Uvod

U djelu koje je Immanuel Wallerstein nazvao Uvod u Analizu svjetskog sistema objanjena je
forma sveukupnih globalnih deavanja. Napretkom svjetskog poretka, i revoluciornim
deavanjima nastaje i potreba za objanjenjem i onoga starog, kao i onoga to e se odviti,
tj. onoga novog. U uvodnom dijelu Wallerstein oslikava dananjeu medijsku zaokupiranost
tematikama vezanim za terorizam i globalizaciju. Ja bih se nadovezala i na okupiranost
drutvenim mreama, njihov daljni razvoj, ili uopteno na jedno holistiko objanjenje pojava
modernog svijeta, sa retrospektivom na historiju razvoja nauke, drutva, ekonomije, politike i
sociologije. Analiza svjetskog sistema je jedan zaokruen sistem kulturno- scoijalnih,
ekonomskih i politikih stanja stvari kao i jedan pokuaj objanjenja navedenih i potencijalna
mogunost za jednom novom raspravom, u kojoj e sam italac moi da sudi o proitanom.

Kljune rijei: kapitalizam, kapital, konzervatizam, liberalizam, monopol, suverenitet.

Historijsko
sistema

porijeklo

analize

svjetskog

Razvoj analize svjetskog sistema treba potraiti dublje, jo negdje sredinom 18.
stoljea tokom, prvih naznaka opiranja dogmatskim istupima. Filozofija je bila prvi pokreta
ovog procesa. Kant, Hume, Spinoza i ostali pomogli su stvaranju nove koncepcije o svijetu,
aludirajui na ljudsku sposobnost da svojevoljno treba zakljuivati i do zakljuaka dolaziti na
nain koji je svojsstven ovjeku, a to je razmiljanje. Akademici tog vremena nisu se slagali
sa filozofima, jer su njhovu koncepciju, kao i teologijsku smatrali subjektivnom. Metafizika je
za njih pretstavljala ito pekulisanje, jer nije imala vrijednost u utvrivanju istine. Za jednu
novu nauku put dedukcije nije bio mogue rjeenje, i kao rezultat na sve ove dogaaje nastao
od je srednjovjekovni univerzitet. Srednjovjekovni univerzitet se sastojao od etiri fakulteta:
teologije, medicine, prava i filozofije.1 Odmah su se u poetku izdvojile dvije suparnike
strane, nauke i humanistike discipline u koje je potpadala i filozofija. Naunici su
demantirali mogunost opstanka humanistikih nauka jer nisu bile u sposobnosti da pronau
istinu. Kasniji razvoj podjelio je fakult nauka u nekoliko oblasti: fizika, hemija, astrologija,
zoologija, matematika i druge, dok se fakultet humanistikih nauka podjelio u discipline kao
to su: filozofija, klasici, historija umjetnosti, muzikologija, nacionalni jezik, knjievnost.
Nakon svih navedenih raspodjela, izostavilo se jedno bitno pitanje: ta sa naukom koja
bi trebala opisivati drutvene stvarnosti, da li je svjetskom krugu potrebna jedna takva nauka?
Tokom Francuske revolucije obistinile su se prethodna nagaanja akademika, koji su nekoliko
godina ranije zahtijevali i pretpostavljali odreene drutvene promjene i nain na koji e se
revolucionarna deavanja obajsniti. Francuska je revolucija postavila graanskom drutvu
nove ideje, a samim time i zagovornicima drutvenih nauka da postave nove sheme i uvedu
nove analize u drutvene nauke. Najstarija drutvena nauka je historija,koja se takoe ubrajala
u humanistike nauke, iako se protivila filozofskom nainu pekulisanja. Iako se historija
bavila pitanjima koja su vezana za drutvena dogaanja, njen je domet bio ogranien na prole
dogaaje. Malo toga su imali da kau u vezi sa savremenim situacijama. Sa sve veim
razvojem tri drutvene sfere: trita, ekonomije i graasnkog drutva, javljala se i sve vea
potreba za novom naukom, koja bi objedinila sva tri navedena podruja u jedan sjelovit
sistem. Javljali su se takozvani novi fenomeni, koji su bili najjaa oznaka modernog doba,
koji se nisu u potpunosti poklapali ni u jednu od navedenih sfera, nego su se zadravali u
1 I. Walerstein, Uvod u Analizu svjetskog sistema, OKF, Cetinje, 2005., str. 16.
2

