NAPOMENA: Propisi na ovom portalu auriraju se dnevno te su prikazani

samo oni propisi koji su trenutno vaei!

Na temelju odredbi lanka 7. stavka 4., lanka 14. stavka 2., lanka 15.
stavka 2., lanka 16. stavka 2. i lanka 19. stavka 5. Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti (Narodne novine, broj: 138/06), ministar nadlean za
ugostiteljstvo i turizam uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo,
donosi
PRAVILNIK
O
RAZVRSTAVANJU,
KATEGORIZACIJI
I
POSEBNIM
STANDARDIMA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINE HOTELI
(Uredniki proieni tekst, Narodne novine, broj 88/07, 58/08,
62/09, 63/13, 33/14 i 92/14)
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se minimalne ugostiteljske usluge i uvjeti za
vrste i kategorije ugostiteljskih objekata koji ine skupinu hoteli (dalje u
tekstu: objekt), vrste, vrste koje se kategoriziraju, kategorije, oznake za vrste
i kategorije, nain oznaavanja vrsta i kategorija te nain kategorizacije
objekata.
(2) Pravilnikom se takoer propisuju vrste posebnih standarda za objekt iz
skupine hoteli, uvjeti koji moraju biti ispunjeni za pojedini standard, oznake i
nain oznaavanja posebnih standarda i nain njihova utvrivanja.
(3) Pravilnikom se odreuju vrste objekata kojima se moe utvrditi
privremeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti bez utvrene kategorije te
uvjeti pod kojima ugostitelj moe poeti obavljati djelatnost u objektu prije
nego pribavi rjeenje o kategoriji objekta.
lanak 2.
(1) Ugostiteljskim objektom iz skupine hoteli podrazumijeva se poslovni
objekt kojim posluje ugostitelj (pravna ili fizika osoba registrirana za
obavljanje ugostiteljske djelatnosti u skupini hoteli) ili pravna osoba koja nije
ugostitelj, ali pod uvjetima propisanim zakonom za ugostitelja moe obavljati
ugostiteljsku djelatnost.
(2) Objekt iz stavka 1. ovog lanka smatrat e se postojeim objektom ako
najmanje jedna graevina ispunjava jedan od sljedeih uvjeta:

1. da objekt na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika ima rjeenje

nadlenog upravnog tijela o utvrenoj vrsti i kategoriji kao postojei
smjetajni ili ugostiteljski objekt;
2. da je konana ili pravomona graevinska dozvola za gradnju objekta
pribavljena najkasnije do 31. 12. 2003. godine;
3. da se radi o rekonstrukciji (adaptaciji, dogradnji, nadogradnji)
ugostiteljskog objekta ili prenamjeni iz objekta druge namjene u ugostiteljski
objekt, a ti objekti su izgraeni prije 10. 5. 2002. godine;
4. da se objektu vrsta i kategorija utvruju u skladu s ovim Pravilnikom, a
objekt je prije 10. 5. 2003. godine bio razvrstan u neku od vrsta sukladno
ranije vaeem propisu iz podruja ugostiteljstva, bez obzira je li ta vrsta
objekta podlijegala obvezi kategorizacije i je li objekt bio kategoriziran ili nije;
5. da objekt ima akt o legalizaciji nezakonito izgraene zgrade.
(3) Svi ostali objekti smatrat e se novim objektima.
(4) Objektom iz stavka 1. ovog lanka, osim za ljeiline vrste, nee se
smatrati objekt u kojem je/su dio ili dijelovi graevine koji pripadaju
funkcionalnoj cjelini objekta stvarno ili po bilo kojoj pravnoj osnovi izdvojeni
iz funkcionalne cjeline objekta, a nemaju zasebni ulaz i horizontalne i
vertikalne komunikacije.
(5) Iznimno od stavka 4. ovog lanka, odredbe tog stavka ne primjenjuju se
na graevinu ili dio/dijelove graevine/a koji pripadaju funkcionalnoj cjelini
objekta, a u kojima se gostima objekta pruaju usluge u funkciji turistike
potronje. Takav/vi dio/dijelovi graevine/a mogu koristiti ulaz, horizontalne i
vertikalne komunikacije ugostiteljskog objekta.
(6) Iznimno od stavka 5. ovog lanka, ugostiteljskim objektom smatrat e se
objekt u kojem je dio graevine namijenjen stanovanju vlasnika tvrtke koja
posluje objektom. Takav dio graevine moe koristiti ulaz, horizontalne i
vertikalne komunikacije objekta.
(7) Iznimno od stavka 4. ovog lanka, ugostiteljskim objektom smatrat e se
objekt u kojem je dio graevine iznajmljen drugim tvrtkama kao poslovni
prostor pod uvjetom da iznajmljeni dio dostupan pogledu gosta kvalitetom
opreme i ureenja ispunjava uvjete za kategoriju koja se objektu utvruje.
Takav dio graevine moe koristiti ulaz, horizontalne i vertikalne
komunikacije objekta.
(8) Iznimno od odredbi stavka 4. ovog lanka, ugostiteljskim objektom
smatrat e se postojei objekt do 25 smjetajnih jedinica koji nema zaseban
ulaz i/ili zasebne vertikalne komunikacije, pod uvjetom da ugostitelj moe
poslovati u objektu kao funkcionalna cjelina.

II. RAZVRSTAVANJE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINE HOTELI

lanak 3.
(1) U objektu iz skupine hoteli pruaju se usluge: smjetaja, prehrane, pia i
napitaka, ako ovim Pravilnikom nije drukije propisano. U objektu se mogu
pruati i druge usluge (iz podruja drugih djelatnosti) kojima se zadovoljavaju
potrebe turista, ako su za obavljanje tih usluga ispunjeni uvjeti u skladu s
posebnim propisima.
(2) Vrsta objekta iz stavka 1. ovog lanka odreena je ovisno o: vrsti
ugostiteljskih usluga koje se u objektu moraju obvezno pruati, preteitosti i
obveznom minimumu ugostiteljskih usluga, nainu usluivanja te drugim
uvjetima propisanim ovim Pravilnikom (minimumu ureenja, opreme, ureaja
i drugo).
lanak 4.
(1) Objekti iz skupine hoteli razvrstavaju se u sljedee vrste:
1. Hotel batina (heritage),
2. Hotel,
3. Aparthotel,
4. Turistiko naselje,
5. Turistiki apartmani,
6.
7. Difuzni hotel,

