Zidanje kontrole i separacije

2009

Moglo bi se rei da svi, manje ili vie, ivimo okrueni zidovima. Zidovima tradicije, kulture, obiaja,
nametnutih nam normi i strahova. No osim ovih neopipljivih zidova, sve vie smo okruenim fiziki
prisutnim zidovima, snanim metaforama koje podsjeaju na mo arhitekture da utjee na ljudske
ivote. Arhitekture iji je osnovni cilj nasilno nametnuti graansku poslunost tamo gdje je ona prema
miljenju monika izostala.
Vremena kada je simbolom podijeljenog svijeta bio Berlinski zid sada su dio prolosti, no zidovi i
dalje postoje i niu, a njihova prisutnost jasna je slika svijeta u kojem ivimo. Berlinski je zid izgradila
u kolovozu 1961. godine istononjemaka strana, bio je dug 165 kilometara, visok 3,6 metara, a na
svakih sto metara bio je postavljen kontrolni toranj. Prilikom pokuaja prelaska zida ivote je izgubilo
oko dvjesto ljudi. Zid je sruen 1989. godine, kada su se stanovnici Berlina spontano i bilo ime to
im se nalo pri ruci odluili pobuniti. Iako je u povijesti moda najvie spominjan, Berlinski zid nije
prvi primjer pokuaja da se fizikom barijerom odreena populacija podvrgne kontroli.
Prije Nijemaca na to su se odluili Englezi kada su nakon Drugog svjetskog rata izolirali kinesko
stanovnitvo na Maleziji izgradivi nova sela u koja su smjestili stotine tisua ljudi. Pritom su itavu
populaciju stavili pod kontrolu okruivi ih bodljikavom icom. Slian potez uinili su i Amerikanci
u Vijetnamu kada su pokuali odijeliti svoje vijetnamske saveznike od pobunjenika.
Zidovi kontrole i straha nisu bili zaobili ni Sjevernu Irsku gdje su kontrolni tornjevi, golemi zidovi
sa kamerama i prislunim ureajima izazivali osjeaj straha. Iako tih graevina danas vie nema njihove fotografije podsjeaju na tunu i ne tako davnu prolost. No, ono najtraginije jest da ako svoj
pogled fokusiramo na kontrolne tornjeve, zidove i iane ograde s nadzornim kamerama na trenutak
bismo mogli zaboraviti da se radi o uklonjenim graevinama Sjeverne Irske i pomisliti da bi to naalost moglo biti bilo koje drugo mjesto na svijetu. Moda dio Jeruzalema, Zapadne obale, Meksika,
Iraka, Italije asocijacija je naalost previe.
Jedan od zidova o kojima se danas moda najvie pria jest separacijski zid u Palestini s ijom
je izgradnjom izraelska vlada zapoela 2002. godine navodei kao razlog obranu od terorista. 2004.
godine Meunarodni sud pravde proglasio je zid ilegalnim jer se protee kroz okupirana podruja,
no na stranu Izraela stale su SAD te je izgradnja nastavljena. Danas je zid skoro gotov, a do 2010.
godine trebao bi biti dug 703 kilometra. Jo prije 60 godina zapoeto unitavanje palestinskih sela i
gradova, okrutni masakri i protjerivanje preko 750 000 Palestinaca iz njihovih domova pretvorilo je
nekad veinsku palestinsku populaciju u izbjeglice koje danas ive pod aparthejd reimom, a osam
metara visok zid predstavlja prijetnju etnikog ienja zapoetog 1948. godine.
Proteui se Zapadnom obalom, zid je izolirao 78 palestinskih sela, razdvojio zajednice i unitio
ivote. Mnogi su zarobljeni izmeu zida i Zelene linije, odnosno granice iz 1949, koju mogu prijei
samo uz posebne dozvole, kroz posebna vrata i u striktno odreeno doba dana. Osim zidom, mnogi
su okrueni izraelskim naseljenikim naseljima i cestama. Od 78 izoliranih sela njih 14 se nalazi u
opasnosti da nestanu s lica zemlje. Iako je kao razlog izgradnje izraelska vlada navela obranu od
terorista, strahote, konstantna poniavanja i izolacija onih s opasne strane zida izazivaju samo bijes
te postavljaju pitanje tko je zapravo terorist.
U kolovozu 2006. ameriki predsjednik George Bush potpisao je odluku o izradi zida na 1125 kilometara dugoj granici izmeu SAD-a i Meksika. Ugovor za izgradnju zida, u kojeg je ve na poetku bilo
uloeno vie od milijardu dolara i koji prolazi dravama Texas, Novi Meksiko, Arizona i Kalifornija,
dobila je izraelska tvrtka Elbit Systems limited, smjetena u Haifi, koja je iskustvo, a i zaradu, stekla
u izgradnji separacijskog zida u Palestini. Zajedno sa Boeingom, Elbit SAD-e opskrbljuje najnovijom
vojnom tehnologijom, prethodno testiranom na Palestincima, a sada koritenom protiv meksikih imigranata. Granini zid prije svega odraava meksike siromahe, koji bjee u SAD-e u potrazi za poslom
i boljim ivotom. ak kad netko od stanovnika Latinske Amerike uspije prijei granicu (to je uistinu
teko, jer do 1995. godine na granici je pronaeno vie od 3000 mrtvih tijela, ubijenih od strane teksa2