svakoj na jedan nain koji je trebao biti postavljen i analiziran u novoj nauci. Dodatan
problem bio je i sve vee irenje naroda, koji nisu bili pretsavnici pet tadanjih evropskih
zemalja. U kolonijama, koje su u svojoj vlasti drale razvijene zemlje pojavila se nova nauka
sebi zadatak izuavanje malih grupa naroda, zajedno sa njihovim obiajima, zajednikim
jezikom, i u nekim sluajevima, zajednikim politikim strukturama. Sa druge strane, druga
grupa naunika posvetila se onom dijelu svijeta koji je posjedovao visoku civilizaciju, ali se
njihova kultura kao i histroijski razvoj dogaaja u mnogome razlikovao od evropskih naroda.
Kina, Indija, Persija i Arapski svijet potpadale su u domen orijentalistikin nauka.
1945. godine svijet se znaajno promjenio. Dogodile su se tri stvari: najprije,
Sjedinjene Drave su postale neprikosnovena hegemonijska sila u svjetskom sistemu, i samim
tim njen univerzitetski sistem je postao najutjecajniji. Drugo, zemlje koje su sada bile ono to
se danas nazivalo Trei Svijet postale su mjesto politikih turbulencija i geopolitikog
samopotrvrivanja. Tree, kombinacija ekonomski narastajue svjetske privrede i znaajno
jaanje demokratskih procesa dovelo je do nevjerovatne ekspanzije svjetskog univerzitetskog
sistema ( u smislu smjerova, studenata i broja univerziteta). 2 Nakon ovih deavanja opala je
potreba za orijentalistima i antropolozima, Americi su vie bili potrebni akademici koji bi bili
u mogunosti da se odazovu na zadatke. Opala je i ljudska potreba za irenjem nauke koja e
opisivati razvoj rodbinski odnosa. Na mjesto ovih i slinih nauka, stupila je potreba za
objanjenjem poboljanja ekonomije, drugim rijeima bila je potrebna analiza o moguim
razvojima u svim segmentima koji bi doprinosili amerikom tlu.
Tokom ranih 1970-ih godina poelo se raspravljati o analizi svjetskog sistema kao
nekoj moguoj perspektivi. Analiza svjetskog sistema je bio pokuaj da se koherentno
kombinuje zainteresovanost za jedinicu analize, zainteresovanost za drutvene privremenosti,
i zainteresovanost za barijere koje su podignute izmeu razliitih disciplina drutvene nauke. 3
Kako je Wollerstein ve naglasio, ekonomisti su analizirali nacionalnu ekonomiju, sociolozi
nacionalno drutvo, politiari nacionalnu politiku a historiari nacionalnu historiju. Meutim
koja od ovih oblasti je imala najvei utjecaj na nain promjene svjetskih sistema, i da li zaista
postoji ijedan od navedenih objekata izuavanja. Analitiari su teili tome da naglase da se u
analizi svjetskog sistema ne treba govoriti o sistemima, privredama i imperijama cijelog
svijeta, nego o sistemima, privredama i imperijama koje ine svijet. Izneeno je nekoliko
2 Walerstein, op.cit.,str.26.
3 Ibid. str.36.
3

teorija o neravnotei svjetske trgovine. Prebisch je odgovorio na slijedei nain, odvojio je rad
na proizvodne procese u centru i periferne proizvodne procese. Zemlje koje u kojima se
odvijao vie centralnih procesa bivale su bogatije, dok su periferne proizvodne procesi
rezultirali siromanijim zemljama. Braudel je sa druge strane insistirao na otroj razlici
izmeu sfere slobodnog trita i sfere monopola i izneo jedanu novu zamisao koju je nazvao
longue duree4, to je u analizi svjestkog sistema oznaavalo trajanje odreenog historijskog
sistema. Na kraju svih iznesenih teorija analiza svjestkog sistema podudarila se u tri nove
kritike, drava nije jedinica analize, nego svjestki sistem, insistiralo se na long duree, i
naglaavao se jednodisciplinarni pristup.

Savremeni svjetski sistem kao kapitalistika

svjetska privreda
Moderan svjetski sistem poinje se oblikovati tokom 16. stoljea. Karakteristika
takvog poretka je razliita pozicija razvijenih i zemalja Treega svijeta na meunarodnom
tritu, te time ujedno i siromatvo i slab gospodarski razvoj pomenutih dijelova svijeta.
Svjestki sistem u poetku je bio smjeten samo u pojedinim dijelovima svijeta, a kasnije se
proirio i na one koju su bili manje razvijeni dijelovi svijeta. Svjetski sistem uvijek je bio
svjetska privreda, i kapitalistika svjetska privreda. Ono to se podrazumijeva pod imenom
svjetske privrede je zapravo ogromna geografska zona u okviru koje postoji podjela rada i
samim time i koliina unutranje razmjene dobara kao protok kapitala i rada. Takva svjetska
privreda nije monotona, ona sadri mnoge kulture i grupe. Ono to najvie ujedinjuje
ovakvu raznovrsnu strukturu je podjela rada koja je ustanovljena u okviru tih entiteta.
Kapitalizam nije samo puki sistem osoba i firmi koje proizvode za odreeno trite sa
namjerom profitiranja, Kapitalizam je naziv za neprestano ulaganje, odnosno neprekidan
proces akumulacije kapitala, koji je cirkularan i neistroiv. Kako nam je ve poznato
kapitalizam je okruen sistem nagraivanja i odbacivanja, sve u svrhu veeg doprinosa i
stalnog kruenja kapitalnog dobra. Svjetska privreda i kapitalistiki sistem uvijek idu zajedno.
Kapitalistika svjestka privreda je skup raznih institucija koje su odgovorne za procese koji se
odvijaju, a koji su isprepleteni jedni sa drugim. Te insitucije su trita, firme koje se
nadmeuna na tritima, mnotvo drava, domainstva, klase i statusne grupe. Sve ove
navedene institucije postojale su i prije kapitalizma, samo to je njihova uloga bila mnogo
4 Ciklino vrijeme rasta i pada koje se odvija u toku datog strukturalnog vremena
4

manje naglaena u odnosu na doba kapitalistikog sistema. Prva od navedenih je trite.

