SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I
ODGOJNIH ZNANOSTI
STUDIJ PEDAGOGIJE
Kolegij: Antropologija odgoja i obrazovanja
Akademska godina 2015/16

SPOL I TEMPERAMENT U TRI PRIMITIVNA

DRUTVA

Studentice: Ana Kraljevi

Anela Maji

Nositelj kolegija: prof. dr. sc.

Vedrana Spaji-Vrka

Mostar, prosinac 2015.

SADRAJ

SADRAJ.....................................................................................................................2
UVOD...........................................................................................................................3
1. MARGARET MEAD...............................................................................................4
1.1. Papua Nova Gvineja..........................................................................................4
2. PLANINSKI ARAPEI............................................................................................5
2.1. Roenje arapekog djeteta i djetinjstvo.............................................................6
2.2. Razvoj i zaruke arapekog djeaka i djevojice................................................7
2.3. Arapeki brak.....................................................................................................7
3. MUNDUGUMORI S RIJEKE................................................................................9
3.1. Suparniki odnosi..............................................................................................9
3.2. Razvoj djece.......................................................................................................9
3.3. Mladost i brak kod Mundugumora..................................................................10
4. JEZERSKI AMBULI...........................................................................................11
4.1. Suprotne uloge mukaraca i ena.....................................................................11
ZAKLJUAK.............................................................................................................13
LITERATURA............................................................................................................14

UVOD

U ovom seminarskom radu prikazat emo razliku izmeu tri plemena koje je
antropologinja Margaret Mead istraila. Prikazuje se razlika u spolu, biolokim
determiniranim razlikama u spolu i temperamentu, odnosno uroenih individualnih
osobina izmeu pojedinaca svakog plemena. Iako sav tri plemena ive u slinim
uvjetima, udaljeni od civilizacije, potujui obiaje stoljeima stare, njihovi naini
ivota i miljenja se uvelike razlikuju. Ova tri plemena su odlian prikaz toga kako
narod, ma koliko bio slian, zapravo moe biti veoma razliit. Iako do prije nekoliko
godina mi nismo ni znali da ta plemena postoje, ponaanja slina njima u naim
kulturama su se javljali kod pojedinaca. Slinosti izmeu nekih spomenutih plemena
i ljudi u civiliziranim kulturama i nije toliko razliit, to je dokaz da su ljudi, bez
obzira kako i gdje odgajani veoma slini.

1. MARGARET MEAD

Roena je 16. prosinca 1901. godine u Philadelphii, u SAD-u. Bila je

amerika kulturalna antropologinja. Bavila se psihologijskom antropologijom,
posebice komparativnim istraivanjima kulture i osobnosti i nacionalnog karaktera.
Njezino najpoznatije djelo s kojim se proslavila je Sazrijevanje na Samoi, a
objavljeno je 1928. godine.
Svojim djelom Spol i temperament u tri primitivna drutva, koje je objavljeno
1935. godine, udarila je kamen temeljac pokreta za osloboenja ena. 1931. godine
sa dr. Fortuneom odlazi na dvogodinju ekspediciju na Novoj Gvineji.(Mead, 2004.,
str. 250.) Prouavala je probleme drutvene uvjetovanosti osobnosti dvaju spolova.

1.1. Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja je drava u istonom dijelu otoka Nove Gvineje i na

susjednim otojima. Na zapadu granii s Indonezijom (duljina granice 820 km), a
2
obuhvaa 462.840 km .

Sastoji se od istonog dijela Sredinjega gorja (najvii vrh Mount Wilhelm,

4509 km, koje se prua kroz cijeli otok Novu Gvineju, od Primorskoga gorja, s
nizom

masiva

uz

sjeveroistonu

obalu,

od

primorske

ravnice

(http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46558).
Plemena u kojima je Margaret Mead provodila antropoloka istraivanja
meusobno su udaljena 160 km.

