02. 02. 2013.

ISPUNJENJE - Tomislav Budak

Home
Teajevi
Tretmani
Predavanja
Dogaanja
lanci
Kontakt
Knjige

NAJAVA DOGAANJA
VELJAA
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Prvi stupanj - Simptomi, uzroci i izvor karmikog obrasca - Zagreb, 2. i 3. 2. 2013.
RE-KREIRANJE ZVJEZDANOG TIJELA - Energetski Intenziv - Zagreb, 16. i 17. 2. 2013.
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Drugi stupanj - Kreiranje skladnih odnosa - Zagreb, 23. i 24. 2. 2013.
OUJAK
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Osmi stupanj - Demontiranje nieg uma / Centriranje skupne toke - Zagreb, 2. i 3. 3. 2013.
INTENZIV DIREKTNOG ISKUSTVA ISTINE - Neposredan doivljaj svoje izvorne prirode - Volavje, od 15. do 17. 3. 2013.
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Prvi stupanj - Simptomi, uzroci i izvor karmikog obrasca -

Beograd, 30. i 31. 3. 2013.

NAJNOVIJI LANCI
POLJE
KAMBO
2012 - BITI ILI NE BITI
SVAKODNEVNE OVISNOSTI
DIMENZIJE POSTOJANJA
ARHETIPOVI, peti dio
ARHETIPOVI, etvrti dio
ARHETIPOVI, trei dio
ARHETIPOVI, drugi dio
ARHETIPOVI, prvi dio
SMRT, peti dio
SMRT, etvrti dio
SMRT, trei dio
SMRT, drugi dio
SMRT, prvi dio
OSOBNA MO, etvrti dio
OSOBNA MO, trei dio
OSOBNA MO, drugi dio
OSOBNA MO, prvi dio
SUDBINA, etvrti dio

ISPUNJENJE
www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/ispunjenje.html

1/7

02. 02. 2013.

ISPUNJENJE - Tomislav Budak

Isus ree:
T ko trai, neka ne prestane traiti dok ne nae.
Kada nae, zapanjit e se; zapanjen, zadivit e se.
I tada e vladati nad svime.

