BULIMIJA

Bulimija nervoza je sindrom okarakteriziran ponavljanjem napadaja pretjeranog

jedenja i prekomjerne zaokupljenosti kontrolom tjelesne teine koji dovodi do prekomjernog
jela, nakon ega slijede povraanje ili uporaba sredstava za ienje (purgativa).
Za postavljanje dijagnoze, prejedanje i neodgovarajue kompenzacijsko ponaanje mora
biti prisutno, u prosjeku, najmanje dvaput tjedno u vremenu od tri mjeseca.

Epidemiologija
U 90% sluajeva poremeaj se javlja kod ena, s poetkom u kasnoj adolescenciji ili u ranoj
odrasloj dobi.

Etiologija
Etiologija je nepoznata, ali smatra se da su pritisci i sukobi unutar obitelji prvobitni znak
bulimije. Bulimiarka je obino osoba koja eli previe postii i tei savrenstvu, a osjea da
ne moe zadovoljiti oekivanja svojih roditelja. Njezino samopotovanje je na niskoj razini i
pati od depresije. Moda je kao dijete bila fiziki ili spolno zlostavljana; oko polovice svih
obojelih od bulimije ima u prolosti iskustvo zlostavljanja.

Dijagnoza
Postoji pet dijagnostikih kriterija koji ine glavna obiljeja anoreksije nervoze:
1. Ponavljane epizode prejedanja. Pojedina epizoda prejedanja karakterizirana je s oba
sljedea elementa: jedenje u odreenom vremenskom razdoblju (npr. unutar dva sata),
a koliina pojedene hrane znaajno je vea nego to bi veina osoba pojela za isto
vrijeme i u slinim okolnostima
2. Osjeaj gubitka kontrole nad uzimanjem hrane tokom epizode (npr. osjeaj da se ne
moe prestati sa jedenjem ili da se ne moe kontrolirati to i koliko se jede)
3. Ponavljano neodgovarajue kompenzacijsko ponaanje sa svrhom prevencije poveanja
teine, kao to su samoizazvano povraanje, zloporaba laksativa, diuretika, sredstava
za klistiranje ili drugih lijekova, post ili pretjerano tjelesno vjebanje.
4. Prejedanje i neodgovarajue kompenzacijsko ponaanje javljaju se prosjeno najmanje
dvaput sedmino tokom tri mjeseca.
5. Samoprocjena pretjerano ovisi o obliku i teini tijela.

Klinika slika
Klinikom slikom dominira prejedanje praeno
mehanizmima radi prevencije porasta tjelesne teine.

neodgovarajuim

kompenzacijskim

Osobe s bulimijom nervozom su tipino postiene zbog problema s uzimanjem hrane i

pokuavaju sakriti svoje simptome. Prejedanje se odvija u tajnosti, ili koliko je to mogue
tajno, a karakterizirano je brzom konzumacijom hrane sve dok se ne postigne osjeaj
neugode ili ak bolne punoe. Samom inu prejedanja tipino prethodi disforino
raspoloenje, stresna situacija u meuljudskim odnosima, jaka glad kao posljedica dijete ili
osjeaji vezani za tjelesnu teinu, oblik tijela ili hranu. Nakon prejedanja esto uslijedi
poniavajua samokritika i depresivno raspoloenje. Epizoda prejedanja ujedno je praena i
osjeajem samokontrole.
Osim prejedanja, drugo najvanije obiljeje bulimije nervoze je ponavljano koritenje
neadekvatnih kompenzacijskih metoda s ciljem prevencije porasta tjelesne teine.
Najea kompenzacijska tehnika je izazivanje povraanja poslije epizode prejedanja, u
emu postaju vrlo vjete, tako da kasnije mogu povratiti kad god ele. Ovu metodu
pranjenja koristi 80-90% osoba s bulimijom nervozom iji je neposredni uinak
ublaavanje fizikalnih smetnji i smanjenje straha od poveanja tjelesne teine. Drugi nain
pranjenja je zloupotreba laksativa i diuretika, a odnosi se na 1/3 osoba koje boluju od ovog
poremeaja.
Osobe s bulimijom nervozom izuzetno istiu oblik tijela i teinu u svojoj samoprocjeni, i ovi
faktori su tipino najznaajniji u odreivanju samopotovanja koje je dosta nisko jer kod tih
osoba postoji poveana uestalost depresivnih simptoma ili poremeaja raspoloenja. Kod
ovog poremeaja moge se vidjeti simptomi anksioznosti ili anksioznog poremeaja,
zloporabe i ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, posebno o alkoholu i stimulansima te neka
obiljeja koja su u vezi s jednim ili vie poremeaja linosti.
Uestalo pranjenje moe, osim gore navedenog, izazvati u organizmu disbalans tekuine i
elektrolita, najee hipokalijemiju, hiponatrijemiju i hipokloremiju, metaboliku alkalozu i
acidozu, oteenje i trajni gubitak zubne cakline, ozljede ruku, te srane i skeletne
miopatije.
Postoje dva podtipa bulimije nervoze obzirom na metode pranjenja kao kompenzaciju za
prejedanje:
Purgativni tip opisuje stanje kada osoba uobiajeno pribjegava samoizazivanju
povraanja ili zloporabi laksativa, diuretika ili sredstava za klistiranje tijekom tekue
epizode.
Nepurgativni tip opisuje stanje kada osoba ima neko drugo neodgovarajue
kompenzacijsko ponaanje, kao to je post ili pretjerano tjelesno vjebanje, ali
nepribjegava samoizazvanom povraanju, zloporabi laksativa, diuretika ili sredstava
za klistiranje tijekom tekue epizode.

Prognoza
Ponaanje sa smetnjama hranjenja traje najmanje nekoliko godina. Tok bolesti moe biti
hronian ili intermitentan, s periodima remisije koji se izmjenjuju s povratnim prejedanjima.
Dugotrajne posljedice bulimije nervoze nisu poznate, ukoliko se ne kompliciraju elektrolitnim
disbalansom i metabolikom alkalozom.
Kod osoba s ovim poremeajem postoji sklonost impulzivnom ponaanju, narkomaniji i
alkoholizmu te depresiji.

Lijeenje
Postoje dva terapijska pristupa: psihoterapija i farmakoterapija. Od psihoterapijskih metoda
koriste se kognitivno-bihevioralna ili interpersonalna terapija, a mogu imati kratkotrajnu ili
dugotrajnu uinkovitost. Od farmakoterapijskih sredstava koriste se antidepresivi
(fluoksetin, trazodon, imipramin, dezipramin, fenelzin). Meutim, najbolji rezultati postiu se
kombinacijom kognitivno-bihevioralne terapije i antidepresiva.