2. PLANINSKI ARAPEI

Planinski Arapei govore arapekim jezikom. Uloga mukaraca, kao i uloga

ena, kod Arapea je materinska. Postoje Arapei sa obale, planinski Arapei i
Arapei s ravnice.
Naselja Planinskih Arapea su skupine od 10 do 12 kua u kojima ive 3 do 4
obitelji. Najvee selo im je Alitoa. Planinske kue su povrno sagraene. ene su te
koje nose teret od 25 do 30 kg objeenih na elo. Zaduene su da nose tee terete od
mukaraca jer se smatra da su njihove glave mnogo tvre i vre od mukih. Postoje
kolibe na loem mjestu gdje borave ene tijekom menstrualnog ciklusa i rodilje, jer
je njihova krv opasna i ugrozila bi selo. U sreditu sela se nalazi agebu, odnosno
seosko zborite gdje se odravaju sveanosti.
Arapei s Ravnice ugledaju se na susjedno pleme Abelam koji su lovci na
ljudske glave. U lovu se slue kopljem. Grade visoke trokutaste hramove koji se
uzdiu od 20 do 25 metara na etverokutnim trgovima velikih sela. Zbog njihovog
vraanja prepisuju im se bolesti i smrt, nesree, nezgode u lovu, pale kua, te
nevjera ena.
Smatraju da postoje dvije vrste dobara:
1. Dobra povezana sa spolom, i reproduktivnim funkcijama ena;
2. Dobra povezana sa hranom, rastom, lovom, i vrtlarskim poslovima
mukaraca. (Mead, 2004., str. 29.)
Te dvije vrste dobara ne smiju doi u neposredan dodir.
Arapeku djecu od malena ue da se svijet dijeli na dva dijela:

roake, a taj dio obuhvaa tri do etiri stotine ljudi, sve lanove njihovih lokaliteta i
one iz zaselaka u drugim lokalitetima koji su s njima ili s njihovim roacima
povezani enidbom i sveobuhvatnim vezama preko ena i djece oevih nasljednih
trgovakih prijatelja; i na strance i neprijatelje koje obino nazivaju waribim,
stanovnici Ravnice, doslovce ljudi iz krajeva oko rijeke . (Mead, 2004., str.

59.)

Arapei nemaju politikih jedinica. Kod njih vie sela tvori lokalitet, a svaki
lokalitet i stanovnici imaju odreeno ime. Svaki zaselak pripada jednoj patrilinijskoj
obiteljskoj lozi. Na lovitima patrilinijske obitelji nalazi se izvor ili ivi pijesak ili
visoki vodopadi u kojima stanuje njihov marsalai1.

2.1. Roenje arapekog djeteta i djetinjstvo

Arapei smatraju da dijete nije prozvod trenutne strasti ve su njega stvorili majka i
otac, paljivo i kroz due vrijeme. Uloga arapekog oca ne zavrava zaeem djeteta.
Ova uloga oca bi trebala biti poeljna u svim drutvima. Djetetu je jednako potrebna
oinska kao i majinska ljubav i briga za normalan razvoj. Dijete u utrobi usporeuju
s piletom u jajetu: u poetku postoje samo krv i sjeme, zatim se razvijaju noge i
ruke, a napokon glava. Kad se glava oslobodi, dijete se raa.(Mead, 2004., str. 42.)
Otac ne smije biti prisutan tijekom poroda jer smatraju da je poroajna krv, kao i
menstrualna, opasna pa se zato dijete mora roditi izvan sela. Ali se otac tijekom
poroda nalazi u blizini da uje kad mu babica dovikne spol. Nakon to dozna spol
djeteta, otac odgovara sa rijeima Perite ako eli zadrati dijete ili Ne perite
ako dijete ne prihvaaju. Najee novoroene djevojice ne prihvaaju ako imaju
vie enske djece jer Arapei vie vole djeake. Nakon poroda majku i dijete odvode
u malu kuicu gdje se otac brine za njih.
U prvim mjesecima dijete je veinom nekome na rukama. Djeji pla je
tragedija i pokuava ga se izbjegavati pod svaku cijenu. Djecu se od malena ui da
imaju potovanje prema starijima, da imaju povjerenja, i da vole i ovise o svakomu
koga sretnu. Odgoj djece ne sastoji u tome da naue svladati emocije, nego u tome da
paze kako svojim nastupom ne bi otetili nikog osim sebe. Djeaci su nakon tree ili
etvrte godine ivota izrazito ovisni o oevima.

1 Marsalai je natprirodno bie koje se javlja u obliku mitske udnovato obojene

zmije ili gutera, a ponekad i kao neka vea ivotinja.

2.2. Razvoj i zaruke arapekog djeaka i djevojice

Kada arapeko dijete navri sedam ili osam godina njegova je osobnost ve
odreena. Djeaci i djevojice su do te dobi usvojili stav pun povjerenja prema
ivotu. Uspostavljene su samo dvije znaajne razlike po spolovima, i to grupne
aktivnosti u slozi i ljubavi te jae izraavanje bijesa je doputeno samo djeacima.
Arapeki je idealni mukarac onaj koji ne izaziva borbu, ali koji se, ako je izazvan,
dobro dri, uzvraa jednakom mjerom i nita vie, te tako uspostavlja izgubljenu
ravnoteu.
Djevojice se zaruuju sa sedam ili osam godina za oko est godina starijeg
djeaka, i sele se u dom svog budueg supruga gdje se o njoj brine njegova obitelj.
Arapei smatraju da mukarac ima pravo upravljati enom jer ju on hrani. Kod same
djevojke oni trae odreene osobine. Malene se djevojice procjenjuju na osnovu
osobina koje su vezane za njihovu aktivnost u kuanskim poslovima. Djevojica koja
od pet do est godina moe zamijeniti majku(Mead, 2004., str. 81.) smatra se
poeljnom suprugom.