Evanelje po Tomi, Koptsko apokrifno

Svim osobama koje se bave ljudskim potencijalima i mogunostima ostvarenja neminovno se namee pitanje koji je konani cilj naeg postojanja. Ja sam ga (ali i
mnogi drugi) definirao kao kreativno ostvarenje. No, zato uope kreativno ostvarenje, zato ne ne-kreativno ostvarenje? I zato uope ita, zato ne nita? Moj je
stav da u ovome obliku postojanja kreativno ostvarenje donosi duboko unutarnje ispunjenje. Stoga bismo svrhu svih naih aktivnosti (ali i ne-aktivnosti) mogli
definirati upravo kao ispunjenje. O kakvom je ispunjenju ovdje rije? Dubokom. to dubljem, to boljem. Kad sve zbrojimo i oduzmemo, sve to u ivotu radimo,
radimo upravo zbog osobnog ispunjenja. Ono je uvijek u pozadini svih naih nastojanja, bili mi toga svjesni ili ne. No, zanimljivo da je teko odgovoriti na pitanje to
je to uope ispunjenje? I kako to da je neto toliko neodreeno kao ispunjenje pojam koji gotovo da spada u mistinu kategoriju svrha ljudskog postojanja?
Najdirektniji mogui odgovor glasio bi - eto, ba tako. I tu bi ovaj lanak mogao zavriti. Kao to ne moemo odgovoriti na pitanje to je ljubav ili, s druge strane,
to su sile u prirodi (elektricitet, gravitacija, jaka i slaba nuklearna sila), ne moemo odgovoriti niti na ovo pitanje, ali se moemo barem pozabaviti onime to nastaje
kao posljedica nae interakcije s takvim silama. Ista je stvar i s ispunjenjem pa kad sam se ve prihvatio najturijeg i najnepreciznijeg oblika komunikacije
verbalnog izraavanja hajde da vidimo to bi se sve rijeima moglo izraziti na temu ispunjenja, odnosno to bio ono moglo predstavljati i na koje je sve naine do
njega mogue doi.
Ispunjenje je uglavnom najjednostavnija stvar na svijetu, ukoliko ga promatramo iskustveno. Ispunjena osoba osjea se jednostavno ispunjenom. Naini dolaska
do ispunjenja mogu biti raznovrsni i mnogi od njih esto su izuzetno kompleksni, meutim zanimljivo je ispunjenje samo po sebi uvijek jednostavna stvar, kojim god
sredstvom ga ostvarili. Dapae, najzanimljivije od svega je da to je stupanj ispunjenja vei, sredstvo njegovog ostvarenja manje je kompleksno, odnosno zahtijeva
manji je trud. Ovo naroito vrijedi kad je rije o duhovnom iskustvu za njega je potrebno truda koliki je razmak izmeu dva spojena prsta. Ipak, veina ljudi o
ovakvom obliku ispunjenja i obilja ne zna nita. Stoga bismo vrste ispunjenja mogli podijeliti u dvije temeljne skupine, ovisno o sredstvu koje ga omoguuje. Iako je
ispunjenje uvijek unutarnje, mogue ga je ostvariti vanjskim ili unutarnjim sredstvima. Vanjska esto zahtijevaju kompleksne postupke ili kreacije dok unutarnja
ponekad ne zahtijevaju niti minimalan napor. Rije je o svojevrsnom paradoksu, ali praksa je pokazala da je ovo injenica ispunjenje unutarnjim sredstvima je puno
dublje od onog ostvarenog vanjskim, a ne zahtijeva kompleksne ili skupe pothvate da bi bilo ostvareno. No, o tome kasnije krenimo prvo od temeljnih oblika
ispunjenosti koji uglavnom spadaju u one koje ostvarujemo vanjskim sredstvima.
Na primjer, u temeljne oblike ispunjenja spada zadovoljenje naih tjelesnih potreba. Kad je o njima rije, one obino pred nas ne postavljaju kompleksne zahtjeve
ukoliko jedemo hranu koja nam pae i koju volimo, spremljenu paljivo, kvalitetno i, ako je mogue, s ljubavlju, odreeni oblik ispunjenja svakako e uslijediti kao
prirodna posljedica. Ovakvo ispunjenje za veinu ljudi predstavlja i jedno od vrhunskih, pogotovo kad je rije o maloj djeci ili starijoj populaciji. Neke osobe starije
generacije hranu doivljavaju kao centralni oblik ispunjenja nakon zavrenog obroka ve se razmilja to e se za veeru ili sutranji ruak, ili to emo idui tjedan.
Naravno, tako mora razmiljati i svako drugo bie koje svoj opstanak duguje hranjenju, ali za dananjeg ovjeka, pripadnika takozvane zapadne civilizacije koji
ipak ivi okruen obiljem, hrana ne mora predstavljati centralnu toku njegove pozornosti on se paralelno moe posvetiti i drugim oblicima ispunjenja.
Kojim? Na primjer, onima koji proizlaze iz kvalitetnih meuljudskih odnosa. Skladan brak, prijateljski odnos ili obiteljska harmonija donose ovjeku duboke oblike
ispunjenosti. Temelje ovakvog ispunjenja ini ljubav najee izraena kroz bezuvjetnu meusobnu podrku i prihvaanje te entuzijastiki poticaj ostvarenju naih
ciljeva. Unutarnji mir, sigurnost i emocionalna stabilnost koja proizlazi iz bezuvjetne ljubavi koju dobivamo kroz odnose s bliskim osobama ne moe niime biti
zamijenjena i spada u temeljne ljudske potrebe. Emocionalna zrelost, koja je konana posljedica kontinuirane ispunjenosti bezuvjetnom ljubavlju, kasnije postaje
temeljem optimalnom duhovnom razvoju. Skladni obiteljski odnosi stoga postaju direktnom predispozicijom svim viim oblicima ostvarenosti kreativne ili duhovne.
Partnerski odnos, pored ljubavi i svega ostalog nita manje vanog, moe takoer omoguiti ispunjenost kroz specifian oblik tjelesnog kontakta koji zovemo
seksualnou. Rije je o ne-loem obliku ispunjenja, pogotovo ukoliko je upotpunjeno bezuvjetnom ljubavlju i svijeu. Zanimljivo da nije teko objasniti zato
seksualnost donosi toliku ispunjenost, a istovremeno je rije o vrlo jednostavnoj vrsti aktivnosti. Naravno da je kvalitetan seksualni ivot posljedica veeg broja
razliitih faktora, ali ipak, nije rije ni o emu kompleksnom tjelesna ljubav prirodna je i jednostavna, a za veinu ljudi predstavlja izuzetno znaajan oblik
ispunjenja. Dapae, ukoliko ga nema, a osoba je u seksualno aktivnim godinama, nezadovoljstvo koje moe uslijediti esto postaje temeljem mnogih osobnih
problema, a tenja prema zadovoljenju seksualne potrebe moe se pretvoriti u opsesiju.
Nadalje, u vanjska sredstva spadaju i svi oblici kreativnog rada bilo da ispunjenje ostvarujemo kao konzument tue kreacije ili kao stvaraoc. Uivanje u
umjetnikom djelu mnogim ljudima donosi duboko ispunjenje. itanje dobre knjige, sluanje odgovarajue glazbe ili gledanje filma ili kazaline predstave, odnosno
promatranje i osjeanje likovnog umjetnikog djela, odreenim ljudima spada u izuzetno vane oblike ispunjenja. Zadovoljstvo koje proizvodi percipirano umjetniko
djelo, odnosno promjena u svijesti koju umjetnost ponekad ostvaruje, nezamjenjiva je i specifina vrsta ispunjenja. Za jednog umjetnika jo vee ispunjenje
predstavlja samo kreiranje djela, radost stvaranja ili proboja kroz kreativnu krizu. Tu je i ispunjenost koja nastaje kao posljedica zadovoljstva publike, odnosno
uspjene komunikacije i prihvaenosti umjetnikog djela od strane onih koji ga konzumiraju. Potrebno je, meutim, izuzetno puno rada da bi se do ovakvih oblika
ispunjenosti dolo, ali je i ispunjenje koje slijedi nita manje duboko. Kreativno samoostvarenje jest cilj ovjekovog postojanja, odnosno manifestacije Due kroz
ljudsko oblije, no razliite su vrste kreativne djelatnosti i svaka od njih ne mora biti vezana uz umjetnost. Tako je kreativno se ostvariti mogue kroz odgoj djeteta,
rad na poslovnom projektu ili kroz humanitarnu aktivnost. Kreativna ostvarenost se, naime, moe postii kroz bilo koju vrstu ljudske djelatnosti unutar koje ovjek
daje sebe u potpunosti, bez ostatka i kalkulacije. No, jednako kao i umjetniko djelo, svi drugi oblici kreativnog rada uglavnom zahtijevaju puno truda.
Lijeenje i terapeutski rad pruaju takoer posebne i delikatne oblike ispunjenja. Iako mnogi ljudi doivljavaju terapeutski rad tekim ili ga, s duge strane, pretjerano
idealiziraju (a poneki i omalovaavaju), ostvareno tjelesno, duevno ili duhovno zdravlje druge osobe za terapeuta moe predstavljati duboko ispunjenje. Naime,
pored klijentovog zadovoljstva terapijskom intervencijom, terapeut moe pronai ispunjenje i u samom radu s klijentom. Terapeut koji eli raditi cjelovito, koristei
svoju multidimenzionalnost, tijekom rada esto stupa u kontakt s dubokim i neoekivanim dimenzijama svijesti osobne ili nad-osobne. Duhovni terapeut je, jednako
kao i umjetnik, u ulozi putnika u skrivene dimenzije ljudskog postojanja, a da bi bio uspjean esto se i sam mora transformirati ve tijekom samog procesa
iscjeljivanja. to e donijeti rad s pojedinim klijentom, terapeut ne moe uvijek znati pa je stoga svaka njegova intervencija put u nepoznato, mogunost otkrivanja
neke nove dimenzije Duha, odnosno vlastitog ili klijentovog Jastva. A kontakt s nepoznatim ili ak nespoznatljivim predstavlja vrlo duboke oblike ispunjenja jer
ivotna ispunjenost obino prestaje kad ovjek pomisli da sve zna i da nema vie nita to bi se moglo spoznati. Tada na scenu stupa cinizam ili bahatost, dosada i
ispraznost, odnosno ograniena percepcija i strogo kalkulirano djelovanje. Iako je o ivotu i ovjekovom postojanju mogue izuzetno puno saznati, a treba
spoznavati jer bez znanja nema uspjenog djelovanja, ipak je upravo nespoznatljivost ivota, injenica da je ivot misterija koju nikada neemo do kraja shvatiti i
racionalizirati, ono to ivot ini zanimljivim. Istraivanje ivota u svim njegovim aspektima za neke ljude predstavlja vane oblike ispunjenja, a oni koji smatraju da su
www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/ispunjenje.html

