija, opsesivna misao na'.Ko;ga1I1

neoekivan
Frazirati isprazno govoriti, upotrebljavati prazne fraze, gomilati
beznaajne rijei
Freelancer m onaj koji ima slobodno zanimanje, bez stalnog
radnog odnosa
Frekventan prid. uestao, est
Frivolan prid. koji je prostaki, nepristojan ili otrcan, banalan,
beznaajan
Frizirati preurediti, krivotvoriti, prepraviti
Fundamentalan prid. koji je temeljan, osnovni; koji je od velike
vanosti, sredinji, najvaniji
Fundus m blago, fond, zaliha
Galantan prid. otmjen, dareljiv, irokogrudan
Galija trgovaki i ratni brod na vesla s pomonim jedrom

Gastarbajter m onaj koji je na privremenom radu u stranoj

zemlji
Gazofilacijummp.ro~torija u kojoj se uvaju stvari od velike
vrijednosti, sprerni~teblaga, riznica
Gaa .rad na ogr~eIlo vrijeme po ugovoru, obino umjetnika,
angaman
.
. Geja" plesaicaLpjevaica u Japanu koja zabavlja goste u
'~J~han1a .
'.'
Gerieralanprid. openit, opi, sveopi
Generiratiuzrokovati, proizvoditi, stvarati

to
Fiktivan prid. koji je u mati, nepostojei; izmiljen
Filantrop m onaj koji voli ljude, ovjekoljubac opro mizantrop,
ovjekomrzac
Filatelija skupljanje i stvaranje zbirke potanskih maraka i
srodnih tiskanih izdanja
Filologija jezikoslovlje u irem smislu, prouavanje.jezika.
knjievnosti, pisanih spomenika i narodnih obiaja. "'
.
Filosemit m osoba koja je prijateljski naklonjena prema
idovima
Fingirati pretvarati se, simulirati, izigravati
Fiskalni prid. koji se odnosu na dravnu blagajnu i dravu kao
vlasnika imovinskog prava
Fitologija znanost o bilju, botanika
Flagrantan prid. koji bode oi, koji je svakome vidljiv, oit,
oigledan; nedvojben
Fleksibilan prid. koji je prilagodljiv u ophoenju i stavovima,
koji se lako dade nagovoriti, savitljiv, gibak
Floskula uplja fraza, otrcana, isprazna tvrdnja, tlapnja
Fluentno teno
Fluktuacija nepostojanost, nestabilnost, kolebanje
Foaje m ulazni, veliki prostor u reprezentativne graevine, u
kojem se zadravaju gosti
Fobofobija strah od straha
Fojba duboka jama u kru
Fondacija ustanova ili fond osnovani radi dugoronih ciljeva

za javno dobro, zaklada, zaloba

Forpan m izraz za kratak sadraj s najvanijim izvacima iz filma
koji najavljuju novi film
Fragilnost svojstvo onoga to je lomljivo, krhko, osjetljivo ili
senzibilno

NLtW<IA~

do ~.

Geneza nastanak, postojanje, postanak

Genotipm sveukupnost nasljednih svojstava organizma jedinke
koje
preuzimaju od roditelja
Gens rn prvobitan oblik drutveno-ekonomske organizacije u
primitivnoj.zajednici, temelji se na krvnom srodstvu i
kolektivnom nainu proizvodnje i potronje, rod
Geopolifika prouavanje odnosa izmeu geografije i politike
drava) ........
samostalnih malih naoruanih odreda izvan
-< ..,..'-.:.:;' .Gerllaiborba
.>.sastava redovne vojske, borba pobunjenika protiv vlasti i njene ,-,
vojske, okupatora, nepoudnih reima i sl.,p. mali rat
Ginantropija
dvospolnost, hermafroditizam
Ginekokracija vladavina ena
Glacijalan prid. koji potjee iz ledenog doba ili se na njega
odnosi, koji se odnosi na led i ledenjake
Gleer m ledenjak
Gliptoteka zbirka skulptura
Globalan prid. koji se odnosi na cijeli svijet, opesvjetski
Glorificirati hvaliti koga ili to; uzdizati, veliati
Gnoma mudra izreka, pouka, misao, sud
Golijat m jak, golem ovjek, div, gorostas
Gracilan prid. koji je krhke konstitucije, tanak, osjetljiv,
neotporan, njean
Grandiozan prid. koji izaziva divljenje, raskoan, velianstven,
sjajan
Gremij m radno tijelo koje odluuje, oni koji su najvaniji u
donoenju konanih odluka u upravljanju poduzeima i
slubama
Gruntovnica
zemljina knjiga u koju se unose podaci o
nekretninama i vlasnikim odnosima

se

\J1~

w e ~

1t~.

TRlNOM d.c,c,

29

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3,Zagreb

TEL./FAX: 01/6672

www.trinom.hr

, ~,

t~

e> pripreme zo dravnu maturu i prijemne ispite

404,

GSM: 098773875

Habitacija prirodni okoli, habitat, mjesto gdje se stanuje,

stan, stanite

Ideologija 1. prouavanje ideja i rad na idejama 2. ukupnost

filozofskih, drutvenih, politikih, moralnih, religioznih itd. ideja

Habitus m dranje tijela, izgled osobe, vanjtina, ugled ili

svojstvenih jednome razdoblju ili jednoj drutvenoj skupini

poloaj proistekao iz ijeg djelovanja

Halo-efekt m spremnost da se unaprijed divi svemu to tko
uini zahvaljujui nekoj njegovoj asnoj osobini ili postupku u
prolosti; svaki poeljni popratni uinak
Hara m namet, razg. pejor. pljaka, otimaina
Harmonino prid. skladno, ujednaeno, usklaeno, slono
Hazard m kocka, kockanje, srea ili izvor opasnosti, rizik
Hedonist m onaj koji voli uivati u ivotu, koji je sklon uicima
Hegemonija prevlast ili dominacija neke drave ili nacije nad
drugom; prevlast jednog drutvenog sloja nad drugima
Hektiki prid. koji je zajedljiv, prena pet, nervozan
Hematokracija tip vladavine koji poiva na nasljednoj
aristokraciji
Heraldika pomona povijesna znanost o grbovima, grboslovije
Hereditaran prid. nasijedan
Heretik m otpadnik od neke grupacije (politike, ideoloke,
umjetnike}, krivovjernik
Hermafrodit m bie u kojemu su spojene muke i enske
osobine, dvospolac
Heterogen prid koji se sastoji od vrlo razliitih elemenata,
raznorodan
Heureka uzvik radosti kojim se poprauje otkrie, pronai
otkriti
Hibiskus m kineska rua s velikim dekorativnim cvj~toyima
Hidra preseljenje Muhameda iz Meke u Medinu;-rr;\::islttnani

Idiom m 1. svaki od entiteta jezika koji se ne eli oznaiti ni kao

jezik, ni kao dijalekt, ni kao govor 2. poseban i prepoznatljiv
govor nekog kraja 3. osebujna rije ili izraz, teko prevodiv na
drugi jezik 4. izraz, izraavanje uope
Ignorancija potpuna neupuenost u injenice koje tvore
potrebna znanja, posvemanje neznanje; prezir, nemar za
neto
Iluzoran prid. koji se zasniva na iluziji; varljiv, neostvariv
Imaginaran prid. koji je zamiljen, koji ne postoji; izmiljen,
nestvaran, nerealan

Imam m islamski vjerski slubenik, onaj koji predvodi skupne

molitve
Imigrirati useliti se
Imobilije nekretnine
Imobilnost nepokretnost
Imperativno nedvosmisleno zapovjedniki rei, postaviti to
kao neminovnost
Impermeabilan prid. koji je nepropustan, neporozan,
nepromoiv, neprobojan
Impersonalan prid. koji nema linosti, osobnosti, personaInosti;
bezlian, nezanirnljlv.
~Implementi raiip.firi:ii jen iti, Provesti
Im~li~irati pOdraztlm'ijevati, sadravati u sebi to kao logiku
~.pre~i~uili posljedica' .
'In1Rfikacija .n~Jt~j~~haposljedica slijeda dogaaja, ono to je
's~#iapo i r():.~e2~bdrazumijeva
u emu

su taj dogaaj prihvatili kao poetak nove ere i od tada

raunaju godine
'hiiati8Iij~y~.ti ili pribaviti potovanje, izazivati divljenje;
Hijerarhija stupnjevanje ovlatenja; sistem podreenosji;-i,:7 .
. "
ti uzvieno, dostojanstveno
nadreenosti u ustanovama i raznim organizacijama",;>,'
I '. ~djacin ulaganja, postavljanja na tono utvreno
Hikmet m 1, mudrost, filozofija 2. udo, tajna, zagorie, '
mjesfp'
Hipantrop m ovjek-konj, kentaur
Imp~t~l1tan ptid. koji imponira, koji pojavom proizvodi jak
Hiperbola stilska figura koja se sastoji u uporabi pretjerani
dojam;'iadiyljujui, silan, sjajan
izraza, preuveliavanje
Impresij~89j'am, utisak
Hipohondrija sklonost umiljanju bolesti
ImpresUrn)iiUkupnost podataka o knjizi, novinama, o mjestu
Hipokrizija licemjerje
objavlji",allj~;,izdavau i godini izdavanja
l' ~;" u:~rh konano odobrenje koje autor daje da njegovo
Hipotetiki prid. koji se izvodi iz hipoteze, koji je
neizvjestan, nesiguran, koji iskazuje daleku mogu,
Z~'biti objavljeno i predano u tisak, formula odobrenja
vjerojatan, jedva mogu, nedokazan
Hipsofobija strah od visine
,dencija
nerazboritost, nepromiljenost
Hirologija skup znanja o sustavu znakova pomou kojih<ii"."
':-:. ;;1-&.:' Jmpulzivan prid. koji je sklon brzu djelovanju, koji reagira brzo,
sporazumijevaju gluhi
' '"
bez premiljanja, nagao

,,,,;;T

. im

Hohtapler m onaj koji ivi raskonije nego to ima sredstava,

koji se izdaje za neto vie nego to jest
Holding m posjedovanjem dionica ureena poslovna
organizacija, sistem koji se sastoji od vie specijaliziranih
jedinica
Homicid m ubojstvo ovjeka, zvjersko, okrutno ubojstvo
Hommage (oma) djelo, priredba, muzika skladba, recital, u
ast znaajnog umjetnika ili osobe, esto u njegovu stilu
Homogen prid. koji je iste ili sline prirode ili vrste, istovrstan,
istorodan, koji je jedinstvenog postanka ili strukture
Homonim m jedno od znaenja jedne rijei tj. rijei koja se u
svakom svojem znaenju jednako pie i izgovara (kosa brdska i
kosa vrsta alata) oprosinonim
Honoracijari m ugledni ljudi, dostojanstvenici
Humanost ovjenost, ovjekoljublje, ljubav prema blinjem
Hunta skupina ljudi, oficira koja dri u rukama vlast u zemlji
osvojivi je vojnim udarom ili puem

r~
h

Ideal m pojam zamiljen

kao cilj kojem se tei

u najveem savrenstvu da bi posluio

Imputirati pripisivati komu neto to nije uinio ili rekao,

okrivljavati, podmetati
Inauguracija sveano otvorenje ili sveano uvoenje u
poloaj, ustolienje
Independentan prid. koji ni o kome ni o emu ne ovisi,
neovisan, slobodan, samostalan
Indicija znak ega, predznak, neto to upuuje na neto drugo
Indiferentan prid. koji ne pokazuje svoju naklonost;
ravnoduan, nezainteresiran
Indignacija izraavanje nezadovoljstva, zlovolja zbog
nedolina ili nepravedna postupanja, negodovanje, srdba,
gnjev, ljutnja, ogorenje, gaenje, odbojnost
Indikativan prid. koji na neto ukazuje
Indisponiran prid. koji je izvan forme, neraspoloen za to
Indoktrinirati podvrgnuti usvajanju doktrine, uiniti da ijim
postupcima ovlada doktrina protivno racionalnim razlozima
Indolencija ravnodunost prema radu, lijenost, tromost,
nemar
Indulgencija oprost od grijeha

T1UNOM d.c.e.

30

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./fAX:

www.trinom.hr

01/6672

404,

GSM: 098773875

Inertan prid. koji je bez inicijative, nepoduzetan, trom,

nepokretan
Infalibilan prid. nepogreiv, siguran, pouzdan
Inferiornost manja vrijednost, podreenost, oprosuperiornost
Ingenioznost osobina onoga koji je otrouman, duhovit,
dovitljiv
Ingerencija djelokrug u kojem se kreu ije odluke,

Kabinet m 1. radna soba 2. u obrazovnim ustanovama

prostorija sa zbirkom pomagala i mogunou praktinog rada
3, ministarsko vijee, vlada
Kaligrafija vjetina pisanja lijepim rukopisom, krasopis
Kalilogija umjetnost lijepog izraavanja, govornika vjetina
Kalumnija kleveta, objeda

mjerodavnost, doseg kompetencije

Inherentan prid. koji je komu ili emu svojstven, uroen, koji
postoji kao bitan element ili osobina neega
Inhibirati sprijeiti koga da ostvari svoje namjere, onemoguiti
da se to dogodi, zabraniti, obustaviti
Inicijalanprid. koji se odnosi na poetak; polazni, zaetni
Inkarnacija utjelovljenje, olienje (neega), slika i prilika
nekog svojstva, osobine, odlike
Inklinirati biti sklon
Inkorporirati ukljuiti, unijeti; ukljuiti to da postane sastavni
dio, ujediniti, pripojiti
.
Insinuacija klevetnika izmiljotina kojoj je svrha da nekoga
okrivi, ili to podmetne
Inspicijent m onaj koji u kazalitu nadzire poslove iza pozornice
i brine se za skladno odvijanje predstave
Institut m 1. zavod, 2. pravni propis, zakonsko naelo
Insubordinacija svojstvo ili osobina onoga koji kri disciplinu,
otkazuje poslunost pretpostavljenom, neposluh opr
subordinacija
Insuficijentan prid. koji je nedostatan, manjkav, ne(:i(),\loljan,
slab oskudan
Intencija namjera, nakana, naum, smjeranje, htijenje
Intendant m ravnatelj kazalita
Intenzivirati pojaati, pootriti
Interdisciplinarnost
projekt, istraivanje, znanstve
djelovanje koje se zasniva na suradnji i saznanjima VI
disciplina
Interpelacija pismeni ili usmeni zahtjev da se to objasni
Intolerantan prid. koji je nesnoljiv, netrpeljiv, netolerantan
Intriga spletka, smutnja, zavjera
Intrigantan prid. koji pobuuje na razmiljanje, k
asocijacije
Introvertiranost osobina i stanje onoga tko je zat
opr ekstrovertiranost
Involvirati ukljuiti, umijeati, obuzeti ime, uvui u O>lU"'Y,<
Irelevantan prid. koji je neznatan, sporedan, nevaan,
beznaajan
Ireverzibilan prid. koji nije povratan, koji se ne moe ponoviti
Ironija podrugljiv nain izraavanja koji poiva na opreci
izmeu pozitivnog oblika izraavanja i negativnog stava koji se
eli sugerirati

Kampanilizam ljubav prema svom gradu ili svom kraju, uski

lokalni patriotizam
Kanon m norma, pravilo, propis
Kanonizacija in proglaenja i postupak proglaavanja neke
osobe svecem
Kapriciozan prid. koji je udljiv, jogunast, tvrdoglav, svojeglav
Kaptacija zadobivanje, osvajanje, opinjenost
Kapucin m pripadnik ogranka reda franjevaca, nosi smeu
odjeu s dugom kapuljaom
Karaula zgrada u kojoj borave vojnici i koja slui kao
straarnica
Karikirati pretjerati u opisivanju ega, suvie istaknuti neke
odlike ili pojedinosti
Karizma osobine koje ovjeka ine sposobnim da pridobije i
druge za svoje ideje i da ih predvodi
Kartel m povezivanje poduzea koja proizvode iste ili sline
proizvode radi smanjenja meusobne konkurentnosti i
postizanjamt!l'lppplnog ili dominantnog poloaja na tritu
Kasacija ponitenje sudske odluke, donosi ga vii sud zbog
toga to nii SU{f<6iJ~primjenjivaozakon ili ustav
K~sta zatvor.e~aprivilegirana drutvena grupa vezana

Kamelot m ulini prodava novina

'.~pjecjnikiminteresima
..~~iaklizmaiVeHka nesrea ili prijelom dogaaja s najteim i
najIragiriijim'posljedicama, propast, potop
Katarze-oienje,
duhovno proienje koje dovodi do

duhovne tavriotee
Kata~tClrn:levidencija zemljita i zemljinih parcela na kojoj se
zasnivaju zemljine knjige i odreuju odgovarajui porezi
Kategorian;prid. o kojemu nema sumnje; odreen,
bezuvjetan; ooluan, izriit
Katehetadhaj koji predaje vjeronauk, rimokatoliki
vjerouiteH\
K.-ic;l~.PFavn. Sporno pitanje, stvar koja je pred sudom; uzrok,

z.pg
K~:l;Izalanprid. koji pokazuje vezu izmeu uzroka i posljedice,
'Uzrono povezan; uzroan
Kazualan prid. koji je sluajan, prigodan, neoekivan
Kazuistika izvrtanje istine pomou suprotstavljanja opih
naela kontradiktornim pojedinanim primjerima
Kazus m konkretan primjer za primjenu moralnih naela
Kibernetika ukupnost znanja i teorija o upravljanju i odnosu
ivih bia i strojeva; istraivanje zakonitosti u procesu
upravljanja raznim sistemima; prouavanje elektronskih
raunala i ivanog sustava u tenji da se objasni priroda
ljudskog mozga
Kinezio!ogija 1. znanost o gibanju, kretanju, istrauje
zakonitosti posebno uvjetovanih tjelesnih vjebi 2. studij na
sveuilitima, studij tjelesne kulture
Kinologija znanost o psima, bavi se uzgojem i selekcijom
pasmina
Kismet m sudbina, udes
Klaka plaene osobe sa zadaom da na kazalinim
predstavama to jae pljeu kako bi sugerirali dojam uspjeha
Klasifikacija sustavna podjela i sreivanje nekoga materijala,
podjela, razvrstavanje
Klaustrofobija
bolestan strah od zatvorenih prostora

Jerej m sveenik u pravoslavnoj crkvi

Jidi m govorni jezik idova istonih evropskih zemalja, potjee
iz starog njemakog jezika,
Judicijalan prid. koji se odnosi na sud, sudski, sudbeni
Jurisdikcija sudska nadlenost, pravo suenja, djelokrug na
koji se prostire pravo, sudbenost
Jurisprudencija
1. pravna znanost, 2. ukupnost odluka koje su
donijeli sudovi, odluke koje su donesene o kontroverznim
pitanjima, a predstavljaju sr prava
Jurist m student prava, pravnik
Justicija pravda

