SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVA

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA

Nastavnik: Prof.dr.sc. Sven Gotovac
Asistent: Goran Kraljevi, dipl.ing.ra.

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

O predmetu

Web
http://www2.fsr.ba/nastava/adr

Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...

To: goran.kraljevic@hteronet.ba
Subject: ADR

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Polaganje ispita kroz kolokvije ...

1. kolokvij

100 bodova

2. kolokvij

100 bodova

Vjebe (asembler Intel 8086)

100 bodova

Ukupno :

300 bodova

Potrebno je osvojiti min. 50 bodova (50%) iz svakog kolokvija

i min. 50 bodova iz vjebi da bi se uspjeno poloio ispit iz
Arhitekture digitalnog raunala.

Svi studenti koji poloe ispit putem kolokvija osloboeni su

usmenog dijela ispita.

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Uvod

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Funkcijski model von Neumannova raunala

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Vrste sabirnica

Dijelovi raunala su povezani pomou posebne skupine vodia koji se nazivaju

sabirnice (engl. Bus)
Sabirnice su redovito izvedene kao vodii na povrini tiskane ploice, a izvedene
su i na prikljunice (konektore) unutar raunala kako bi se mogli prikljuiti
dodatni sklopovi.

S obzirom na vrstu informacija koje prenose postoje tri osnovne vrste sabirnica:

Sabirnica podataka (engl. Data Bus)

je skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju podatke.
Broj tih vodia redovito odgovara koliini bita koju odjednom moe obraditi CPU.
Tako, npr. 32-bitna raunala redovito imaju sabirnicu podataka koja se sastoji od
32 vodia.

Adresna sabirnica (engl. Address Bus)

je skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju adrese, a njihov broj
ovisi o grai raunala (npr. 20 linija).

Nadzorno-upravljaka sabirnica (engl. Control Bus)

je skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju nadzorne i
upravljake signale, a njihov broj i funkcija pojedinog vodia razlikuje se od
raunala do raunala.

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Ciklus izvoenja operacije

(itanje podataka iz memorije)

Procesor (CPU)
Upravljaka
jedinica

ALU

Upravljaka sabirnica
(upravljaki signali)
Adresna sabirnica
(adresa mem.lokacije)

Memorija

U/I
ureaji

Registri

Podatkovna sabirnica
(podatak iz memorije)

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Ciklus izvoenja operacije

(zapisivanje podataka u memoriju)

Procesor (CPU)
Upravljaka
jedinica

ALU

Upravljaka sabirnica
(upravljaki signali)
Adresna sabirnica
(adresa mem.lokacije)

Memorija

U/I
ureaji

Registri

Podatkovna sabirnica
(podatak u memoriju)

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Vrste sabirnica

irina podatkovne sabirnice podataka (npr. 32 bita, 64 bita) utie

na koliinu podataka koja se u jednom memorijskom ciklusu moe
prenijeti preko podatkovne sabirnice.

Ukoliko je irina podatkovne sabirnice npr. 32-bita onda je u jednom

memorijskom ciklusu mogue preko podatkovne sabirnice prenijeti 32 bita
podataka (4B).

Ukoliko je irina podatkovne sabirnice npr. 64-bita onda je u jednom

memorijskom ciklusu mogue preko podatkovne sabirnice prenijeti 64 bita
podataka (8B).

irina adresne sabirnice podataka (npr. 32 bita, 36 bita) utie na

veliinu izravno adresirljivog memorijskog prostora.

Ukoliko je irina adresne sabirnice npr. 32-bita onda je mogue izravno

adresirati 232 memorijskih lokacija. Ukoliko je veliina jedne memorijske
lokacije 8 bita (1B), onda moemo rei da je ukupna koliina izravno
adresirljivog memorijskog prostora 232 B, odnosno 4 GB.

Ukoliko je irina adresne sabirnice npr. 36-bita onda je mogue izravno

adresirati 236 memorijskih lokacija. Ukoliko je veliina jedne memorijske
lokacije 8 bita (1B), onda moemo rei da je ukupna koliina izravno
adresirljivog memorijskog prostora 236 B, odnosno 64 GB.

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

Isjeak iz Intelove porodice procesora

Tip procesora

Godina

Data/Adress Bus

4004

1971.

4/12 bit

2.250

8008

1972.

8/14 bit

2.500

8080

1974.