Trite je korektna lokalna struktura u kojoj individue ili firme prodaju ili kupuju namirnice,
kao i virtuelna institucija u kojoj se odvija ta ista vrsta razmjene. Srednjovjekovno trite bilo
je relativno malo i njegovo djelovanje moglo se lako shvatiti.Neposredno i konkretno je
povezivalo potranju i ponudu. Proizva je priblino znao koliko da proizvede i mogao je
biti relativno siguran u prodaju svojih proizvoda po povoljnoj cijeni. Kapitalistiko triste
nudi sasvim druge uslove. Sve vee trzite u kojem nije mogue unaprijed odrediti mogunost
prodaje. Nije bilo dovoljno proizvoditi dobru robu, mada je to bio jedan od osnovnih uslova.
Nevidljivi zakoni trita odreivali su da li e se neto prodati i kolika e biti zarada.5
Potpuno slobodno trite funkcionisalo je samo kao ideologija, jer ukoliko bi ikada
postojalo takvo trite ono bi onemoguilo beskonanu akumulaciju kapitala. Naravno, trite
modernog svijeta jeste slobodno, ali ne u punom smislu te rijei. Postojimnogo raznovrsnih
proizvoda koji su ponueni na tritu, meutim ono to prodavai preferiu je monopol.
Postoji mnogo naina na koji se oni stvaraju. Jedan od njih je patenat kojim proizvoa
zadrava pravo na izumom nekoliko narednih godina. Dalje postoje i dravna ogranienja
na uvoz i izvoz. Te dravne poreske olakice kao trei element monopola trita. Sa druge
strane postoje i anti-monopplistike osobine kapitalistike svjetske privrede, najprije u
domenu u kojem prednost jednog proizvoaa predstavlja gubitak za drugog.
Firme su glavni akteri na tritu. Velika je borba za prevlast na tronu svjetske
trgovinske scene. Firme predstavljaju jedna drugoj velikog konkurenta, jer su u sukobu sa
onim firmama od kojih kupuju informacije kao i onim firmama kojim prodaju svoje
proizvode. Proizvodi se nadalje dijele na centralne i periferne. Centar-periferija je odnosni
koncept. To je zapravo nivo profitabilnosti proizvodnih procesa. Centralni se procesi
uobiajeno grupisu u nekoliko drava i ine velik dio produktivnih aktivnosti. Uvijek se
pojavljuju novi centralni procesi koji bi zamijenili one koji postaju manje profitabilni i potom
bivali izmjeteni iz drava u kojima su se najprije nalazili. Meutim koliko jedanproces ide na
gore, toliko se nakon izvjesnog vremena strijelica sputa ka dole. Glavna idustrijska grana
jedne drave bie ona koja e najvie doprinositi akumulaciji kapitala. To e dovesti do
poveanja broja radnika, do veih nadnica, i opem osjeaju relativnog prosperiteta. Nakon
ovog procesa stvara se prekomjerna proizvodnja odrene vrste dobara, odnosno potroake
robe, i konsekventno tome poveava se konkurentnost cijena i sve to utjee na smanjenje
5E. Fromm, Zdravo drutvo, IK Naprijed, Zagreb, 1989. str.78.
5

koliine profita. U jednom momentu, takvo stanje izaziva smanjenje proizvodnje. Proces koji
je opisan moe se iscrtati linijom koja se kree gore-dole, sa fazama A( ekspanzija), i fazama
B( stagnacija). Ovaj ciklus nazivamo Kondratieff-ov ciklus. Kondratev istraivanje pokazalo
je da je kapitalizam je zapravo samoobnavljajue sustav. Kapitalizam je ciklian proces koji
ima svoje uspone i padove, sam se obnavlja i kao takav nudi ovjeanstvu najbolju nadu za
gospodarski dobitak. Da bismo u nastavku shatili cirkularan proces kapitalizma, moramo
najprije obajsniti pojam dohotka. Postoji pet vrsta dohodaka u savremenom svjetskom
sistemu. Gotovo sva domainstva ele i dobavljaju svih pet vrsta.
1. Prva vsrta su nadnice, pod ime se podrazumijevaju plate. Dohodak od
nadnica moe biti povremen ili redovan, i moe biti isplaivan tokom radnog
vremena ili za obavljeni rad.
2. Druga vrsta dohotka za domainstva su aktivnosti za opstanak. Ovo je ona
vrsta dohotka gdje su proizvodi zaista potrebni za opstanak ivota, kao to su
proizvodnja hrane i proizvodnih potrptina za spostvenu upotrenu.
3. Treu vrstu dohotka ine sitna robna proizvodnja. Pod ovim dohocima
podrazumijevamo proizvode proizvedene u okviru domainstav koju