2.3. Arapeki brak

Za Arapee spolni odnos je siguran i vrijedan samo u braku i to prijateljskom.

Smatraju ga domainskim a ne romantinim. Arapei ne povezuju iznenadnu strast s
ljubavlju, ve s magijom. Oevi sinove uvijek upozoravaju prije dalekog putovanja
rijeima:

Kad si na putu u stranom svijetu, spavaj u kui roaka. Gdje god se nae kakva ena
koja ti je u rodu, sestra, bratueda, oeva sestra, ujakova ena, urjakinja, ondje e
biti siguran. Ali ne putuj stranim putovima sa irokim smijekom na licu. Ako
sastane stranu enu, ne zaustavljaj se i ne razgovaraj s njome. Prije nego to se
osvijesti, ona e zgrabiti tvoje obraze, tvoje e tijelo zadrhtati i postati slabim i ti
e pasti u ruke vraeva. I umrijet e mlad i nikad nee vidjeti svoje sijede kose

(Mead, 2004., str. 91.).

7

ene su mogle odustati od branog ivota ako su prethodno otkrile da je mu

glup, lud ili bolestan. enina rodbina, iako ne podrava njen brak, nikad je ne
uzimaju natrag od njenog mua osim ako ne ele izazvati bitku. Doputaju jedino
otmicu od strane drugog mukarca koji je eli za svoju enu. Te ene su veinom
unaprijed upoznate sa planom.

3. MUNDUGUMORI S RIJEKE

Mundugumori su pleme koje je podijeljeno u dvije grupe. Njihov oblik

organizacije nazivaju lozom koja je sastavljena od mukaraca, njegovih keri, sinova
njegovih keri, keri sinova njegovih keri. Sve vlasnitvo osim zemlje se nasljeuje
putem loze. Sve vrijedne stvari nasljeuje ker. Drutveni ideal im je veliko
poliginijsko domainstvo u kojem mukarac ima osam do deset ena.

3.1. Suparniki odnosi

Od najranije mladosti se kod brae razvija stav suparnitva i nepovjerenja.

Oevi i sinovi su u neprijateljskom odnosu, jer otac njegovu majku mijenja mlaom
enom. Ako mu se ena protivi on je tue i sin uvijek brani majku. Za Mundugumore
velik broj ena znai bogatstvo i mo. Mukarac dobiva enu ako svoju sestru preda
u zamjenu za sestru drugog ovjeka. Sin moe razmijeniti sestru za enu, to jest kupit
e seksualnog partnera pomou sestre a takoer i otac moe zamijeniti svoju
malodobnu ker za mlau enu, te ker gleda kao svoje vlasnitvo.

3.2. Razvoj djece

Djeca se raaju u neprijateljskom svijetu. Najbolje e u ivotu proi ako bude

surov. Djevojice imaju veu ansu da preive od djeaka jer je prednost svom ocu i
brai i mogu je upotrijebiti kao zamjenu za enu. Postoje dva faktora koja uvelike
utjeu na porast stanovnitva:
1. Roenje blizanaca;
2. Obiaj adopcije (Mead, 2004., str. 156.).

Djeca se pripremaju na ivot bez ljubavi. Mundugumorke doje djecu stojei.

Nema tu majinskog tetoenja, osjeajnog zadovoljstva kod hranjenja djeteta kako to
biva kod Arapea. Na ivotu se odre samo najjaa djeca.

3.3. Mladost i brak kod Mundugumora

Mundugumori cijene djevianstvo u svojih keri i zarunica. Za djevicu se

moe uzvratiti samo djevica. Djevojka za koju se zna da je izgubila djevianstvo bit
e razmijenjena samo za djevojku kojoj je vrijednost na slian nain smanjena. Ako
oevi ele, oni smiju spavati sa svojim odraslim kerkama sve dok se ne udaju.
Slino pravilo da spavaju sa sinovima imaju i majke. Naroito ljubomorni oevi i
osobito sebine majke koriste se tom povlasticom.
Oenjeni mukarci sklapaju vie ljubavnih veza nego udane ene. Prvi
djevojin ljubavnik vrlo esto je oenjeni mukarac. Mundugumorski mukarci e se
upustiti u ljubav s udanim enama ali nisu skloni da oene enu s djecom. Ideal je
Mundugumora da svaki mukarac bude lav koji se ponosno bori za svoj udio a
okruen je s nekoliko jednako surovih lavica (Mead, 2004.).