8/16 bit

5.000

8086

1978.

16/20 bit

29.000

286

1982.

16/24 bit

120.000

386

1985.

32/32 bit

275,000

486 DX

1989.

32/32 bit

1,180.000

Pentium

1993.

64/32 bit

3,100.000

Pentium Pro

1995.

64/36 bit

5,500.000

Pentium II

1997.

64/36 bit

7,500.000

Pentium III

1999.

64/36 bit

24,000.000

Pentium 4

2000.

64/36 bit

42,000.000

Ak.god. 2011/2012.

Br. tranzistora

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

10

Mooreov zakon

Gordon Moore, suosniva Intela

1965. uoava trend dupliranje broja tranzistora po kvadratnom inu
svakih godinu dana (4 godine nakon izuma); danas svakih 18 mjeseci

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

11

Glavni dijelovi procesora ...

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

12

Hijerarhijska organizacija memorije

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

13

Hijerarhijska organizacija memorije

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

14

Pentium hijerarhijske razine memorije

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

15

Matina ploa za Pentium 4

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

16

U/I suelja

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

17

Uvod u asembler

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

18

Razliiti pogledi na raunalo

31

1.10 Looking Ahead

PC

that comes from viewing

The intellectual synthesis
ectives
each the three persp
a computer system from
puter design. It
ient, effective com
leads to an effic
ine functions
rstand how a mach
leve l
is when you unde
ture
itec
arch
tem
, and the sys
r
at the gate, ISA

Vienje programskog brojila

sa stajalita programera

. Whethe
the machine
y understand
,
that you full
puter Science
ective is in Com
your career obj
asp ect of
r
othe
e
, or som
Eng ineering
book
Computer
e that this
erest hop
sinc
r
.
ou
ding
it is
computers
t understan
viding tha
you by pro
will serve

32
B bus

32

32
A bus

Q
PCout

clk
PCin

clk

Vienje programskog brojila sa

stajalita projektanta logikih vrata

Korisniki pogled

na raunalo

Ak.god. 2011/2012.

Pogled projektanta

arhitekture raunala

Pogled programera
Pogled projektanta

logikih sklopova

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

19

Hijerarhijski model arhitekture raunala

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

20

Pogled na raunalo programera u simbolikom jeziku

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

21

Pogled na raunalo programera u simbolikom jeziku

Programer koji programira u strojnom (odnosno simbolikom jeziku)

izrauje temeljnu programsku podrku potrebnu kako bi procesor mogao
obavljati svoje zadatke.

Strojni jezik (engl. Machine language)

je skup temeljnih naredbi koje procesor moe izvoditi, a izraen je kao niz 0 i 1.

Simboliki jezik (engl. Assembly language)

je alfanumeriki ekvivalent strojnog jezika. Programeru je puno lake koristiti
skraenicu naredbe koje ga podsjea na operaciju koju procesor mora izvesti
nego binarni zapis iste naredbe.

Program za prevoenje simbolikog jezika (engl. Assembler)

je program koji translatira (preslikava jedan na jedan) simboliki jezik u strojni
jezik procesora.

Napomena: Svi vii programski jezici (npr. C, C++, ...) su prenosivi s

procesora na procesor, dok su strojni odnosno simboliki jezici vezani

uz odreeni procesor.

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

22

Razine programskih jezika

Strojni jezik (engl. Machine language)

-

jedino to raunalo moe razumijeti

sastoji se od kombinacija 0 i 1
direktno povezan s arhitekturom raunala
efikasan, ali je u njemu teko programirati

Simboliki jezik (engl. Assembly language)

- takoer direktno ovisi o arhitekuri raunala
- napredak jer se umjesto 0 i 1 koriste mnemoniki kodovi
- treba se prevesti u strojni kod prije izvrenja

Programski jezici vie razine (engl. High level languages)

- dobro definirani, nalikuju pravom jeziku (uglavnom engleskom)

- fundamentalna razlika je u tome to vie nisu vezani uz arhitekturu

raunala

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

23

Razine programskih jezika Primjer

Programski jezik vie razine:

a=b+c;

Asembler:
ld r6,24
ld r7,28
add r5,r6,r7
st r5,32

Strojni oblik:
00001 00110 00000 00000000000011000
00001 00111 00000 00000000000011100
01100 00101 00110 00111 000000000000
00011 00101 00000 00000000000100000

