Datum: 02. 03. 2016.

Prezime i ime nastavnika: Tijana Bajrambai

Razred i odjeljenje: VIII 3
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Atributske i apozicijske reenice
Tip nastavnog sata: obrada
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda rada na tekstu, razgovor
Oblici rada: frontalni i individualni
Nastavna sredstva: Na jezik za osmi razred, tabla, kreda, nastavni listii
Cilj nastavnog sata: upoznavanje sa atributom, apozicijom i zavisnosloenim odnosnim
reenicama
Zadaci nastavnog sata
Obrazovni: upoznavanje uenika sa jezikim vrijednostima i zakonitostima, izricanje atributa
i apozicije, te atributskih i apozicijskih reenica
Funkcionalni: razvijanje vjetine prepoznavanja reeninih lanova i zavisnih reenica,
razvijanje kritikog miljenja i logikog zakljuivanja uenika, razvijanje vjetine govora,
sluanja i posmatranja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku, razvijanje jezike radoznalosti i ljubavi
prema jeziku
ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

MIKROARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO/MOTIVACIJA

Nastavnik e uenicima podijeliti nastavni list broj1 na kojem e se nalaziti tekst i tabela koju
e uenici popuniti prema uputama. Odgovore e zapisivati na tabli. Razgovor o tim
odgovorima dovest e do imena nastavne jedinice.
GLAVNI DIO/REALIZACIJA
Nastavnik najavljuje novu nastavnu jedinicu: Atributske i apozicijske reenice. Zajedno sa
uenicima e na primjerima zakljuiti ta su atributi i ime se izriu, te ta je to atributska
klauza. Nastavnik dijeli drugi nastavni listi na kojem e uenici sami odrediti veznike
atributskih reenica. Zatim nastavnik na primjerima objanjava apoziciju i apozicijsku
reenicu. Nastavnik dijeli nastavni listi broj 3.
ZAVRNI DIO/VERIFIKACIJA
Nastavnik provjerava kako su uenici uradili vjebe. Nakon toga zadaje domau zadau.

MAKROARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO/MOTIVACIJA
Nastavnik dijeli nastavni listi broj 1. Na tom listiu je kratki odlomak teksta Zulfikara Zuke
Dumhura:
Kemal je, na kraju, spasio duu ovoga grada. Poslije njega ostale su freske bez tamjana i
munare bez mujezina. Ostavio je za sobom ovjeka u plavoj uniformi da prodaje ulaznice i
oduzima fotografske aparate na vratima damija. Brod plovi dalje ispod Kapali-arije koja
je izgorjela.
Nastavnik uenicima objanjava zadatak. U prvoj koloni su date sljedee rijei: dua, freske,
munare, ovjek, aparati, vrata i Kapali-arija. Uenici treba da slijedei pitanja u drugoj
koloni opiu date pojmove i popune treu kolonu tim opisima. Nastavnik e im objasniti na
prvom primjeru ta treba da urade. Odgovori e biti: dua ovoga grada, freske bez tamjana,
munare bez mujezina, ovjek u plavoj uniformi, fotografski aparati i Kapali-arija koja je
izgorjela. Uenici e ovo zapisati na tabli. Nastavnik e se obratiti uenicima i upitati ih kako
se naziva reenini lan koji nam opisuje imenicu. Pretpostavlja se da e uenici znati
odgovor na pitanje i rei da je to atribut. Zatim e ih nastavnik pitati koje vrste rijei imamo u
treoj koloni. Odgovori e biti: zamjenica i imenica, prijedlog i imenica, pridjev. Nastavnik e

ih pitati da li moemo rei da nam atribut moe biti iskazan jednom rijeju i grupom rijei.
Zatim e ih upitati ta je sa grupom rijei koja je izgorjela. Da li je to grupa rijei? ta nju
razlikuje od ovih gore? Uenici e prepoznati predikat je izgorjela i bit e im jasno da to nije
grupa rijei ve reenica. Nastavnik e onda rei da to jeste reenica koja se ponaa poput
atributa i najaviti novu nastavnu jedinicu: Atributske i apozicijske reenice. Nastavnik
zapisuje naslov na tabli.
GLAVNI DIO/ REALIZACIJA
Nakon to nastavnik zapie naslov na tabli, skrenut e uenicima ponovo panju na atribute.
Poto su uenici ve i sami zakljuili ta su to atributi, nastavnik e im jo jednom ponoviti, te
e oni to i zapisati u svoje sveske: Atribut je reenini lan koji poblie odreuje imenicu uz
koju stoji. Onda e nastavnik jo jednom sa uenicima ponoviti ime se iskazuje atribut. Samo
to e ovaj put uenici primijetiti da su to pored jedne rijei i grupa rijei i atributske klauze.
Nastavnik e rei uenicima da u svoje sveske napiu sljedee: Atribut se iskazuje: jednom
rijeju (vrata damija, fotografski aparat), grupom rijei (ovjek u plavoj uniformi) i
atributskom klauzom (Brod plovi dalje ispod Kapali-arije koja je izgorjela.)
Kada uenici zapiu definicije u sveske, nastavnik e izvesti jednog uenika pred tablu.
Uenik e imati zadatak da podvue predikate i odredi granice izmeu klauza u istoj reenici:
Brod plovi dalje ispod Kapali-arije koja je izgorjela. Uenik e podvui predikate plovi i je
izgorjela. Tada e nastavnik upitati da li je to prosta ili ipak sloena reenica. Uenici e
odgovoriti da je to sloena reenica, jer u svom sastavu ima dva predikata. Zatim e nastavnik
na tabli napisati tri nove reenice:
Zaljubio sam se u plavokosu djevojicu.
Zaljubio sam se u djevojicu plave kose.
Zaljubio sam se u djevojicu koja je imala plavu kosu.
Nastavnik e pitati uenike kakve su ove reenice po sastavu. Uenici e rei da su prve dvije
reenice proste jer imaju jedan predikat: zaljubio sam se, dok je trea reenica sloena s
predikatima: zaljubio sam se i je imala. Onda e nastavnik pitati uenike da li iz ovih reenica
saznajemo kakva je djevojica i da li sve tri reenice imaju to isto znaenje. Uenici trebaju
rei da nam sve tri reenice govore da je djevojicina kosa plava. Nastavnik e upitati uenike
kako je to izraeno u prvoj i drugoj reenici, a kako u treoj? Jesu li to atributi? Uenici bi