Juvenilnost

mladenatvo

Kabala openiti termin za misticizam u idovskoj tradiciji

Nw-.;r.~.~

do~,

VJ ~

..'._W_ _t_~_..L'_1.t_-ikc_-

_'_J>

TRINOM d,Q,Q.,

31

n,

.Li,

TEL.lFAX:

www.trinom.hr
Klauzula

saeta odredba

pojedinost

obveznih

koja ima vanost

ugovora,

za ispunjenje

Konfederacija

izdvojena

ugovora,

stupanj

mnogo

m izraz, postupak,

upotrebljava

nain objanjavanja

i mehaniki

u svakoj

situaciji

Kogitacija
Kognitivan

razmiljanje,

Koherentan
Kohezija

na spoznaju,

m koji je u sebi dosljedan,

povezanost

spoznajni

bez proturjeja,

dvaju ili vie dogaaja

podudara

nje ili istodobno

zbivanje

oduzimanje,

prid. koji se odnosi na neki kolektiv,

zajedniki,

udruen

nagle udi, naprasit,

ponudi

pokrajnji,

i potranji

gospodarstvo

monokulturnu

u govoru,

Kolosalan

u govoru,

razgovora n

prid. divovski,

postignuto,

uobiajen

koji nadmauje

bilo to oekivano,

Koluzija

tajni dogovor

nelegalnog
postupku

dviju ili vie osoba za postizanje":

ili unitavanjem

Komemorabilan
Komora

tragova

ekon. Ustanova

djelatnosti

(obrtnika,

Komparacija

krivinog

prid. koji je spomena

na

KonsQlidacij~

;bblikov'~nje,
tHE-oin sustav

brojem

;fajribst
~....

i razlika izmeu

dijelom

nadlenost

konkurencija,

Komplementaran

jedri'

2. priznata

. promjene

strun

prid. koji nadopunjuje,

odrava ravnoteu

protiv treega;

vie osoba radi svrgavanja

m izjava, slubena

vlasti;

Koncilijantan

obavijest

Konvencija

vie poduzea

ili jakih vlasnika

ili pojedincu

izgradnju

stranke

Koncizan

dvaju ili

odluuju

opi sastanak politike

prema ovlatenjima

prid. koji se zasniva na konvenciji,

nezanimljiv,

koji se dri

neinventivan,

neoriginalan

sklon

prid. koji se uzajamno

od ideje do zavretka izgradnje

113'~_~

pribliava,

koji tei prema

usmjeren

m 1. savjeti u razliitim

Konzalting

zbijen, kratak

fW. k~.

o kakvu vanu pitanju,

za sve i kojega se svi

pravila i oblika, deprec.

istom cilju, koji je jednako

N~ ~

sporazum

3. veliki zbor, skuptina,

Konveneionalan

i sl.

pri pravnik

prid. koji je saet, jezgrovit,

ili ega drugog to se vidi ili

pravilo koje vrijedi

na kojoj delegati

Konvergentan
m odvjetniki

i iznose

krajeva ili bridova

1. meunarodni

uobiajenih
popustljiv,

oprean

o kojem se diskutira

velika urbana cjelina nastala spajanjem

pridravaju,

na odreeni

m zakupac
prid. koji je pomirljiv,

protivan,

pitanje

stajalita

2. opevaee

kapitala

iskoritavanje

infrastrukture

prijeporno

rij. ono to

strani

obris nekog predmeta

a ipak se

i moe initi cjelinu,

vie susjednih

kompromisu
Koncipijent

sebe i

protuslovlje

na suprotnoj

nazire bez otro izraenih

(npr. vlade o

kojim jedna drava preputa

bogatstava,

Koncesionar

suprotstavljena

pregovorima)

rok drugoj dravi, poduzeu

prirodnih

istodoban,

raun na kojem se biljee

prid. koji je u suprotnosti,

Konurbacija

koga

ugovor

nadopunjuje

Kontroverzija
Kontura

Komunike

Koncesija

i djelovanja

i rashoda,

proturjeje,

koji zajedno s drugim

uiniti da tko izgubi dobru reputaciju,

m udruenje

meu veim

u misli, promatranje

m pren. neto to je opreno

Kontraran

osramotiti

Koncern

zakljuak

istom vremenu,

poniranje

knjigovodstveni

meusobno

urota, zavjera

diplomatskim

prid. koji pripada

natjecanje

ili neastan sporazum

2. tajni dogovor

Kompromitirati

injenica,

to, dati oblike organizacije

stanja prihoda

.Kntrapunkt

suparnitvo,

m 1. nekorektan

urovanje,

utvrena

utemeljiti

:, Kontradikcija

tvori cjelinu

Komplot

vrstoa,

Ijudi,preneraenost

Konto .rnekbn.

prava odluivanja

kojom tko raspolae

Kompeticija

tijela,

utnja, pren. zavjera,

stanje nagle zaprepatenosti

Kontempori3l'::iil

to ime drugim

1. djelokrug

ili osobe, mjerodavnost,

sposobnost

kompaktnoga

ili tijelo da bi se postigla

svijeta bko~~be

nadoknaditi

Kompetencija

stvaranje

rada, dogovorena

suvremen
'.' '.'
Kontenplacij~
duboko

pojave i sl, usporedba

Kompenzirati

koje

-"

Konstituirati

koja zastupa interes jedne grane

slinosti

asocijacija

emu

znamenit

radnika)

traenje

po naravi,

ega; dosljednost

ujedinjavanje

Konsternaeija

;lIj~~kii,

djela\iJ

vrijedan,

podudarnost

sporazum

Konsta!acija,~vrdnja,

u krivj~l1'bm

da sprijei ili otea istragu utjecanjem

suuesnike,

posljedica

KOhspjracija
.
-

okrivljenika

proizvoda
skladnost,

misaona radnja i ukupnost

'..urota

novina na ulici

cilja, pravno Nastojanje

na

rije i 'njeno znaenje

'".'

m prodava

vrlo

na oscilacije

jaanje::c'.

sjajan, divan, velianstven

Kolporter

irok asortiman

slaganje

Konsekvencija
govoru,

da bi se izvrila

koje proizvodi

pojedinih

Konsenzusmdogciy6(;

prid. koji je svojstven

uvjerenja

m sporazum

povezuju

proizvodnju

Kolokvijaini

miljenja

a bez iskrenog

konani sud o nekoj pojavi ili stvari, zakljuak

Konotacija

(u SSSR-u) koje

za veliku, uglavnom

Kolizija sudar, doi u sukob

svakodnevan

prihvaanje

pa nije suvie osjetljivo

sukladnost,

Konkordancija

uzbuivanju,

Konkordat

zemlju predvienu

na osnovi sudske

nainu, obliku ili veliini

skupni,

prgav

Kolhoz m kolektivistiko
objedinjuje

sluajevima

suprotstavljanje

m poduzee

proizvoda,

Konkluzija

m onaj koji je sklon brzom i snanom

potvrda

bez naknade,

prid. smuen, zbrkan, nejasan, smeten

Kongruencija

Kolektivan

imovine

ili iz taktike,

suoenje,

Konglomerat
razliitih

prid. koji stoji po strani ili sa strane,

koji se alje

sukob, sudar, sraz

Konfuzan

koji nisu povezani

suradnja

dokument

poslu, openito

zapljena

m prilagodljivost,
hrabrosti

usporedba;

poboni

Kolerik

Konfiskacija

pomanjkanju

pasti ili padati u kolaps, pasti u nesvijest

Kolaboracija

sudske presude;

o usmeno dogovorenom

Konformizam

suvisao

koja vlada u nekoj grupi ljudi, cjelina u

sluajno

Kolateralan

potvrda

kao potvrda

Konfrontacija

Koincidencija

tijela, ali zadrale velik

vei nego u federaciji

presude

veem tekstu

Kolabirati

samostalnosti,

drava koje sueHo svog

na zajednika

obino u korist drave, u rjeim

miljenje

m koji se odnosi

prenijele

Konfirmacija

koji se

ili slijepo primjenjuje

0116672 404, GSM: 098773875

savez suverenih

suvereniteta

uvjet,

ogranienje
Klie (kliej)

pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

ce

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

fazama nekog posla, poslovi

objekta

il ~_1fL'_~_'_)_~

osim same izvedbe 2.

TRINOM d.c.o. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

32

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb

TR.lFAX: 011 6672 404,

www.trinom.hr

GSM: 098773875

odjel nekog poduzea koji daje sve vrste savjeta tehnoloko-

Latentan prid. koji se izvana ne oituje, prikriven, nevidljiv,

ekonomske prirode
Konzervativan prid. koji tei ouvanju starog sistema

tajan
latifundija

vrijednosti i drutvenog poretka, koji se protivi novitetima i

modernitetu, razg. pejor. koji je staromodan, zastario, zaostao

Laureat m onaj koji je poluio najviu nagradu ili slubeno

najvie priznanje

za vremenom
Konzistentan prid. Koji je vrst, gust, postojan, trajan,

Lead m saetak glavne vijesti od jedne do nekoliko reenica

Leasing (lizing) m najam opreme, automobila i sl. s mogunou
otkupa nakon ugovorenog razdoblja
lebensraum m ivotni prostor, nacistika teorija koja se
sastojala u tenji za osvajanjem tuih teritorija koji su imali
posluiti za demografski i gospodarski rast njemake nacije
Legalnost zakonitost, pravovaljanost
lege artis po pravilima struke. kako je propisano strukom
Legislativan prid. zakonodavan
legitimitet svojstvo, osobina onoga to je zasnovano na pravdi
i na pravednosti
Lektura ispravljanje i ureivanje autorskog rukopisa s
pravopisne i jezine strane te. davanje savjeta autoru
letalan prid. koji je ubitaan, smrtonosan
Letargija
stanje jake pospanosti, mrtvilo, nepokretnost.
tromost
liberalan prid. koji se zalae za ope slobode, slobodouman,
koji je bez predrasuda, napredan
likvidnost povolj~l)odnos postojeih obveza prema

principijelan
Konzorcij m sporazum banaka ili vlasnika kapitala radi
zajednikog izvrenja kakve financijske operacije
Konzulat m predstavnitvo jedne drave u drugoj koje
prvenstveno obavlja administrativne poslove
Konzumerizam m zagovaranje visoke potronje kao osnove
zdrave ekonomije
Kooptirati ukljuiti koga u sastav ega izravno bez izborne
procedure
Koordinacija
usklaenost, usklaivanje, usuglaenost
Korelacija
povezanost u zajednikom djelovanju,
meuzavisnost, meuovisnost, suodnos
Korespondencija
dopisivanje izmeu pojedinih ljudi, redovna
pota na koju se odgovara
Koridor m pravo prolaza koje daje izlaz na more ili do svog
podruja kroz podruje druge zemlje, hodnik
Korpulentan prid. krupan, razvijen, snaan, jak
Kotacija dozvola da se nekim vrijednosnim papirima trguje na
odreenoj burzi, uvrtenje na burzu
Kotizacija
iznos koji se u unaprijed odreenoj visini uplauje
za sudjelovanje na simpoziju, kongresu itd.; ulog, prinos;
lanarina
Kozmopolit m onaj koji sebe smatra prije svega graaninomsvijeta, a tek iza toga pripadnikom svoje nacije
Kredibilitet
vjerodostojnost, uvjerljivost

Kredo m saeto naelo, uvjerenje koje se moe saj~etii\.!;krat~a).j

jasnu formulaciju
Kriptian prid koji je "kripto", koji je prikriven, obavijen
nejasnoom
Krizbaum m boino drvce, bor, jelka
Krucificirati raspeti
Krucijalan prid. koji je od presudne vanosti,
Ksenofobija jaka odbojnost prema strancima,
inozemno, tue
Kulminacija najvii, konani ili odluni stupanj el~a;Vrntjn.ac
Kuriozitet m ono to se izdvaja neobinou, to ima
neoekivane i udne odlike; rijetkost
Kurtoazija izraz potovanja, uljudan nain ophoenja,
potovanje forme u ophoenju
Kvalificiran prid osposobljen. kompetentan
Kvartal etvrtina godine, razdoblje od 3 mjeseca. tromjeseje
Kvorum m pravilom ili propisom odreen potreban broj
lanova skupa. komisije itd. potreban da bi se donosile
pravovaljane odluke
labilan prid. sklon padu, koji lako gubi ravnoteu, koji je
nestalan; kolebljiv, nesta loe n, nepostojan
laik m onaj koji nije upuen u to; nestrunjak
lajtmotiv m misao vodilja, ponovljena i naglaena vie puta,
karakteristina tema
lakonski prid. vrlo jezgrovit
lapidaran prid. koji se sastoji od minimuma rijei. konci zan,
saet, zbijen, jezgrovit
lapidarij m dio muzeja u kojem su izloeni kameni spomenici
lapsus m nehotina pogreka u govoru. pri pisanju ili
dosjeanju

veliki zemljini posjed u privatnom vlasnitvu

rasPoloiVOjLmoWQ'~i:;"
limitiratiogranj~jtt;0i:'
Liavanje deprtYa'tij(l.
lit~ralan prid/: Ho~~ini, obaini
loblst rn poJit ,~'koji nastoji pridobiti zastupnike u parlamentu
j,qfLigiriltijeH
za"neku politiku ili ogranien program
t~ll:imJ:;:iJ.t]e~jr'1a skupina ili pojedinci koji raznim sredstvima
nasdlje;utjec:a11 na odluku vlasti, 2. u parlamentarnoj politikoj
praksi!jrostRr:j aktivnost izvan dvorane u kojoj se zakonito i
javnodbnP$etidluke,
3. predvorje neke reprezentativne
dvor(ln~iIiZgr(lde (hotela, dravne uprave i sl.)
Logisti~~:'1-i;vQjn. organizacija opskrbe. smjetaja i prijevoza
vojnih ,f?8s1~()jba,2. pren. potpora, pomo
Logos;;rnffJ;l~dan od osnovnih pojmova grke a zatim i drugih
filo;zo .. i"'jEee u znaenju uma. rijei, istine. zakona svijeta.
Bbg~;
..ojeg

'L()gqi,lp"m

posebno konstruiranim slovima i grafikim

-zh~R8ijima ispisano ime poduzea ili proizvoda, koje slui kao
;.t~~titni znak
lucidan prid. bistar, otrouman, dosjetljiv, pronicav
lukrativan prid. koji omoguuje veliku zaradu, unosan
lustracija postupak kojim se iz javnih slubi iskljuuju
predstavnici stare vlasti
Mag m sveenik, vra, arobnjak, mudrac
Magistralan prid. koji je kljuan, bitan, glavni; koji otvara nove
puteve
Magnat m financijski vrlo mona osoba, vlasnik velike
industrije, obino u zemljama s najjaom industrijom
Mainstream m najire prihvaen nain miljenja ili djelovanja
Majorizacija osvajanje veeg broja glasova protiv koga,
nadvladava nje veinom
Makrokozmos m itava priroda. svemir
Maksima saeto iskazana misao koja slui kao naelo, aksiom
Malevolencija
zlonamjernost, zluradost, zloba, zavist
Maliciozan prid. koji eli nakoditi, napakostiti drugima,

pakostan, zloban
Maligan prid. opak, zloudan, opasan, tetan
Malverzacija
pronevjera, utaja

-,

TlUNOM d,a.o,

33

~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb

TEL/FAX,

www.trinom.hr

0116672 404.

GSM: 098773875

Mandarin m poslunik vlasti ili sline hijerarhije u osobi vie

vieg inovnika, slubenika

Misteriozan prid. koji sadri misterij, koji je teak ili ga je

nemogue shvatiti ili objasniti, tajanstven

Mandatar m onaj koji je dobio mandat, opunomoenik,

Mizantrop m onaj koji mrzi ljude

zastupnik
Manifestirati oitovati raspoloenje, miljenje itd. na svima
vidljiv nain
Manualan koji se odnosi na ruke, koji se radi rukama, koji
zahtjeva fiziku snagu
Manuskript m stari rukopis
Marginalan prid. koji je na rubu, na kraju, granian, koji nije
vaan, koji je sporedan, nebitan
Marioneta onaj kojim drugi upravlja zato to nema svojih
neela ni svoje volje
Maritiman prid. pomorski, obalni, primorski
Markacija obiljeavanje, oznaavanje
Markantan prid. koji se istie i lako pamti skladnom pojavom i

Mob m ljudi loih svojstava, olo, rulja, ljam

Mobbing m proces u kojemu jedna ili vie osoba smiljeno ili
trajno ignorira njem, davanjem teko ostvarivih poslova,
klevetanjem itd. onemoguavaju nekoga na radnom mjestu
Modificirati prei naiti, prilagoditi
Modus m nain postojanja nekog bia, nain dogaanja,
djelovanja, doivljavanja, shvaanja
Mogul m monik u nekoj djelatnosti
Monden prid. koji je iz visokog drutva, onaj koji oponaa
manire visokog drutva, koji se istie u praenju mode i tome
prilagoenog stila ivota i koji se kree u takvim krugovima
Moneta novac kao oblik, novana jedinica ili valuta
Monogamija brak izmeu jednog mua i jedne ene

izraajnou pojave; uoljiv

Mara razlika izmeu kupovne i prodajne cijene neke robe,
obino obraunata u postotku od prodajne cijene
Matrikulirati upisati, unijeti podatke na matrikulu, upisati se na
visoku kolu, stupiti na sveuilite
Meandrirati krivudati, oportunistiki taktizirati, priklanjati se
asjednoj as drugoj strani
Mecena pokrovitelj
Medievalan prid. srednjovjekovan
Medijacija posredovanje treega u sporu izmeu dviju
stranaka
Mediokritet ovjek osrednjih ili ogranienih umnih
sposobnosti, sredina, osrednjost
Megalomanija
pretjerivanje i neumjerenost u eljama i
planovima
Melankolian prid. koji je potiten, sjetan, snuden,
bezvoljan
Memorandum m spis od posebne vanosti u kojem se
pogledi na neko pitanje, predstavka, kratka pismena obaviiJel~t
izvjetaj, podsjetnik
Menefregizam m pojava ope ravnodunosti i neodgovornosti
u drutvu, opa nebriga i pomanjkanje volje za t9')amperaj
Mercenar m vojnik koji je plaen, plaenik, najarhnIk
Meritoran prid. koji vrijedi, koji se uvaava, pravovaljan
mjerodavan, kompetentan
Meritum m zasluga, odlika, vrijednost, ono to je najvani
emu: bit, sr, ili glavni predmet spora
Merkantilan prid. koji se odnosi na trgovinu, trgovaki, unosan
Metafora stilska figura, jezini izraz koji ima preneseno
znaenje, koji se upotrebljava za objekt razliit od onoga
kojemu prvobitno pripada, skraena, skrivena poredba
Metajezik m jezik neke znanosti ili struke sa specifinim, za ire
krugove relativno nepoznatim vokabularom
Metamorfan prid. koji mijenja oblik, promjenjiv
Meteoropat m onaj koji je izrazito osjetljiv na vremenske
promjene
Metodian prid. sustavan
Metuzalem m onaj koji je doivio visoku dob
Migrirati mijenjati mjesto stalnog boravka, konano ili
privremeno,
Mikrokozmos m svijet u malom kao cjelina, umanjena slika
ukupnosti svijeta, kozmos u malom
Milje m drutvena sredina u kojoj se tko kree, okolina za koju
je tko vezan i ijem je djelovanju izloen
Minorizirati davati manju vrijednost, zanemarivati
Minuciozan prid. koji uzima u obzir svaku sitnicu, podroban,
temeljit