se

prodaju za novac na irem tritu. Mnogobrojni su primjeri ovih dohodaka, i

oni se sve vie ire u svim zonama svjetske privrede.
4. etvrta vrsta je ono to nazivamo renta. Renta moe biti dobijena na osnovu
iznajmljivanja stanova, soba i sl.
5. I konano peta vrsta, koje u modernom svijetu nazivamo transferi, mogu biti
definisani kao dohodak koji individua ostvaruje putem definisane obaveze
nekog drugog da obezbjedi ovaj dohodak.
Izvori dohodaka znatno variraju u razliitim domainstvima. Treba razlikovati dvije
vrste: domainstva gdje prihod od dohodaka iznosi 50 ili vie posto kompletnog dohotka u
ivotu, koje nazivamo proletersko domainstvo, i one u kojima je ukupan dohodak manji od
50 posto pomenutog. Domainstva ine naravno temelj modernog svjetskog poretka. One tee
da prue i mladima znanje, kao i tradicionalne vrijednosti kojih bi trebalo da se pridravamo.
Naravno i kole, vojska i mnogobrojen vjerske institucije podravaju zfravo odrastanje
mladih. Meutim najveu vrijednost nosi porodica, odnosno domainstvo u kojem svaki lan
ve unaprijed zna svoju drutvenu ulogu. Moderna porodica na amerikom tlu, ima u poetku
primanja od dva lana. Kasnije i djeca, koja nose odrene uloge dobivaju zadatke i poinju da
doprinose kunom budetu. Etiketiranje svih lanova u modernom je svijetu polazna taka za
uspjeh jednog domainstva. S obzirom na talenat i na zainteresovanost djece, ona se dalje ili
6

koluju, ili ve u ranim godinama odabiru svoje prakino znanje koje usavravaju na razne
naine. Univerzalizam je nain na koji se pokuava zadrati osnovna nit vodilja kroz proces
socijalizaicije. Postoji i bezbroj smetnji i vanjskih faktora, koji se na kraju izspoljavaju u
obliku raznih reformi i raznih pobuna. Najvanije je ipak zadrati glavnu nit u jednom
dominstvu u kojem su uloge svake individue temelj koji dri ostatak svjetske privrede.

Uspon sistema drava

Moderne drave bile su prvenstveno suverene drave. "Suverenitet se ne moe
predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne moe otuivati. Narodni zastupnici nisu i ne
mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu nita odluiti konano."
Monarhije su bile centralizirajue strukture. Glavni metod koji su monarsi koristili da bi
poveali svoju mo bila je izgradnja birokratija. Birokratija se moe opisati na tri naina. Kao
vladavina uz pomo dravnih slubi u kojima sjede imenovani, a ne birani funkcioneri
hijerarhijski organizovani i zavisni od suverenog autoriteta. Drugo znaenje pojma je vezano
za M. Weber, a koriste ga preteno sociolozi i istoriari. Birokratizacija je racionalizacija
kolektivnih aktivnosti. To je centralizovani sistem dravnih organizacija koji poiva na
razvijenoj mrei bezlinih pravila, funkcionalnoj specijalizaciji i odgovornosti nosilaca slubi.
Osnovna obiljeja klasinog Weberovog "ideal-tipa" birokratije mogla bi se podijeliti na
funkcionalna i strukturna, i u jednostavnoj emi mogla bi se prikazati na sljedei
nain:funkcionalna obiljeja:
a) djelovanje na temelju optih i iscrpnih pravila koja se mogu nauiti; propisana forma
(procedura) djelovanja;
b) neosobnost (impersonalitet);
c) zasnivanje funkcionisanja na spisima (aktima) - pismenost;
d) tendencija k tajnosti strunog znanja;
e) kontinuitet djelovanja koji stvara strukturu.
U treem negativno-kritikom, znaenju birokratija je sinonim spore, aljkave,
koruptivne i neodgovorne kancelarijske slube koja je istovremeno sklona zloupotrebi
vlastitog. Suverenitet je oznaavao i postojanje odreene drave u njenim suverenim
7

