UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA KOMPARATIVNU KNJIEVNOST
Predmet: Esejistika
Student: Adnan Rei
UBISTVO SMRTI
Psihoanaliza: Patriotizam Yukio Miimo
Danas je teko biti moderan i savremen, a ipak ovjek. Dugo ovjek nosi istinu u
sebi da nije centar svemira, zatim su mu dokazali da nema nita posebno u
njegovom postanku. Samo to je ubio Boga, doe psihoanaliza i kae mu da, ni
sam sebe ne kontrolie, kao to kae Freud: Protjecanjem vremena moralo je
ovjeanstvo pretrpjeti tri velike ozljede svog naivnog samoljublja od strane
znanosti. Misli naravno na Kopernika/Galilea, Darvina i na kraju psihoanalizu.
Sva tri ova udara na naivno ovjekovo samoljublje dolaze iz Evrope. Evropljanin,
imperijalist je mogao stvarati sliku o sebi kao velikom gospodaru, moniku,
revolucionaru u naunom i umjetnikom svijetu. Meutim vremenom, nauili smo
neto i o drugim kulturama. Da li je psihoanaliza imala uticaj na njih? Kako iz
pozicije Evropljanina uopte shvatiti tradiciju u afrikom plemenu da djevojka
prvo seksualno iskustvo ima sa ocem? Kako objasniti samurajsku smrt,
samoubistvo iz asti?
Pored toga to evropljanin smrt smatra grijehom, njegova percepcija smrti je brzi
prelaz. Svako rastezanje umiranja za nas bi bilo muenje. Osoba koja sama sebi
oduzima ivot i pri tome osjea prelaz u smrt, tom prelazu oduzima brzinu kako bi
opravdao svoj ivot u uzvienosti. Kako je uopte mogue shvatiti tako neto?
Psihologija voli da objanjava motive i razloge ljudskog djelovanja, pa u pokuati
psihologijom na konretnom primjeru. Yukio Miima 1961. godine objavljuje priu
Patriotizam u kojoj porunik Takejema i njegova supruga Reiko izvravaju
samoubistvo, ritualni sepuko. Kada se grupa vojnika i prijatelja porunika
Takejame odlui na pobunu, Takejama dobija nareenje da komanduje napadom
protiv svojih prijatelja. Razlog i motiv odluke za izvrenje samoubistva je njegova
nemogunost izvravanja carske naredbe.
Kako to objasniti psihologijom? Uticaj na motive iz kojih nastaje ovjekovo
djelovanje u ne evropskim kulturama moemo vidjeti samo u treem udaru na
samoljublje, iz perspektive psihoanalize. Neto neobjanjivo, neto iznad nas
kontrolie nae postupke. Samuraj/vojnik je osoba koja nema pravo na svoj ivot,
njegov ivot pripada gospodaru. Kao to ovjek ne kontrolie svoje postupke,
nego su tu id ego super ego, da umjesto njega odluuju, a njegovo je samo da
ivi. Tako i samuraj, mora samo da ivi, a sveto trojstvo za njega su ast ja
vojska/drava.
Za Takejamu drava je superego, predstavlja vrhovni autoritet. Jer, superego je
moralni uvar linosti. On sudi da li su nai postupci u skladu sa normama
drutva.
Zar onda Takejama ne naruava principe superega, tj. drave,
neizvravajui njenu naredbu?

Neizvravajui vrhovne zakone i svoje obaveze, kod vojnika sa velikim moralnim

kodom mogu se pojaviti simtomi neuroze, jer nije u mogunosti zadovoljiti
drutvene norme superega. Preko neuroza moemo opravdati ili osuditi njegovu
odluku da izvri samoubistvo, ali to bi bilo pogreno. Takejama je davno odluio
ta treba da uradi, davno je prestao vjerovati u zakone drave, a to moemo
vidjeti u njegovom kontrastu prema naslovu prie Patriotizam.
Porunik nije patriota, bar ona vrsta patriote koju od njega u tom trenutku trai
drava. Da je Takejama takav patriota on bi bez ikakve nedoumice izvrio napad
na svoje prijatelje, ak bi stajao u prvim redovima. Osjeao bi se iznevjereno i
ponieno jer je provodio vrijeme sa izdajnicima carske vojske i asti. Ali Takejama
je druga vrsta patriote. Patriota sa moralnom obavezom prema ljudskosti sa
osjeajem za nepravdu, patriota koji se buni protiv sistema, ali ne javno, nego
intimno. Takav Takejama, da je izvrio nareenje, itav ivot bi umirao lagano i
izdajnika smrt bi ga pratila na svakom koraku. Tu smrt je morao ubiti, ritualno,
opravdati svoju ast u boli, sepukom.
Prema Freudu ljudska vrsta vene u zagljaju stranog nagona za smru. Kako bi se
stvorio balans, u nagonu za smru se mora pojaviti i uzvieni nagon za ivotom.
Eros, nagon ivota i Thanatos nagon smrti; princip stvarnosti i princip
zadovoljstva. Terry Eagleton objanjava: Krajnji cilj ivota je smrt, povratak
blaenom, beivotnom stanju u kojem nita ne moe povrijediti eros. Eros ili
spolna energija je snaga koja gradi povijest, ali je ona sputana traginim
proturjejem prema Thanathosu, tj nagonu prema smru. Miimo nagon za
ivotom predstavlja kroz fantastinu, suptilnu erotiku u inu voenja ljubavi
porunika Takejame i njegove supruge Reiko, pred sam in ritualnog samoubistva.
Igra izmeu erosa i thanatosa ih izjednaava, zamjenjuje ih da su i nakon smrti
ostali ivi.
Oni su uzvieni da su nestvarni. Skladni da djeluju zbunjujue na itaoca. isti da
su samo dokaz nesavrenosti svijeta oko njih. Opet toliko realni, nama
prepoznatljivi da takvi jedino mogu postojati u neijoj mati, ideji o tome kako
ljubav moe da izgleda.
Kao i sve prave umjetnosti Miimino umjee pisanja nam daje sve to trebamo
upoznati, a opet ostavlja prostor da budemo zavedeni sopstvenom vizijom
njegovih likova i vremena o kojem pie.