2/7

02. 02. 2013.

ISPUNJENJE - Tomislav Budak

sve shvatili zapadaju u ivotnu krizu. Iz takve krize mogu izai ako se otvore prema novome i prihvate injenicu da razvoj nikada ne prestaje, odnosno da su svi
ograniavajui faktori na koje nailaze iluzorni. Pa ak i starenje, odnosno smrt.
Ne mora, meutim, ispunjenje ba uvijek biti vezano uz vanjska sredstva. To je ono to veina ljudi ne zna. Ispunjenje vanjskim sredstvima uvijek je utemeljeno na
principu dualnosti, odnosno uzroka i posljedice. Osnovna karakteristika dualnog svijeta jest postojanje cilja ili projekta na kojem se radi, a kad projekt bude zavren
i uspjeno ostvaren slijedi ispunjenje. Na primjer, u kino dolazi novi film i kad zadovoljimo vlastitu znatielju i pogledamo film, ako je dobar, uslijedit e ispunjenje.
Na omiljeni glazbenik izdao je novi album i kad ga kupimo i posluamo, ukoliko odgovara naim oekivanjima ili nas ak ugodno iznenadi, glazba koju sluamo
dovest e nas do ispunjenja. Ponekad je ovjek i sam kreator pa ga ispunjava dovrena kreacija umjetnika, poslovna ili bilo koja druga. Ovdje akcija izaziva
eljenu reakciju. No, za takav oblik ispunjenja uvijek je potrebna odreena aktivnost koja ima za cilj izazvati odreenu posljedicu. Postojanje dviju ili vie toki
izmeu kojih se kree energija toke A i B (ili jo i C, D, itd.), odnosno postojanje elje i cilja, temelj je dualnog principa, a s obzirom da ovjek ivi u dualnom
svemiru, neminovno je pod utjecajem dualnog principa. Zadovoljenje njegovih potreba, kretanje od toke A prema toki B, a zatim nakon nekog vremena prema
toki C, D i ostalima, temelj je ivotnome smislu veine ljudi. Jer ako ne ostvarimo svoje potrebe, osjeamo se neostvarenima, neuspjenima, manje vrijednima,
gubitnicima ili rtvama.
No, ovjek nije stanovnik samo dualnog svemira on je, ak veim svojim dijelom, takoer stanovnik svijeta Jedinstva. Ovo je vie nego oigledna injenica,
premda joj ljudi ne pridaju dovoljno panje. elim rei da uope nije potrebno baviti se meditacijom i duhovnom praksom da se dospije u svijet Jedinstva, odnosno
iskusi ispunjenje koje takav svijet donosi. Svijet Jedinstva dio je nae svakodnevice i ini temelj kvalitetnom svjetovnom ivotu, odnosno svim ostalim oblicima
ispunjenja baziranim na principu dualnosti. Evo i nekolicine primjera. Spavanje. Koliko vremena ovjek provodi spavajui? Neki od nas ak i vie negoli u budnom
stanju - znai skoro pola ivota. No, to se zbiva tijekom spavanja? Postoje tri temeljne faze spavanja alfa, padanje u san, odnosno stanje izmeu sna i budnosti,
zatim teta faza, za vrijeme koje sanjamo i delta faza tijekom koje boravimo u stanju dubokog sna bez snova. Istonjaki mistici oduvijek su tvrdili da je prosvjetljenje
jednako dubokom snu bez snova u kojem ne postoji nikakva aktivnost niti svjesnog, a niti podsvjesnog uma. Prema njima stvar je u tome da se takvo stanje postigne
pri budnoj svijesti, dakle svjesno i (barem odreenim dijelom) voljno. Prosvijetljeno stanje jednostavno je delta stanje ostvareno pri budnoj svijesti. Prosvjetljenje
jest vrhunski oblik ispunjenja i njegove su pozitivne posljedice brojne. Da je tome tako, vidljivo je i kroz dobitke od dubokog sna bez sanjanja - suvremena znanost
odavno je utvrdila da je upravo takav, delta san, najkvalitetniji, da iscjeljuje i okrepljuje te da se nakon takvog spavanja - kao beba, odnosno kao zaklan (malo
runiji izraz, ali nita manje precizan) - ovjek najbolje osjea. Ako, dakle, prosvjetljenje definiramo kao stanje u kojem postoji minimalna aktivnost uma, odnosno
kao stanje bez dualnih procesa, bez kretanja misli od toke A prema toki B, tada je delta stanje jednako prosvijetljenom stanju.
Pored prisutnosti u pasivnome stanju, tijekom spavanja, svijet Jedinstva prisutan je i u gotovo svakoj ljudskoj aktivnosti. Odakle dolazi inspiracija, odnosno kreativne
ideje? Iz svijeta Jedinstva. Odakle dolazi ljubav potrebna za ispunjenje kroz harmonine meuljudske odnose? Iz svijeta Jedinstva. Odakle dolazi ovjekova
energija? Takoer iz svijeta Jedinstva. Odakle uope potreba za meuljudskim odnosima? Odakle potreba za seksualnim odnosima? Upravo iz duboke unutarnje
tenje za povratkom u stanje Jednosti. Seksualnost je in spoja dviju osoba, a njihovim sjedinjenjem (povratkom u stanje Jedinstva) dolazi do vrhunskog uitka,
odnosno kreiranja novog ivota. Dijete, odnosno novo bie, nastaje spajanjem dviju esencija, one majke i one oca, u jedno. Stoga bez kontakta sa svijetom
Jedinstva ivot ne bi postojao. Takoer, sve ovjekove izvorne vrijednosti (ljubav, dobrota, mir..), kao i ivotni ideali, imaju temelj u svijetu Jedinstva. ak i izrazito
materijalistiki porivi imaju svoj izvor u svijetu Jedinstva. Ljudi koji ele biti bogati vjerojatno nisu svjesni da je bog-atstvo ili materijalno obilje jedan od sinonima za
duhovno iskustvo. Bogatstvo na odreen nain sugerira povratak Bogu, ovjekovo obogotvorenje, odnosno jednakost s Bogom. Meutim, nema duhovnog iskustva,
u ovom sluaju doivljenog kao iskustva Boga, bez iskustva Jednosti. Svako duhovno iskustvo, ukoliko je legitimno, nuno mora pratiti stanje Jednosti s objektom
percepcije (meditacije). Stoga je i Bog-atstvo kao intencija, barem u svom izvornom pozitivnom obliku, izraz ovjekove tenje povratku u svijet Jedinstva. Ispunjenje