granicama, kao i njeno priznavanje od drugih drava kao suverene. Ve u prvoj dekadi
dvadesetog vijeka moemo veoma lako nabrojati tri razliita primjera moguih situacija u
svjetskom sistemu. Sjedinjene Drave i Kuba, iako meusobno politiki neprijatelji, nisu jedni
drugima osporavali suverenitet, a to nisu inile ni druge drave. Drugi primjer, u Kini,
proglaenje Narodne Repuplike 1949. kada je nova vlada dobila de facto kontrolu nad
kontinentanim dijelom zemlje dok se prethodna vlada efektivno povukla na Tjvan odakle je i
dalje trvdila da ima suverenitet i vlast nad cijelom Republikom Kinom- stvorila je jednu od
onih srednjih situacija u kojoj dio zemalja priznao jendu vladu, a drugi je priznao drugu
vladu kao suverenog vladaoca nad itavom Kinom.6
Suverenitet je dakle pravna tvrdnja sa znaajnim politikim posljedicama. Odnos
drava prema firmi je kljuan moment u svjtskoj privredi. Prvo, ako ponemo od granica
jedne drave, uoavamo da drava ima pravo da odlui ta moe prei preko njenih granica, a
ta ne. Firme koliko god imale ili vika proizoda, ili manjka odreenih potroakih
vrijednosti, nema pravo svojevoljno izvoziti, ili uvoziti. Teritorijalnost nije samo vana radi
vrenja vlasti drave nad ljudima, nego i radi obiljeavanja odreene drave, njenog obima,
prostornosti u odnosu na druge drave. Ona takoe obezbjeuje sigurnost i bezbjednost
graana koji znaju ko je vlast na odreenoj teritoriji, do koje granice se prostire vlast jedne, a
od koje granice poinje vlast druge drave. Prema propisima tih drava ljudi usklauju svoja
ponaanja. Drugo, prava vlasnitva su naravno osnovna kapitalistikog sistema. I ovim
pravima upravlja drava, jer je drava glavni akter zatite prava nad vlasnitvom. Meutim
postoje i one sfere rada i proizvodnih procesa gdje drava nije u potpunoj mogunosti da
spovodi stalna nadgledanja i gdje drava moe u saglasnosti sa izvedenim pravilima i
zakonima kanjavati pojedine individualna ili grupna odstupanja. Svaka firma, ima naravno
kapital koji je zaraeni procenat, odnosno jedna vrsta nagrade za proizvoaa ili vlasnika
firme. U svakom proizvodnom procesu postoje tri vrste trokova: trokovi toksinosti,
trokovi iscrpljivanja materijala i trokovi trenasporta. Trokovi toksinosti odnose se na
tetne materije koje se proizvode tokom procesa proizvodnje odreene robe za potroako
trite. U modernim firmama skoro da nema firme koja odstupa od ove vrste trokova. Drava
u ovakvim i slinim situacijama nema ovlasti kao u prethodno pomenutim takama, tako da
proizvoa moe svoj kapital ovim nainima poveati, do stepena udvostruenja.

6 Walerstein, op.cit., str. 76.

8

Jednu suverenu dravu ine njeni graani. Francuska je revolucija od svih donijela
najvee promjene. Rije graanin u to vrijeme podrazumijevalo je da imate pravo da
uestvujete, sa jednakim pravima kao i drugi grani, u donoenju osnovnih odluka drave.
Ono je znailo da svakog koga nazivamo graninom, trebamo tretairai kao racionalnu osobu
koja je sposobna do donosi politike odluke. Danas, skoro svaka drava trvi da su svi njeni
graani jednaki, i ranvnopravni pred zakonom, te iste suverene drave. Naravno, svaka zrela
racionalna indiviua svjesna je da je ova teza samo pretpostavka, odnosno neistinita slika
svijeta. Tokom Francuske revolucije pojavile su se tri ideologije: konzervatizam, liberazlizam
i radikalizam. Liberalisi su svojom snagom uspjeli nadjaati suparnike strane. Ovaj proces
bio je opisan kao borba radnika protiv kapitalizma, u kojem su uestvovali radnici, veinom
mukarci, u dobi izmeu dvadeset i ezdeset godina.Cilje je bio konano uspostaviti slobodu
naroda, kao i ukidnja feudalizma. Francuzi su doli onda da bi svima bilo bolje, da onda budu
svi jednaki, i da gospon bude izmeu njih svako, te da budu slobodni svi, a ne vie kmetovi i
da nee vie raditi , ni ii na tlaku i davati porez. Zato ih sastavlja pjesme pita to to govore i
poziva ih da s njim pou u Francusku gdje su svi jednaki i tko god je to imao sve su mu
uzeli.7Naravno i drave su odigrale veliku ulogu u ovom procesu. Jasno je da je svaka drava
u ovisnosti o svojoj ekonomoji, politikoj sceni i kulturolokoj naprednosti varirrala jedna od
druge. Stvaranje nacija bila je za drave od krucijalne vrijednosti. Graani su uivali u
velianju svoje kulture, tradicije i svog linog tla, za koje su se borili njihovi potomci. Ovim
Putem su se drave branile od sve veeg utjecaja mafije, kao i spoljnih drava, jer ne treba
zaboraviti da pojam suvereniteta ne oznaava samo jednu dravu koja je cjeloshodna u svojim
granicama, ve naprotiv, drava je suverena samo ako je priznata od drugih ije granice mogu
da predstavljaju i odrenu opsanost. Godinama su dravne granice inile ne samo euforinu
sliku drave koja se prostire na manjem ili veem prostoru, ve i opasnost koja je svo vrijeme
prisutna od strane drugih suverenih drava koje se sve meusobno veu u jedan sistem. Jae
drave koje su u poetku dirigovale ostatkom svijeta, posjedovale su slabije, koje su se
nazivale kolonijama. ak su i kolonije bile opisane kao suverene, jer su bile priznate i od
onog ko je drao tu kolonijalnu vlast, preko drugih drava. Graani su dijeli svja prava, na
papiru, dok je realnost oslikavala jednu sasvim tamniju sliku. Radnici koji su ivjeli u
kolonijama bili su tanije jeftina radna snaga, koja nije imala dodatnih opcija, jer je standard
jedne kolonije bio neuporediv sa jaim zemljama koje su ih posjedovale. Ovo pitanje vezuje
se i za psihologiju, antropologiju i genetiku. Naviknutost na odreni standard ivota nije
7 S. Antoljak, Odjeci i posljedice Francuske revolucije u Hrvatskim zemljama,
Zavod za rvatsku povijest, rad 22., Filozofski fakultet, Zagreb.
9