10

4. JEZERSKI AMBULI

Jezerski ambuli ive u tri zaselka na rubu planine ambuli. Dnevni se ivot
odvija tihim ritmom enskog ribarenja i tkanja i mukih obrednih zanimanja.
Tijekom sveanosti ili plesom pod maskama svi prestaju raditi a mukarci i djeca se
odijevaju u divne kostime. Ne poznaju drugog naina borbe protiv gladi osim krae.
Kradljivca hrane predavalo se susjednom zaselku. Smatralo se potrebnim da svaki
djeak u djetinjstvu ubije neku rtvu. Zbog toga su se kupovale ive rtve, najee
dojenad ili mlada djeca iz drugih plemena. Ponekad su se i zadovoljavali ratnim
zarobljenicima, to jest prijestupnicima iz drugih zaselaka. Otac djeaka je pridravao
djeakovu ruku u kojoj je drao koplje kako bi odsjekao rtvi glavu. Za djecu su to
uasni trenuci puni gaenja. Glavu bi objesili u obrednoj kui da se s njom ponose
kao s trofejom. ambuli nisu voljeli rat niti su bili oduevljeni lovom na ljudske
glave. Kod njih je to bio samo obred.

4.1. Suprotne uloge mukaraca i ena

Mukarcima je umjetnost jedina vana stvar u ivotu. Iako mukarci kupuju

ene kao znak muke dominacije i enske podreenosti, opet ene imaju glavnu
ulogu. Mukarci imaju jedino vrst oslonac u ivotu sa enama. Izmeu osme i
jedanaeste godine djeaka skarificiraju. On se vrpolji na kamenu dok strunjak za
ukraavanje tijela ree uzorke na njegovim leima. Pri tome moe urlati ali ga nitko
nee pokuati zaustaviti. Nakon toga slijedi razdoblje izopenja. Svakog se etvrtog
dana pere i preuzima novi ogrta. Oni ene ker jednog od majine polubrae, bratia
ili sestria. Djevojke se udaju u kuu oeve sestre te joj nita nije strano. Ako
mukarac ima dvije ene obino dolaze iz istog klana, to jest sestre. ene ambula
rade u grupama od po dvanaest njih. Kod ambula ene uivaju stvarni poloaj ene
u drutvu. Sve stvari koje mukarac posjeduje dobiva od ene tako to se umiljava za
novac. ene potuju mukarce i uivaju u njihovim igrama, naroito predstavama

11

koje mukarci izvode radi njih. Na pedeset svaa meu mukarcima jedva da je jedna
meu enama. One su pouzdane, briljive, snane, obrijanih neukraenih glava i
uvijek vesele. Smatra se da mukarci ne znaju uvati tajne. ene imaju incijativu pri
odabiru branog partnera. Mukarci su teoretski i zakonski dominantni ali igraju
emocionalno podreenu ulogu te oekuju da ene poduzmu prvi korak (Mead,
2014.).

12

ZAKLJUAK

Nakon prouavanja sva tri plemena doli smo do spoznajeda prvo pleme,
odnosno pleme planinskih Arapea ne poznaju razlike u temperamentu u odnosu na
spol. I mukarci u ene su briljivi i materinjski nastrojeni te imaju veliki stupanj
empatije. Pleme Mundugumora je, po nama, najokrutnije pleme s najmanje
ljudskosti. Kod njih su i mukarci i ene estoki i u neprijateljskim odnosima. Takvo
drutvo je nesigurno i tu se ne moe osnovati normalno sreeno drutveno tlo. Tree
pleme, pleme ambula, je najslinije naoj kulturi jer oni prepoznaju razliku izmeu
spola i temperamenta, ali u abnormalnoj ulozi u usporedbi s naim kulturama.
Mukarci u umiljati, nose uvojke i idu u trgovinu dok su ene energine, ne kite se, i
rukovode.
Nakon dolazaka kolonijalista na njihovo tlo obiaji, koje su godinama uvali,
se zaboravljaju i mijenjaju nain ivota. Sve vie se okreu zapadnoj kulturi i
tehnoloki naprednoj civilizaciji te nastoje doi u korak s novim tehnologijama.

13

LITERATURA

MEAD, Margaret (2004): Spol i temperament u tri primitivna drutva, Zagreb,

Naklada Jesenski i Turk.

Papua Nova Gvineja < http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46558>,

25.11.2015.

14