koje donosi jednost s Bogom teko je mogue rijeima izraziti. Veina ljudi nema nikakvu predstavu o takvoj vrsti ispunjenja pa ga trae u materijalnom bogatstvu i
izraavaju materijalnim mjernim jedinicama. Zanimljivo kako su Amerikanci i za suptilna unutarnja iskustva odredili takvu vrijednost pa esto znaju rei osjeam se
kao milijun dolara! Ja nisam nikada imao milijun dolara, ali kad bih vlastita duhovna iskustva pokuao izraziti novanim vrijednostima, onda bih rekao da ona nemaju
cijenu.
Vrijednost ispunjenja i dobrobiti koju donosi duhovno iskustvo, odnosno svjesno doivljen svijet Jedinstva, poznavali su dobro duhovni ljudi i mistici svih kola.
Posebno je zanimljiva pria o jednom prosvijetljenom praktikantu Zen budizma koji je s vlastitom obitelji ivio pored rijeke. Sav viak materijalnih dobara on bi
bacao u rijeku. Na pitanje jedne osobe zato to radi i zar ne bi bilo dobro da uva materijalna dobra za vlastitu djecu i njihovu budunost, on je odgovorio ja
svojoj djeci u naslijee ostavljam vrline, a ne mrtve stvari! Gdje je ovo od dananjih kriterija vrijednosti? Vrlo daleko, a opet i vrlo blizu, barem kad je rije o
relevantnosti ovakve izjave za konkretnu ivotnu praksu. Naime, gotovo da je pravilo da su djeca bogataa nesretna, razmaena, sklona porocima i kriminalu. Uza
sve mogunosti koje imaju, novac, veze i poznanstva te ostale pogodnosti poloaja svojih roditelja, djeca bogatih preesto degeneriraju, a to ukazuje na injenicu da
vrlina ipak ima prednost nad novcem. Tako je i danas, a ne samo u romantinim prolim vremenima u kojima nije bilo mogunosti zarade kakve imamo u dananje
doba. No, u navedenoj injenici lei i istinska i najvea srea ljudskog postojanja sve najbitnije, najvrednije i najvie ispunjavajue stvari u ovjekovom ivotu su
besplatne! I teko im se moe odrediti vrijednost. tovie, zanimljivo da ono to najvie ispunjava nije mjerljivo ili je nemogue izraziti mjernim jedinicama. I obratno.
Ovu je injenicu odlino izrazio jedan Zen majstor koji je na pitanje uenika to je najvrednija stvar na svijetu?, odgovorio glava mrtve make!. Zato je ba
glava mrtve make najvrednija stvar na svijetu?, na to e uenik. Zato to joj nitko ne moe odrediti cijenu, odgovara uitelj.
Svijet Jedinstva takoer na odreen nain proviruje i kroz mnoge destruktivne ljudske porive, kao temeljna pozitivna intencija maskirana destruktivnim sredstvima
realizacije. Naime, kad je o ovjekovim idealima i izvornim vrijednostima rije, koliko se god inilo da su ljudi racionalna bia, njihova je motivacija dobrim svojim
dijelom iracionalna. Stoga bismo ak mogli rei da je ovjek primarno iracionalno bie, a ne racionalno, premda nizom regula, zakona, ivotnih formi i struktura
stvara odreenu vrstu reda u svom ivotu. No opet, red je privid. Svijetom vlada kaos, a izgleda da ovjek uiva u kaosu, ponekad puno vie nego u redu. I to
uglavnom u destruktivnim oblicima kaosa, na alost. Evo primjera iako rije religija dolazi od latinskog izraza re-ligare, to bi znailo ponovno spojiti (u
Jedno), pa stoga sve religije imaju temelj u iskustvu Jednosti, ovjek najee meusobno ratuje zbog religijskih razlika. Veina ratova vjerske su naravi. Iracionalno
uvjerenje da je neija religija - sustav namijenjen ostvarenju ili odravanju kontakta s duhovnim svijetom, odnosno svijetom Jedinstva bolja, istinskija, vrednija ili
ugroena tuom, preesto dovodi do katastrofalnih posljedica. Tome uvelike pridonose religijski voe koji nesvjesno ili svjesno manipuliraju ljudima. Zanimljivo da je
ak i papa Ivan Pavao II, prema mojem miljenju jedna od kvalitetnijih figura modernog kranstva, jednom prilikom izjavio da su sve religije dobre, ali (eto ga i
ali) je do spasenja ipak mogue doi jedino putem koji nalae katolianstvo. Ipak. A kada malo bolje pogledamo na kojim su idejama utemeljene neke od
vodeih svjetskih religija, u svome kvalitetnom dijelu one se meusobno podudaraju. A u svome nekvalitetnom dijelu one su utemeljene na takvim nebulozama da je
upravo nevjerojatno da suvremeni ovjek u njih moe vjerovati. Takav se ovjek istovremeno smije naivnosti djece koja vjeruju u Djeda Mraza ili u rodu koja donosi
djecu, ali sam vjeruje da je Marija zaela po duhu svetome ili da je zmija nagovorila Evu da jede jabuku s drveta spoznaje dobra i zla, s kojeg su bogovi (prema
Biblijskoj knjizi postanka ne Bog, nego bogovi!?!) prethodno zabranili jesti Adamu i Evi, prvim ljudima koji su goli hodali Edenom! Svakako. Ja bih prije
povjerovao da Djed Mraz ivi na Arktiku i pije Coca Colu. To sam barem vidio na televiziji. A kau da televizija ne lae. Onda?
Nadalje, znamo da alkohol, droge ili cigarete unitavaju ovjekov organizam. Meutim, ovjek ipak uporno konzumira ovakva sredstva. I moe mu se konstantno
ukazivati na iracionalnost njegovih poriva, na ivotnu opasnost, apelirati na ugroavanje i tueg zdravlja, svejedno e teko odustati od vlastitih poroka. No,
zanimljivo da su u korijenu rijei koje predstavljaju temeljne sastojke cigareta ili alkoholna pia duhan ili alkohol, odnosno pirit (eng. spirit) upravo rijei
www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/ispunjenje.html