prislijavao radnike kolonijalnih teritorija na neke jae reforme. I pismenost je jedan od bitnih
faktora koji je utjecao na ovu sliku kolonija. Ogromna je razlika u pismenosti i u historijskim
ostvarenjima jakih i slabih drava, pa je sve to ujedinjeno u jedan sistem u kojem su radnici
kolonija tretirani kao najjeftinija radna snaga, putem kojih su velike sile ostvarivale svoj
kapital. Dakle, u stvarnosti kolonija je bila najslabija vrsta drave u meudravnom sistemu,
sa najniim nivoom stvarne autonomij, a samim tim podvrgnuta izrabljivanju od strane fimi i
osoblja iz drugih zemalja. Godinama poslije, odpoeo je pokret za nacionalno osloboenje.
U konanici, postojale su i poluperiferijske drave, drave srednjih snaga, koje svjesno
koriste dravnu snagu s ciljem poboljanja statusa svoje drave kao proizvoaa, kao
akumulatora kapitala,i na kraju kao vojne sile.

Stvaranje geokulture: ideologija, drutveni

pokret, drutvene nauke
Francuska je revolucija znatno djelovala na promjenu cjelokupne slike svijeta.
Proklamovalo se zajednika ukljuenost svih kao jedino dobro drutvo. O ovoj tezi
raspravljalo se u tri razliita polja: ideologija, antisemitskim pokretima i drutvenim naukama.
Ideologije su se pojavile u vremenu revolucionarnih deavanja. Prva od ideologija bila
je ideologija konzervatizma. Ova ideologija proklamovala je ideju da je Francuska revolucija
bila drutvena katastrofa. Meu prvim autorima bili su Edmund Burke i Joseph de Maistre. I
oni su kao i ostali pripadnici konzervatizma bili anti-revolucionarni, jer su nuno bili protiv
svake promjene obiaja ili pravila. Posebno su bili oprezni po pitanju slobodnog graanstva, i
davanju svakome statusa graanstva. Umjesto toga oni su bili za hijerarhalno politike i
religiozne strukture. Konzervatizam se nakon 1794. godine irio cijelom Evropom. Sa druge
strane, liberali su pokuavali raskinuti vezu sa terorom, i da spasu ono to je po njima bio
osnovni motiv Francuske revolucije. Promjena je po njima bila neizbjena. Tradicionalne
hijerarhije sada su bile odgurnute na samu ivicu opstanka. Ipak, drali su se injenice da nije
bilo potrebno ukinuti sve hijerarhije, kao to su prirodne, dok su se naslijednih odricali. S
obzirom da su zahtijevali odrene drutvene promjene, postavilo se pitanje ko bi trebao i ko bi
mogao da izvede sve te promjene. Liberali su bili svjesni potekoa koje su se pojavile, te su u
skladu sa veliinom tih problema odluili da jedan takav iskorak prepuste specijalcima. Pod
tim pojmom podrazumijevao se obrazovani stale.
10

Drugi val revolucije nastupio je 1848. Godine kada je u mnogim zemljama nastala
nacionalna i nacionalistika revolucija. Iako je brzo uguena i nakon nje je uslijedilo stanje
represije, ipak je i ovaj val revolucije doneo znaajne promjene. Radikali su postali svjesni
svojih greaka i u konanici su zakljuili da sve vee ugnjetavanje i represija mogu ponovno
dovesti do jo veih revolucija. I liberali su izvukli pouku, nije bilo dovoljno samo
propovijedati o vrlinama i oslanjati se na specijaliste da bi se izvrila drutvena promjena.
Morali su aktivno da se angauju na politikoj sceni kako bi ostvarili dio ili cjenilu svoje
zamisli. U periodu izmeu 1848. I prvog svjetskog rata, nastupio je period samoizgraivanja
liberalnih drutava, odnosno drava. Koncept kojim su se vodili sastojao se od tri elementa:
postepeno irenje prava na glas, irenje uloga drave u ouvanju graanskih prava i
uobliavanje graana drave u novu kategoriju nacije. U konanici ova tri elementa su
ujedinjavala sve tri suprotstavljene strane, jer su se drali parole: sloboda, bratstvo i
jednakost, pa su liberali dobili glavnu ulogu na politikoj sceni.
Do sredine devetnaestog vijeka, radnike organizacije i organizacije iz javnih sfera kao
to su radnike i socijalistike stranke, poele su se pojavljivati, prvo u najjaim centrima
industrijske proizvodnje, a zatim i na drugim mjestima. Antisemtski pokreti sve tokom
godina, budili su veu nadu za promjenama. Jedini problem koji se u ovim grupama
pojavljivao je nesposobnost da pronau zajedniku osnovu. Jedan od primjera koji autor
navodi odnosi se na pokrete izmeu radnikih i enskih pokreta. Dok su sa jedne strane
pokreti ena zahtijevali veu zaposlenost ena u svim proizvodnim procesima, radniki
pokret je ovaj zahtjev vidio kao veliku tetu za radniku klasu, jer je zapoljavanje ena bio
mehanizam kojim su se koristili poslodavci kako bi pribavljalijeftinu radnu snagu.Umjesto
toga, radnici su se borili za vee nadnice kako bi i sebi i svojim porodicama obezbjedili laki
ivot, a samim time ne bi bilo potrebno zapoljavanje i ena. ene su ipak, ovaj zahtijev
odbijale, jer su time vidjele jasno krenje prava ena u ueu rada, te produivanje znaaja
patrijarhalnih

stavova.