Monogram m skraenica, ifra, znak

Monolateralan prid. jednostran OpI'.bilateralan
Monopol m iskljuivo pravo bavljenja nekim poslom, trgovinom
ili proizvodnjom, pren. potpuno prisvajanje, posvajanje
Monosilabian prid. jednosloan
Monoteizam mvjerovanje u jednog boga
Monotonija,jeQ
ost, jednozvunost, dosada
Monumentt'n
lk, veliko, znaajno djelo
Moratorijri1's
vanja neke odluke ili privremeno

p~~da~~h~
MorbIclan pri
tjeskobu i st
M

a~a
roet bolesnim idejama, koji izaziva
prid. koji ima mnogo dimenzija, velik,

idoviestran
prid. koji se sastoji od vie medija koji djeluju
m projektu ili namjeni

NacionallzatlJ? postupak kada drava pretvara imovinu

privatnikaw'8ravno ili drutveno vlasnitvo
Naddljles'fakm surogat
Nai\l~np~id. koji suvie lako vjeruje ono to uje; lakovjeran,
bezatIEl[l~neiskusan
Nmiiam m abnormalno nizak rast, patuljast rast
Naprasnost arogancija
Narator m pripovjeda koji vodi kroz radnju drame, filma ili
drugog umjetnikog ili dokumentarnog ostvarenja
Narcizam (narcisizam) m obuzetost vlastitim likom i linou:
samoljublje, samodopadnost
Naupatija morska bolest
Nebulozan prid. nejasan, maglovit, nejasno predoen
Nefundiran prid. koji nema oslonca u injenicama, neosnovan,
neutemeljen
Negligencija nebriga, nehaj, nemar, nepanja, aljkavost
Negrofilija naklonost prema crncima i njihovim pravima,
obiajima, muzici itd.
Nekonsekventan prid. nedosljedan, nepostojan
Nelikvidan prid. koji nije sposoban udovoljiti rokovima plaanja
Nemoralan prid. neudoredan, nepristojan
Neologizam m nova rije, jezina novotvorina
Neoportun prid. neprikladan, nezgodan, nerazborit
Nepotizam m zloupotreba poloaja u korist roaka i prijatelja
Nepretenciozan prid. neambiciozan, skroman, nezahtjevan
Neprincipijelan prid. koji ne odgovara naelu, koji nije
dosljedan principu, nenaelan
Nerezidentan prid. koji nema stalni boravak

fRi~H

TRlNOM d.o.o .. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb
TEL./FAX: 01/ 6672 404,

www.trinom.hr

Nesolidan prid. koji nije vrst, nepouzdan

Nesuglasje disharmonija
Netolerantan prid. koji je nesnoljiv, krut, netrpeljiv
Nihilist m osoba koja ne priznaje nikakva ustaljena naela ni
autoritete
Nimet m Boji dar, dar s neba
Nobilitet m plemstvo, plemiko podrijetlo, aristokracija
Nominalan prid. koji postoji samo po imenu, na papiru, nazivni
Nonkonformist m onaj koji se ne podreuje ustaijenim
konvencijama, obiajima i vladajuim miljenjima, individualist,
neposlunik
Norma pravilo, propis, obrazac, kriterij po kojem se odreuje
kako bi neto trebalo biti, utvrena mjera ili koliina ega
Nosofobija strah od bolesti
Nostrificirati priznati inozemnu ispravu
Notifikacija obavijest jedne zemlje drugoj u vezi s kakvim
meunarodnim aktima, obznana, priopenje, proglas
Notirati zabiljeiti, zapisati radi podsjeanja
Notoran prid. koji je opepoznat, oigledan; koji je na loem
glasu, ozloglaen
Nulificirati proglasiti nitavnim, ponititi, ukinuti
Numizmatika 1. pomona povijesna znanost, disciplina koja
prouava postanak, razvoj, povijesno, ekonomsko i umjetniko
znaenje starog kovanog novca medalja i sl. 2. sakupljanje
starog novca i medalja

GSM: 098773875

Opskuran prid. mraan, taman, koji se ne moe lako razumjeti,

koji je slabo poznat, koji je moralno problematian
Opstruiratiometati, blokirati namjerno neiji rad, neku akciju
Optimalan prid. najbolje odgovara, najpovoljniji, najbolji
Opus m sva djela nekog umjetnika ili znanstvenika gledana kao
cjelina
Ordinaran prid 1. koji je redovan, uobiajen, redni, 2. koji je
obian do vulgarnosti
Ornament m ara, motiv, likovni element koji ini dekoraciju
Ortak m 1. sudionik u zajednikom (trgovakom) poslu ili obrtu,
kompanjon 2. pejor. sudionik, kompanjon u nepotenom poslu
Ortodoksan prid. koji se vjerno, iskreno pridrava naela,
pravnog nauka; istinski, koji se dosljedno i bez odstupanja dri
nekog uenja, ideologije itd.

Pacifist m mirotvorac
Pakt m sveani dogovor, sporazum, ugovor znatnije vanosti
izmeu dviju ili vie drava, stranaka ili osoba; nagodba kojom
se stupa u savez
Palijativno privremeno
Pamflet m manji spis ili knjiica uvredljiva sadraja; lanak,
broura, letak j sl. protiv kakve osobe, drutvenog poretka itd.
Pandan mstvar,.pojava, oblik, osoba i sl. koji se moze
usporeditisnekom drugom, koja je simetrina drugoj, ona koja
sedopunjuj~ ilJp9dudara
PanderJ"lija~\~pidelrIiJa.velikihrazmjera koja zahvaa vie
Obedijencija sluanje tuih naredbi, poslunost, pokornost,:
. zemalja,kontinent ili 'itav svijet
neprotivljenje
Panegirik m gb~or,pfesma ili napis u pohvalu osobi, dravi i sl.,
Obelisk m spomenik, etverobridni kameni stup
&~ai()spjev;pr~i~ekritiko,
ulizivako hvaljenje
Obezbijediti uiniti sigurnim, zatititi od opasnosti,
.>;;~.I?~n;~fmtlist<t1~U~;U
kojoj sudjeluje vie osoba i na kojoj se
sve potrebno, osigurati, uvrstiti
,;._').;"r'i35pravlja;clfl~komaktualnom problemu
Objektivan prid. nepristran
>..~:i~r Par~~igrJ}<i.Jppenito,primjer, obrazac
Obligatan prid. koji je pravno ili moralno obvezujui,j:;<.;:.;:.i~~~~.
par~do;r<s'rnlTiisao,sud koji po neemu izgleda proturjean
neizostavan, obavezan, obvezatan

opeusvojel)(lfn
Obol m doprinos emu u duhovnom ili materijalnom smisIU;2.Parafirati:st~viti
paraf, potpisati ugovor
Odiozan prid. koji ponaanjem ili izgledom odbija od sebe,
Parafisk<t1i1iOflajkoji se ne realizira u redovitom sustavu poreza
odvratan, oduran, odbojan, neugodan, neprilian
Parafrazai}pre:priavanje, opisivanje formulirane misli, naziva
Ofenziva nastupanje, napredovanje, napad velikihrazmjera,
itd. istOg~nJisladrugim ili jasnijim rijeima
pokuaj irenja utjecaja oprodefenziva,
ParavaD@,Q:noto slui za prikrivanje prave djelatnosti ili
Oficijelan prid. slubeni, koji je donesen ili priznat,'vlhh'lrPj~ra
je u ponaanju krut, formalan, hladan
I~i~hprid. djelomian, nepotpun
Oktroirati nametnuti jednostranim aktom.
Jj~pren. obespravljen ovjek, potlaen ovjek
Okultan prid. koji je u vezi s tajnim silama u prirodi i ovjek~;'~,')
arltet jednakost, ravnopravnost, jednak udio
tajan, skrivrn, skrovit, misteriozan, natprirodan
Parodija aljiva imitacija nekog slavnog knjievnog djela,
Ombudsman m branitelj prava graana, puki pravobranitelj
davanje drugog oblika nekom djelu ili tekstu s namjerom da se
Omnibus m 1. knjiga s cjelovitom zbirkom jednog ili vie autora,
postigne humoristiki uinak, groteskna imitacija, iskrivijavanje iste ili srodne tematike, 2. autobus u gradskom prijevozu
Parohijalan prid. ogranien na mali prostor, bez irokih vidika
Omnipotencija svemo, svemonost
Paroksizam m vrhunac, kulminacija, med. naglo pogoranje
Onomastika ukupnost vlastitih imena koja se pojavljuju na
simptoma, naglo ponovno obolijevanje
nekom etnikom, geografskom ili jezinom podruju, grana
Partikularan prid. djelomian, oprouniverzalan
Iingvistike koja izuava znaenje i nastajanje vlastitih imena
Partitivan prid. koji dijeli, odjeljuje, oznaava diobu
Opinion maker onaj koji stvara ili bitno utjee na javno
Pasivan prid. koji ne djeluje, neradan, neaktivan; koji se ne
miljenje
protivi, koji sve mirno podnosi

Oponirati suprotstavljati se, protiviti se, proturjeiti, stavljati

prigovore, osporavati, pobijati
Oportunist m onaj koji se prilagouje svakoj situaciji bez obzira
na moralne dileme i naela, popustljivac, konformist, onaj koji
e prilagodljivou i popustljivou nastojati izvui korist za
sebe
Opresija politika, policijska i vojna prisila, ugnjetavanje,
tiranija, podjarmljivanje, zatiranje, represija
Opscen prid. koji vrijea udoree ili izaziva stid, nepristojan,
sraman, prostaki
Opservacija opaanje, promatranje; opaska, primjedba

Patetian prid. potresa n, zanosan,dirljiv, uzbudljiv

Patrimonijalan prid. nasljedni po ocu, batinjen, oinski
Patriotizam m ljubav prema domovini, prema svom narodu,
rodoljublje, domoljublje
Patronat m pokroviteljstvo, zatitnitvo
Patvorina krivotvorina
Pauperizam siromatvo, bijeda, oskudica, ubogarstvo
Paual m iznos, suma odreena globalno, otprilike, bez
specifikacije
Pedantan prid. koji se istie urednou, tonou, briljivou;
sitniav

..,,

TlUNOM d.o ,e. co pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

35
www.trinom.hr

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb

TEL.lFAX:

0116672 404. GSM: 098773875

Pejorativan prid. koji ima pogrdan, ruan sadraj

Pelagijalan prid. koji se odnosi na duboko more, ocean
Per capita po jednom stanovniku, po glavi stanovnika
Per se po sebi, iz sebe, sam od sebe, automatski
Perfidan prid. prepreden, lukav, laljiv, neiskren, podmukao,
zloban
Perforirati probiti, probuiti

Portfelj m skup dionica i drugih vrijednosnih papira to ih

posjeduje neka tvrtka ilipojedinac; novanik; pren. ministarski
resor
Posesivan prid. koji je proet potrebom za posjedovanjem
Posterioran prid. koji se dogodio poslije ega drugoga, kasniji,
naredni, idui

Periferan prid. sporedan, drugorazredan; vanjski, povrinski

Permanentan prid. koji postojano traje, stalan, trajan,
neprekidan, nepromjenljiv
Permisivan prid. koji je pretjerano popustljiv, previe
tolerantan, liberalan opro restriktivan, represivan
Perpetuirati uiniti trajnim, neprekidno odravati, ovjekovjeiti,
spasiti od zaborava
Perpleksan prid koji stvara smetenost, zbrku ili je doveden u
stanje zbrke, zbunjen; pren. sloen, teak u intelektualnom
smislu
Persistencija stalnost, ustrajnost, izdrljivost, upornost,
tvrdoglavost, postojanje, opstojanje
Perspektivan prid. razg. kojega ekaju uspjesi, lijepa budunost
Persuazija nagovaranje, uvjeravanje,
Pertinencija pripadni dijelovi, pripadnost; djelokrug,

postavka; zahtjev, traenje

Potencijal mLStupanj potencije, energija koju tko ili to ima u
sebi, 2. Sva sredstva kojima se raspolae u nekoj grani djelatnosti
Potencirati pojaavati, uveavati, naglasiti
Potentan prid. koji je sposoban za izvrenje ega; snaan, moan
Pragmatian prid. praktian, svrsishodan
Preambula uvodni dio znaajnih pravnih akata, sveano
intoniran, s naznakom osnovnih naela
Prejudicirati pretpostaviti da e se neto dogoditi i ponaati se
kao da se tako ve dogodilo, unaprijed stvoriti sud ili miljenje
Preliminaran prid. pripremni, prethodni, uvodni
Premisa sud iz kojega se izvodi zakljuak
Prerogativ m posebno pravo ili ovlatenje nekog dravnog
organa ili osobe na visokom poloaju
Presedan m sluaj koji slui kao primjer ili opravdanje za kasnije
sluajeve
Pn~te,ncioz:n(llst?u.ll)iljerlo~;t,
uobraenost

Postu lat m osnovna pretpostavka od koje se polazi, polazite,

nadlenost, relevantnost
Pesimizam m sklonost da se sve gleda u mranim tonovima,
sklonost da se svemu predvia lo zavretak, beznadnost
PrE~tenzija?lsYiC~tJJE1.J)rava,
ambicije prema emu, zahtjev,
Pigist m homoseksualac
Pijetet m duboko potovanje prema kome ili pr ernaernu
nadmo, vea vrijednost, utjecaj
(obino prema mrtvima)
prvo mjesto po rangu ili vanosti
Pitoreksan prid. slikovit, arolik
Placebo minaktivna supstanca koja se daje pacijentu kakobi.se
koji je nastao prvi ili je u prvobitnom stanju,
zadovoljila njegova elja za medikamentnom terapijo
kljunog znaaja, bitan, osnovni, temeljni
Pri~6'1~1m:,)~f;~'~,~,
temelj iz kojeg potjee sve to jest, polazna
Plagijat m knjievno, znanstveno i drugo djelo nastat
prepisivanjem u cjelini, u bitnim ili u prepoznatljivimd
tOI:kcl;piralq\,j'~$tak,poetak, naelo
i prisvajanjem tuega rada uloenog u to djelo
Principiji~!j10!;t dosljedno potivanje principa
Plauzibilan prid. vjerodostojan, prihvatljiv, usvojiv
.?? ?>;." 'Prio~itetlTiiVioa vanost koga/ega u odnosu na druge,
Plebiscit m izravno izjanjavanje graanskog birakog tijela
jednom odlunom pitanju
Protanorid.rkeli nije religiozan, svjetova n, obian, openit,
Pledoaje m govor kojim se u neem spornom
gledite
uvanje od
preventivna
prid. napredan,
kojibolesti,
se postupno
razvija,medicina
rastui
Plenum m zasjedanje svih lanova neke organizacijeHI.r:tiJ~t;~
Pleonazam m suvino gomilanje istoznanih rijei
zabraniti zakonom, sprijeiti, prevenirati,
Plural m mnoina opro singular
};:j;0f)ro1kl,!mirati objaviti, proglasiti
Plutokracija sustav drutvenih odnosa u kojemu
prevladavajui utjecaj u vlasti i na vlast imaju bogatai
Proliferirati brzo se razvijati, rasti, nicati, umnaati se
Podoban prid. koji je povoljan, prikladan
Prominentan prid. vrlo istaknut
Podozriv prid. koji je sklon sumnjiavosti, koji izraava sumnju,
Promptno odmah, bez ekanja, smjesta
Polemika debara, rasprava
Proponirati predloiti, predlagati
Poliandrija brak u kojem ena ima vie od dvaju mueva
Proskribirati zabraniti, onemoguiti
Prosperirati napredovati, uspijevati, povoljno se razvijati
Policentrizam m ustrojstvo organizacije (drave) s vie sredita
Protekcija posebna prednost ili pomo koju s obzirom na
PoJigamija mnogoenstvo, mnogobranost, brak jednog
propise prua ili daje utjecajna osoba ili organ vlasti;
mukarca s vie ena (poliginija) ili jedne ene s vie mukaraca
(poliandrija)
pokroviteljstvo, zatita
Protest m 1. in protestiranja, izraavanja nezadovoljstva i
Poliglot m onaj koji zna mnogo jezika
neslaganja s im; prosvjed, 2. popularna pjesma iji je sadraj
Polisilabian prid. koji se sastoji od vie slogova, viesloan
Politeist m onaj koji vjeruje u vie bogova, mnogoboac
uperen protiv rata, rasizma i sl.
Provizoran prid koji je privremeno siguran, osiguran, ali bez
Polivalentan prid. mnogovrijedan, koji je mnogovaljan
odreenih, rijeenih trajnih aranmana, privremen, prolaza n
Poltronstvo svojstvo i osobina poltrona, niskost, ulizivanje,
Prozaian prid. nepoetian, stvaran, injenian, obian,
laskanje, beskimenjatvo
svakodnevni, nezanimljiv
Pompozan prid. sjajan, raskoan, veleban
Prudencija osobina onog koji je mudar, mudrost, razboritost,
Ponderabilan prid. predvidiv, izmjerljiv, mjerljiv
pamet
Populizam m ideologija i drutveni pokret koji povlauje
predrasudama, strastima i duhovnim dometima irih
Rabat m odbitak ili popust to ga proizvoa daje trgovini ili
drutvenih slojeva
trgovina na veliko trgovini na malo, na prodajnu cijenu
Porazan prid. koji je upljikav, koji proputa tekuinu

/<t;;~~:~lir~~~~:~;~~:~~

~2
~-

TRINOM d,e.e.