3/7

02. 02. 2013.

ISPUNJENJE - Tomislav Budak

koje istovremeno tvore korijen rijeima kojima se izraava ili opisuje svijet Jedinstva, odnosno duhovni svijet. Duh-an. pirit, na njemakom spirituosen kao
skupni izraz za sva alkoholna pia, ili na engleskom spirits. Moda na ovo niste obraali pozornost, ali veza je i vie nego smislena. Naime, zato ljudi pue? Zbog
ugode, odnosno ispunjenja koje puenje donosi. Ja bih otiao i korak dalje pa dodao da ljudi pue i zato to time izraavaju svoju potrebu za kontaktom, odnosno
proimanjem (sjedinjenjem), s duhovnim svijetom. Duh je sveprisutan, ima ga svakako i u zraku koji udiemo, a ponekad ga se moe doivjeti kao magliastu
prisutnost koja ispunjava, smiruje ili osvjeava. to radi cigareta? Sline stvari, samo uz neizmjerno veu cijenu. Ipak, duhan se ne bi zvao duhanom kad ne bi imao
barem nekakvu vezu s duhom. Daleku, dodue, ali ipak nekakvu. Ista je stvar i s alkoholom. Kad konzumiranje alkoholnih pia ne bi imalo nikakve veze s
nadahnutou duhom, s oputenou ili otvorenou koju duhovno iskustvo ponekad donosi, odnosno ekstazom koja potie na ples i pjesmu, tada se takva pia
vjerojatno ne bi zvala spirits. Ovakav se naziv vjerojatno poeo upotrebljavati kao posljedica opisa stanja u koje alkohol uvodi podie ovjekov duh, vraa
veselje, volju za ivotom, ini ga bezbrinim, jednako kao i duhovno iskustvo. No, kad je o alkoholu, cigaretama ili drogama rije, takva konzumacija ima svoju
cijenu. Duhovno iskustvo, to smo ve utvrdili, nema cijenu.
Za razliku od lakih droga kao to su one dozvoljene (oporezovane) alkohol ili duhan, ili one nedozvoljene (neoporezovane) hai i marihuana, takozvane
halucinogene droge ili opijati imaju puno jae djelovanje na ovjekovu svijest i unutarnja stanja. Dok lake droge djeluju kao svojevrstan anestetik, jake droge
uvode ga u poviene stanja svijesti (halucinogene ili psihotropne), odnosno u potpunosti ukidaju unutarnji dijalog, inei ovjeka otvorenim za dublja duhovna
iskustva (opijati). Meutim, ovakvo uivanje ima svoju cijenu. Direktan duhovni doivljaj nema cijenu, a moe biti barem jednako toliko dubok. Za dublja duhovna
iskustva potrebno je investirati poneto vremena i koncentrirane intencije i to je sve. No, ovo veina ljudi ne zna pa posee za drogama. Nisam advokat konzumaciji
droga, iako su se u drevna vremena droge koristile u ritualna sredstva. No, takva je konzumacija obavljana rijetko, u strogo kontroliranim uvjetima te uz nazonost i
vodstvo sveenika ili amana. Danas se droge nairoko zloupotrebljavaju pa su stoga i posljedice devastirajue. Meutim, mogunosti za doivljavanje dubokog
duhovnog iskustva na potpuno prirodan, svjestan i voljan nain danas su brojne jer je usavrena tehnologija koja takvo iskustvo omoguuje. Stoga nema apsolutno
nikakve potrebe za trovanjem opijatima, a niti bilo kojom drugom vrstom kemijskog sredstva namijenjenog utjecaju na ovjekovo duevno stanje.
Dubina i kvaliteta, odnosno vrsta i karakter duhovog iskustva dovest e do razliitih tipova ispunjenosti. Za sve osobe koje duhovno ispunjenje ne smatraju bitnim ili
ga ne poznaju, evo nekoliko rijei o moguim dobicima od takvih iskustva. Prvo, za duhovno iskustvo nije potreban nikakav proces, odnosno rad, kretanje od toke
A prema toci B. Dakle, mogue ga je ostvariti uz minimalan napor. Pored same intencije za doivljavanjem takvog iskustva, jedini trud koji treba uloiti jest ulazak u
stanje unutarnje otvorenosti te prekid unutarnjeg dijaloga. I to je sve. Treniranoj osobi za ovakvo je postignue potrebno nekoliko sekundi ili ponajvie par minuta,
ovisno o stanju u kojem se trenutno nalazi. Nadalje, ispunjenje postignuto putem duhovnog iskustva moe biti trajno i stabilno, uglavnom neugroeno vanjskim
faktorima. Osoba koja ga ostvari i stabilizira ima ga na upotrebu, od tada pa nadalje. I jo ga k tome moe produbljivati u nedogled. Duhovno iskustvo i
kratkotrajno (nestabilno) i dugotrajno (stabilno) moe imati razliite nivoe, sve ovisi o spremnosti i stupnju otvorenosti praktikanta. No, ono to svakako jest najbolja
stvar kod duhovnog iskustva njegova je dubina, beskrajne mogunosti istraivanja i trajna svjeina, odnosno neponovljiva originalnost svakog specifinog doivljaja.
Da tome nije tako, vjerojatno nitko ne bi bio spreman baviti se njime, odnosno ak i u potpunosti rtvovati sve oblike svjetovnog ivota i ispunjenja koje se ostvaruje
kroz dualne procese, za neto naizgled toliko apstraktno kao to je duhovno iskustvo ili takozvani duhovni ivot. No, nekada su ljudi odlazili u samostane, odvajali
se od svakodnevice kako bi sebe posvetili Bogu, ponekad na ope uenje ili ak strah svojih blinjih kojima se takav ivot inio isuvie ekstremnim, neudobnim ili