Pansion,

8. Integralni hotel (udrueni).

(2) Da bi objekti bili razvrstani u vrste: Hotel, Aparthotel, Turistiko
naselje, Turistiki apartmani i Pansion, moraju ispunjavati
sljedee uvjete:
1. ope uvjete za vrstu,
2. minimalne uvjete,
3. uvjete za najniu kategoriju sukladno prilozima I. X. ovog Pravilnika.
(3) Da bi objekti bili razvrstani u vrste Hotel batina, Difuzni hotel i Integralni
hotel, moraju osim uvjeta iz stavka 2. toaka 1. i 2. ovog lanka ispunjavati i
uvjete za vrstu Hotel batina propisane za vrstu Hotel batina (heritage)

sukladno Prilogu A. ovog Pravilnika, za vrstu Difuzni hotel propisane za vrstu

Difuzni hotel sukladno Prilogu B. ovog Pravilnika, a za vrstu Integralni hotel
propisane za vrstu Integralni hotel sukladno prilogu C. ovog Pravilnika.
(4) Hotelu se uz utvrenu vrstu i kategoriju moe dodatno utvrditi vrstu Hotel
batina.
(5) Objekt stalno za vrijeme rada (bez obzira na broj gostiju koji u njemu
boravi) mora u cijelosti ispunjavati uvjete propisane ovim Pravilnikom za
vrstu koja mu je utvrena.
III. OPI UVJETI ZA VRSTE DEFINICIJE VRSTA
1.Vrsta Hotel batina (heritage)
lanak 5.
(1) Hotel batina je objekt u kojem se gostima obvezno pruaju usluge
smjetaja i doruka, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge.
(2) Hotel batina mora biti u preteito starim, tradicijskim, povijesnim,
ruralno-urbanim strukturama i graevinama, ureen i opremljen na tradicijski
nain.
(3) Hotel batina je funkcionalna cjelina koju ini dio graevine, jedna ili dvije
graevine. Ugostiteljski sadraji u kojima se pruaju ugostiteljske usluge
mogu biti odvojeni javnom ili zajednikom povrinom. U ugostiteljske
sadraje (recepcija, smjetajne jedinice, sadraji za pripremu i usluivanje
hrane, pia i napitaka i drugo) moe se ulaziti neposredno iz vanjskog
prostora.
(4) Hotel batina mora imati: prijemni hol s recepcijom, smjetajne jedinice,
zajedniki sanitarni vor, a moe imati i druge sadraje u funkciji
ugostiteljsko turistike potronje.
(5) Smjetajne jedinice u Hotelu batina mogu biti: sobe, hotelski apartmani
(suite) i obiteljske sobe (family room).
2. Vrsta Hotel
lanak 6.
(1) Hotel je objekt u kojemu se gostima obvezno pruaju usluge smjetaja i
doruka, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge, ako ovim
Pravilnikom nije drukije propisano.

(2) Hotel je funkcionalna cjelina koju, u pravilu, ini jedna graevina ili dio
graevine sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama
ako ovim Pravilnikom za ulaz i komunikacije nije drukije propisano. Iznimno,
hotel moe initi i nekoliko, a najvie etiri graevine. Ako se hotel sastoji od
vie graevina, a ne radi se o depandansama hotela, sve graevine moraju
biti funkcionalno povezane hodnicima tzv. zatvorenom vezom. Ova obveza
ne odnosi se na hotel u kojem graevine razdvaja javna prometnica.
Recepcija i obvezni ugostiteljski sadraji za pripremu i usluivanje hrane, pia
i napitaka u Hotelu ne mogu se nalaziti u graevini u kojoj se ne nalaze
smjetajne jedinice. U hotelu kojeg ini vie graevina meu kojima nema
zatvorene veze usluga doruka mora se pruati u svakoj graevini sa
smjetajnim jedinicama.
(3) Hotel moe imati najvie tri depandanse kao zasebne graevine unutar
funkcionalne cjeline hotela. U novom objektu ukupni smjetajni kapacitet u
depandansi/ama ne smije biti vei od ukupnoga smjetajnog kapaciteta u
glavnoj zgradi hotela.
(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovog lanka u postojeim objektima priznaje
se zateeno stanje broja depandansi.
(5) Hotel mora imati: prijemni hol u kojem je recepcija, smjetajne jedinice,
ugostiteljske sadraje za pripremu i usluivanje hrane, pia i napitaka
(kuhinju i blagovaonicu) i zajedniki sanitarni vor za goste, ako ovim
Pravilnikom nije drukije propisano. Hotel u kojem se usluuje doruak iz
stavka 2. ovog lanka mora uz glavnu kuhinju i blagovaonicu u svakoj
graevini imati najmanje drugu kuhinju i blagovaonicu ili prostoriju za
usluivanje.
(6) Smjetajne jedinice u hotelu mogu biti: sobe i/ili hotelski apartmani
(suite) i obiteljske sobe (family room).
2.1. Depandansa hotela
lanak 7.
(1) U depandansi hotela, u pravilu, pruaju se usluge smjetaja, a usluge
doruka i druge ugostiteljske usluge pruaju se u Hotelu.
(2) U depandansi hotela smjetajne jedinice su: sobe i/ili hotelski apartmani
(suite) i obiteljske sobe (family room).
(3) Na depandansu hotela odgovarajue se primjenjuju uvjeti propisani ovim
Pravilnikom za vrstu Hotel i to u dijelu koji se odnosi na: ulaz, horizontalne i
vertikalne komunikacije i smjetajne jedinice. Ako se u depandansi usluuje