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

24

Prikaz informacija u raunalu

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

25

Prikaz informacija u raunalu

Brojevni sustavi
Binarni brojevni sustav
Oktalni brojevni sustav
Heksadecimalni brojevni sustav

Pretvaranje brojeva izmeu razliitih brojevnih sustava

Aritmetiko logike operacije
Zbrajanje, oduzimanje
Aritmetika dvojnog komplementa

Prikaz brojeva i znakova u raunalu

Prikaz cijelih brojeva

Prikaz brojeva u pominom zarezu
Prikaz znakova u raunalu
ASCII kod

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

26

Brojevni sustavi

Je li dekadski sustav prikladan za ugradnju u raunalo?

Trebalo bi nainiti elektroniki element koji je u stanju
prikazati 10 diskretnih stanja
Mogue, ali komplicirano i skupo, moda i sporo.
Jednostavno, brzo, jeftino i pouzdano rjeenje: bistabil
Elektroniki element koji je u mogunosti spremiti dva
diskretna stanja
Pouzdano i neosjetljivo na manje promjene napona. Npr.
0 2,5 V znamenka 0
2,51 6 V znamenka 1

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

27

Binarni brojevni sustav

Znamenke su 0 i 1, dakle baza brojanja B=2 to odreuje

binarni brojevni sustav
Iz engleskog BInary digiT nastalo je ime za najmanju koliinu
informacije, znamenku binarnog brojevnog sustava BIT.
Broj od n znamenki u brojevnom sustavu s bazom 2:
zn-1 2n-1 + zn-2 2n-2 + ... + z1 21 + z0 20, zi { 0, 1 }

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

28

Registar

Binarni broj se sastoji od vie znamenki (bitova) tako da za prikaz broja

moramo upotrijebiti nekoliko bistabila. Takva grupa bistabila ini registar.
Registri su sastavni dio svih dijelova raunala. Broj bistabila u registru
nekog raunala odreuje njegovu duljinu. Duljina veine registara u
nekom raunalu je odreena duljinom rijei raunala.
Rije je koliina informacija koju raunalo moe obraditi u jednoj operaciji,
pohraniti u memoriju, odnosno dobaviti iz memorije. Najee duljine rijei
(pa prema tome i registara) su 8, 16, 32 i 64 bita.

qn-1
D

qn-2

q0

...

dn-1
Ak.god. 2011/2012.

dn-2

d0

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

29

Pretvorba dekadskog broja u binarni

Binarni broj tvore ostaci dijeljenja s 2, odozdo prema gore:

57 : 2 = 28
1
1
1
0
0
1
1
28 : 2 = 14
0
14 : 2 = 7
0
7:2=3
1
3:2=1
1
1:2=0
1

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

30

Primjer svih sadraja u registru od tri bita

U registru s 3 bita mogu se prikazati sljedei brojevi:

Dekadski broj Binarni broj
0
000
0
1
001
2
010
3
011
4
100
5
101
6
110
7
111
23 -1

+1

Za n=3 dobije se interval [0, 23 - 1], openito [0, 2n - 1]

Za n=8 dobije se interval [0, 28 - 1], tj. [0, 255]

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

31

Kontrola rezultata u digitalnoj aritmetici

Rezultat operacije u digitalnoj aritmetici moe se

provjeravati s da li je:
Negativan (negative)
Nula (zero)
Prekoraio opseg brojeva (overflow)
Ima prijenos (carry)
Ostali uvjeti

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

32

Kontrola rezultata u digitalnoj aritmetici

Negativan rezultat (negative)

Ako je operacija nad cijelim brojevima ispravno provedena,
tj.nije dolo do preljeva tada je predznani rezultat negativan
ako i samo ako mu je najznaajniji bit postavljen u 1 (ne
vrijedi za kod s posmakom)

Rezultat je nula (zero)

Rezultat X=0 ako i samo ako su svi njegovi bitovi 0

Preljev (overflow)
Preljev je prekoraenje rezultata raunskih operacija u
digitalnoj aritmetici van dozvoljenog opsega brojeva
Ako je dolo do preljeva, rezultat raunske operacije je
pogrean

Prijenos (carry)
Prijenos oznaava pojavu bita prijenosa

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

33

Zbrajanje binarnih brojeva

Primjer 1.
100
+ 10
110

Primjer 2.
111
+ 101
1100

Zbrajanje u registru s ogranienim brojem bita

1 1 1 1
+ 0 0 1 0
1 0 0 0 1
Preljev
(overflow)

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

34

Negativni binarni brojevi

Negativni brojevi se prikazuju tzv. tehnikom dvojnog komplementa.
Nule pretvaramo u jedinice, a jedinice u nule (komplement do baze 1),
a zatim tom komplementu dodajemo 1 (komplement do baze dvojni
komplement).