36

TB..IFAX,

www.trinom.hr
Rabijatan prid. bijesan
Rafiniran prid. proien, istanan, profinjen, tankoutan,
dosjetljiv, vjet
Rakurs m gledite
Raritet m neto nesvakidanje, neobino, neto skupocjeno;
rijetkost
Ratifikacija in kojim ustavom ovlateni organ prihvaa
meunarodni ugovor ili sporazum kao obvezatan
Razvidan prld, oit, oigled an, koji se moe vidjeti, zapaziti
Rebalans m naknadna promjena i/ili uravnoteivanje
financijskog plana ili budeta zbog prihoda ili trokova veih ili
manjih od prvobitno planiranih
Rebus m zagonetka u kojopj se tekst koji treba odgonetati krije
u kombinacijama slika, slova, brojeva i drugih znakova i simbola
Recenzija pismeni prikaz, ocjena umjetnikog ili znanstvenog
djela, predstave, koncerta, filma i sl.
Recesija opadanje ekonomske moi zemlje, stanjeili razdoblja
usporenih privrednih djelatnosti
Recidiv m ponovna pojava neega iz prolosti
Redundancija preopirno, razvueno izlaganje zbog suvinih i
nepotrebnih rijei
Referenca povoljno miljenje, preporuka
Referendum m podvrgavanje prijedloga novog ustava,
ustavnih promjena, nekog zakona ili politike odluke od bitnog
znaenja glasovanju graana koji odluuju o tome sa da ili ne
Referirati izvijestiti, pozivati se na to, upuivati na to,
aludirati
Refleksivan prid. koji je zasnovan na razmiljanju, misaon;
nehotian; povratni
Refundirati nadoknaditi
Regres pravno odteta, naknada, pripomo, nazadak
Regresija vraanje, nazadovanje
Regula obveza koja odreuje nain rada i ponaar1jii'!p]rii:\j'ilb
propis, obiaj
Regulativa ukupnost propisa ili pravila kojima se to regulira
Reinkorporirati ponovno se pripojiti emu, sjediniti s im
Reintegracija ponovno pretvaranje ili spajanje.dijelova u
cjelinu; ponovna integracija
Rejting m ugled, vjerodostojnost fizike ili pravn
Rekapitulirati kratko, saeto ponoviti, ponavljati,
promisliti u saetom obliku
.. ,..
Reklamacija zahtjev trgovcu ili proizvoau za nadokhadu
tete zbog loe kvalitete kupljene robe
Rekognicija priznanje
Rekoncilijacija in izmirenja nakon sukoba, pomirenje
Rekvirirati prisilno oduzeti
Relevantan prid. Koji ima vanosti, utjecaja na to, znaajan,
vaan, bitan
Remisija otpust, oprotaj, ukidanje, povlaenje, slabljenje
Renomiran prid. koji je na glasu, istaknut, ugledan
Rentabilan prid. koji donosi dobit, isplativ, unosan
Renuncijacija odricanje od asti i poloaj
Reparirati dovoditi u ispravno stanje, popraviti, dobiti ispriku za
nanesenu uvredu ili nepravdu, nadoknaditi tetu, platiti
odtetu
Reperkusija neizravna i nepredvidiva posljedica nekog ina ili
dogaaja; odjek, odraz
Repertoar m raspored i plan prikazivanja predstava, koncerata
itd.
Replika upadica, popratna primjedba, komentar ili izraz
neslaganja s izlaganjem
Represija kaznena mjera, sredstvo prisile, prisilni akt, prinuda

c:>pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

0116672 404,

GSM: 098773875

Repulzija 1. nepriznavanje ijeg prava na to, osporavanje, 2.

nepovoljan ishod odluke, radnje, dogaaja; neuspjeh, poraz, 3.
ponaanjem odbijati od sebe, izazivati gaenje
Resolvirati izvesti, izvoditi zakljuak iz navedenih obrazloenja,
zakljuiti
Resor m domena, podruje, ogranak dravnog aparata
Respektabilan prid. koji izaziva uvaavanje, potovanje
Restituirati vratiti u prijanje stanje, obnoviti; nadoknaditi
gubitak, tetu
Restriktivno ograniavajue
Resurs m izvor podrke ili pomoi; sredstvo koje se moe
profitabilno upotrijebiti; prirodna bogatstva jedne zemlje
Retorika vjetina dojmljivog, slikovitog pismenog ili usmenog
izraavanja
Retrogradan prid. koji ide natrag, unazad, koji nazaduje
Retrospekcija vraanje misli unatrag, preputanje sjeanjima i
razmiljanje o prolosti
Reverzibilan prid. koji djeluje u jednom smjeru i u smjeru
suprotnom od njega, povratljiv
Revidirati obaviti reviziju, ponovno pregledati, izmijeniti ili
mijenjati prijanji stav
Revolt m jako negodovanje, otro opiranje, ogorenje; ustanak,
pobuna
Rezidencija mjesto stalnog ili privremenog boravka vladara ili
osoba na.vlsoklm-poloajima

Rezignacija pomi~enje s neizbjenim, ravnodunost,

bezvoljnost
.:{ .
Rezime m saetsadraj knjige, lanka, studije itd.; saetak
:Rezistentanpr,idc.koji je ustrajan, koji odolijeva; otporan
J:i'~iolu~ija.i.st~~'h~kogskupa ili nekog tijela (kongresa i sl.)
kojimsereguliraju zahtjevi i gledita
Rezolutanprid. koji je odluan, energian, nepokolebljiv
Rezonantanprid. zvuan, snaan
Rezoniratirasuivati, zakljuivati
,Rigidn~ststrogost, .krutost, ukoenost
Rigorozno-na-strog nain; nepopustljivo, neumoljivo,
beskompromi~no
Rival m.st.Jparnik
Robustan.prid. koji je miiave i masivne grae, snaan,
otpora,,)" '.
Rudirnerrtaran prid. koji je tek u zaetku; poetni, osnovni,
prvobitni; koji je zaostao u razvoju, nerazvijen
Ruralan prid. koji se odnosi na selo, seoski
Rustikalan prid. koji ostavlja dojam seljaka, koji se tako ponaa,
oblai
Saga dugo pripovjedno prozno djelo objavljeno u vie knjiga,
razg. dug opis zanimljivog dogaaja
Sakralan prid. koji se odnosi na vjeru i vjerske obrede
Samaritanac pren. milosrdan ovjek
Sanacija in koji se poduzima radi ozdravljenja, izljeenja ili
poboljanja (u gospodarskom, politikom ili drutvenom smislu)
Sarkazam m podrugljiva i zlobna ironija, zajedljivost
Segmentirati podijeliti
Segregacija politika odvajanja i ograniavanja prava dijelova
stanovnitva na osnovi vjere, rase, spola i sl., opro desegregacija -;
Sekularan prid. koji pripada svjetovnom, laiki, opro crkveni
Sentencija mudra izreka, izreka pouna sadraja, poslovica,
gnoma
Senzacionalistiki prid. koji nastoji izazvati senzaciju i u tu
svrhu iskrivljuje injenice, traerski, bulevarski
Senzibilan prid tankoutan, osjeajan, osjetljiv, koji je sposoban
prihvaati ili biti prihvaen preko osjetila

TRINOM d.o ,o. c:>pripreme za dravnu mat uru i prijemne ispite

37

UREDI i NASTAVA: Ulica Rudera Bokovia 3, Zagreb

TEL/FAX:

www.trinom.hr

011 6672 404, GSM: 098773875

Separatizam m tenja za nacionalnim, politikim, ekonomskim i

kulturnim odvajanjem i zatvaranjem u odnosu na veu dravnu

Sterling m 1. standardna kakvoa srebra s barem 92,5% istog

srebra 2. britanski novac od takvog srebra

organizaciju, organizacijsku zajednicu

Stigma

Separirati odijeliti, rastaviti, razdvojiti

Seriozan prid. koji se odlikuje odgovornou, ozbiljan, zreo
Servilan prid koji je pretjerano usluan, ponizan, udvoran
Shodan prid. prikladan, primjeren, odgovarajui, koji pristaje
Signifikacija znaenje ega, ukupnost vrijednosti i svrhe ega,
znaenje, smisao
Silabus m kratak sadraj, koncept govora, predavanja, diskusije
Silueta obris, kontura
Simorfizam m podudara nje oblika tijela ivotinje s oblicima u
okolini

sramote i beaa
Stihija neorganiziranost, nepostojanje smiljenog plana, opa
improvizacija
Stoik m ravnoduan, hladnokrvan ovjek, postojan u ivotnim
iskuenjima i nedaama
Stornirati u knjigovodstvu ispraviti ve uknjieno, ponititi
Stratum m pokriva, sloj, naslaga
Stubokom iz temelja, temeljito
Subjekcija stanje onoga koji se nalazi pod ijom vlau,
podlonost, podinjenost

Simplificirati pojednostaviti
Simpozij m sastanak strunjaka radi raspravljanja o odreenoj
temi
Simultanost istovremenost, istodobnost
Sinekura poloaj dobro plaen, koji trai malo ili nimalo rada i
odgovornosti
Sinergizam m suradnja razliitih initelja ili organa u
zajednikom procesu
Sinkron prid. koji se dogaa ili postoji u isto vrijeme, istodoban,
Sinonim m istoznanica
Sinopsis m nacrt, skica, pregled, saet tekst kojim se najavljuje
sadraj glavnog teksta koji slijedi ili e biti napisan
Sintagma ling. spoj dvaju ili vie rijei u jednu sintakiku
cjelinu s jedinstvenim znaenjem (dragi kamen dragulj) .
Sintetian prid. koji je proizveden na umjetan nain; sastavljen,
uopen, ujedinjen
Sistematian prid. koji se pridrava odreenog sistema,
sustavan, koji se ne prekida, stalan, postojan
.
,
Situiran prid. koji se postavio na odgovarajuem mjesfJ;.koji'j~
u dobrim materijalnim prilikama, materijalno zbrinut
Skepsa kritiki i uzdrljiv odnos, nesklon oduevljavanju, -:
sumnjiavost, opr. entuzijazam
Skonto m u postotku izraen popust to ga prodava daje
kupcu koji plaa u gotovini
Skrupula izraen osjeaj obzira prema drugima,.pr~ma
potivanju ukusa, dobrih obiaja i morala
;
Skrupulozan prid. koji ima skrupula, koji je temelji~+~avjest~n
Sleng m govor zatvorenih drutvenih krugova to girrazdrD'Ij~T;"
samo ta skupina govornika; atrovaki govor, argon
Sofist m ovjek koji izvrtanjem istine stvara krive zakljuke
Sofisticiran prid. koji zna mnogo o svijetu, iskusan; koji je vrlo
sloen, kornpliciran: rafiniran, istanan
Solidarizirati (se) suglasiti se, sloiti se s kim u emu, stati na
iju stranu, dati podrku
Solventan prid. koji je sposoban da uredno podmiruje svoje
novane obveze, sposobnost plaanja
Somatski prid. koji se odnosi na tijelo, koji pripada tijelu,
tjelesni, fiziki
Somnambul m onaj koji hoda spavajui, mjesear, pren onaj
koji se predaje nestvarnim idejama
Spekulirati duboko razmiljati, teoretizirati, umovati
Spelovati sricati, slovkati
Spiritualan prid. koji je proet duhovnou, produhovijen,
nadahnut, svet, vjerski, crkveni
Sporadian prid. povremen, mjestimian
Stagnacija mirovanje, zastoj, stanje bez napredovanja
Stampedo m pren. opa panika i bjeanje velikog mnotva ljudi
Standardno prosjeno, rutinski, uobiajeno, kao uvijek
Statika mirovanje, nepromjenjivost
Stereotipan pr id. koji je uvijek isti, otrcan, banalan

Subjektivnost pristranost, neobjektivnost oproobjektivnost

Sublimirati pretvoriti, pretvarati se u neto vie, uzvieno,
pren. idealizirati, dati emu uzvien izgled, oplemeniti to
Submisija podinjavanje, predavanje volji, autoritetu ili
sudovima druge osobe, pokornost, poslunost
Subordinirati staviti pod kontrolu, podrediti, podvrgnuti,
smatrati to manje vanim
Subsidijaran prid. dopunski, pomoni, sporedan
Suburbija naselja na rubu velikog grada, predgraa
Subvencija jednokratni ili viekratni iznos koji daje dravna
institucijailLprivatnifond,
koji se daje radi unapreivanja rada,
. 9stvar'ivah]a'Pfbi~kata,
'S~bvel?tija'ru~~jhaeih
vrijednosti ili postojeeg stanja u
drJ:t~Ji~nutra';;; .-,

tetovirani znak, ubod, ig, znamen; pren. znak

$ufitijentanpri\~qjUe
dovoljan za ono to se trai, dostatan
;i4.fkit.rp vi~a~pfUioda nad rashodima nakon obrauna opro

'dl cij\~'~'C:~cv,,\.{
Su
ll~rip~id, koji se povodi za tuim miljenjima
sujetazi~?~~ena briga za ego, pretjerana briga za vanjske znake
svoj~ 1;{, ''nOsti; tatina, ispraznost
Sukceti.d.
koji se odvija u vremenskom slijedu, u vie
navratqpan
Sukus
'r
Super
.?naj koji nadgleda rad drugih, nadglednik,
nadz
ntrolor
'Sup .
ono to je emu priloeno, to slui kao dopuna,
e, ~~,.:
n ,"
prilog, dodatak
cija stanje ili odlika onoga koji je nadmoan nad
a, koji dominira drugima, vrhovna vlast, najvii autoritet
,"''ilh!;~jvii rang
Supresija dokonava nje neega, prvenstvo putem sile,
guenje, pokoravanje, zadravanje, potiskivanje
Supsidijaran prid. koji je drugoga reda, drugorazredan,
pomoni, sporedan
Supstancija glavno, kljuno obiljeje neega, bit, esencija, sr,
jezgra
Supstituirati zamijeniti, nadomjestiti
Supstrat m materijalna ili idejna osnova pojave, podloga, temelj
Suptilan prid. koji je vrlo tankoutan, emotivan, osjetljiv,
profinjen, nenametljiv
Surogat m zamjena za kakav proizvod, nadomjestak
Suspektan pridj 1. koji vjeruje, a da nije siguran, koji nasluuje,
nagaa, 2. nepovjerljiv, sumnjiav, 3. koji se smatra krivim, a da
nema konanog dokaza, sumnjiv
Suspendiran prid 1. koji je privremeno odloen; odgoen,
obustavljen, 2. koji je privremeno udaljen s poloaja, slube,
lanstva
Sutina esencija, bit
Suverenitet m potpuna, apsolutna nezavisnost jedne drave ili
naroda na vlastitom teritoriju

1lUNOM d,e,e. ~ pripreme za dravnu moturu i prijemne ispite

38

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb

TEL./FAX: 01/6672

www.trinom.hr
arlatan prid. onaj koji se pravi da mnogo zna, koji se izdaje za
ono to nije, hvalisavac, obmanjiva, varalica
atrovaki prid. koji pripada, koji se odnosi na atrovca
(skitnica ili nomad), ergaki jezik ili jezici kojim govore Romi:
razlike ovise o zemlji u kojoj ive
ikanirati gnjaviti, muiti, maltretirati
ovinizam m oblik nacionalizma koji tei suavanju i
unitavanju slobode drugih nacija, vjera, rasa i njihovih
obiljeja, raspirivanju mrnje i poduzimanju radnji protivnih
pravima ovjeka i graanina
pancir m lagan hod ili vonja radi odmora i razonode, etnja
pekulacija poslovna ili financijska operacija koja prua
mogunost za veliku zaradu, ali ukljuuje i veliki rizik
pranca ono po emu se radi, ispunjava, obrazac, uzorak,
predloak, model
und m tekst, film bez umjetnikih i moralnih vrijednosti svoju
publiku trai meu onim najskromnijih zahtjeva, izravno utjee
na kvarenje morala i ukusa

404,

GSM: 098773875

Transverzalan prid. poprean, presjeen

Tranzicija pol. prijelazno stanje iz biveg socijalistikog
drutva u liberalno-demokratski drutveni sustav,
postsocijalizam kao prijelazno stanje
Travestija knjievno djelo kojim se izruguje neko drugo djelo
ozbiljna sadraja time to mu se mijenja izraz iono ini
besmislenim, pren. svaka groteskna imitacija neega s

namjerom da se ismijava
Trezor m mjesto, prostorija ili posebna blagajna u banci gdje se,
dobro i posebno osigurani, uvaju dragocjenosti i novac
Triumfalan prid. pobjedniki, pobjedonosan
Trivijalan prid. koji je relativno nevaan, beznaajan, obian,
banalan
Trust m jedan od oblika (monopolistikog) udruivanja
poduzea pod zajednikom upravom
Tutorijal m individualni oblik nastave na sveuilitu u kojoj
nastavnik radi s jednim studentom, mentorstvo
Ulema islamski vjerski uitelj, uen ovjek, teolog
Ultimatum m konaan prijedlog, zahtjev ili ponuda, jae strane
u pregovorima, razgovorima i sl., popraen prijetnjom za sluaj
neispunjenja
Ultraliberalan prid. koji je krajnje slobodouman,
slobodnomislllakf
Unifikacija",
. Ila jedinstven tip, normu, propis i sl.,
ujednaaj/ci~j~
'avanje
Unif()~rnirati
uEf~
'iLJlliformnim,
jednoobraznim, jednolikim
, .' ."
~,..,}: . -:<vf:>,
Uni!,ateralanprid,jednostran
Ul1iverzalan;prid.k~ji se odnosi, koji ukljuuje ili koji pogaa
'Ei;tciv:svij~t;:b'pci,svjetski, opesvjetski; koji je zajedniki, koji svi
'korl~e'
. ,. .'
UrbimizacijcfTproces stvaranja gradova i pretvaranja seoskih
podruja u gradska
UrgentC!'nprid,,koji ne trpi odlaganje, koji se mora obaviti to
prije; hitan,uran
Utanaitidog6~orno utvrditi pojedinosti, dogovoriti se
Utilitaristm onaj koji u svemu trai svoju korist
Utopija id~~lna zamiljena zemlja u kojoj vladaju savreni
drutveni'odnosi,
blagostanje i srea, razg. Neostvariva
zamjs,ap;idealno stenje koje se ne moe-ostvariti
Uzurpirati posvojiti, prisvojiti
. Uzusrn obiaj, uobiajeni nain na koji se neto primjenjuje

Tabu m ono o emu se ne smije govoriti, raspravljati

Taksa ono to se plaa prema propisima prilikom obavljanja
kakva administrativnog posla, pristojba
Taksativno pril. Izriito, poimenino
Taliban m militantan borac za islam i islamski nain ivota u
nekim azijskim zemljama ( u prvom redu u Afganistanu)
Tanah m u idova skraeni naziv za Bibliju, prema poetnim
slovima starozavjetnih knjiga
Tanatofobija
strah od smrti
Tandem m pren. dvije osobe koje slono rade ili djeluju
Tantijema postotak to ga dobivaju autori od bruto-prihoda- .
ostvarenih izvoenjem svojih dijela:
. .
Teizam m vjerovanje u Boga kao najvie bie, stvoriteJta~\(ijeta
koji se izvan njega nalazi i njime upravlja opro ateizam
TeJekinezija uparapsihologiji pretpostavljeno n",rln;"""in"i
pomicanje predmeta snagom volje, bez dodira, esto i na
daljinu
Telepatija saznavanje tuih predodbi, misli i osjeaja bez
posredovanja osjetiInih funkcija (sluha, vida, dodira).""
Tendenciozan prid. koji ima odreenu namjeru, zl'on~mjeran
Teocentrian prid. koji ima svoje ishodite i sredit~uBogu
Teofobija bolestan strah od Boga
":,,'
Teokracija oblik dravnog ureenja u kojem sveenstvo ..ili
crkveni poglavar ima i politiku vlast
Teorem m znanstvena tvrdnja koja se moe izvesti iz ve
dokazanih stavova, pouak
Teza Lstav koji treba dokazati; postavka, tvrdnja, 2. kljuna
saeta mjesta u nekom izlaganju ili raspravi, 3. znanstveni rad
za stjecanje doktorskog stupnja; disertacija
Timidan prid. koji se plai, koji se ustruava, bojaljiv, stidljiv
Tipfeler m pogreka u tipkanju ili tiskanju, slovna pogreka