doruak tada se odgovarajue primjenjuju najmanje uvjeti propisani ovim

Pravilnikom za prostoriju za usluivanje.
3. Vrsta Aparthotel
lanak 8.
(1) Aparthotel je objekt u kojemu se gostima obvezno pruaju usluge
smjetaja i doruka, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge, ako ovim
Pravilnikom nije drukije propisano.
(2) Aparthotel je funkcionalna cjelina koju, u pravilu, ini jedna graevina ili
dio graevine sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim
komunikacijama ako ovim Pravilnikom za ulaz i komunikacije nije drukije
propisano. Iznimno, Aparthotel moe initi i nekoliko, a najvie etiri
graevine. Ako se Aparthotel sastoji od vie graevina, a ne radi se o
depandansama aparthotela, sve graevine moraju biti funkcionalno
povezane hodnicima tzv. zatvorenom vezom. Ova obveza ne odnosi se na
aparthotel u kojem graevine razdvaja javna prometnica. Recepcija i obvezni
ugostiteljski sadraji za pripremu i usluivanje hrane, pia i napitaka u
Aparthotelu ne mogu se nalaziti u graevini u kojoj se ne nalaze smjetajne
jedinice. U Aparthotelu kojega ini vie graevina meu kojima nema
zatvorene veze usluga doruka mora se pruati u svakoj graevini sa
smjetajnim jedinicama.
(3) Aparthotel moe imati najvie tri depandanse kao zasebne graevine
unutar funkcionalne cjeline Aparthotela. U novom objektu ukupni smjetajni
kapacitet u depandansi/ma ne smije biti vei od ukupnoga smjetajnoga
kapaciteta u glavnoj zgradi Aparthotela.
(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovog lanka u postojeim objektima priznaje
se zateeno stanje broja depandansi.
(5) Aparthotel mora imati: prijemni hol u kojem je recepcija, smjetajne
jedinice, ugostiteljske sadraje za pripremu i usluivanje hrane, pia i
napitaka (kuhinju i blagovaonicu) i zajedniki sanitarni vor za goste, ako
ovim Pravilnikom nije drukije propisano. Aparthotel u kojem se usluuje
doruak iz stavka 2. ovog lanka mora uz glavnu kuhinju i blagovaonicu u
svakoj graevini imati najmanje drugu kuhinju i blagovaonicu ili prostoriju za
usluivanje.
(6) Smjetajne jedinice u aparthotelu mogu biti: sobe, studio apartmani i
apartmani.
(7) U Aparthotelu najmanje 51% smjetajnih jedinica mora biti opremljeno i
ureeno tako da gost moe sam pripremati jela odnosno moraju biti

apartmani i/ili studio apartmani. Ostale smjetajne jedinice u aparthotelu

mogu biti sobe.
3.1. Depandansa aparthotela
lanak 9.
(1) U depandansi aparthotela, u pravilu, pruaju se usluge smjetaja, a
usluge doruka i ostale usluge pruaju se u aparthotelu.
(2) U depandansi aparthotela najmanje 51% smjetajnih jedinica moraju biti
apartmani i/ili studio apartmani, a ostali dio mogu biti sobe.
(3) Na depandansu aparthotela odgovarajue se primjenjuju uvjeti propisani
ovim Pravilnikom za vrstu Aparthotel i to u dijelu koji se odnosi na: ulaz,
horizontalne i vertikalne komunikacije i smjetajne jedinice. Ako se u
depandansi usluuje doruak, tada se odgovarajue primjenjuju najmanje
uvjeti propisani Pravilnikom za prostoriju za usluivanje.
4. Vrsta Turistiko naselje
lanak 10.
(1) Turistiko naselje je objekt u kojemu se gostima obvezno pruaju usluge
smjetaja s dorukom, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge, ako
ovim Pravilnikom nije drukije propisano. U Turistikom naselju gostu se mora
osigurati mogunost bavljenja portom i/ili drugim oblicima rekreacije na
otvorenim prostorima, koji su prilagoeni specifinim uvjetima destinacije.
(2) Turistiko naselje je funkcionalna i poslovna cjelina koju ine vie
samostalnih graevina u kojima su: recepcija, smjetajne jedinice,
ugostiteljski i drugi sadraji. Turistikim naseljem u cjelini upravlja ugostitelj
koji posluje Turistikim naseljem. Trgovake, frizerske, ugostiteljske (hrana i
pie) i druge uslune djelatnosti u funkciji turistike ponude, a koje nisu
propisane kao obvezne, unutar Turistikog naselja, u samostalnim poslovnim
objektima, prostorijama i prostorima, mogu obavljati i druge pravne i/ili
fizike osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti.
(3) Turistiko naselje mora imati: prijemni hol s recepcijom, smjetajne
jedinice, ugostiteljske sadraje za pripremu i usluivanje hrane, pia i
napitaka, zajedniki sanitarni vor za goste, sportske sadraje i/ili
odgovarajue sadraje za rekreaciju, ovisno o prirodnim mogunostima
destinacije, ako ovim Pravilnikom nije drukije propisano.

(4) Smjetajne jedinice u Turistikom naselju mogu biti: sobe, obiteljske sobe
(family room), hotelski apartmani (suite), studio apartmani i apartmani.
(5) Iznimno od odredbi stavka 4. ovog lanka, pod uvjetima propisanim ovim
Pravilnikom, postojei objekti ne moraju imati prijemni hol s recepcijom i
zajedniki sanitarni vor za goste uz recepciju, ako usluge recepcije gostima
pruaju u nekom od drugih vrsta objekata kojima posluje isti ugostitelj, a koji
se nalazi u turistikom naselju ili u neposrednoj blizini.
(6) Unutar vrste Turistiko naselje mogu se nalaziti i objekti vrste: Hotel,
Aparthotel, Turistiki apartmani i/ili Kamp. Ako se ove vrste objekata
prostorno nalaze unutar vrste Turistiko naselje i ine zasebnu funkcionalnu
cjelinu, tada se ti objekti kategoriziraju zasebno i samostalno primjenom
propisa koji se na njih odnose, i njima mora poslovati ugostitelj koji posluje
Turistikim
naseljem.
(7) Samostalne graevine u kojima se nalaze smjetajne jedinice u
Turistikom naselju mogu se nazivati komercijalnim nazivima: bungalov,
paviljon, vila i sl. i kao takve oglaavati i isticati u cjenicima.
5. Vrsta Turistiki apartmani
lanak 11.
(1) Turistiki apartmani je objekt u kojem se gostima pruaju usluge
smjetaja u smjetajnim jedinicama ustrojenim i opremljenim tako da gost
moe sam pripremati jela.
(2) Objekt Turistiki apartmani je funkcionalna cjelina koju ini vie
smjetajnih jedinica u jednoj ili vie samostojeih graevina, koje su u cjelosti
namijenjene profesionalnom obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a kojima
posluje
jedan
ugostitelj.
(3) Objekt Turistiki apartmani mora imati: recepciju, smjetajne jedinice i
zajedniki sanitarni vor za goste, ako ovim Pravilnikom nije drukije
propisano.
(4) Smjetajne jedinice u Turistikim apartmanima mogu biti studio
apartmani i/ili apartmani.
(5) Iznimno od odredbi stavka 3. ovog lanka, pod uvjetima propisanim ovim
Pravilnikom, postojei objekt ne mora imati recepciju i zajedniki sanitarni
vor za goste uz recepciju, ako usluge recepcije gostima prua u nekom od
drugih vrsta objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini, a kojima posluje isti
ugostitelj.
6. Vrsta Pansion