Primjer: -37 u registru s 8 bita

37

0 0 1 0 0 1 0 1
1 1 0 1 1 0 1 0
+

-37

1
1 1 0 1 1 0 1 1

+
37

0 0 1 0 0 1 0 1
1 0 0 0 0 0 0 0 0

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

35

Oduzimanje binarnih brojeva

Operacija 7 - 5 u raunalu s registrom od 4 bita obavit e se kao

7 + (-5). Binarni prikaz broja -5 je: 0 1 0 1
1111
(jedinini komplement) - 0 1 0 1
1010

(dvojni komplement)

Dokaz da je dobiveni broj - 5

1 0 1 1 (- 5)
+ 0 1 0 1 (+5)
0000

Operacija oduzimanja: 7 - 5
0 1 1 1 ( 7)
+ 1 0 1 1 (-5)
0010

Komplement do baze-1

Preljev 1

Ak.god. 2011/2012.

Komplement do baze

1010
+0001
1011

Preljev 1
ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

36

Primjer svih sadraja u registru od tri bita

(ako je prvi bit predznak)

U registru s 3 bita, ako je prvi bit predznak mogu se prikazati

sljedei brojevi:
Dekadski broj Binarni broj
0
000
1
001
-22
2
010
3
011
0
+1
-4
100
-3
101
22 -1
-2
110
-1
111
Za n=3 dobije se interval [-22, 22 - 1], openito [-2n-1, 2n-1 - 1]
Za n=8 dobije se interval [-27, 27 - 1], tj. [-128, 127]

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

37

Oktalni brojevni sustav

Baza sustava je B=8 a znamenke su 0,1,2,3,4,5,6,7

Koristi se za skraeno zapisivanje binarnih sadraja kada je to
spretno
Zapis se moe dobiti iz dekadskog sukcesivnim dijeljenjem s 8 i
zapisivanjem ostataka s desna na lijevo, ali i direktno iz binarnog
zapisa grupiranjem po tri znamenke (zdesna nalijevo lijevo od
decimalne toke, a slijeva nadesno desno od decimalne toke)

Primjeri:
36-bitni broj
001 110 000 101 111 001 010 011 111 000 100 001
oktalni ekvivalent 1 6 0 5 7 1 2 3 7 0 4 1
11 001 . 110 01
3

1 . 6

Ak.god. 2011/2012.

(2)

= 31.62

(8)

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

38

Heksadecimalni brojevni sustav

Baza sustava je B = 16, a znamenke su:

0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F
Koristi se za skraeno zapisivanje binarnog sadraja.
Zapis se moe dobiti iz dekadskog sukcesivnim dijeljenjem s 16 i
zapisivanjem ostataka s desna na lijevo, ali i direktno iz binarnog
zapisa grupiranjem po 4 znamenke (zdesna nalijevo lijevo od
decimalne toke, a slijeva nadesno desno od decimalne toke)
Primjeri:
16-bitni broj
heksadecimalni ekvivalent

0111 1011 0011 1110

7
B
3
E

11001.11001(2) = 1 1001 . 1100 1000 = 19.C8

1

Ak.god. 2011/2012.

9 .

(16)

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

39

Brojevi u razliitim bazama

Ak.god. 2011/2012.

Bin.

Dec.

0000
0001
0010
0011
0100
0101
0110
0111
1000
1001
1010
1011
1100
1101
1110
1111

0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

Hex.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
A
B
C
D
E
F

Okt.
0
1
2
3
4
5
6
7
10
11
12
13
14
15
16
17

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

40

Razlomljeni binarni brojevi

Razlomljeni binarni brojevi sadre "binarnu toku",

analogno decimalnom zarezu, odnosno toki u angloamerikoj notaciji.
Primjer prikaza razlomljenih brojeva:
5.75

Ak.god. 2011/2012.