usamljenim. Meutim, moj je stav da ovakvi oblici duhovnog ivota jesu stvar prolosti.
U vremenima kada je duhovnost bila strogo kontrolirana od strane crkve i drutva, istinski duhovni posveenici najee nisu imali drugog izbora nego se povui u
sigurnost samostana, odnosno kamuflirati svoju duhovnost pripadnou nekoj od religija. Takve su osobe doslovno bile osuene na neku vrstu duhovog rezervata,
protjerivane to dalje od svjetovne zajednice, zato da ne bi utjecale na ljude svojim esto neobinim poimanjem ivota. Naravno da i sami duhovnjaci nisu uvijek
eljeli biti preblizu iskvarenom drutvu, utemeljenom na lanom moralu i izopaenim vrijednostima. No, ini se da je ovakva odvojenost duhovnog od svjetovnog
daleko vie odgovarala crkvi i dravi, negoli narodu i duhovno orijentiranim osobama. Nasuprot tome, u takozvanim primitivnim zajednicama (po mojem miljenju
puno naprednijima od bilo ega to je iskonstruirao zapadni svijet) sjeverne i june Amerike, Afrike, Australije i Azije amani su ivjeli u selu, zajedno s ostalim
pripadnicima zajednice. Duhovna je osoba bila upuena i u najrazliitije vrste praktinog znanja koje je bilo od velike koristi itavoj zajednici. Na Havajima se, na
primjer, takve osobe nazivaju Kahunama, odnosno specijalistima za razliita podruja. Tako postoji Kahuna za iscjeljivanje, ali i Kahuna za ribolov ili poljodjelstvo.
Duhovno znanje takvih osoba redovito je bilo povezano s odreenim praktinim vjetinama od kojih je profitiralo itavo drutvo. Tako je Kahuna mogao imati i
obitelj, odnosno ostvarivati se i kroz svjetovan ivot. Zbog duhovnog znanja i iskustva Kahuna se povremeno povlaio od svjetovnog ivota, ali samo na kratko,
onoliko koliko je bilo neophodno za usavravanje neke vjetine, za prolazak kroz odreenu inicijaciju ili za proces ienja kroz koji je bilo neminovno proi.
Duhovni ivot morao bi biti skladno ukomponiran u svjetovni, do te mjere da se pojmovi kao to su duhovno i svjetovno prestanu upotrebljavati jer sutinski ne
postoji nita duhovno to istovremeno ne bi moglo biti i svjetovno, i obratno. Podjele na duhovno i svjetovno (ali i sve ostale podjele) stvorene su od strane onih koji
se koriste metodama tipa podijeli pa vladaj jer su, sutinski gledano, sve vrste podjela iluzorne. Ba sve. Stoga bez obzira na realistinost biolokog, materijalnog
aspekta, istinska realnost ovjekovog postojanja jest svijet Jednosti, a ne dualni svijet. Problem je u tome to ljudi nisu trenirani da obrate pozornost na svijet
Jedinstva. Prosvijetljeni ljudi bili su itekako svjesni ovog problema i oduvijek su, s vie ili manje uspjeha, pokuavali ukazati slijepcima na postojanje Duha.
Meutim, zanimljivo da su u kranskom svijetu sva prava objanjenja odstranjena iz slubenih religijskih tekstova. Evo to je o tome, u tekstu izbaenom iz dananje
verzije Biblije, rekao Isus. U Evanelju po Tomi, otkrivenom 1945. godine u egipatskom selu Nag Hamadi (zajedno s ostalim tekstovima objedinjenim pod
nazivom gnostika evanelja) uenici zapitae Isusa:
Na koji e dan doi Kraljevstvo? Isus odgovara Nee doi zato to ga oekujemo; nee se kazati: Evo ga ovdje, ili: Eno ga ondje; nego se
Kraljevstvo Oevo razastire zemljom, ali ljudi ga ne vide.[1]
Isus takoer ree:
Ako vam oni koji vas vode kau: Gledajte! Kraljevstvo je gore na nebu pretei e vas ptice nebeske. Ako vam kau: U moru je ribe e vas pretei.
Kraljevstvo je u vama, i ono je izvan vas. Prepoznate li sebe, bit ete prepoznati i shvatit ete da ste djeca Oca ivoga. Ali ako se ne prepoznate, ivjet
ete u siromatvu, i bit ete siromatvo.[2]
A kad je rije o duhovnom kao iskustvu Jednosti, Isusove rijei ni po emu se ne razlikuju od izjava prosvijetljenih budista, hindusa ili polaznika dananjih sustava
koji omoguuju takvo iskustvo, kao to je Intenziv direktnog iskustva Istine koji osobno prakticiram dugi niz godina.
Kada iz dvoga nainite jedno, i da nutarnje bude kao vanjsko, i vanjsko kao nutarnje, i gornje kao donje, i ako iz mukoga i enskog nainite jedno tako
da muko nije muko a ensko nije ensko, i ako nainite oi umjesto oka i ruke umjesto ruku i noge umjesto stopala, sliku umjesto slika, tada ete ui u
Kraljevstvo.[3]
Zanimljivo da Isus u Tominom evanelju niti jednom rijeju ne spominje liturgiju, crkvu, rituale ili bilo to ime bi formalizirao duhovnu praksu i time odvojio duhovni
ivot od svjetovnog, te postavio sveenstvo kao posrednike. Ovo evanelje zbirka je izreka, naputaka kako ui u Kraljevstvo. Isus ak odgovara apostole od bio
www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/ispunjenje.html