lanak 12.
(1) Pansion je objekt u kojemu se gostima obvezno pruaju usluge smjetaja
s prehranom, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge, ako ovim
Pravilnikom nije drukije propisano.
(2) Pansion je funkcionalna cjelina koju, u pravilu, ini jedna graevina.
Pansion moe biti i dio graevine sa zasebnim ulazom, horizontalnim i
vertikalnim komunikacijama. Iznimno, postojei objekt moe se sastojati od
vie graevina.
(3) Pansion mora imati: recepciju, smjetajne jedinice, ugostiteljske sadraje
za pripremu i usluivanje hrane, pia i napitaka (blagovaonicu i kuhinju) i
zajedniki sanitarni vor za goste, ako ovim Pravilnikom nije drukije
propisano.
(4) Smjetajne jedinice u Pansionu su: sobe, obiteljske sobe (family room) i/ili
hotelski apartmani (suite), ako ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
(5) Ugostiteljski sadraji za pripremu i usluivanje hrane, pia i napitaka u
Pansionu mogu biti smjeteni i u graevini koja se nalazi u neposrednoj
blizini i izvan graevine u kojoj se nalaze smjetajne jedinice.
7. Vrsta Difuzni hotel

lanak 12a.
(1) Difuzni hotel je objekt u kojem se gostima obvezno pruaju usluge
smjetaja i doruka, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge.
(2) Difuzni hotel mora biti u preteito starim, tradicijskim, povijesnim,
ruralno-urbanim strukturama i graevinama, ureen i opremljen na tradicijski
nain.
(3) Difuzni hotel je funkcionalna cjelina na podruju jednog naselja koju ine
tri i vie rasprostranjenih i funkcionalno povezanih graevina, uklopljenih u
lokalnu sredinu i nain ivota. Graevine hotela mogu biti rasprostranjene po
cijelom naselju izmeu objekata drugih namjena. Ugostiteljski sadraji u
kojima se pruaju ugostiteljske usluge mogu biti odvojeni javnom ili
zajednikom povrinom. U ugostiteljske sadraje (recepcija, smjetajne
jedinice, sadraji za pripremu i usluivanje hrane, pia i napitaka i drugo)
moe se ulaziti neposredno iz vanjskog prostora.

(4) Difuzni hotel mora imati: prijemni hol s recepcijom, zajedniku prostoriju
za boravak, smjetajne jedinice, zajedniki sanitarni vor, a moe imati i
druge sadraje u funkciji ugostiteljsko turistike potronje.
(5) Smjetajne jedinice u Difuznom hotelu mogu biti: sobe, hotelski
apartmani (suite), obiteljske sobe (family room), studio apartmani i
apartmani.

8. Vrsta Integralni hotel (udrueni)

lanak 12b.
(1) Integralni hotel je objekt u kojem se gostima obvezno pruaju usluge
smjetaja i doruka, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge.
(2) Integralni hotel je funkcionalna cjelina na podruju jednog naselja koju
ine zajedniki sadraji te udrueni i prethodno kategorizirani i/ili razvrstani
objekti u tri i vie rasprostranjenih graevina. Graevine hotela mogu biti
rasprostranjene po cijelom naselju izmeu objekata drugih namjena.
Ugostiteljski sadraji u kojima se pruaju ugostiteljske usluge mogu biti
odvojeni javnom ili zajednikom povrinom. U ugostiteljske sadraje
(recepcija, smjetajni objekti, sadraji za pripremu i usluivanje hrane, pia i
napitaka i drugo) moe se ulaziti neposredno iz vanjskog prostora.
(3) Integralni hotel mora imati: prijemni hol s recepcijom, zajedniku
prostoriju za boravak, zajedniki sanitarni vor, objekte za smjetaj u
najmanje dvije odvojene graevine, a moe imati i druge sadraje u funkciji
ugostiteljsko turistike potronje.
(4) Integralni hotel je objekt u kojem ugostitelj posluje (prua ugostiteljske
usluge) u zajednikim sadrajima, svojim ugostiteljskim objektima i/ili
objektima drugih ugostitelja i/ili iznajmljivaa, koji su prethodno ishodili
rjeenje za neki od sljedeih objekata:
1. u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu, osim kampa u
domainstvu,
2. drugih vrsta ugostiteljskog objekata za smjetaj, s kategorijama koje se
oznaavaju zvjezdicama, iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smjetaj,
3. iz skupina Restorani, Barovi, Catering objekti i Objekti jednostavnih usluga.
(5) Ugostitelj koji posluje Integralnim hotelom osigurava:

1. usluge recepcije (prijem i odjava gosta, naplata boravine i ostalih

pristojbi, informacije i drugo),
2. usluge smjetaja,
3. naplatu usluga (smjetaja i ostalih usluga),
4. zajedniki nastup na tritu,
5. usluivanje doruka,
6. odravanje okolia i graevina,
7. ienje graevina,
8. pranje posteljine, runika i slinog,
9. ostale usluge po potrebi.
(6) Svaki gost Integralnog hotela mora biti prijavljen na recepciji hotela.
(7) Iznimno od stavka 5. ovog lanka usluge pod tokama 4., 5., 6.,7., 8. i 9.
toga stavka moe obavljati i druga pravna i fizika osoba registrirana za
obavljanje tih djelatnosti, a na temelju ugovora s ugostiteljem koji posluje
integralnim hotelom.
(8) Iznimno od stavka 5. ovog lanka usluge pod tokama 5., 6., 7. i 8. toga
stavka moe obavljati nositelj rjeenja iz stavka 4. ovog lanka, koji je
temeljem ugovora svoj objekt dao na koritenje ugostitelju koji posluje
integralnim hotelom.
(9) Drugi ugostitelji i/ili iznajmljivai moraju putem ugovora dati svoje objekte
za smjetaj na raspolaganje odnosno poslovanje ugostitelju koji posluje
integralnim hotelom.
(10) Drugi zainteresirani (lokalna zajednica) mogu putem ugovora dati svoje
sadraje i/ili usluge u funkciji ugostiteljsko turistike potronje na
raspolaganje integralnom hotelu.
(11) Prava i obveze izmeu ugostitelja koji posluje integralnim hotelom i
drugih ugostitelja i/ili iznajmljivaa te drugih zainteresiranih utvruju se
ugovorom.