Odnos

radnikih-

socijalistikih

pokreta

prema

etikim-

nacionalistikim pokretima suoavao se sa slinim problemima. Skoro je isti sluaj kao i sa

enskim pokretima, i u ovom sluaju sacojalistika radna snaga smatrala je ovo neprivrenim,
jer su i u ovom sluaju vidjeli samo izrobljavanje radnika. Do kraja 19. vijeka sve tri su
varijante pokreta u velikom broju ostvarile svoje ciljeve- formalno integrisanje u status
graana. Sve je ovo doprinijelo stvaranju drutvene nauke. Nauka je bila parola za postizanje
progresa. Nastao je razvod izmeu filozofije i nauke, a naunici su postavili zahtijev da se
doe do prave istine, a ne metafizike spekulacije. Dok su sa jedne strane humanistike nauke
11

opravdavale i podravale kreativne radove, naunici su se koncentrisali na izuavanje

materijalnih fenomena. Meutim postojala je jo jedna oblast koja je, naroito u tom periodu
imala potrebu da bude analizirana. To je bila oblast drutvene akcije, koju su u poetku
analizirali politike institucije. Meutim bilo je nedovoljno predati ovu svefu izuavanja samo
politikim institucijama, pa se shodno tome pojavila drutvena nauka. U prvoj polovini 19.
stoljea i u prvoj polovini 20. Stoljea, prihvaeno je da postoji est disciplina koje su
ispitivale drutvenu stvarnost: ekonomija, politika, historija, sociologija, antropologija i
orijentalne studije. Osnovna logika ovih disciplina izvedena je iz potrebe na osnovu deavanja
tokom proteklih godina. Ekonomija, politike nauke i sociologija preselile su se na nauni
kamp, dok su preostel tri discipline orijentalistika, historija i antropologija drale za sebe da
su humanistike nauke.

Savremeni svjetski sistemi u krizi

Savremeni kapitalistiki sistem u kojem se nalazimo, trenutno je u stanju krize. Kada
je ova kriza otpoela? Jedan od moguih momenata je revolucija 1968.godine, ona revolucija
koja je znaajno uznemirila strukture svjetskog sistema. Ipak, ova je kriza izazvana dubljim
pometnjama, koje treba ispitati. Stalnim akumuliranjem kapitalisti konstantno tee nainima
za novim poveanjima cijena proizvoda, a smanjenja proizvodnih trokova. Naravno
podizanje cijena proizvoda je u ovisnosti o nekoliko faktora. Prije svega treba se ograniiti na
novana primanja kupaca, i shodno time voditi cijene proizvoda. Drugo, treba se voditi rauna
i o cijenama koje nude konkurentne firme, i na kraju treba se pronai idealna cijena za
potroaa, tanije ona cijena po kojoj bi kupac elio kupiti odreeni proizvod. Da bismo
razumjeli zato se nivo profita u svijetu smanjio trebamo prvenstveno objasniti dijelove
proizvodnog procesa. Tri su vrste tropkova proizvoaa: plaanje osoblja, plaanje sirovina i
materijala koji su potrebni za proizvodni proces i plaanje poreza.
Plaanje osoblja odreeno je zakonom o najmanjim primanjima, ispod ije sume se
osoblje ne smije isplaivati. Poveanje nadnica u ovisnosti je o mnogim faktorima, od date
strukture, stepena obrazovanja, umijea pregovaranja, organizovanih demonstracija i sl. Sve
to proizvoa moe uiniti u svoju korist je zapoljavanje osoba u dravama nieg
ekonomskog rasta, gdje su cijene nadnica mnogo manje. Jeftina radna snaga u modernom
dobu predstavlja sve vei pokuaj ostvarenja veeg profita ili u krajnjoj granici izbjegavanje
iz bankrota odreene firme. Meutim, i tu se javlja problem. U posljednjim godinama sve je
12