trebali rei da su to atributi koji su izraeni jednom rijeju, grupom rijei i atributskom
klauzom. Nastavnik e podvui atributsku klauzu u treoj reenici i pitati uenike da li se ona
odnosi na rije djevojicu. Kada oni odgovore da je tako, nastavnik e ih upitati koja je to
vrsta rijei. Uenici e rei da je to imenica. Nastavnik e onda pitati uenike mogu li oni rei
ta je atributska klauza, ako znamo da je zavisna i da se odnosi na imenicu. Uenici e,
pretpostavlja se, davati svoje definicije, a onda e im nastavnik rei i izdiktirati sljedeu
reenicu: Atributska reenica je zavisna reenica koja se prema imenici ili imenskoj rijei iz
glavne reenice odnosi kao atribut. Zavisnosloene atributske reenice su sloene reenice
koje u svom sastavu imaju atributsku klauzu.
Nastavnik e jo jednom pitati uenike da li im je jasno ta su atributi i atributske reenice.
Zatim dijeli nastavni listi broj 2. Na tom listiu su zavisnosloene atributske reenice:
Nastade pjeana oluja kakva nije viena.
ivot e ti tei u neprekidnim radostima koje krijepe vedrinom.
Uzmi komad koliki eli.
Ugledali smo drvo ije su se grane visoko uzdizale.
Uenici imaju zadatak da odrede predikate i odrede granice meu klauzama. Tako e lake
prepoznati veznike koje e prepisati u tabelu ispod reenica. Zatim e odrediti koja vrsta rijei
se nala u ulozi veznika. Veznici su: kakva, koje, koliki i ije. Sve su ovo odnosne zamjenice.
Ukoliko uenici ne prepoznaju sami odnosne zamjenice, nastavnik e im pomoi. Zatim e
nastavnik kazati da se zbog toga atributske i apozicijske reenice nazivaju odnosnim
reenicama. Uenici e u svoje sveske napisati ove veznike. Nastavnik e upozoriti na to da
atributske reenice ponekad mogu imati i druge veznike npr.: gdje, kada, kamo, odakle.
Uenici e prepoznati te veznike kao veznike mjesnih reenica. Nastavnik e objasniti da je
bitno uoiti da li se zavisna reenica odnosi na imenicu ili na glagol/prilog kako bi znali da li
je to mjesna ili atributska reenica. To moe objasniti na reenicama:
Iao sam kui gdje ivim.
Iao sam tamo gdje ivim.
Nastavnik e zatim najaviti apoziciju i apozicijske reenice. Napisat e na tabli ponovo dvije
reenice:

Amir, koarka, na utakmici je dao deset koeva.

Amir, koji trenira koarku, dao je deset koeva.
Nastavnik e pitati uenike kakve su po sastavu ove dvije reenice. Prva je prosta, a druga
sloena. Nastavnik e podvui u prvoj reenici rije koarka i reenicu koji trenira koarku u
drugoj. Onda e pitati uenike ta saznaju o Amiru iz ovoga to je podvueno. Iz obje
saznajemo da je on koarka. Nastavnik e objasniti da ima mnogo Amira, ali neki su
koarkai, neki fudbaleri, neki pjeva... Apozicija upravo odreuje imenicu po kakvom
svojstvu. Uenici e to zapisati u sveske. Apozicijska klauza se prema imenici iz glavne
reenice odnosi poput apozicije. Uenici e i to zapisati. Tada e nastavnik napomenuti da je
razlika i u tome to se atributska ne odvaja zarezom dok se apozicijska klauza s obje strane
odvaja zarezima. Nastavnik dijeli trei nastavni listi sa vjebama. Na ovom nastavnom
listiu uenici imaju zadatak da odrede vrste zavisnoloenih reenica. Tako e nastavnik
vidjeti koliko su uenici shvatili nastavnu jedinicu Atributske i apozicijske reenice, ali i
koliko su nauili gradivo od prolog asa. Reenice e biti:
Iz prihvatilita sam doveo psa koji je imao slomljenu nogu. (atributska)
Nastavili smo tamo gdje smo poeli. (mjesna)
Sara, koja pie pjesme, pokazala mi je svoj rokovnik. (apozicijska)
Uradio sam zadau im sam stigao kui. (vremenska)
Znao sam tog ovjeka koji je proputovao cijeli svijet. (atributska)
Kad smo etali planinom, pala je gusta magla. (vremenska)
Grlica slua bez daha dok pada sumrak. (vremenska)
Govorila je neto to nisam sluao. (atributska)
On, koji je bio prvak u boksu, danas ivi povueno. (apozicijska)
Otili su kamo su eljeli. (mjesna)
ZAVRNI DIO/VERIFIKACIJA
Nastavnik provjerava zadatak sa uenicima. Ukoliko nekome neto nije jasno, on im
objanjava jo jednom. Nakon provjere, nastavnik zadaje domau zadau. Za zadau uenici

treba da napiu sastav na temu Moj najbolji drug/ Moja najbolja drugarica u kojem e
opisati druga/drugaricu koristei atribute, apozicije, atributske i apozicijske reenice.