9. Ljeiline vrste

lanak 12c.
Ljeiline vrste moraju ispunjavati ope uvjete, minimalne uvjete i uvjete za
kategoriju, za odreenu vrstu iz skupine Hoteli na nain da funkcionalna

cjelina ljeiline vrste moe biti prilagoena

djelatnosti.

potrebama

zdravstvene

10. Vrsta Hotel posebnog standarda

lanak 12.d
Vrsta Hotel posebnog standarda mora ispuniti uvjet za vrstu Hotel
kategorije 4 zvjezdice i uvjete za odreeni posebni standard
sukladno Prilogu XII. ovoga Pravilnika.
lanak 13.
(1) Ugostitelj moe na odreenom prostoru (komercijalnog naziva npr.
resort i sl.) imati vie objekata iste ili razliitih vrsta ije se kategorije
oznaavaju zvjezdicama i koji ine funkcionalnu cjelinu.
(2) Objekti iz stavka 1. ovog lanka mogu imati zajednike: vanjske
komunikacije; parkiralita; prijemni hol s recepcijom; ugostiteljske sadraje
za pripremu i usluivanje hrane, pia i napitaka; sadraje za sport i rekreaciju
te ostale sadraje u funkciji turistike potronje, uz uvjete propisane ovim
Pravilnikom.
(3) Svim objektima iz stavka 1. ovog lanka upravlja i posluje jedan
ugostitelj.
(4) Objekti iz stavka 1. ovog lanka, razvrstavaju se i kategoriziraju zasebno,
primjenom propisa koji se na njih odnose, a mogu se meusobno razlikovati
za jednu kategoriju.
(5) Unutar funkcionalne cjeline iz stavka 1. ovog lanka, mogu poslovati i
druge pravne i fizike osobe koje obavljaju razne djelatnosti u funkciji
turistike potronje (agencijske, trgovake, frizerske i dr.).
IV. MINIMALNI UVJETI ZA UGOSTITELJSKE OBJEKTE IZ SKUPINE HOTELI
1. Opi minimalni uvjeti
lanak 14.
(1) Sve vrste objekata iz skupine hoteli moraju ispunjavati ope minimalne
uvjete, ako ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovog lanka, po posebnom zahtjevu
ugostitelja, a uz prethodno pribavljene isprave temeljem propisa o zatiti
povijesno-kulturnih dobara ili zbog ogranienja u pogledu: konstruktivnih

elemenata, horizontalnih i vertikalnih komunikacija, instalacija i sigurnosti

ministar nadlean za ugostiteljstvo i turizam (u daljnjem tekstu: Ministar)
moe odobriti odstupanja od minimalnih uvjeta, odnosno uvjeta za kategoriju
propisanih ovim Pravilnikom. Ovo odobrenje ne moe se dati za propisani
modul smjetajne jedinice u objektu i u sluaju ako u smjetajnoj jedinici ili
drugom odgovarajuem dijelu objekta nisu osigurani uvjeti za nesmetanu i
potpunu funkcionalnu namjenu smjetajne jedinice odnosno dijela objekta za
kojeg se odstupanje zahtijeva.
(3) Ako je ugostitelj za objekt u postupku iz stavka 2. ovog lanka pribavio
isprave temeljem propisa o zatiti povijesno-kulturnih dobara, a dijelom je na
taj zatieni dio nadograivan ili dograivan novi dio, cijeli objekt tretirat e
se kao zatieno povijesno-kulturno dobro i kategorizirati kao funkcionalna
cjelina.
1.1. Nesmetano kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja
lanak 15.
(1) Objekt mora biti ureen i opremljen tako da omoguuje: nesmetano i
sigurno kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos
stvari te odgovarajue uvanje robe, hrane i pia.
(2) Osoblje u objektu mora biti osposobljeno za struno usluivanje gostiju.
1.2. Isticanje oznake vrste i kategorije te naziva objekta
lanak 16.
(1) Na glavnom ulazu u objekt odnosno recepciju mora biti vidno istaknuta
propisana oznaka utvrene vrste i kategorije, ako je ima, naziv objekta ako
ga ima te tvrtka trgovakog drutva ili obrta. Iznimno, u vrstama Hotel i
Aparthotel kada ti objekti imaju depandanse, pored oznake propisane ovim
Pravilnikom za oznaavanje depandanse, na glavnom ulazu u svaku
depandansu ugostitelj mora na primjeren nain istai naziv objekta kojem
graevina pripada i naziv depandanse, ako postoji komercijalni naziv. Za
vrste Difuzni hotel i Integralni hotel mora biti vidno istaknuta propisana
oznaka kod ulaza u recepciju, a ugostitelj mora izraditi ujednaen i
prepoznatljiv interni sustav oznaavanja graevina i objekata u kojima se
pruaju ugostiteljske usluge.
(2) Na glavnom ulazu u objekt koji ima utvren posebni standard mora biti
istaknuta i propisana oznaka za posebni standard.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka, u objektu koji se nalazi u