Tipizirati davati obiljeja, karakterizirati prema tipinim

svojstvima
Tiraa broj tiskanih primjeraka jednog izdanja
Tolerirati doputati, priznavati i uvaavati prava, miljenje,
obiaje i sl. drugih ljudi i zajednica; podnositi, trpjeti, izdrati
Toponim m vlastito ime naselja i geografskog pojma
Torbariti obilaziti prodajui intelektualne usluge, raditi samo za
zaradu
Totem m oboavani simbol
Transcendentan prid. koji prekorauje neko podruje ili
granicu, koji nije u skladu s prirodnim zakonima, koji nadmauje
ono to je prirodno, natprirodan
Transparentan prid. kroz kojega se vidi, providan, proziran,

oigled an, koji je lako razumljiv, jasan

Vahabitizam slubeno prihvaena religija u Saudijskoj Arabiji

Valabilan prid. koji je valjan, vrijedan, punovaan
Valentan prid. koji je jak, moan
Validnost valjanost, punovanost, pravomonost
Valorizirati utvrditi vrijednost, vrednovati, procijeniti
Valvacija procjena, utvrivanje vrijednosti novca, opr.
devalvacija
Varijabilan prid. koji je promjenjiv, nestalan
Vauer vrsta eka kojim se plaaju neke ugostiteljske i
prometne usluge, kupovnica
Vehementnost neobuzdanost, naglost, estina
Veleban prid. velianstven, monumentalan
Verbalan prid. koji se izraava rijeima, usmen
Verifikacija
potvrivanje, dokazivanje pravovaljanosti, ovjera
Veto m pravo pojedinca ili drave da sprijei donoenje
zakljuka ili izvrenje odluke
Viceprvak m drugoplasirani u natjecanju momadi ili pojedinaca"""'"

Vigilantan prid. koji je budan, paljiv, oprezan

Viktimizirati proglasiti rtvom
Vinjeta etiketa, naljepnica
Violentnost silovitost, naprasitost, goropadnost

TIUNOM d.c,o,

39
www.trinom.hr
Virilitet m rnukost, muevnost, zrelo doba
Virman m obrazac za bez gotovinski prijenos svote s jednog
rauna na drugi putem bankovnog naloga
Virtualan prid. koji postoji u prividu.mestvaran, izmiljen
Visprenost otroumnost, domiljatost
Vitalan prid. koji je pun ivota, otporan, koji je prijeko potreban
za ivot, bitan, vaan
Vivifikacija oivljenje, oivotvorenje
Vivisekcija seciranje ivog ivotinjskog organizma radi
znanstvenog istraivanja
Viza dozvola inozemne vlade za ulaz, boravak, izlaz ili prolaz
kroz njezin teritorij, pren. ulaznica dozvola
Vizibilan prid. koji se moe vidjeti, jasan, vidljiv, oigledan,
Vokacija sklonost prema odreenom zanimanju ili djelatnosti,
poziv, poticaj
Volontirati besplatno obavljati neku slubu
Voluminozan prid. koji zauzima velik prostor, golem, obiman
Vox populi glas naroda
Vulgaran prid. kojem nedostaje ukusa i finoe, grub,
neodgojen, nepristojan, prostaki, obian, svakidanji
Vulnerabilnost krhkost, ranjivost, povredivost, ozljedivost,
neotpornost

o
1

Zakapariti dati predujam, dijelom cijene plaenim unaprijed

rezervirati kupnju
Zakulisni prid. koji se radi kriom, potajni, tajni
Zasada osnovno naelo, princip
Zicer m sigurna prilika, ono to se ne moe promaiti
Zoomorfan prid. slian ivotinji, u obliku ivotinje
argon m govor ireg socijalnog ili ueg profesionalnog)
posebno karakteriziran rijeima ili znaenjima rijeipie~
dogovorenima ili uvrijeenima bez obzira na sluben
terminologiju ili normu knjievnog jezika
urnalistika novinarstvo

C)

pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404,

GSM: 098773875

TRlNOM

40

d.c.o. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb
TEL./FAX:

www.trinom.hr

01/6672

404,

GSM: 098

rrs 875

ZADACI ZA VJEBU
Svakom pojmu pridruite odgovarajue znaenje.
1. BENIGNO

11. KONKORDANCIJA

a)
b)
c)
d)

dobrovoljno
zloudno
plemenito
uzvieno

a)
b)
c)
d)
e)

odmjerenost
sr
sredina
svadbeni obred
zakljuak

12. SUMNJIVO

svrgavanje
jednolinost
uzastopnost
usporavanje
razaranje

13. DEROGIRATI

2. MERITUM

a)
b)
c)
d)
e)

slaganje
uznemirenost
taktinost
bratstvo
savez

a)

d)

kontradiktorno
somnabulno
submisivno
ambivalentno

e)

dubiozno

c)

b)

c)
d)

e)
a)
b)
c)
d)

e)

mondijalno
profano
sakralno
municipatno
palijativno

14. REZOLUT AN

c)
d)

a)
b)
c)
d)
e)

bahatost
boleivost
uvreda
nedostojnost
plodnost

IsfpODLOAN

a)
b)
c)

zastarjelo
istodobno
vieznano
nedolino
istoznano

16. RE~)l1RIRAfl~;X:

d)

e)
7. DISPERZIJA
b)

c)
d)
e)

a)
b)
c)
d)
e)

d)
e)

b)
c)
d)

e)
a)
b)
c)
d)
e)

<

-.

.: .

a)
b)

'D}1~ipdsilno oduzeti:
-, .: ,.,~<:,,~,,%.~i"
cj, ..odlikovati
d) uobliiti

18. REZIGNACIJA

c)

d)
e)

a)
b)
c)

slogan
neokronizam
logotip
neologizam
ideotipija

19. TRANZICIJA

d)

e)

pretpostavka
obrana
boanstvenost
besmrtnost
oboavanje

20. KRUCIFICIRATI

cl
dl
e)

,Zratifika,cija

. tJ".

eksplikacija

d)
e)

kastracija
deprivacija

e)

10. APOTEOZA

a)
b)

bf

dl

a)
b)
c)
d)
e)
a)
b)
c)
d)
e)

vrijeanje
dokidanje
neravnotea
razluivanje
raskrinkavanje

27. NADOMJESTAK

a)

a)
b)
c)

racionalan
lucidan
submisivan
elokventan
suspektan

26. DISKRIMINACIJA

<l)<'v P!Jisvojiti

cijepanje
naputanje
dogovor
uspinjanje
vrenje

gozba
raskalaenost
poalica
teka depresija
pretjerana veselost

25. DOSJETLJIV

a) .servilanx
;b) frivolan',t~;:,~
c)
subnii~h,an
" .d)'.":'r:elijabilari;:.:
);,,~;'.ei,~perpleksa
n

17:Lj:511SIAr~JE

9. NOVA RIJE

znaaj
teina
napredak
dostojanstvo
postojanost

a)

~-

rasprenje
mimoilaenje
raznolikost
odbojnost
razluivanje

8. ESKALACIJA

a)
c)

e)
a)

razvoj
zloudnost
poboljanje
preobrazba
oblikovanje

b)

otar
rastresen
prevrtijiv
odluan
prijetei

b)

e)

6. ANAKRONO

a)
b)
c)
d)
e)

24. EUFORIJA

a)

5. FERTILlTET

preambula
antinomija
aksiom
hipoteza
teorem

23. DIGNITET

liiti poloaja
obeastiti
dokinuti
osakatiti
iznevjeriti

a)

4. SVJETOVNO

a)
b)
c)
d)
e)
22. METAMORFOZA

b)

3. DETRONIZACIJA

21. PRETPOSTAVKA

a)
b)
c)
d)
e)

a)
b)
c)
d)
e)

surogat
profilaksa
proteza
aditiv
sedativ

a)

e
suut
slast
briga
ovisnost

28. PIJETET

bezvoljnost
grubost
podjela
otresitost
ozbiljnost

b)

c)
d)
e)
29. VARIJABILAN

usklaivanje
prijenos
promjena
skok
putovanje

a)
b)
c)

promjenjiv
nestabilan
prevrtljiv

d)
e)

ogranien
varljiv

a)
b)
c)
d)
e)

zaobilaenje
iskljuivanje
zastranjivanje
podgrijavanje
razbijanje

30.ABERACIJA

ukrstiti
obasjati
raspeti
presuditi
preobratiti

--,
1

[':>!E

,E4

TRINOM d.o.o, ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

41

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:

www.trinom.hr
41. PRIORITET

31. ELEKTOR
a)

~
~l

b)
c)
d)
e)
32. BLAZIRANO
aj
b)
c)
d)
e)
33. PALlJATIVNO

li
i
I

[1

f!'!
~
i

a)

vanost

bira

b)

organiziranost

otupjelo
podmuklo
usluno
ispunjeno
pojednostavljeno

privremeno
povrno
c) taktino
d} gorue
ej
priblino
34. AMBIVALENTNO
a) kontradiktorno
b) podvojeno
c)
sumnjivo
d) mnogostrano
e) podijeljeno
35. PARTIKULARNO
a) pojednostavljeno
b) blisko
c) odvojeno
d) vieznano
e) djelomino
36. REFUNDIRATI
a) utemeljiti
b) obnoviti
c)
nadoknaditi
d) razvrgnuti
e) obeshrabriti
37. REPARACIJA
a) razdjeljivanje
b) prisila
c)
popravak
d) ponavljanje
e) razdvajanje
38. KVALlFICIRAN
a) prolazan
b) provjeren
c) vrhunski
razvrstan
dl
e) osposobljen
39. ZLOSTAVUATI
a) kriminalizirati
b) bestijalizirati
c) demonizirati
d) maltretirati
e) ekscitirati
40. RESTRIKTIVNO
a) nepropisno
b) iskljuivo
neprecizno
cl
strogo
dl
e) ograniavajue
a)
b)

51. KONSTERNIRAN

branitelj
vodi
prevoditelj
istraitelj

c)
odlunost
d) prednost
e) spremnost
42. DISTINGVIRATI
a)
b)
c)
d)
e)
43. KONSENZUS
a)
b)
c)
d)
e)
44. HIPOKRIZIJA
a)
b)
c)
d)
e)
45. DECENTAN
a)
b)
c) .

izopiti
razraditi
obeshrabriti
oklevetati
razlikovati
istovjetnost
dogovor
razrjeenje
smislenost
posljedica
velianje
podlost
licemjerje
poremeaj
siromatvo

46.

gledite
rasprava

48.
b)
c)
dl
e)
49. NESUGLASJE
al
b)
c)
d)
e)
50. POSVOJITI
a}
b)
cl
dl
el

01/6672 404, GSM: 098773

dostojanstveno
raspjevano
otuno
raskalaeno
mrsko
kontrapunkt
disharmonija
paroksizam
antinomija
anarhija
adoptirati
denuncirati
kooptirati
konfirmirati
prejudicirati

a)

pojaan

b)

ukoen

c)
razbaruen
d) zaprepaten
e) razbacan
52. OTROUMNOST
a) bravuroznost
b) visprenost
c) racionalnost
d) indulgencija
e) unikvitet
53. VEHEMENTNO
a) nespojivo
b} razdragano
c)
zastarjelo
d) neobuzdano
e} umiljeno
54. FLUENTNO
a) jasno
b) zarazno
c) razbludno
d) teno
e) lepravo
55. RABIJATAN
a) izoblien
b) bijesan
c) iznoen
d) oteen
e) nemilosrdan
56. APROKSIMATIVNO
a) nedokuivo
b) udaljeno
c)
neodredivo
d) neutemeljeno
e) priblino
57. PRISILA
a) antinomija
b) represija
c) supresija
d) digresija
e) repulzija
58. ZAKUPAC
a} akviziter
b) kolekcionar
c) kolporter
koncesionar
dl
e) kooperant
59.0BLlGATAN
zaokruen
al
b) obavezan
c)
neophodan
d) bezbrian
e) irokogrudan
60. SUBMISIVNOST
a) bezvoljnost
b) podinjenost
potitenost
cl
dl sklonost podvali
e) nedostatak
nadarenosti

875

fR;;:r~

TRlNOM

d.o.o.

42

c:>pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovio 3, Zagreb

TEL.lFAX: 01/6672 404,

www.trinom.hr

GSM: 098773875

Ogledni primjerak testa

za upis u prvu godinu pravnog studija i studija socijalnog rada u akademskoj 2010/11.
Razredbeni ispit se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu se provjerava razumijevanje

godini

proitanog teksta, a u drugom logiko

razmiljanje.

Test A - razumijevanje teksta.

Kandidati e dobiti na itanje krai tekst. Vrijeme itanja je ogranieno na 15 minuta. Nakon isteka 15 minuta kandidati e
vratiti tekst i tada dobiti test od 15 pitanja u kojima se provjeravaju

injenice iz teksta.

Test B -logiko zakljuivanje

Kandidati e dobiti na rjeavanje 35 zadataka logikog zakljuivanja. Za rjeavanje zadataka nije potrebno predznanje ve
samo strukturirano

logiko razmiljanje.

Za oba testa uzeta zajedno dozvoljeno vrijeme rjeavanja bit e 60 minuta.

Ogledni primjer testa razumijevanja teksta u postupku utvrivanja rang liste za upis
na integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini pravni studij
Paljivo proitajte tekst koji slijedi.
Od donoenja Konvencije o pravima djeteta (1989) posvojenje kao najpogodniji
(odgovarajue)

roditeljske

skrbi, doivljava promjene. Susret europskih,nacionalnih,zakonodavstava

.. -

najvaniji meunarodni
zemljopisnom

institut za zbrinjavanje djeteta bez

dokument

,~- .: .

'>c_

:<. :.. :,

za zatitu djece stavlja pred njih, nijeuvjjekj'ed'rl',ostavan

i pravnom podruju, usprkos integracijama

podruja, pa tako i pravo, upravo zbog tradicijskih

koje nastoje b()rriogerijlir~b

-harmonizirati

razloga, i pogledi n~:p'osvoje'~jffazJikuju

Posvojenje je doktrina~oje-anostavan

institut, noscJalek!=;~e~l)i,in\Jjartr~,s

pogoduje posvojenje - posvojiteljima

osobnim, emocionalno

njegove dinaminosti,

anJu konflikta interesa, a oni su najizraeniji u

obojenim odnosima. Uloga je pr";ly?:'<:fa'Uhterese,iziranih

';"-'-.~~,:"
~~,:'t.:,,":<'.'t"

posvojenje u potpunosti

..

.,,"',

'.

kao kljuni vrijednotiterij

posvojenja, odraava ponajprije

_...

eda nastanak roditeljstva,

nazivaju roditeljima,

pa i zasnivanjem

da budu roditelji, a ne da

postaju paradigma nesebinosti, davanja i

interesa, mogue posvojenje mora odraavati i razumnu koliinu subjektivnog odnosa

prema zasnivanju posvojenja u smislu uvaavanja njihovih elja. No, upravo kod posvojenja kao pravnog

instituta moguaje
Kad

<' ;,;,.:.i..

djetetu. Poslije, u ve:)nY'st~~~j~a, roditelji

ljubavi. Dakle, na razini pojedinanih

ugovorima

,_,'._~J".-

posvemanu elju e,nEi"i,'rj1u;kci,fce

prije svega pomognu nezbrinutom

posvojitelja

..'

Nijeni se odgovor namee logino jer

"biti roditeljern". Dakle, imati djecu,

rl:;:."

ponajprije je, osim prirodnog nagona, zadov0Ijenje:vJcl~):it~,e/j~.i'l'

se pitanje je li mogue zasnovati

svih postupanja s djecom,

marginalizirajui interese posvojitelja ili stavlj~juiih barem upodFedoaj.

roditeljstvo, pa tako i posvojiteljski odnos, poiva n~egoizmuu6"bli~"elji
:'<:-,\"4.

osoba svede u razumne okvire i

ta: Postavlja

to dobrobTf;,po~~bjenog

potujui dobrobitdjeteta

uvijek se

ep6d najveim povealom pitanje kome

ili pOSVOjeniku.Pr~'~;~8;.~~jl~kslu,

dovede ih do najvieg cilja, a pri posvojenjuje

svoj doprinos daju i razliite

obzirom na to da se u ivotnom smislu

i posvojenogdj-e'f'eti:LT\!'o:'Jjravno:uVzbog

otvaraju neke nove dvojbe glede pojedinosti instituta pov~jehja, od'

- unificirati drutvena

se od sustava do sustava,

Zamisli o pribliavanju jedinstvenoj regulativi obiteljskog.prava.pa

t~k~j institthi~posvojenja,
konvencije proizale iz Vijea Europe i nekih drugih eu'i6pskih'tru~:1t.i';";'~''ta,,:;,%:S'';/
stubokom mijenja ivot posvojitelja

sa zahtjevima koje taj

ni lagan. Naime, na europskom

prevalencija

interesa odraslih nad djecom, pazaknnskarjeenja

trebaju itekako respektirati

Je o posvojenju

izbor posvojitelja

rije, r~iteljstvo

i oQ~_~~dJ:ana_u_meU[larodnim

potrebu zatite (posvojene) djece.

~iaJe--p~vnim

aktom. Posljedica je te injenice mogunost da drutvo kanalizira

prema svojoj osnovnoj zarnisli- kome omoguiti da posvoji dijete te koju djecu smatrati podobnom za

posvojenje. U osnovi, rije je o stv~.9l1ju -".~kQoskjh pretpostavki

koje odreenom

broju pojedinaca pogoduju, aponekima

smetaju.
Institut posvojenja se; promatra n u linearnom vremenskom slijedu i kao drutveni odnos, a potom i kao pravni, mijenja.
Razlozi za otvorenost

ili' zatvorenost

posvojenja podloni su utjecaju demografskih

i populacijskih imbenika u drutvu,

promjeni svjetonazora~~-lii~tje~'~j~-~~~ii(t:ih lobbvja. Zanimljivo je prouiti koliko najnoviji europski dokument~na

Konvencija 0_J:l.~,

doista titi dobrobit djeteta, a koliko interese posvojitelja.

P~lspitdtllnajnovije

njezinu pravu na anonimnost

~~.

Usto, vrijedno je u tom smislu

Izmjene hrvatskoga obiteljskog zakonodavstva te latentni sukob biolokog roditelja

--',

i djetetova

prava na spoznaju o vlastitu podrijetlu.

(najee majke) u

TRINOM d,c.e.

43

<:c)

pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672

www.trinom.hr
Pokuajte se prisjetiti

koje teze se iznose u tekstu koji ste itali. Molimo da odgovore na postavljena

404,

GSM: 098773875

pitanja dajete na osnovi

tvrdnji iznesenih u tekstu bez obzira slaete li se s njima ili ne.

Test A - razumijevanje

teksta

~IS:4i je najprimjereniji
rp1:ji'teljske skrbi?

\i.o~mu

postupak u zbrinjavanju djece bez!

a) posvojenje

~SVOjG?djeteta?
/ \.
a. ko prava posvojenog djeteta da dozna tko su

b. udomljenje

b. oko prava na nasljeivanje imovine biolokih

roditelja
c. oko prava na povrat djeteta biolokim roditeljima

d. pomo socijalnih slubi

d. oko prava biolokih roditelja na rastavu

2. Kojt\ su nastojanja prisutna u europskim integracijama

kada je o pravu rije?
('ii) homogenizacija ~ tf,;,'/4j-i/v#v?/(..

11. Definirajte znaenje rijei lobby.

C}interesna skupina

~7(/j--VJf!t.L;(/

c. institucionalizacija
d. internacionalizacija

b. skup ljudi koji se dogovara u predvorju

. j<
' ....