4/7

02. 02. 2013.

ISPUNJENJE - Tomislav Budak

kakve formalne, odnosno tipine duhovne prakse. On ovako savjetuje apostole:

Postite li, upisat ete si grijeh; molite li, bit ete prokleti; dajete li milodare, naudit ete svojemu duhu.[4]
Ili kad mu uenici kau:
Hajde da danas molimo i postimo; Isus ree: Kakav sam to grijeh poinio ili to je mnome ovladalo? Ali kada mladoenja izie iz svadbene lonice, neka
tada poste i mole.[5]
Iz ovog je vidljivo da je za Isusa iz Tominog evanelja ovjek ve savren, samo to toga nije svjestan. Molitva, post ili davanje milodara za one je koji nisu svjesni
svoje savrenosti. Kad Isus kae: Kada mladoenja izae iz svadbene lonice, neka tada mole i poste, time eli rei da je molitva i post za osobu koja je izala iz
Jedinstva, ali ne i za onoga tko je bezgrean i ist. Nita se, dakle, ne mora kad je o duhovnom doivljaju rije. A takav je doivljaj na dohvat ruke. U jednoj od
izreka Isus kae:
Prepoznaj ono to ti je pred oima, i ono to je skriveno bit e ti otkriveno. Jer nema skrivenosti koja nee izii na vidjelo.[6]
Ili:
Ne laite i ono to vam je mrsko ne inite.; jer sve je otkriveno pred licem neba; jer nema nieg tajnog to nee postati oigledno i nema toga skrivenog
koje se nee otkriti.[7]
Kraljevstvo nebesko i kraljevstvo zemaljsko u stvari jesu jedno kraljevstvo. Fatalna percepcijska greka da je rije o dva kraljevstva dovodi do gubitka milosti,
doizgona iz Raja, odnosno stanja nezadovoljstva, neispunjenosti ili nemira. Ispunjenje je uistinu na dohvat ruke i ne mora nuno biti ostvareno nikakvom posebnom
aktivnou. Ovdje nikako ne elim propagirati pasivnost povezanost s Kraljevstvom poseban je oblik posveene i suptilne unutarnje prakse koja zahtijeva
poneto mira i sabranosti, ali ne i bilo kakav oblik tjelesne, fizike, odnosno intelektualne aktivnosti. Meutim, tjelesna ili intelektualna aktivnost utemeljena na
duhovnom iskustvu dat e najbolje mogue rezultate. Bez takvog iskustva nita istinski vrijedno ne moe biti ostvareno. Stoga bi kontakt sa svijetom Jedinstva trebao
predstavljati temelj svoj ljudskoj aktivnosti ili ne-aktivnosti. Gubitak direktne povezanosti sa svijetom Jedinstva ne moe se niime nadoknaditi uzalud ljudi
pokuavaju kroz surogate doi do prave stvari prava stvar je prava stvar, a lana stvar je lana, koliko god bila nalik pravoj. Duhovni svijet jest istinski i, mogli
bismo rei jedini, izvor ispunjenja. Zato ga treba poznavati i ukljuiti u svakodnevni ivot. Tada bi takav ivot moda nalikovao na ljudski, odnosno ljudska bi djela
bila manje robotska, ivotinjska (u negativnom smislu) ili ak demonska ovjek bi mogao konano postati onakvim kakav je izvorno zamiljen. O takvoj
mogunosti Isus u navedenom evanelju govori na slijedei nain:
Kada iz dvoga nainite jedno postat ete Sinovi ovjeji; i kada kaete: Brdo, pomakni se!, ono e se pomaknuti.[8]
Stoga, ima li ovjek uope izbora poznavati ili ne poznavati svijet jedinstva? Ima, ali dvije mogunosti imaju sasvim razliite posljedice. Kakve, vidjeli smo po
dosadanjoj povijesti povijesti ratova, revolucija, nesloge i patnje. Meutim, ovjeka je teko pokrenuti prema unutarnjim aspektima ispunjenja. U Tominom
evanelju Isus kae:
etva je obilna, no poslenika je malo. Molite zato Gospoda da poalje poslenike za etvu.[9]
Razlozi ljudskome otporu razni su, ali odgovornost je ipak na ovjeku samom on e sam snositi i posljedice svoje ignorancije. A takve posljedice su teka ivotna
iskustva, obino svedena pod zajedniki nazivnik zvan patnja. Upravo zbog svoje nevoljnosti da se mijenja i razvija te da ispunjenje pronalazi i u svjetovnome, ali u
jednakoj mjeri i u duhovnome, ovjek pati. Mogli bismo rei da je patnja sredstvo ovjekovog buenja i osvjeenja. Tko nee milom, morat e silom. ivot uistinu
jest niz inicijacijskih procesa, a vei dio ivotnih inicijacija uope nije ugodan, to neugodniji to je otpor vei.
Ispunjenje koje je mogue pronai u svijetu Jedinstva teta je propustiti. U svijetu Jedinstva, naime, lee odgovori na sva bitna ovjekova pitanja o smislu
postojanja, o izvornome identitetu (tko sam ja?), o ivotu, o drugom ljudskom biu, o Bogu i o svemu ostalome to predstavlja ovjekov trenutni interes. Kao
astrologa mnogi me ljudi pitaju koja je svrha njihovog postojanja. Ja im to, naravno, niti mogu niti elim rei jer ovjek do takvih odgovora mora doi sam. Takoer,
nema verbalnog, intelektualnog, dualnim sredstvima izraenog odgovora na takva pitanja odgovori lee u svijetu Jedinstva, odnosno dolaze kroz neposredno i
osobno iskustvo direktno iskustvo nekoga ili neega. Sustavi namijenjeni ostvarenju i produbljivanju takvog iskustva danas postoje, ali ih suvremeni ovjek, bez
obzira na relativno laku dostupnost, i dalje izbjegava. Otuda i njegovo nezadovoljstvo, njegova neispunjenost, otuda i njegovi brojni problemi. Jer problem koji se
izraava kroz dualni svijet kao nemogunost ostvarenja nekog cilja ili izlaska iz neke neugodne ivotne situacije nije mogue rijeiti dualnim sredstvima. Rjeavanje
problema sredstvima koja su do njega dovela nemogue je. Problem se rjeava sredstvima vieg tipa, a sredstva vieg tipa od dualnog svijeta ona su koja pripadaju
svijetu Jedinstva.
ak tovie, izvor ispunjenja moe biti jedino svijet Jedinstva, duhovni svijet. Bilo da do njega dolazimo nekom aktivnou ili direktno odreenom vrstom
meditacije (ne-aktivnosti) ispunjenje u konanici ipak omoguuje sveopi Duh, a ne ula ili intelekt. Stoga osoba koja tei ispunjenju treba znati gdje da ga trai, jer
ga nee postii novcem, posjedovanjem ili zadovoljenjem ulnih potreba. Iako nemam ba nita protiv novca, materijalnih sredstava za ivot koji omoguuju
odreenu koliinu osobne slobode, odnosno ulnih uitaka, nisam naivan i znam da ona ne donose istinsko ispunjenje. Ovakve stvari omoguuju preivljavanje i
zadovoljenje trenutnih potreba koje svi imamo i time ine ivot luksuznim, ali ne mogu biti i izvorom ispunjenja. Bunar je negdje drugdje, u neemu drugome, puno
jednostavnijem i pristupanijem od bilo kojeg izvanjskog postignua. Ispunjenje je u nama, u naoj izvornoj prirodi. ovjek nema kuda nego traiti ispunjenje u sebi
jer su svi drugi oblici ispunjenja privid, kratkotrajna prolazna zadovoljstva koja imaju svrhu u tome trenutku, ali to je sve. Evolucijski gledano, ovjek je stvoren kao
poluproizvod kojem je za cilj da samoga sebe spozna i usavri te pronae ispunjenje u apsolutnoj, a ne relativnoj dimenziji vlastitog postojanja. Paradoksalno je to
to je do Apsoluta lake doi nego do bilo kojeg drugog materijalnog postignua, a tehniki usavreni sustavi namijenjeni iskustvu svijeta Jedinstva postoje i dostupni
su svakome. Mudro je koristiti ih.