graevini ili graevinama koje su zatiene kao povijesno-kulturno dobro,
oznake propisane ovim Pravilnikom mogu se postaviti unutar glavnog ulaza i
sl.
(4) Oznake o vrsti, kategoriji i posebnom standardu objekta moraju se isticati
na standardiziranoj ploi sukladno ovom Pravilniku.
1.3. Ispravnost i funkcionalnost ugostiteljskog objekta
lanak 17.
Okoli, vanjski izgled objekta, ureenje, oprema i ureaji u objektu ne smiju
biti dotrajali i oteeni te moraju biti stalno u ispravnom i funkcionalnom
stanju.
1.4. Opskrba vodom i zbrinjavanje otpada
lanak 18.
(1) Objekt mora stalno raspolagati dovoljnim koliinama zdravstveno
ispravne vode za pie koja se osigurava prikljukom na javni vodovod, a gdje
javni vodovod ne postoji to se mora osigurati na drugi propisani nain.
(2) Odvodnja odpadnih voda iz objekata mora se osigurati prikljukom
objekta na javnu kanalizacijsku mreu, a gdje te mogunosti nema odvodnja
se mora osigurati na drugi propisani nain.
(3) Komunalni i ostali otpad mora se redovito odstranjivati iz objekta.
1.5. Opskrba elektrinom energijom
lanak 19.
(1) Objekt mora biti prikljuen na javnu elektrinu mreu ili na drugi
odgovarajui nain biti opskrbljen elektrinom energijom.
(2) Elektrino osvjetljenje mora biti osigurano u svim prostorijama objekta na
nain da osigurava dobru vidljivost.
(3) U objektu moraju nou biti potpuno ili orijentacijskim svjetlom osvijetljene
sve prostorije i prostori kojima se kreu i gdje borave gosti.
1.6. Telefonski prikljuak

lanak 20.
(1) Objekt mora biti prikljuen na javnu telefonsku mreu, osim na mjestima
gdje takve mogunosti ne postoje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, ako zbog objektivnih uvjeta nije
osigurana mogunost koritenja javne telefonske mree, ugostitelj u objektu
mora osigurati mogunost uporabe mobilnog telefona na zahtjev gosta.
1.7. Zatita od poara
lanak 21.
Objekt mora ispunjavati uvjete zatite od poara:
1. kod svakog dizala istaknuti zabranu koritenja dizala u sluaju poara,
osim kod sigurnosnih dizala (ako ih objekt ima),
2. imati pisane upute za osoblje za sluaj nastanka poara te s tim uputama
upoznati svakog zaposlenika,
3. posebnim oznakama o zabrani puenja oznaiti sve opasne zone (dizala,
kuhinja, kotlovnica, praonica rublja i dr.),
4. imati kontejnere i koeve za otpatke od vatrootpornog materijala, ako
ovim Pravilnikom nije drukije propisano,
5. kontinuirano osigurati da sigurnosna ili panik rasvjeta na svim putevima za
evakuaciju dobro funkcionira.
1.8. Zatita od praine
lanak 22.
(1) Rublje, stolno rublje, posue, ae i pribor za jelo, u vrijeme kada nisu u
uporabi, moraju biti zatieni od praine.
(2) U objektu u kojem se usluge prehrane gostima pruaju
samoposluivanjem, moraju biti osigurani higijenski uvjeti u skladu s
posebnim propisima.
1.9. Grijanje prostorija
lanak 23.

(1) U svim prostorijama objekta u kojima borave gosti i osoblje, mora biti
osiguran odgovarajui nain grijanja s temperaturom od najmanje 18,5 C uz
mogunost prozraivanja, ako ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovog lanka, u objektu u kojem se posluje
samo ljeti ne mora biti osigurano grijanje prostorija.
1.10. Unutarnje visine prostorija, irine stubita i hodnika
lanak 24.
(1) Unutarnja visina prostorija u objektu (visina od poda do stropa): za prijem
i boravak, za blagovanje, za usluivanje gostiju, za pripremanje jela (kuhinje),
centralne pripremnice za obradu hrane, sanitarnih vorova te ostalih
zajednikih prostorija, mora biti najmanje 2,80 m, ako ovim Pravilnikom nije
drukije propisano.
(2) U modulima smjetajnih jedinica i svim komunikacijama objekta unutarnja
visina prostorija (visina od poda do stropa) mora biti najmanje 2,40 m, ako
ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka, u svim prostorijama s koso
izvedenim stropom ili stropom razliitih visina, prosjena unutarnja visina
prostorija mora biti sukladna odredbama stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga
lanka, s time da u novim objektima najnia unutarnja visina od poda do
kosog stropa ne moe biti nia od 1,20 m.
(4) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka, u postojeim objektima
smatraju se dostatnima unutarnje visine prostorija zateene na dan stupanja
na snagu ovog Pravilnika, uz uvjet da postoji sustav prozraivanja i da je
osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i osoblja.
(5) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka, smatraju se dostatnima i
nie visine od propisanih, u dijelovima prostorija u kojma su ugraene
instalicije, uz uvjet da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i
osoblja.
lanak 25.
U postojeim objektima zateeno stanje irine stubita i/ili hodnika smatra se
dostatnim.
U novim objektima irine stubita i/ili hodnika mogu na pojedinim dijelovima
biti ue od propisanih za potrebe konstruktivnih elemenata objekta i voenja
instalacija.

1.11. Uvjeti za osobe s invaliditetom

lanak 26.
(1) Na ulaznim vratima smjetajne jedinice za osobe s invaliditetom moraju
biti oznaene odgovarajuim reljefnim oznakama. Dizala, ako ih objekt ima,
moraju imati odgovarajuu plou za upravljanje dizalom s reljefnim
oznakama i sustav zvunog informiranja o smjeru kretanja dizala.
(2) Kupaonice u smjetajnim jedinicama za osobe s invaliditetom ne moraju
imati kade niti tu kade propisane u prilozima ovog Pravilnika, ve su
dostatni samo tuevi.
2. Minimalni uvjeti za smjetajne jedinice
lanak 27.
(1) Sve vrste objekata iz skupine hoteli moraju ispunjavati minimalne uvjete
za smjetajne jedinice, ako ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
(2) Vrsta Integralni hotel nema smjetajnih jedinica ve se usluga smjetaja
prua u objektima iz lanka 12b. ovog Pravilnika.
2.1. Vrste smjetajnih jedinica
lanak 28.
(1) Objekti, ako ovim Pravilnikom za pojedinu vrstu objekta nije drukije
propisano, mogu imati sljedee vrste smjetajnih jedinica:
1. sobu,
2. hotelski apartman (suite),
3. studio apartman,
4. apartman.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, smjetajna jedinica moe biti i
obiteljska soba (family room).
(3) Iznimno od stavka 1. toke 3. ovog lanka, u postojeim objektima studio
apartmanom moe se smatrati i apartman koji povrinom modula i opremom
ispunjava uvjete za studio apartman kategorije koja se objektu utvruje.