- .y"f~"",":::

;1'1'

..
/.

europskim zemljama?

c:pra:ce.snastanka socijalnih odnosa

c. instituta

6.

c. sedam
d. mnogo

.I(ri posvojenju

,a.posvojitelja

~e

b. biolokih roditelja i djece koju se p()~vaja

c. biolokih roditelja i posvojitelja
d. posvojitelja i socijalnih slubi

c. dobrobit posvojitelja
d. dobrobit drave

'-",,[

7. Koji je primarni interes posvojitelja?

~da postanu roditelji
b. da pomognu nezbrinutom

/
'/

djetetu

c. nesebinost
'" (

d. ljubav

8KJJe In~ese

pravo mora zatititi u procesu posvojenja?

vosvojene
b. odraslih
I

djece

c. instituta
d. biolokih roditelja

\~kOji utjecaji nisu spomenuti u tekstu kao fakjori koji

ot; araju~' zatvaraju proces posvojenja?
:
i

.; '-t. sp'rij~~avanje
. ,c. i~~ljitf~i~o pravo
. d:'Fl*'egiranje
../"~",,,
14.'kbje-:j.~'~'D'a~enjerijei latentni u tekstu?
(..~~.,.
....
.~~!~riVeni
<r> \M.o..v--\..?(e~~
7:ot;,'ocnl

a. tav Crkve
, utjecaji lobby-ja
c. promjene svjetonazora
d. demografski imbenici

. Koj.
__" stu?
~

~'enje rijei doktrinarno

o nauavanju
po odreenju
c. po znanju
d. po moralu

Vobrobit
posvojenog djeteta
b. dobrobit biolokih roditelja

,I

prevalencija koriteno u tekstu?

"Ftt~j~i
,;;ab'cHoen
-r:
"'- ;,.f.)":l

i djece koju se posvaja

najvii cilj postavljen pri posvojenju?

13.Kakv(n~z~~i~-rlf~'rijei
'~pr.e\li~;St~

se pojavljuje sukob interesa koje p'raYo'

ra I ijeiti. iji se interesi sukobljavaju?

rije institut?

Et!i~alnaho~a

4. Koliko se doktrina pojavljuje u pravnim koncepciiarna

posvojenja?
/'
(a':)jedna
dVIJe

b.zavpd ili ustanova

d. konvencija

f1

12.U kojem znaenju se u tekstu upotrebljava

@Jzakonsko nae:(q

II

b. pravnih koncepcija

F'"

d. skupina koja zaobilazi pravni sustav

3:.zbog ega se razlikuju koncepcije obiteljskog prava u

tradicije

c. institut

.~-C
~.' .t

'

u bioloki roditelji

c. smjetaj u dom

'--bI diverzifikacija

postoji skriveni pravni sukob biolokih roditelja i

I
V

upotrijebljeno

u ovom

TRlNOM d.o.o. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

44

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:

www.trinorn.hr

01/ 6672 404,

GSM: 098773875

Ogledni primjer testa razumijevanja teksta u postupku utvrivanja rang liste za upis
na preddiplomski sveuilini studij socijalnog rada
Paljivo proitajte tekst koji slijedi.
/

U naelnim opredjeljenjim
drt{tv
go~

e a ti

N- v~ima

t'e

djeteta naglaava s 'Clrutv;na

..

. ins U zas I u pra

Hrvatska je preuzela obvezu njenog provoenja

nalae da djeca ne smiju trpje

statusu4t~.ta"

njegovih roditelja

h~2:.V

re

~,e
\j

\j

psihosocijalni,

pa naela Konvencije o pravima djeteta. Naelo

drutveni

m izvrenju

N V

1991.

vlmadjeteta

. enju .. drugom

ma sljedeem naelu, s'v_a.ko~d.i'et.

kognitivni,

P'; don~a

kfriJeriy'dlobrobiti djeteta.

ima

..

za

m ~votu. Shvaanje djece kao neovisnih pravnih

I pi.skrjrTlI.naCij .~ eovisno o rasi, boji koe, spolu, '"

ili zakonskih s r ni a.

?voj (tjelesni, emotivni,

Ratifikacijom

u svakodn
elji se na e iri

subjekata kojima su priznata izvorna ljudska prava

nediskriminacije

briga~te~sno

i puni i

i kulturni) svojih potencijala.

postupaka

m na

koj; utjeu na dijete,

ace

djecu kao skupinu,

e iznoenja miljenja odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u

'-/-~

rjeavanju svih pitanja koja utjeu na njeg

vlVOt ukljuujui

i to da bude sasluano u svakom pravnom postupku koji se na

njega odnosi.
Koncept djeteta kao nositelja prava za mnoge je teko prihvatljiv,
zatitu, a manje kao one koja imaju prava i koje mogu djelovati.
djece i dunosti
podrazu

ijeva-i

na~nija
najboljim

draslih, a ta su prava i
z aa'

interesom.

U okolnostima

dr.~.~)J.i~ oba roditelja,

i~~pravo

prava

ti meusobno

Je pravo svakog djeteta da ivi s roditeljima

~oda

vide kao osobe koje trebaju

komplementarni, jer sva1u>r~o 9jetero0tw-dno

II.
&'3g ~. -"",,-f:U ICl ',-c, '-y./ V r'i,zl7uvodl:!rKonvencije o pravima djetetav bitelj se istie kao

aa t<Jf5i'av~

zaJe nlca za razvoJ J

jer se djeca tradicionalno

Koncept prava djeteta zasniva se na kombinaciji

ako to nije u suprotnosti

s njegovim

braka roditelja dijete ima pravonaPd~~-a~~te

miljenje. ~

nain, u .sJillrdJJ2 ..9.Pbt;-'sa~eggJ-a7'.7-6Qa-.~0je-

na' odgovarajui
..

..

'i

Konvencija o pravima djeteta sadri prava nasudJ~l,9yanje kojauklj1;luju_~~y.og

~j~~-se~~ko

je dijete u stahjy,/z\azit:~~yb)e.:rT1iljenje~odrasHsu

mu ~uni omoguiti

~~ to i uin~~Uz

taj zahtJev\nema nikakvih ograrucenja vezanih uz d~~r~U~.renl~~ia~:I~: n~gla~cfva sU~Jel.ova~Jeu skla~vu.sdobi I sa zrelos~u
dJeteta\vAo mala djeca I djeca sa smetnjama u raZVOJUmoguu:nat(poteskoca
u artikulir anju svog miljenja govorom, ah
mogu biti ohrabrena

da se izraze crteom, igrom;iu Ris~:qtn"q8J1ku,pStgm;,kompjutora

ili na drugi prikladan nain. Pravo da -

ih se saslua~sva
djela i odluke kOje'~~t()dr~a~i~,~paivotdiE;l,Wt~;:u ob~)b~~~
lokalnoj zajedni.~-Aa
nacionalnoj politjko] razini. Pri tome je vano da t~jtQ," . ,UodraslLuzimaju ozbiljno te cl
,v'en'u d'eteta prida
v3nQ_SiiVd-;t~;i~ij~~j~
~ontekst,

bude uzeto u obzir kad se oJ(~:m

priroda odluke, individualno

sposobnost djeteta da razumije pitanja koja '!?e

,/

,,~-a-uSfa-'~"~;~~td'a-dl}ete--';;j'~-~'
i
situacije. Ispitivanja naj oljeg interesa djeteta

~provode
centri za socijalnu skrb. Razlog tome}
. njegovu prirodnu okruenju.

prtanjihl3,k6ja

ivotno I

tiu. O iteljski za'

asta 'ti i'
.
,

"

.....

ntua

Je e

n k8jije'na snazi sucima u postupku razvoda braka

i 6n,iJ:() izbjegavaju zato da djecu ne bi doveli u str esne
.

.-,..

-;

nOlspit"ivanje,?e)je::djeteta

.j"cl~~;~~A~,E::~ti

,,,,C'

seticu

. teta" tl:l,razin'a podrke odraslih osoba utjecat e na

s kojim roditelj.em eli nastaviti ivjeti

u obitelj da bi s djetetom

razgovarao u

... .- .. ,

Pokuajte se prisjetiti koje teze se iznose u tekstu koji st~!"~if~li~cic.folimoda odgovore na postavljena pitanja dajete na osnovi
tvrdnji iznesenih u tekstu bez obzira slaete li se s njima ili ne.

Test A - razumijevanje teksta

1. Na koliko se naela temelji shvaanje djeteta kao

neovisnog pravnog subjekta u Konvenciji o pravima djeteta?
a. etiri
b. tri
c. jednom
d. vie

3. Koji tip razvoja se ne spominje u pravima na puni razvoj?

a. seksualni
b. emotivni
c. kognitivni
d. kulturni

2. Koja prava nisu spomenuta u tekstu u pogledu prava na

nediskriminaciju?
a. nacionalnost

b. rasa
c. spol
d. status roditelja

4. Koje naelo zahtijeva da se u svim odlukama o djetetu

definira dobrobit djeteta?
a. naelo najboljeg interes djeteta
b. naelo nediskriminacije
c. naelo prava na ivot i harmonian razvoj'
d. naelo slobode iznoenja miljenja

L,

TRJNOM cl..o ,o, ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

45

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb

TEL./FAX: 0116672 404~ GSM: 098773875

www.trinom.hr
5. Kada dijete stjee prava definirana

il
i

Konvencijom

pravima djeteta?

lO. Koje alternativne

naine izraavanja miljenja djeteta

ovaj tekst ne spominje?

c. kad stekne punoljetnost

a. plaem
b. crteom
c. igrom

d. kad drava utvrdi da roditelji zlostavljaju dijete

d. pisanjem

a. roenjem
b. kad naui govoriti

6. Koja prava djeteta se ne spominju

pri razvodu roditelja?

a. pravo da ostane s braom i sestrama

11. Definirajte

znaenje rijei konvencija

a. meunarodni

b. pravo na saznavanje razloga razvoda

b. opevaee pravilo

c. pravo na susrete s oba roditelja

c. skuptina

d. pravo na zatitu i pomo drave

d. obiaj

7. Zato suci u postupku

razvoda braka izbjegavaju pitati

a. zbog stresnosti situacije izbora izmeu dva

u ovom tekstu?

meunarodnog

sporazuma od strane

neke drave
b. iskazivanje slaganja s naelima neke deklaracije

roditelja
b. zato to djeca ne mogu ocijeniti
prilike roditelja
c. zato to je dogovor roditelja

materijalne

vaniji od elje

djeteta
d. zbog strunih miljenja centara za socijalnu skrb
8. U kojim uvjetima

12. to znai rije ratifikacija

a. prihvaanje

dijete o tome s kim ele nastaviti ivjeti?

u ovom tekstu.

sporazum

dijete prestaje imati pravo ivota s

roditeljima?
a. to pravo prestaje ako to nije u djetetovu

interesu

c. osiguravanje

punog provoenja

nekog zakona
d. potvrda vjerodostojnosti

B. to znai rije diskriminacija

a. postupak

pravnih normi

nekog dokumenta

u ovom tekstu?

kojim se unaprijed

ograniavaju

prava

b. razlik?v~nje po nekim vidljivim obiljejima

c.razdvaJ~d'e skupina ljudi koje imaju razliita
obilje

b. to pravo nikad ne prestaje

ob

c. to pravo prestaje ako se dijete iZjClsn,j(:iil;g;arle

d. to pravo prestaje ako se roditelji ()rirp~ml'iHiptpt'"

nplernentaran

u ovom tekstu?

9. Imaju li djeca pravo iznositi svoje stavove u politikim, .:

pitanjima?
a. da, ako se to tie njihovih, djejih prav
b. da, uvijek
c. da, ako se to tie njihovih roditelja
d. ne, dok ne postanu punoljetni

z~.l,Ipjl$jjla

integrirani

preddiplomski

~t().I'l1!;kf.s,v~u~iliinistudij socijalnog

Test B - logiko zakljuivanje

(zajedniki test za oba studija)
1. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei sin kron.
a. preveden
istovremen
c. netaknut

c:])

d. blizak
2. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei
lukrativan.

(--a:.> unosan
'-15. bogat

c. domiljat
d. uspjean
3. Odredite rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei
entuzijazam.
a. ushit
b. polet
C3marljivost
O. zanos

i diplomski

rada

4. Odredite rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei

supstancija.
a. esencija
b. bit
c. sr

@ komponenta
5. Odredite

rije koja najblie opisuje znaenje rijei apsurd.

a. protivno
b. ne prilino
C9besmislica
d. nemogue
6. Odredite

rije koja najblie opisuje znaenje rijei

inkarnacija,
(a.:..-tftjeIOVljenje
obnova

'o.

c. iivljavanje
,~onovno

raanje

TRINOM d.e.e.

46

c:>pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL/FAX: 01/6672 404, GSM: 096773875

www.trinom.hr
7. Odredite rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei

18. 40 posto puaa oboliod karcinoma plua, alOposto

konvencija.

nepuaa obali od iste bolesti. Ako je Hrvatskoj otprilike

a. skuptina

podjednako puaa i nepuaa, koliki e udio puaa biti

meu oboljelima?