Tomislav Budak, kolovoz 2007.

[1] Evanelje po T omi , Koptsko apokrifno, stih 113.

[2] ibid. stih 3.

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/ispunjenje.html

5/7

02. 02. 2013.

ISPUNJENJE - Tomislav Budak

[3] ibid. stih 22.

[4] ibid. stih 14.
[5] ibid. stih 104.
[6] ibid. stih 5.
[7] ibid. stih 6.
[8] ibid. stih 106.
[9] ibid. stih 73.

< KARMA I PROLI IVOTI

PARTNERSKI ODNOSI >

Knjige

Novo izdanje upravo je izalo iz tiska.

Za predbiljebe kliknite na sliku knjige.

Korisnici online
Imamo 11 gostiju i nema lanova online

Newsletter
Name
E-mail
Subscribe

Linkovi
Kevin Booth
Bill Hicks
Disclosure Project
We Are Change
Enlightenment Intensives
David Icke
Michael Tsarion
Jay Wiedner
Alex Jones
Stewart Swerdlow
Neil Hague
Enigma TV
News for the Soul
Galaksija BiH
Conscious Media Network
Project Camelot
Ellis Taylor
Leonard Horowitz
Planet ReiKi
Jordan Maxwell
www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/ispunjenje.html

6/7

02. 02. 2013.

ISPUNJENJE - Tomislav Budak

Brian Haw
Znanje HR
Deek Jackson
Martin Luther King
Planetarna vizija
Metro-portal HR
Nova Politika HR
Pseudo Occult Media
The Vigilant Citizen
John Pilger
Esoteric Tube
The Freeman Perspective
Mystical Theatre
4 D Portal
Project Avalon
Artha Mala blog
Alex Constantine
Zen Gardner
Teledisk
Copyright Tomislav Budak

Svi tekstovi na ovoj stranici zatieni su copyrightom kod "Hrvatske agencije za zatitu autorskih prava" i mogu se prenositi ili citirati samo uz pismenu dozvolu
autora!

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/ispunjenje.html

7/7