(4) Jednom smjetajnom jedinicom smatrat e se sve prostorije i prostori

unutar smjetajne jedinice u koju se ulazi kroz jedna vrata (modul).
2.2. Povrine smjetajnih jedinica moduli
lanak 29.
(1) Ukupna korisna povrina smjetajne jedinice u objektu (netto povrina na
uporabi gostu) naziva se modul.
(2) Moduli smjetajnih jedinica propisani su za postojee objekte i posebno za
nove objekte, ovisno o vrsti i kategoriji objekta.
2.3. Minimalni moduli, dozvoljena odstupanja modula
lanak 30.
(1) Minimalni moduli smjetajnih jedinica su moduli smjetajnih jedinica
propisani za vrstu ili najniu kategoriju pojedine vrste za objekte koji se
kategoriziraju.
(2) Da bi se objekt mogao razvrstati u pojedinu vrstu, osim ostalih propisanih
uvjeta, mora ispunjavati i uvjete minimalnog modula iz stavka 1. ovog lanka
raunajui i dozvoljena odstupanja iz lanka 31. ovog Pravilnika.
lanak 31.
(1) U postojeim objektima, osim za vrstu Hotel batina (heritage), bez obzira
na vrstu i kategoriju koja se objektu utvruje, dozvoljava se odstupanje od
propisanih modula smjetajnih jedinica:
1 m za modul: sobe, obiteljske sobe (family room) i hotelskog apartmana
(suite);
2 m za modul: studio apartmana i apartmana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, umjesto odstupanja dozvoljenih
odredbama toga stavka, u postojeim objektima koji posluju ljeti, bez obzira
na vrstu i kategoriju koja se objektu utvruje, dozvoljava se u modul
uraunati postojeu povrinu terase, loe ili balkona uz smjetajnu jedinicu:
2 m za modul: sobe, obiteljske sobe (family room) i hotelskog apartmana
(suite);
3 m za modul: studio apartmana;

4 m za modul: apartmana s jednom sobom za spavanje, a za svaku dodatnu

sobu za spavanje 2 m.
(3) Odredbe stavka 1., osim za ljeiline vrste i stavka 2. ovog lanka
primjenjuju
se
do
31.
12.
2008.
godine.
(4) U novim objektima, bez obzira na vrstu i kategoriju koja se objektu
utvruje, dozvoljava se odstupanje od propisanih modula za 10% u 20%
smjetajnih jedinica.
lanak 32.
(1) Iznimno od odredbi lanka 29. stavka 2. ovog Pravilnika, u postojeim
objektima, osim za vrstu Hotel batina, bez obzira na vrstu i kategoriju koja
se utvruje, 80% smjetajnih jedinica u objektu mora ispunjavati propisane
veliine modula ukljuivo i module sa dozvoljenim odstupanjima.
(2) Odredbe stavka 1. ovog lanka primjenjuju se do 31. 12. 2008. godine.
2.4. Kapacitet objekta i smjetajnih jedinica za vrste: Hotel batina, Hotel,
Aparthotel, Turistiko naselje, Turistiki apartmani Pansion i Difuzni hotel
lanak 33.
(1) Kapacitet objekta utvruje se prema broju smjetajnih jedinica i njihovom
kapacitetu.
(2) Kapacitet smjetajne jedinice, ako ovim Pravilnikom nije drukije
propisano, odreuje se prema broju kreveta ovisno o povrini propisanog
modula.
(3) S obzirom na kapacitet soba (prostorija za spavanje) moe biti:
1. jednokrevetna ima jedan krevet za jednu osobu, maksimalne irine 120
cm, a u ljeilinim vrstama do 140 cm,
2. dvokrevetna ima dva kreveta za po jednu osobu ili jedan krevet za dvije
osobe (francuski krevet).
(4) Iznimno od stavka 3. ovog lanka, u postojeim objektima soba s obzirom
na kapacitet moe biti i trokrevetna ako je povrina modula sobe vea za 3
m2 od povrine propisane za dvokrevetnu sobu.
(5) Iznimno od stavka 3. ovog lanka, u jednokrevetnoj i dvokrevetnoj sobi,
ako je povrina modula sobe vea za 3 m 2 od propisane za utvreni kapacitet
sobe, na zahtjev gosta moe se namjestiti dodatni krevet.
(6) Obiteljska soba (family room) moe imati jednokrevetnu ili dvokrevetnu
svaku prostoriju za spavanje.

(7) S obzirom na kapacitet hotelski apartman, studio apartman i apartman

mogu imati:
1. hotelski apartman (suite) jednokrevetnu ili dvokrevetnu prostoriju za
spavanje,
2. studio apartman najvie etiri osobe na pominim-dodatnim krevetima ili
fiksnim krevetima, ako su ovim Pravilnikom dozvoljeni,
3. apartman jednokrevetnu ili dvokrevetnu svaku prostoriju za spavanje.
(8) Iznimno od stavka 7. ovog lanka, na prostorije za spavanje u hotelskom
apartmanu (suite) i apartmanu odgovarajue se mogu primjeniti odredbe
stavka 4. i 5. ovog lanka.
(9) Iznimno od stavka 7. ovog lanka, u prostoriji za boravak hotelskog
apartmana i apatrmana mogu biti dva dodatna kreveta ako dodatnih kreveta
nema u prostoriji/ama za spavanje.
(10) Kreveti u smjetajnoj jedinici postojeeg objekta iznimno mogu biti
smjeteni i jedan iznad drugoga kreveti na kat. Uz krevet na kat takoer se
obvezno nalaze na odgovarajui nain postavljeni propisani elementi.
Postavljanje kreveta na kat nema nikakvog utjecaja na propisanu povrinu
modula smjetajne jedinice koja mora odgovarati propisanoj za kapacitet
smjetajne jedinice.
(11) Pod pojmom dodatni krevet iz odredbi ovog lanka podrazumijeva se
krevet koji nije stalno namjeten u smjetajnoj jedinici, a namjeta se na
zahtjev gosta (trosjed, dvosjed, fotelja i sl.). Uz takav krevet ne moraju se
nalaziti obvezatni propisani elementi (prekriva, noni ormari ili polica, tepih
uz krevet, nona svjetiljka i mogunost gaenja i paljenja glavnog osvjetljenja
iz kreveta). Takav krevet ne izraava se u kapacitetu smjetajne jedinice, ako
ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
(12) Iznimno od stavka 11. ovog lanka, u studio apartmanu dodatni krevet
se smatra stalnim krevetom i izraava se u kapacitetu studio apartmana.
2.4a. Kapacitet za vrstu Integralni hotel

lanak 33a.
Kapacitet za vrstu Integralni hotel utvruje se prema broju objekata i
njihovom kapacitetu.