b. pravilo

a. ne moe se znati koliko e puaa biti meu oboljelima

(9Poslunost
d. sporazum

b. meu oboljelima e biti 80 posto puaa

c. meu oboljelima e biti vie puaa, ali ne zna se koliko

8. Odredite rije po znaenju suprotnu rijei patvorina.

d. meu oboljelima e biti jednako puaa i nepuaa

~~~~~:~~

>7C"~.r~

~. CA'

19. U boksakom turniru nastupaju 32 natjecatelja. Turnir je

organiziran tako da pobjednici idu u novu borbu, aporaeni
ispadaju iz turnira. Koliki e ukupno borbi biti odrano na

c. fabri kat
d. starina

turniru?

9. Dopunite relaciju: sumnja - skepsa : radost-?

a.31
b.32
c. 62

a. tuga
b. euforija
c. manija

d.46

. /d? veselje

'.10. Dopunite relaciju: kompetentnost

/~nte

- nadlenost:

~i

konfiskacija - ?

tri bre od Branka. Toni tri bre od Olivera. Toni

bre od Branka, a Ante bre od Olivera. Ako svi tre u

istoj trci, kojim e redom doi na cilj?

a. neodgovornost

(!)e
moe se razlikovati tko je bri Ante ili Toni, te
Branko ili Oliver, ali Ante i Toni stiu prije Branka i

zapljena
c. nepravda
d. prisila

..

"

c./l'!.>;"4

(v," .'

Olivera
b. nitij~qopm trkau se ne moe odrediti redoslijed ~
c.tonJ:%>'iy~nte drugi, a za Olivera i Branka se ne

:;:"-l.").I.~~I"J~~'!..-~.
-.,>,0"

11. Dopunite relaciju: panegirik - insinuacija: pohvala - ?

:odmetanje
b. uvreda
c. la

-)

'; j'}i;,'

a-

.:

d. hvalospjev

zna tJ<ri
d. red .hj~d trke od prvog prema zadnjem je Ante,
Tor)i;:B~~'hko, Oliver

t.

..,'\e"

.r21)etiri

~..
\J'

12. Dopunite relaciju: komplot - savez: alijansa - ,

s~.bT~iklista startala jedan iza drugoga redom, prvo

V(ZatirTlA:?n,
pa Di.cki na kraju Bob ..Prvo j.eBob
...
prestigao dVOJICU,a zatim Je Arona pr estigao biciklist kOJIJe

a. bratstvo
b. ugovor
(()zavjera
d. dobroinstvo

do tada bio iza njega. Zatim je Chris zaostao za jedno

mjesto ..Kojim su redom doli na cilj?
a.prvo Chris, zatim Bob, Dick, Aron

13. Dopunite relaciju: erudicija - ignorancija : mnogo - ?

G nita

('b.)prvo Bob, zatim Chris, Dick, Aron

'--[: prvo Chris, zatim Bob, Aron, Dick

I
SvI.. 0>,-.(/\.

b. malo
c. donekle

'

d ..Prvo Bob, pa Dick, Chris, Aron

.22:U;ladlti

d,puno
14. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih:

;-,

a. panegirik

boje?

~.oda
c. hvalospjev

-7

t-U2

15. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih.

c. laskavac

d. 22

-,~!03.Ak
(

mo

b. To je sasvim sigurno plavo.

16. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih.

a. vispren - oi k".-..A/I.-"cv-v,-

c. To sasvim sigurno nije plavo.

(--d~ita se sa sigurnou ne moe zakljuiti.

.~

C!

naitan
c. otrouman

17. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih.

a. protekcija
prijevara
c. pokroviteljstvo
d. zatita

je to plavo, onda je to smee. To je sme~e. to

o zakljuiti?
a. To je neke druge boje.

C sljedbenik

d. mudar

a.3
b.4

d. slavopojka

a. ulizica
b, poltron-"

su rasparene arape i to 20 plavih i 20 smeih. U

s~hJj~mrak. Koliko bi najmanje arapa trebao iznijeti ovjek

ii sobe da bude siguran da e imati u rukama par arapa iste

Neki T su R. Svi R su Z. to moemo zakljuiti?

a. Nijedan T nije Z.
b. Svi T su Z.

/=~.Neki T su Z.
vd.

Nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti.

~.Vr~

TRINOM d.c.o.

1t.r

47

TEL./FAX:

.trinom.hr
25 U pokrajini

c:>pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

Bau sve crnokose majke imaju crvenokosu

jecu. Vava ima crvenu kosu. to moemo zakljuiti

35. Dopunite

odabir - ?

b. granica

njezinoj majci?

@mjerilo

/~ita
se sa sigurnou ne moe zakljuiti .
. ;'-E(Vavina majka je sigurno crnokosa.

d. postignue

36. Dopunite relaciju: deficit - debakl: manjak - ?

d. Vavina majka sigurno je crvenokosa.

a. dostatnost

26. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei

~J&Ol1-;

Cf5)viak
c. poraz

simultano.
a. pokusno
b. probno

relaciju: selekcija - kriterij:

a. prag

c. Vavina majka sigurno nije crnokosa.

GSM: 098773875

01/6672404,

~euspjeh
YI

37. Dopunite

c9 istovremeno

relaciju: konfrontacija

- ivot: slaganje - ?

~mrt

d. redovito

~harmonija
c. napredak

27. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei

filantrop.

d. bolest

"j)

pomaga
b. pravednik
c. dobriina

38. Dopunite

.goriginal
1:5. nadomjestak

t~dobroinitelj

c. sofisticiranost

"~;_'F::'

28. Odredite rije kojom se ne dijeli znaenje s rijei

ignorancija.
a. neukost
(fth'.\netrpeljivost
,,;;.;;
.

relaciju: emocije - surogat : razum - ?

d. roditelj
39. Izbacitepojar'T)kgji

\J

po znaenju odudara od ostalih.

a.pOI;3zi

b:jJb"

c. neznanje

(C:)dok~~>

d. neupuenost
29. Odredite rije kojom se ne moe opisati znaenje
sukus.~c;"~c
vominanta
b. sr
c. bit
d. meritum
30. Odredite rije po znaenju suprotnu
a. zgraanje

rijei skrupula.
lO)

Izpai::ii.t~pq>jarn koji po znaenju odudara od ostalih.

-of::?;-\ro

b. panja
E)ezobzirnost
d. sablazan

31. Odredite rije kojom se ne moe opisati znac

stigma.

(TI, klauzula-

(Dzopenje
b. biljeg
c. ig
d. oiljak
32. Odredite rije kojom se ne dijeli znaenje s rijei

i\.c..Q."~'

c -.

r d._ <,c'

,\ .. ~

uzuzetak
d.odredba
43. Meu oboljelima

od karcinoma

plua 70% je puaa.

Osoba X je pua. Hoe li osoba X oboljeti

od karcinoma

plua?

averzija.
a. zazor
b. odbojnost
<@varijanta
d. antipatija
33. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei
pretenzija.
easpiracija
b. tlak
~prenapetost
d. spremnost
34. Dopunite

relaciju: bijelo - crno: opsjena - ?

-3,)Sjena
~tvarnost
c. razum
d. mata

a. nita se ne moe zakljuiti o osobi X

b. osoba X ima ansu od 70% da oboli od karcinoma plua
c. osoba X sasvim sigurno e oboljeti od karcinoma plua
d. osoba X sasvim sigurno nee oboljeti

od karcinoma

plua

44. U ahovskom turniru nastupa 9 natjecatelja. Turnir je

organiziran tako da se svaki natjecatelj igra protiv drugih
sudionika

po jednom.
a.32
b.36
c. 40

d.72

Koliko borbi e biti na cijelom turniru?

TRINOM d.e.o.

48

za dravnu mat uru i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 01/6672 404, GSM: 098773875

www.trinom.hr

(}.5. U poj:dina~im

/t(;;.kO

dvobojima ~ari~a je tra~~ bre od .Rine.

(L~ina je trcala brze od Eme. Ema Je trala sporije od Marine,

je to maleno, onda je to uto. To je veliko. to

I/floemo

zakljuiti?

a Zora sporije od Eme. Ako sve tre u istoj trci, kojim e

a. To je sasvim sigurno neke druge boje.

b. To sasvim sigurno nije uto.

redom doi na cilj?

c. To sasvim sigurno je uto,

C~a"')edoSlijed zajednike trke je Marina, Rina, Ema,

ZC;ra

;Ii.

b. redoslijed se ne moe odrediti

c. redoslijed trke je Marina,

Rina, Ema, a za Zoru se

(ef.) Nita

d. Zora prva,.zatim

Marina,

ne moe zakljuiti.

Nije~'~~ M nije P. Nijedan S nije M. to moemo

(ry~~ta
se sa sigurnou
-5. Nijedan S nije P.

Ema i na kraju Rina

ne moe zakljuiti.

c. Svi S su P.

U;rcetiri
trkaice startale su jedna iza druge ovim re~om,
:prvo Lucy, zatim Mei, pa Telma I na kraju Uma. Prvo Je Mei
zaostala jer ju je pretekla jedna trkaica, a zatim je Lucy
zaostala za dvije pozicije jer su je pretekle dvije trkaice koje
su do tada bile iza nje. I pred sam cilj Uma je prestigla dvije
ispred sebe. Kojim su redom dole na cilj?

d. Svi S nisu P.
~,--U

zemlji San neki veliki oevi imaju malu djecu. WinDin

Sto moemo zakljuiti o njegovom ocu?

Tvenr.

a. WinDin-ov otac sigurno nije velik.

b. WinDin-ov otac je sigurno velik.
c.-WinDin-ov otac je sigurno malen.

a. prvo Mei, zatim Uma, Telma, Lucy

i6~prvoTelma,

se sa sigurnou

zakljuiti?

ne zna kojem je mjestu

~

co:> pripreme

zatim Uma, Mei, Lucy

(d.

Nita se sa sigurnou

ne moe zakljuiti.

((ni za jednu se ne moe utvrditi

d. prvo Lucy, a za ostale se ne moe utvrditi
47. U ladici su rasparene arape i to njih 20 plavih i 20
smeih? U sobi je mrak. Koliko bi najmanje arapa trebao
iznijeti ovjek iz sobe da bude siguran dae imati u rukama
par plavih arapa?
a. 3
b.21
.c.
-1-Msve

32

\\

j~_"

x:>

SADA

SLlJE,":y

"o

original~i~.t:estoviod2005. d.d,,2.008. godine

,

J~C~->t"~~;

TEST 1. (pisao se u srpnju 200s0f

1. Mate tri bre od Ante. Goran tri bre od Olivera. Mate

3. Odredite

tri bre od Gorana. Ako svi tre u istoj trci, kojim e redom
doi na cilj?

plauzibilan.

e)

Redoslijed trke od prvog prema zadnjem je Mate,

-7

Ante, Goran, Oliver.

f)
-) g)
h)

Mate prvi, Oliver posljednji,

a)
b)

vjerojatan
odobren

c)

prihvatljiv

d)

uvjerljiv

ne zna tko je bri.

4. etiri su biciklista startala jedan iza drugoga redom, prvo

Mate prvi, za ostale se ne moe nita sigurno

A, zatim B, pa C i na kraju D. Zatim je biciklist D prestigao

zakljuiti.

biciklista C, a zatim i biciklista B. Zatim je biciklist A zaostao

Niti jednom trkau se ne moe odrediti

2. Dopunite
a)
_'I b)
c)
d)

A za Gorana i Antu se

rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei

relaciju: uta -ljubiasto:

temeljno
izvedeno
nejasno
polazino

redoslijed.

aksiomatski

- ?

za jedno mjesto. Kojim su redom doli na cilj?

e) Prvo A, zatim D, C, B.
f)
Prvo O, zatim A, C, B.
-7 g)
Prvo D, zatim A, B, C.
h) Prvo D, a za ostale se ne moe utvrditi.
5. Odredite rije po znaenju suprotnu rijei partikularan.
-7

a)
b)

univerzalan
djelomian

c)

obuhvatan

d)

pojedinani

--,

---;

CO.,A,

t-.....

TIUNOM d,e,c, ~ pripreme za dravnu mat uru i prijemne ispite

,AI
t

49

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

'r~m~.h~r

S Dopunite

TE
__L_./_F_A_X_:__66_7_2_4_0_4_,__G_S_M_:_O_9_8_77
_O_1/
__3_8_75__

relaciju: rubno - originalno:

16. Odredite rije po znaenju suprotnu

sredinje - ?

O patvoreno

~ uto
l.::remalno

--p

17. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei

roralnost

a)
b)

bnost

{IS

identitet

c)

- <::ijSJ'

lf)lJ'ltte relaciju: loije - ignorirati:

bolje - ?

.e \

~;>

b)

Neki S nisu P.

c)

Svi S su P.

d) Nijedan S nije P.
19. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih.

majke imaju plavooku djecu.

'r-la plave oi. to moemo zakljuiti o njezinoj majci?

,J',linina
majka je sigurno plavooka.

~3
1

<::JiP'

odbacivati
'dPni Rue sve plavooke

'I' .'.mir-a

a)

---,,<::El'

otac sigurno ima plave oi.

c)
d)

~'nina majka sigurno nema plave oi.

<2? :" std se sa sigurnou

l':

ne moe zakljuiti.
':. vonja u 10 posto sluajeva zavrava prometnim
xoioj mjeri prebrza vonja utjee na broj udesa?

'('.

. . :;'

poseban

b'

drugaiji

\
~/

..-:

a)'iplauzibilan
~gistinit
~J'.'vjerojatan
d) !prihvatljiv

zrurnan

:)(hdite

22. Izba'(jtepojam

rije koja najblie opisuje znaenje

..

-)

p tvrda
istina

,J'

vjera

. ...cL;~phjekoran
-'~~}B~ogrdan
23. izbacite

::.- Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei

azvidan
opisan
je to uta, onda je to zeleno, To je zeleno. to

al

To vjerojatno

To je sasvim sigurno uto.

.h

nije uta.

rabljen

) ~ahovskorn turniru

a)

bahatost

b)

svia nje

25. Dopunite

Nita S~ sa ~igurno~.u ~e moe zakljuiti.

10 sasvim sigurno ruje zuto.

.~

b)

nastupa 5 natjecatelja.

partija e biti odigrano

G)
i

20
25

.)

10

dl

16

istinitost

b)

uspjeh

.~@ odreenost

Turnir se igra

d)

razum

na cijelom turniru?

... AI .

d"

"1.

njenost - ?

relaciju: ludost - neodreenost:

a)

t:.1ko +a wald igra igra po dvije partije sa svakim sudionikom.

'tj,

od ostalih.

" @razum
d) otrina

moemo zakljuiti?

("'ci}

troan

star
d) pohaban
24. Dopunite relaciju: grubost - emocija:

@oekivan
o} zabiljeen

,e,KO

pojam koji po znaenju odudara

a)

"":'CD

.\ lrientan

1,

koji po znaenju odudara od ostalih.

a}{opominjui
b).>;p~k~dan

konfirmacija.
) argument

sasvim sigurno ima barem polovica

.@Meu'ppilanim

'i~eri~:'
h) . Meu.onima koji se upisuju sigurno ima mukaraca.
2l:'li~k6itep.ojam
koji po znaenju odudara od ostalih.

C!JY -krovit

i,

95 posto ine

e);,Meuonlrjia
koji odustaju sigurno nema mukaraca.
polovia~nji.fl su ene, a polovica mukarci.

-dite r ;je koja najblie opisuje znaenje rij,>fi.<5',,;,;

l.'!iln.
)

za studij farmacije

f):

'j

'I

molba
protest
demar

ene, a 5 posto mukarci. Na studij se upisuje 10 posto

kandidata.Kojeg:su;'~pola
kandidati koji se upisuju?

rosto nesrea uzrok nije prebrza vonja.

oosto nesrea uzrok je prebrza vonja.
;r oo to sluajeva uzrok nesrea je prebrza'vorija.
I, sta e ne moe zakljuiti o uzrocima saObra~j.?!rr'.'
dcsa.

zahtjev

20. Meu kandidatima

(!])

neprecizan
podudaran

vaavati
euiti

kontinuiran
priblian

18. Svi M su P. Neki S su M. to moemo zakljuiti?

Neki S su P.

razurnijevati

c',

neujednaen
raspren

analogan.

ovlatenje

cl)

neljudski

d)

C"iredite rije kojom se moe opisati znaenje rijei

eg't;r.1?dja.

{. \

djelomian

b)

<![)

-,e, .tralno

a)

rijei homogeno

,:.t?

II

,V

'.

of. vI

pamet - :>

TRlNOM d.o.o. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

50

UREDI i NASTAVA:Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb

TEL./FAX:

www.trinom.hr

TEST 2. (pisao se u srpnju 2007.)

0116672 404.

GSM: 098773875

12.Ako je to uto, onda je to plavo. To je uta. to moemo

zakljuiti?

1. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostIih:

a)
b)
cl

klasa

al

nespoznatljivo

cl

nemogue
nerazborito

d)

uzaludno

cl

razum
kajanje

b),

zakon
mogunost

)ZI
dl

sredite - ?

periferija
rijei egzaktan:

potpun
priblian
neuvjerljiv

c)

beznaajan
nepostojei
8. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje

.9'!

ordinaran.

"cT
d)

obian
pravilan

,dl
Nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti.
10. etiri su broda startala jedan iza drugoga, prvo A, zatim B,
pa C i na kraju D. Zatim je brod D prestigao brod C i brod B, a
brod B je zaostao iza broda C. Kojim su redom doli na cilj?
,a',.-- prvo A, zatim D, C, B.
b)

prvo D, zatim A, C,.B.

c)
d)

prvo A, za ostale se ne moe utvrditi

prvo C, zatim A, D, B.

11. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih:

b)
c)

~r
/

pogoravanje
nazadovanje
degeneracija

Goran prvi, a redoslijed ostalih se ne moe utvrditi.

Wootoo-ov

ocu?

otac je sigurno nizak.

,,~b) Nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti.

c) Wootoo-ov otac nije ni visok ni nizak.
d) Wootoo-ov otac je sigurno visok .
15. Odredite rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei
senzibilan:
racionalan
tanko.utah
osjet'lfi'

b)
cl

:-..:

"';M:~~~i~~~t~l""
dl, zagonetan
17. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei
diskrirninacija:

,--al" razlikovanje
b)'. regularnost
,'"
.
-

cF ureivanje
d)omalovaavanje
l~.Dopunite
relaciju: znoj - strah: suze - ?
:.;:~r<Smirenost
oi
tuga
bijes

19. Meu sitnim lopovima uglavnom su mlae osobe. to

To bi moglo biti uto.

To sasvim sigurno nije uto.
To je sasvim sigurno uta.

recesija

toan redoslijed se uope ne moe odrediti.

d)

"c)
d)

c, ....

a)

Mate prvi, Frane zadnji, redoslijed ostalih se ne zna.

, b)

uobiajen
redovan

9. ~ko je to ut~: onda nije ,tro~ut. To r;Jj,e~rokut. to

moemozakljuiti?
2.. ~~.
V'
J-...; oj
a)
b)
c)

Mate prvi, zatim Ante, Goran, Frane.

b)

c):'skriyen

d) laan
7. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih:
a) bagatelan
b) bezvrijedan

al
b)

a)

d) emotiv~h.w~
16: Odredite rij1l<ojom se ne moe opisati znaenje rijei
kr'ptia n:
'........

6. Odredite rije po znaenju suprotnu

al,
,b)
c)

tri bre od Frane. Ako svi tre u istoj trci, kojim e redom
doi na cilj?

".err

5. Dopunite relaciju: margina - nemogunost:

zabrana

nije plavo.

13. Mate tri bre od Ante. Goran tri bre od Frane. Mate

a)

kompliciran

a)

To vjerojatno

je nizak. to moemo zakljuiti o njegovom

dubokouman

dl zamren
4. Dopunite relaciju: slutnja - uvjerenost: simpatija - ?
aj' ljubav
./ b) svianje
cl
d)

Nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti.

d)

14. U zemlji Woo svi visoki oevi imaju nisku djecu. Wootoo

nejasan

. 'bl

To sasvim sigurno nije plavo.

c)

,c)

3. Odredite rije koja ne dijeli znaenje s rijei sofisticiran:

9)

To je sasvim sigurno plavo.

b)

kasta
skupina

/dr
stratum
2. Dopunite relaciju: blizu - daleko: vjerojatno - ?
~l

,s')

moemo zakljuiti o poiniteljima

krupnih kraa?

a)
b)

krupne krae vie izvravaju mlae osobe

svi jednako kradu

c)

krupne krae vie izvravaju starije osobe

,d)

nita se ne moe zakljuiti o poiniteljima

krupnih

kraa
20. Odredite rije po znaenju suprotnu rijei vjerodostojan:
a)

neistinit

b) zbunjujui
c) nemogu
,ef) neuvjerljiv
21. U ahovskom turniru nastupa 7 natjecatelja. Turnir se
igra tako da svaki igra igra po dvije partije sa svakim
sudionikom. Koliko partija igra svaki sudionik turnira?
a)

dvanaest

b)
c)
d)

sedam
est
etrnaest

'I

TRl'NOM d,o,o .. c:> pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

51

'2, Meu kandidatima

(

~.

TEL./FAX:

!"inom.hl"

'W

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

za studij prava 60 posto ine ene, a

so rn karci. U vrijeme testiranja odustaje 40 posto

, '.' .at 1. Kojeg su spola kandidati koji odustaju?
.neu onima koji odustaju sigurno nema ena
.-ita se ne moe zakljuiti iz navedenih injenica
r-,

6.0dredite
~

g)

meu onima koji odustaju sigurno ima ena

h]

eu onima koji odustaju sigurno nema mukaraca

({!s> nasijednik
cl

sljedbenik

,.d

irnitator

il

p jam koji po znaenju odudara od ostalih:

,:)i kulacija
p

r,

ej

mo

dj

nedodirljivost

ej

vanost
rijei po znaenju suprotnu rijei naprasnost.

sporost

b)

pristojnost

c)

arogancija
grubost

..su.
~

smirenost

8.0dredite

rijei po znaenju suprotnu rijei afirmacija.

aj

anonimnost

budet

b)

tvrdnja

zraun

c)

,),oraun

, 9.1

stagnacija
mogunost

fi)

negaoja

c9

poloaj
bogatstvo

aj