manje ruralnog stanovnitva, a samim time je manja mogunost firmi da svoj kapital stiu na
jeftinoj radnoj snazi. Drugi problem s kojim se proizvoa susree je ulaganje sredstava pod
kojima se podrazumijevaju mainerija i sirovine za proizvodnju. Tu se nalaze tri skrivena
troka koje proizvoai ne moraju plaati: trokovi odlaganja otpada, trokovi obnavljanja
sirovina i trokovi infrastrukture. Poslodavac moe da svoj kapital uvea izbjegavanjem
navedih trokova. I trei troak koji je proizvoa duan plaati odnosi se na dravne poreze.
U nekoliko posljednjih godina cijene obezbjeivanja sigurnosti, izgradnje infrastrukture i sl
mnogo su se poveale, to je utjecalo i na poveanje poreza koje su proizvoai duni davati
dravi. Implicitno tome u posljednij pet godina, sa poveanjem trokova koji se isplauju
dravnim budetom, rasle su i cijene poreza kako bi se nadoknaivali nedostaci.
1945.godine svjetska privreda prisustvovale je najveoj ekspanziji proivodnoh
struktura. Svi su trokovi naglo porasli. Nakon nekoliko godina svijet se nadao i radovao
boljoj ekomomiji, boljem standardu i boljem ivljenju. Nagomilavanjem svih moguih naina
kojim su firme pokuavale opstati na svjetskom tritu, smanjenjem odreenih dobara zbog
raznozanih prirodnih katastrofa, sve vea ovisnost o tehnolokim sredstvima i mnogo drugih
primjera moderno doba dovelo je pred stepen samouitenja. Doba krize moe da potraje
izmeu pet i pedeset godina. Na leima nas je da odredimo kojim nainom emo ostvariti i
kojim vremenskim periodom omoguiti svjetskom sistemu da varira starim tempom
prilagoen svima. Drutvo kao fenomen koji se sam istrauje, upuuje na bezbroj promjena,
koju je opisala historija, bezbroj naina funkcionisanja koje je opisala politika nauka, bezbroj
ljudskih formula koje je opisala antropologija i na kraju bezbroj moguih naina drutvenosti
koje treba da ujednjena nauka analizira u korist jednog od najteih zadataka.

13

Zakljuak
Kroz historijski osvrt na globalna deavanja tokom nekoliko proteklih decenija,
Walerstein je prikazao sliku svijeta na jedan objektivan socioloki pristup. Vremena su se
mijenjala, a tako i naini upravljanja dravom. Od nastanka filozofije, preko njenih
predstavnika, poela su prva odvajanja od teologije. Dogmatski pristup uenju polako je
gubio svoj sjaj, jer su ljudi postavili za cilj traenje istina putem razuma, nain koji je samo
ovjeku kao razumnom biu mogu. Uslijed raznih politikih, ekonomskih i kulturnohistorijskih promjena svijeta, filozofija je postepeno bivala obacivana od strane naunika.
Metafizike pekulacije bile su nedovoljne za objanjenje fundamentalnih promjena.
Revolucionarni odjeci, naznaili su novu eru. Politika svijeta, polako je poela da gubi svoj
prvobitni uinak i svrhu. Birokratija na nain Webera, preliva svjetski tron, i narod se
upredjeljuje za put sticanja svojih prava. Prava su se prvenstveno odnosila na mogunost
uea u politikim deavanjima drava. Pravo glasa, pravo rada, pravo na slobodu
obrazovanja, govora i sl. Poslije svjetskih ratova ekonomsko stanje veine zemalja pretprilo je
velike tete. Poslije vremena represije, nastupa vrijeme velikih industrijskih promjena.
Sve se svelo na pitanje jednakosti sloboda. Iako danas veina zemalja tvrdi da su njeni
graani jednaki i slobodni sudionici pred zakonom, pojmovi jednakosti i slobode i danas su
relativno promjenjivi pojmovi. Jednakost je u velikoj mjeri suprotstavljena slobodi. Sve dok
svaka individua ne prihvati jednakost svih, sloboda kao predispozicija za jedinstveno
drutveno ne moe biti ispotovana. Suverenitet drava obeava njene stalne granice, i
prisutnost na svjetskoj sceni. Drave su u modernom svijetu dijelovi jednog velikog sistema,
koji funkcionie samo kao cjelina. Biti izdvojen od svjetskih deavanja, znai nerealno
postojanje jedne drave i njenih graana. Da li emo u nastavku razvoja svjetske slike,
odabrati hijerarhalni pristup, ili demokratski nain vladanja, u ovisnosti je o nama. Daljni
razvoj svjetskog sistema, ne trpi treu mogunost, jer je historija svijeta ukazala na tu
nemogunost.

14

Literatura

-Wallerstein, I. : Uvod u Analizu svjetskog sitema, Otvoreni kulturni forum, Cetinje,

2005.,
- Fromm, E. : Zdravo drutvo, I.K. Naprijed, Zagreb, 1989. ;
-Giddens, E. : Socijologija, CID, Podgorica, 1998. ;
-Antoljak, S. : Odjeci i posljedice Francuske revolucije u Hrvatskim zemljama, Zavod
za hrvatsku povijest, rad 22, Filozofski fakultet, Zagreb ;
-Bilii, M. : Birokracija kao oblik i faza organizacijske socijalne strukture, Pomorski
fakultet, Studentska 2, Rijeka.

15

Sadraj

Uvod....................................................................................................................... 1
Historijsko porijeklo analize svjetskog sistema.......................................................2
Savremeni svjetski sistem kao kapitalistika svjetska privreda..............................4
Uspon sistema drava............................................................................................ 7
Stvaranje geokulture: ideologija, drutveni pokret, drutvene nauke..................10
Zakljuak.............................................................................................................. 14
Literatura.............................................................................................................. 15
Sadraj................................................................................................................. 16

16