3. Minimalni uvjeti za sanitarne vorove u zajednikim prostorima u

ugostiteljskom objektu
3.1. Ope odredbe
lanak 34.
(1) Objekt mora imati ureene i opremljene sanitarne vorove uz zajednike
prostorije namijenjene gostima (uz recepciju, ugostiteljske sadraje za
usluivanje, hrane, pia, napitaka i dr.) ako ovim Pravilnikom nije drukije
propisano. Te sanitarne vorove, ako ovim Pravilnikom nije drukije
propisano, ini:
1. zahod za ene koji se sastoji od: prostorije u kojoj je zahodska koljka
zahodska kabina i predprostorije u kojoj je umivaonik,
2. zahod za mukarce koji se sastoji od: prostorije u kojoj je zahodska koljka
zahodska kabina, predprostorije u kojoj je umivaonik i zasebnog prostora u
kojem je pisoar.
(2) Iznimno od stavka 1. toke 2. ovog lanka, u postojeim objektima u
zahodu za mukarce, umivaonik i pisoar mogu se nalaziti u jednoj
predprostoriji, uz uvjet da je prostor izmeu umivaonika i pisoara dijelom
pregraen odgovarajuom vizualnom pregradom.
(3) U sanitarnim vorovima iz stavka 1. ovoga lanka mora biti besprijekoran
red i istoa. Prostorije i oprema moraju se redovito dezinficirati.
3.2. Zahodske kabine
lanak 35.
(1) Zahodske kabine u objektu se moraju nalaziti u blizini prostorija i prostora
gdje gosti najee dulje borave (recepcija; ugostiteljski sadraji za
usluivanje hrane, pia i napitaka; kongresna dvorana i sl.).
(2) Broj zahodskih kabina, ako ovim Pravilnikom nije drukije propisano, mora
biti razmjeran kapacitetu objekta izraenom brojem konzumnih mjesta u
ugostiteljskim sadrajima za usluivanje hrane, pia i napitaka i drugim
sadrajima u ijoj se blizini nalaze i to:
do 80 mjesta, jedna zahodska kabina u zahodu za ene i jedna zahodska
kabina u zahodu za mukarce, sa zasebnim prostorom u kojem jedan pisoar;

 do 160 mjesta, dvije zahodske kabine u zahodu za ene i jedna zahodska

kabina u zahodu za mukarce, sa zasebnim prostorom u kojem su dva
pisoara;
do 550 mjesta, tri zahodske kabine u zahodu za ene i dvije zahodske
kabine u zahodu za mukarce, sa zasebnim prostorom u kojem su tri pisoara;
vie od 550 mjesta, etiri zahodske kabine u zahodu za ene i tri zahodske
kabine u zahodu za mukarce, sa zasebnim prostorom u kojem su etiri
pisoara.
(3) Iznimno od odredbi stavka 2. ovoga lanka, postojei objekti koji imaju
vie ugostiteljskih i drugih sadraja u neposrednoj blizini, pri kapacitetu
veem od 80 mjesta mogu odstupiti od propisanog razmjernog broja
zahodskih kabina i pisoara, ali najvie 25%.

lanak 36.
(1) Svi zahodi moraju imati visoku zahodsku koljku (koljku sa sjedalom) na
ispiranje tekuom vodom.
(2) Pisoar u zahodu za mukarce mora biti zidna koljka s ispiranjem tekuom
vodom ili bezvodni pisoar te treba biti postavljen ili ograen tako da se ne
vidi izvan prostorije u kojoj se nalazi.
3.3. Pretprostorija s umivaonikom
lanak 37.
(1) U pretprostoriji zahoda mora biti umivaonik s tekuom toplom i hladnom
vodom.
(2) Broj umivaonika iz stavka 1. ovog lanka mora biti razmjeran broju
konzumnih i sjedeih mjesta u ugostiteljskim sadrajima za usluivanje
hrane, pia i napitaka i drugim sadrajima u neposrednoj blizini, u objektu i
to:
do 160 mjesta, jedan umivaonik u svakoj pretprostoriji zahoda za ene i
mukarce,
do 320 mjesta, dva umivaonika u svakoj pretprostoriji zahoda za ene i
mukarce,
od 320 mjesta na vie, tri umivaonika u svakoj pretprostoriji zahoda za
ene i mukarce.

3.4. Sanitarni vor uz bazene

lanak 38.
(1) Objekt koji ima bazen na otvorenom ili u zatvorenom prostoru mora imati
sanitarni vor namijenjen korisnicima bazena.
(2) Na sanitarni vor iz stavka 1. odgovarajue se primjenjuju odredbe ovog
Pravilnika o sanitarnim vorovima u zajednikim prostorima objekta.
(3) Uz bazen mora biti tu i kabina za presvlaenje.
...

==============================================
======================
NAPOMENA: ovo je prva polovica propisa, dok je cjeloviti proieni
tekst ovog propisa mogue vidjeti na portalu www.propisi.hr u sklopu
godinje pretplate. Godinja pretplata od 395,00 kuna ukljuuje 6 knjiga
(zbirke propisa) i uvid u sve proiene tekstove vaeih propisa u RH.
Na portalu www.poslovni-savjetnik.com mogue je vidjeti sljedee VAEE
propise:
-u
cijelosti sve
zakone
(ukljuujui
i
proiene
tekstove);
- u cijelosti podzakonske propise (pravilnike, uredbe, odluke, naredbe i dr.)
koji od svoje prve objave u Narodnim novinama nisu imali nikakve izmjene,
dopune
i
ispravke;
- prvu polovicu podzakonkih propisa za koje su izraeni uredniki proieni
tekstovi, tj. koji su od svoje prve objave u Narodnim novinama imali
odreene izmjene, dopune ili ispravke.