10

= 5 * 100 + 7 * 10-1 + 5 * 10-2 =

= 1*22 + 0*21 + 1*20 + 1*2-1 + 1*2-2 =
=101.112

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

41

Primjer pretvaranja dekadskog razlomka u binarni

Cjelobrojni dio dekadskog broja pretvara se u binarni uzastopnim

dijeljenjem, a decimalni uzastopnim mnoenjem s 2, gdje
cjelobrojni dio dobivenih produkata tvori znamenke binarnog
razlomka.
1.25 = 1 + .25
.25 * 2
0.50

1.0 1

.5 * 2
1.0

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

42

Mnoenje s 2n i 2-n

Binarni broj se mnoi s potencijama baze 2 tako da se binarna

toka pomakne odgovarajui broj mjesta desno ili lijevo, zavisno
od toga da li je predznak potencije pozitivan ili negativan.
Na primjer:
1 . 1 1 * 22 = 1 1 1
1 . 1 1 * 2-2 = 0 . 0 1 1 1
Kako u registar pohraniti toku?

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

43

Realni brojevi standardne preciznosti

IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) standard

754 za prikaz realnih brojeva u standardnoj tonosti:
Deklaracija u programskom jeziku C: float
31 30
23 22
P Karakteristika

0
Mantisa

P je predznak ( P=1 negativan, P=0 pozitivan)

Karakteristika je binarni eksponent + 127 (da se izbjegne prikaz
negativnog eksponenta)
Mantisa je normalizirana (samo jedan bit ispred binarne toke).

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

44

Realni brojevi standardne preciznosti Primjer

Primjer: Prikazati broj 5.75 kao realni broj

5.7510 = 101.112 * 20 = 1.01112 * 22

Normalizacijom svakog binarnog broja (osim nule) postie

se oblik:
1.xxxxx

Zbog toga se vodea jedinica ne pohranjuje u raunalu i

naziva se skrivenim bitom (hidden bit).
Time se utedi jedan bit to poveava preciznost.

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

45

Realni brojevi standardne preciznosti Primjer

Predznak = 0 (pozitivan broj)

Binarni eksponent = 2
Karakteristika K = 2 + 127 = 129 = (1000 0001)2
Mantisa (cijela) .......................... 1.0111
Mantisa (bez skrivenog bita) ...... 0111
Rezultat: 0 10000001 01110000000000000000000
ili hex. 0100 0000 1011 1000 0000 0000 0000 0000
4
0
B
8
0
0
0
0

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

46

Raspon i preciznost prikazivanja realnih brojeva

Karakteristike
Raspon karakteristike: K [0,255]
K = 0 rezervirana je za prikaz nule
K = 255 rezervirana je za prikaz
BE = K - 127
Raspon binarnog eksponenta: BE [-126,127]
Najmanji pozitivni broj 0 koji se moe prikazati je:
1.02 * 2 -126 = 1.175494350822*10 -38
a najvei je:
1.111111111111111111111112 * 2127 2128 =
3.402823669209*1038

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

47

Realni brojevi dvostruke preciznosti

Deklaracija u programskom jeziku C: double

63 62
52 51
P Karakteristika

0
Mantisa

P je predznak ( P=1 negativan, P=0 pozitivan)

Karakteristika je binarni eksponent + 1023 (11 bita)
Mantisa je normalizirana (52 + 1 bit).

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

48

Raspon i preciznost prikazivanja realnih brojeva

dvostruke preciznosti

Karakteristike
Raspon karakteristike: K [0,2047]
K = 0 rezervirana je za prikaz nule
K = 2047 rezervirana je za prikaz
BE = K - 1023
Raspon binarnog eksponenta: BE [-1022,1023]
Najmanji pozitivni broj 0 koji se moe prikazati je:
1.02 * 2 -1022 = 2.225073858507*10 -308
a najvei je:
1.1111.....1111112 * 21023 21024 =
1.797693134862316*10308

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

49

Razlika izmeu preciznosti i tonosti

Preciznost (precision)
- broj znamenki koji opisuje neku veliinu

Tonost (accuracy)
- tonost je bliskost stvarnoj (nepoznatoj) vrijednosti
Za dovoljnu tonost potrebna je adekvatna preciznost, ali
preciznost ne implicira automatski tonost jer su iskazane
znamenke mogle nastati na temelju npr. pogrenog
mjerenja.