ite relaciju: afirmacija - poricati: istina - ?

'j( I- Li

GSM: 098773875

rije koja najblie opisuje znaenje rijei status.

bj

7.0dredite

23 Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei epigon:

a) voda

01/6672 404,

9.Dopunite relaciju: mogunost - izvjesnost: potencija - ?

aj

snaga

e9>
dojam

sigurnost

ej

do9it

.......

,~;.~!J~~J~p:t
~ST3. (pisao se u srpnju 200~~)
-t

ed, ~ nje koja najblie opisuje znaenje rijei

,\

1O:0opD:nite refa~iI~\tajna - poticati:

:;I~)'i prisilj
. i'

b]

. "'.?<

eztmenost
godite

izrimka
I<_,(i

tIr

/J
~

) aviinost
,p rije koja ne dijeli znaenje s rijei azil.
zatvor

on ite
skrovite
u toite
SK

c)
cl)
I

aslina

b\

Jd"'Q,

al

;f!J?
r\

~
~o,,';

r
f1t

r
~l
~

"
el

b:
cj

obrazac
.znirnka
jera

ka on
r egula

nezainteresiran

stvaran
rnaterijalan

.J n'lstran
e

iJ avedan

5 Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei

,t--

t;:....

,i

.
(

,,,) viestruk

r:-

.:."~

~~;

tJ)
j'

(,

iza ~ kasno: ispred - ?

b j' /~skC;ro

el.~?,n~:
dLn!k~~B'
eJt;~s~tr,a
l2 .Qf?RUf;JJM:i relaciju: mogunost - ponekad: sigurnost +?
~ra'J;;t,:!~~:~ad
moda
dj

povremeno

ej

rijetko

13.Dopunite relaciju: sajam - trgovina: bazen - ?

aj

tranje

b]

tenis

cl
d)

nogomet
plaanje

I!J)
l4.lzbacite

plivanje
pojam koji po znaenju odudara od ostalih,

a)

pakt

b)

savez

c)

asocijacija

~
ej

publika
alijansa

lS.lzbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih.

smutran
b)

ll:Dopunit~;relaciju:
;a/Q.ipo~Iij'e

te rije kojom se ne moe opisati znaenje

!i l j edite rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei

objek ivan,

a)

rl!rat'Hvjetavati
;'e r>t'sJditi/'

.aklon

, .)nr.a.

.,'

:.:':~.Dj>,

Cl

dok'azivati'
,priznavati
v

an rr auja.
I'

istina - ?

viekratan

isrooban
patvoren
prijetvor an

a)

nezgrapan

f19

neuk

c)

trapav

d)

glomazan

e)

nevjet

TlUNOM d.e,e,

52

TEL./FAX:

www.trinom.hr
l6.lzbacite

leeran

01/6672 404, GSM: 098773875

24. Ako je to ute, onda nije krug. To nije krug. to moemo

pojam koji po znaenju odudara od ostalih.

a)

~ pripreme za dravnu mat uru i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

zakljuiti?

b)

nemaran

a)

To je sasvim sigurno uta.

cl

komotan

b)

To sasvim sigurno nije uta,

dl
)~,)

neusiljen

~)) To bi moglo biti uta.

umjetni

l7.lzbacite

pojam koji po znaenju odudara od ostalih.

al
b)
___
cj

kriza
prijelom
suglasje

'd)

neprilika

pr

Nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti

e)

To vjerojatno

nije uta.

25. Ako su svi Wovi dio Xova, a svi Xovi dio Quova. Znamo za
A da ne pripada Wovima. to moemo zakljuiti?
a)
l

e) svaa
l8.U tri etvrtine sluajeva izlijetanje automobila s ceste je
prebrza vonja. Meu vozaima koji su sletjeli s ceste jedna

c)
d)
e)

Da A sigurno ne pripada Quovima.

Nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti.
Da A sigurno pripada i Xovima i Quovima.
Da A sigurno ne pripada i Xovima i Quovima.
Da A sigurno pripada Quovima.

treina je starija od 65 godina. Ima li meu vozaima koji su

stariji od 65 godina onih koji prebrzo voze.
f)

TEST 4. (pisao se u srpnju 2005.)

moda da, a moda ne

g)

nema, vozai ili prebrzo voze ili su stariji od 65 god.

h)

nita se ne moe zakljuiti iz navedenih

i)

sigurno da

j)

nije vjerojatno

19.U teniskom turniru

l.to znai rije tankoutan?

injenica

jer bre voze mladi vozai

nastupaju

32 natjecatelja.

Turnir se igra

est
pet
etiri

d)

osam

f)

Goran prvi, zatim Jozo, Mate, Ante

g)

Goran prvi, a redoslijed

h)

Goran prvi, Ante zadnji, redoslijed

os!alih se ne zna

Toan raspored se uope ne moe uty~g1i~i:.

j)
Goran prvi, zatim Mate, Jozo, Ante
21. etiri su broda startala jedan iza drugoga re
zatim B, pa C i na kraju D. Zatim je brod C za~Jsta6UZia;bro~~a?.'Y;
p"
D. Brod B je prestigao brod A, a brod D potom bio pr~istlignl!1tt'i.it~\J~
od broda C. Kojim su redom doli na cilj?
f)

prvo A, zatim B, D, C
prvo B, zatim A, D, C

h)

prvo B, zatim C, D, A

i)

prvo B, a za ostale se ne moe utvrditi

Kojeg su spola kandidati

odustaje

pet posto

koji odustaju?

nita se ne moe zakljuiti iz navedenih

g)

meu onima koji odustaju sigurno ima ena

h)
i)

meu onima koji odustaju sigurno nema ena

meu onima koji odustaju sigurno ima mukaraca

injenica

j)
meu onima koji odustaju sigurno nema mukaraca
23.Ako je to ute, onda je to krug. To je uto. to moemo
zakljuiti?
a)

To sasvim sigurno nije krug.

b)

To bi mogao biti krug.

To je sasvim sigurno krug.
Nita se sa sigurnou

dl ....zatnuivanje
e)'cloka'Zivanje
4.0dabetit~:fije
'.digresij~;</

koja se ne moe nai u znaenju rijei

.:a):- zastranjenje
.,:~b};- odstupanje
cl
d)

skretanje
udaljenje

ponavljanje

nije krug.
ne moe zakljuiti

sastoji se od spora

c)

zgusnuto

dj
e)

jezgrovito
zasuto

6.Navedite

f)

To vjerojatno

bt(ci~krivl}avanje
cfi:i<ohffastiranje

a)

za studij prava 60 posto ine ene, a

e)

?,)- ..1p.r~priavanje

):rf rijetko

prvo B, zatim A, C, D

d)

::e) <prijepor
3.0d~beriterije
koja je najblia znaenju rijei parafraza.

S.to znai red sporadian?

40 posto mukarci. U vrijeme testiranja

cr

'e najblia znaenju rijei debata.

kom
razg

.::,;..A~;?>~~~~tZ~r~

ostalih se ne .moe utvr

g)

<.,

gru~'
. 2.0dabefitei~i

)r

kandidata.

osjetljiv
mrav.

e)

doi na cilj?

)r

utljiv

pJ

a)
'b)

e) sedam
20.Jozo tri sporije od Gorana. Goran tri bre od A[\te.,An{~'i<'
tri sporije od Mate. Ako svi tre u istoj trci, kojimt'~;'redo~

22. Meu kandidatima

tanak

b)
d)

tako da pobjednici napreduju u slijedee kolo, poraeni ispadaju.

Koliko puta treba pobijediti da bi se pobijedilo na turniru?
a)
b)
c)

a)

a)

)dr

rije suprotnu

c)

kasno
iza

d)

ujutro

e)

nakon

7.Navedite rije suprotnu

a) nepokretan
b)

brz

c)

otporan

9f

trom
spor

e)

rijei rano.

veer

rijei dinamian.

TIUNOM d.e.c. ce> pripreme zc.drcvnu maturu i prijemne ispite

53

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:

www.trinom.hr
8.lzaberite

0116672

404,

GSM: 098773875

18. Jana zna svirati klavir, ali ne zna svirati flautu. Jerko svira

rije koja se ne moe nai u znaenju rijei

violinu i flautu. Stanka svira violinu, a ne svira klavir, dok

beskrupulozan.

Vesna svira flautu, ali ne svira violinu. Ako svatko od njih

a)

bezoan

b)

nemilosrdan

svira po dva od tri spomenuta

c)
dj

bezobrazan
drzak

Jerku?

f1

nezasitan

gj

Jana

9.Automobilcesta: vlak aj
kotai

h}
i)

Vesna
nitko

j)

svi podjednako

)y

instrumenta,

tko je najsliniji

Stanka

.b1

tranice

c)

povrina

d)

lokomotiva

desno od crvenog, a lijevo od zelenog broda. Ako plavi i

ej

kolodvor

zeleni brod zamijene mjesta onda e

19. Tri broda su poredana jedan do drugog. Plavi brod je

10. Nikad - rijetko:

al
b)

uvijek-

e)
/ff

ponekad
redovito

g)
h)

~'r esto
lopta

Y
ej

kocka
trokut

dj

kvadar

el

valjak

aj

ruka

)Ir

dlan
rukav

ej

dj
rame
ej glava
13. Crno - bijelo:
,..ai- kreda
b]
c)

g}

rukomet
trening

ej

tenis

dj

nogomet

ej

koarka

Senka:stariujekat
ispod Tina, a Jasna ivi s Robertom.
ivi ncl.,},]51jgornjemkatu. Tko ivi na najdonjem katu?

al

London
Frankfurt

c)

Pariz

d)

Madrid

e)

Oslo

Tin
gY<'Jasna
h)

breza

b)

javor

yy

Marija

A:SenK3
jj: 'Petar
22. Ako'n.eki Wovi jesu Hovi i neki Hovi jesu Zovi, tada su
Q~Ri\M6\ii.:Sigurno Zovi.
;~~zobli~a na istinitost tvrdnji, ovaj izvod je:
aj
/bJ
ej

toan
netoan
ne moe se utvrditi

23. Ako neki Wovi jesu Hovi i svi Hovi jesu Zovi, tada su svi
Wovi sigurno Zovi.
Bez obzira na istinitost
dj toan
.ey'" netoan
f)

tvrdnji,

ne moe se utvrditi

Zova, tada su Qovi nuno podskup Zova.

Bez obzira na istinitost
,g( toan

tvrdnji,

smreka

h)

netoan

d)

hrast

i)

ne moe se utvrditi

e)

bukva

17. ime i Jure su plavokosi, a Stipe i Grga tamnokosi.

Grga su visoki. Tko je plavokos i visok?

;rr

ime

b)
c)

Jure
Stipe

d)

Grga

ovaj izvod je:

24. Ako Qovi i Yovi ine skup Pova, a Povi i Dovi ine skup

16. Izbaci pojam koji odudara od ostalih.

a)

Petar

.f}/

ugljen -

15. Izbaci jedan grad koji odudara od ostalih?

....
.br

; ?f'{jt!JPprij~t~lja
ivi u zgradi s po jednim stanom na katu.
Tin iviustariu 'ispod Jasne, a Marija je u stanu iznad Senke.

dl snijeg
e) sunce
14. Izbaci jednu rije koja ne pripada ostalima?
aj

Toni
Stipe

. hHJure
il'
Grgo
';,91 Pako.':;?;

rukavica -

sol
brano

J}-r

crveni brod biti uz lijevi bok plavog broda

crveni brod biti u sredini

najloiji rezultat. Jure je imao najbolji rezultat dok je Grgo

postigao vie Paka, ali manje od Tonija. Tko ima najmanji
rezultat?

t)

12.arapa - stopalo:

zeleni brod biti izmeu crvenog i plavog broda

20. Pet momaka bilo je na kondicijskom testu. Toni je

postigao rezultat koji je bolji od Stipinog koji nije imao

dj svaki put
ej
nikad
l1.Krug - kugla: kvadrataj

crveni i plavi brod biti jedan do drugog

ime i

ovaj izvod je:

TRlNOM d,Q,Q. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

54

UREDI i NASTAVA: Ulica Rudera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX: 0116672 404,

www trinom hr

GSM: 098773875

imbenici koji mogu utjecati na uspjenost

pamenja idosjeanja:

Pripreme -

PREDZNANJE

razumijevanje teksta

bogatstvo

TR!NOrVl
Duanka Kosanovi,

prethodno poznavanje materije

i irina rijen ika

poznavanje estih stranih rijei koritenih

u svakodnevnom i strunom govoru

prof.

Uputa:

imbenici koji mogu utjecati na uspjenost

pamenja idosjeanja:

STANJEORGANIZMA

Kandidati e dobiti na itanje krai tekst .

Vrijeme itanja je ogranieno na 15
minuta. Nakon isteka 15 minuta kandidati
e vratiti tekst i tada dobiti test od 15
pitanja u kojima se provjeravaju injenice
iz teksta.

nedovoljna koliina sna

konzumacija kave i sl.

umor
bolovi, bolest (trajna, trenutna npr. glavobolja)

imbenici koji mogu utjecati na uspjenost

pamenja idosjeanja:

Koje ste tehnike,

bili
to uspjeniji

PSIHOLOKIiMBENICI
motivacija i stav zainteresiranosti*
osobna ukljuenost*
razina pobuenosti *
usmjerenost na cilj
koncentracija
panja i kognitivni napor
stresni dogaaj neposredno prije testiranja

Proitajte tekst slijedei uputu

naine koristili da biste

u zadatku?

Rad na tekstu

->

Uvod

Test zahtijeva:

. Osobna ukljuenost

- razumijevanje sadraja

- pamenje pod utjecajem

nae uloge, oekivanja, usmjerenosti - *exp
Motivacija i stav zainteresiranosti -

- usvajanje/memoriranje

otvara na um za usvajanje informacija

- prepoznavanje

- namjera da se sadraj upamti = 50 % bolje

dosjeanje od uenja bez namjere

- dosjeanje

-4

,-

TRINOM d,Q,Q. ~ pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

55

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL./FAX:.01l6672

www.trinom.hr
RAZINA POBUENOSTl1

404,

GSM: 098773875

EFIKASNOST

VRSTE PAMENJA
panja

i kognitivni

napor

.=::::~:::~-;';"~;;;;"-;-;~:~~;5:7:::';':;""::"C:"~~=:"":;~~"'~'~"'~
..,-----.'.

"

"

ih~~nzjtet uzbudenja/napetosti
os y - tiSpienost.u.enja- _ _. . ~

-,

OS X -

__

-"'--_,
Kako poveati
KP je osjetljivo

kapacitet

kratkoronog

pamenja?

na ometanje.

imbenici

koji mogu utjecati

pamenja

13

na uspjenost

PAMENJE

idosjeanja:
Grupiranjem

VJETINE iTANJA I UENJA

Primjer:
uvjebanost

u primjeni tehnika koje

pamenje (npr. mnemotehnike)

Primjer: Zapamtite brojeve 1 2 4 3 1 5

"Zauzimaju" 6 mjesta (gotovo cijelo KP!)
Kako smanjiti broj estica u KP?

brzina itanja
sposobnost logikog povezivanja
odnosa meu pojmovima

brojeve 1 4 9 2

Brojevi "zauzimaju" 4 mjesta u KP.

Kada bi zauzimali samo 1?

itanja i razumijevanja

uvjebanost
poboljavaju

Zapamtite

i stvaranja

,4

PAMENJE
Uspjenost P ovisi i o mjestu estice u nizu:
sposobnost
godina,

zapamivanja

imena,

injenica

(npr.

naziva i sl. to ne mora biti

vezano s logikim

estice s poetka i

povezivanjem)

kraja teksta pamte se bolje

._.~ ... _-.-

sposobnost
stvaranja

kategoriziranja
logikih

sposobnost

pojmova

. ---;/

ff

/
/

shema u pamenju

Ko~e pamte najslabije?

/Kako omoguiti da njih
zapamtimo?

asociranja

1"
,I

PAMENJE

PAMENJE

Pohranjivanje -riove informacije na vie naina

dobro povezati sa starim znanjem Selektivnost
zadacima
Pamenje

pamenja
kojima

- moe

i odmoi

tada postoji vie "putova" do te informacije

se bavimo

znaci za dosjeanje

moe biti poboljano,

potpomognuto

Za prisjeanje - informacije iz dugoronog dolazeu

kratkorono pamenje
, ako smo tjeskobni - usmjereni smo na procese koji
nam se deavaju {drhte mi ruke, jako mi lupa srce ...}
- to smanjuje kapacitete za dosjeanje!!!
12

16

TRINOM d.o.e,

56

~ pripreme za dravnu mat uru i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3. Zagreb

TEL IFAX:

www trinom hr

011 6672 404

GSM: 098773875

Savjeti:

PAMENJE

Tijekom testa zadrite kontrolu

Hiperpamenje - mnemonisti

nad svime to se deava:

- imajte uvid koliko je vremena na raspolaganju;

- koriste sloeno vizualno predoavanje i

asocijacije te sinestezije ( brojevi i glasovi
imaju boju)
- nalaze mnoge mnemotehnike

koliko je

preostalo do kraja
- na poetku pregledajte

duinu testa/broj

zadataka;

okrenite stranicu da se ne iznenadite

olakice

- ponekad se javi misao: "Nita ne znam".

To najee nije tono. Kada se uznemirimo

- paralelno obrauju informacije - istovremeno

provode vie sloenih kognitivnih operacija

tee se

prisjeamo i sadraja koje dobro znamo. Neto sigurno

znate. Ohrabrite se.

- snaan interes za nalaeje smisla u sadraju

koji ue

21

Savjeti

Savjeti:

ako se uspaniarite na kratko prekinite

rjeavanje, umirite se (disanje, svjesno
oputanje) i potom nastavite dalje

U danima koji slijede vjebajte

razumijevanje teksta
Za test - naspavajte se, osigurajte da su
zadovoljene potrebe vaeg tijela (glad,
e, fizioloke potrebe) .
Ne riskirajte s kanjenjem!!!
na poetak testiranja.

ako se neega ne moete sjetiti, krenite dalje

pa se vratite na pitanje. Mozak e raditi na
tome da pronae odgovor

Doite ranije

rjeavajte prvo to vam je lake i to trai

manje vremena

Ponesite potrebne dokumente i pribor.

22

Savjeti:

MNEMOTEHNIKE

Odredite elite li prije testa biti sami ili s drugima.

inite sve to vas smiruje i koncentrira

slue "zadravanju" sadraja koji bismo inae

najvjerojatnije zaboravili

Ukoliko

napetost

raste diite

vrlo

polagano

temelje se:
- na vlastitim kognitivnim procesima, a ne
zapisivanju (koritenju vanjskih pomagala za
pamenje)

duboko.
Koristite za vas umirujue misli. Umjesto "nita
neu znati" podrite sebe "dat u sve od sebe",
"sveje u redu" i sl.

- na koritenju prethodno dobro (do

automatizma) nauenog materijala

Imajte na umu da katastrofiziranje i paniarenje

ne pomae.

- ue se znakovi za dosjeanje (ESTONIJA)

r:.J

Savjeti:

MNEMOTEHNIKE

Uzmite sat sa sobom.

Paljivo sluajte upute voditelja. Grupe su
velike, nikoga nee zanimati to to vam je npr.
pala torba, pa niste uli uputu.
Usmjerite se na sebe, svaki razgovor s ostalim
kandidatima tijekom testa vam oduzima
vrijeme, utjee na koncentraciju, te na
procese pamenja i dosjeanja.

Procesi u osnovi primjene mnemotehnika:

- asocijacija / povezivanje
- imaginacija / predoavanje
Voda u kiselinu - NE! VUK - NE
Kiselina u vodu - DA! znai KUV- DA

2C

24

TIUNOM d.o,e,

57

~ pripreme zo dravnu maturu i prijemne ispite

UREDI i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb

TEL/FAX: 0116672 404, GSM: 098773875

www.tl..inom.hl..

MNEMOTEHNIKE

MNEMOTEHNIKE
Skraivanje (verb.)

Mnemotehnike sadraj ine smislen ijim i

bolje povezanim

- MMF, EU, HZZO ...

- redoslijed skala na upitniku:P, E, N, L

Osnova su poznati i konkretni pojmovi oni se pamte bolje od apstraktnih

= PENCIL

- redoslijed spektra boja:

ljubiasta, modra, zelena, uta,
naranasta, crvena - smislite reenicu
- pamenje formula: E=mc2
25

28

M NEMOTEH NI KE
Rima i ritam

Razumijevanje teksta
dan ranije pripremite
PRIJEM NI

(verb.]

- "kada je ispred zagrade vie, zagrada se

brie" ..,

prije poetka se umirite

pregledajte

i usmjerite

na sebe

koliko je teksta; uoite cjeline

svijest o vremenu

- Mnemozina - grka boica pamenja

budite "aktivno

u tekstu"

od prvog itanja

"razgovarajte s tekstom" - nakon due reenice

postavite pitanja i provjerite razumijete li o emu se
radi

= limuzina
Predaavanje

SVE TO VAM JE POTREBNO ZA

(vizuol.]

kako zapamtiti da ste smjeteni u sobi SB?

26

Razumijevanje teksta

MNEMOTEHNIKE
Metoda mjesta (vizual.)

il
I

"

~V :

- pojmove koje trebamo zapamtiti smjetamo u

nama poznat prostor
( u svojoj sobi, na mjestima na putu od kue
do kole i sl.)
- Primjer ove tehnike je i metoda prostornog
urenja stranice (kada znam gdje mi neto
pie na stranci sjetim se sadraja)

koristite olovku/flomaster - kod kue odluite

to ete oznaavati: manje poznate rijei,
nabrajanja, podreen/nadreen pojam ...
kod nabrajanja, novih rijei, godina stvarajte
asocijacije /koristite mnemotehnike
sve to moete poveite
ivotnim iskustvom

sa sobom i svojim

- Npr. periodini sustav kemijskih elemenata

27

Razumijevanje teksta

MNEMOTEHNIKE
Bizarna predaavanje

uoavajte pravilo u sadraju - uite po principu

(vizu al.}

rjeavanja problema

sadraj ini potpuno drugaijim

- treba biti to smjeniji, nevjerojatniji i neloginiji
- zapamtite niz: pas, bicikl, lula, strip

sadraj koji uite uinite to smislen ijim poveite sa starim znanjem

vjebajte kod kue zadatak koji znate da vas
oekuje na prijemnom - itajte/uite tekst 15
min, neka vam netko postavlja pitanja o tekstu
i pita o detaljima!

Kljuna rije [verbal. +vizuol.)

- lizzard (guter); klj. rije= lizati

razumijevanje teksta se moe uvjebati!!!

guter lie sladoled

28