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

50

Prikaz slova i ostalih znakova

Kombinacijom jedinica i nula kdom

Koliko ima znakova?
26 velikih slova engleske abecede
26 malih slova engleske abecede
10 znamenaka
operatori, interpunkcije, upravljaki znakovi
Dovoljan je 1 byte
ASCII (ISO-7 standard): 7 bita za informaciju + 1 bit za paritet
27 = 128 razliitih znakova
Paritet
ako je u informaciji neparan broj bita, bit pariteta postavlja se na 1, inae
na 0 (moe i obratno: odd/even parity). Omoguuje otkrivanje jednostruke
pogreke pri prijenosu informacija

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

51

ASCII kod

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

52

Problem prikaza internacionalnih znakova

8-bitni ASCII kd 28 = 256 razliitih znakova

Nai su znakovi smjeteni u podruje 128-255
Osobna raunala koja rade pod Windowsima imaju nekoliko
naina prikaza naih slova.
Starije verzije koristile su CE - varijantu za Centralnu i Istonu
Europu. Sada se to postie automatski odabirom hrvatske tipkovnice,
meutim ipak moe doi do zbrke jer su u uporabi dva standarda;
Central European (Windows 1250) i Central European (ISO 8852).

8-bitni ASCII kd nije dovoljan za prikaz znakova svih jezika u

svijetu, a pogotovo za kineska i japanska slova
UNICODE
1 znak 16 bita 216 = 65536 razliitih znakova

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

53

UNICODE

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

54

Memorija raunala (spremnik)

Skup registara jednake duljine
Dananja raunala: 8-bitni registri bajtovi (byte)
Kratica: B
Veliina spremnika izraava se kao viekratnik od 210 ili 220
210 B = 1024 B = 1 kB
220 B = 10241024 B = 1.048.576 B = 1 MB

Do svakog se bajta moe pristupiti direktno, navoenjem

rednog broja adrese.
0
1
2
3
4
...
n-2
n-1

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

55

Memorija raunala (spremnik)

Kojim redom pohraniti bajtove 32 bitnog registra u spremnik?
Dvije mogunosti:
oktet najmanjeg znaaja (LSB) pohranjuje se na najniu
adresu cijelog podatka Little Endian
oktet najveeg znaaja (MSB) pohranjuje se na najniu
adresu cijelog podatka Big Endian
PC: Little Endian

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

56

Potencije broja 2

Neke potencije broja 2 ...

20 = 1
21 = 2
22 = 4
23 = 8
24 = 16
25 = 32
26 = 64
27 = 128
28 = 256
29 = 512

Ak.god. 2011/2012.

210 = 1024 = 1K
211 = 2048 = 2K
212 = 4096 = 4K
213 = 8192 = 8K
214 = 16384 = 16K
215 = 32768 = 32K
216 = 65536 = 64K
...

220 = 1048576 = 1024K = 1M

...

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

57

Pitanja i zadaci za ponavljanje

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

58

Pitanja i zadaci za ponavljanje

1) Objasnite osnovnu razliku izmeu raunala koji imaju:

32-bitnu i 64-bitnu podatkovnu sabirnicu
32-bitnu i 36-bitnu adresnu sabirnicu
2) Navedite stanje na vanjskim sabirnicama: adresnoj, podatkovnoj i
upravljakoj sabirnici (sve sabirnice su 32-bitne) pri ciklusu izvoenja:

itanja podataka iz memorije

(sa mem.lokacije 10000000h, podatak je broj 7)

zapisivanja podataka u memoriju

(na mem.lokaciju 10000000h, podatak je broj 7)

3) Objasnite osnovne razlike izmeu strojnog jezika, simbolikog jezika

(asembler) i programskih jezika vie razine (npr. C, C#, Java, ...)

Ak.god. 2011/2012.

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

59

Pitanja i zadaci za ponavljanje

4) Broj 27.75 prikazan decimalno prikaite u binarnom, oktalnom i

heksadecimalnom brojevnom sustavu.
5) Broj 7A prikazan heksadecimalno prikaite u binarnom, oktalnom i
decimalnom brojevnom sustavu.
6) Na koji se nain decimalni broj -11.5 pohranjuje u memoriji raunala
kao realan broj standardne tonosti.
Organizacija rijei u memoriji je Little Endian, a veliina memorijske rijei
(memorijske lokacije) je 8 bita (1B).
31 30

Ak.god. 2011/2012.

23 22

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA vjebe

60