kih dobrovoljaca), u SAD-u ih eka teak ivot. Potplaen posao koji nitko od domaeg stanovnitva
i ne eli raditi, ivot u ilegali bez zdravstvenog osiguranja i ikakvih drugih prava.
Zid tako i praktiki i simboliki dijeli bogatu Sjevernu Ameriku od siromanih latinoamerikih zemalja, jer to to vrijedi za siromano stanovnitvo Latinske Amerike, ne vrijedi i za bogate ulagae
i multinacionalne kompanije. Njima je granica u potpunosti otvorena, a posebno od 1. sijenja 1994.
godine, kada je na snagu stupio Sjevernoameriki sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Na meksikoj su strani tada niknuli novi industrijski pogoni i tvornice, koncentracije jeftine radne snage.
Ameriki predsjednik Bush nazvao je granini zid sa Meksikom, pojaan kamerama i najnovijom
tehnologijom, granicom 21. stoljea.
Oaran idejom i zaradom koju donosi izgradnja zidova, Bush je odluio podii zid i u Iraku, odnosno
Bagdadu gdje su svakodnevni ivot i sloboda kretanja ve bilo oteani i gotovo onemogueni brojnim
kontrolnim tokama i barijerama. Tako su u travnju ove godine ameriki vojnici zapoeli s izgradnjom
masivnog betonskog zida u bagdadskom predgrau Sadru istiui kako im je namjera fiziki podijeliti
ideoloke, politike i vjerske razmirice izmeu dviju sukobljenih entiteta i svjetova, irakih sunita i
iita. Bagdad je tako preko noi pretvoren iz ratne zone u jedno veliko gradilite, odnosno militaristiku zonu u izgradnji. Zidovi i ograde danas su posvuda u Iraku, moe ih se vidjet u Sadru, Falluji,
te su gotovo postali zatitno lice urbanih dijelova Bliskog istoka.
Teko je i zamisliti da su znaajni dijelovi grada i itavi kvartovi u potpunosti izmijenjeni preko noi,
i to doslovce preko noi, jer veina se radova iz sigurnosnih radova odvijala nou. Osjeaj je vjerojatno
kao da ivite u ogromnom labirintu iji se prolazi konstantno mijenjaju; zamislite probuditi se ujutro
i shvatiti da je glavni put koji je stoljeima vodio do odreene toke odjednom potpuno odsjeen,
prisiljavajui stanovnike da svaki dan iznova mijenjaju rute na koje su navikli i konstantno trae nova
i sigurnija rjeenja. Takvi gradovi, bilo da se radi o Bagdadu, Sadru, Betlehemu ili Ramallah, gradovi
su iji je identitet beskonana izmjena slubenih i neslubenih zaobilaznica, alternativnih putova i
opasnih preaca; eksperimentalni gradovi-kavezi, urbanistiki proizvodi konteksta rata.
Postavlja se pitanje koliko kilometara zida zapravo ocrtava okupirana podruja, koliko se kilometara zida protee urbanim dijelovima ostatka svijeta, koliko je bilijuna dolara uloeno u izgradnju svih
tih zidova? U neku ruku, ima smisla zakljuiti kako je itava serija meusobno povezanih barikada zapravo unosan mehanizam globalizacijskih procesa. Takve su barijere junk proizvod ratne mainerije
koja se munjevitom brzinom iri svijetom i osvaja nova trita popularizirajui sve vie prisutan militaristiki urbanizam, pri emu se proizvodnja golemih kamenih blokova za izgradnju zidova pokazala
kao unosan posao koji se u potpunosti uklapa u globalnu ekonomiju.
Iako je takvih primjera irenja militaristikog urbanizma naalost mnogo, moda nam je najblii
onaj u Padovi, gradu u kojem su gradske vlaste podigle 3 metra visok i 84 metra dugaak zid u etvrti
Anelli kako bi izolirali i onemoguili slobodu kretanja afrikim useljenicima iji je ivot u getu ve
sam po sebi bio teak.
Iako je u Njemakoj 1989. jedan zid sruen, prole je godine tamo niknuo novi zid. Radi se o dva
i pol metra visokoj eljeznoj i betonskoj ogradi okrunjenoj bodljikavom icom i opremljenom sistemom kamera, dugakoj 13 kilometara od ega je svaki kilometar kotao milijun eura. Zid je podignut
oko Heiligendamma, u kojem se poetkom lipnja prole godine odrao samit predstavnika G8 najbogatijih zemalja svijeta. Zid je trebao odijeliti one koji odluuju o sudbini svijeta od onih koji se
protive njihovim odlukama i uope itavom sistemu u kojem manjina odluuje o veini, uzimajui si
pritom mo kontrole prirodnih resursa i ljudskih ivota. Do tog zida prosvjednici nisu ni mogli doi, jer je vlada zabranila pristup zidu te se prosvjedovat moglo s minimalne udaljenosti 200 metara
od zida. No, to nije bio jedini represivni postupak od strane njemake vlade. Mnogo prije prosvjeda
zapoele su racije privatnih stanova i drutvenih centara u kojima su se protivnici G8 sastajali, prestao je vrijediti engenski sporazum, to je znailo ponovno uvoenje pojaanih graninih kontrola na
3

zapadnoj granici i aerodromima. U okolici su Heiligendamma kasarne i sportske dvorane bile pretvorene u privremene zatvore. I dok su predstavnici elite uivali u luksuzu, stanovnicima okolnih mjesta
bila je onemoguena sloboda kretanja, a represija protiv prosvjednika ocrtala je maineriju kontrole
i straha u koju je Njemaka uloila vie od 92 milijuna eura.Olimpijske su igre zavrile, ceremonija
na kojoj vlade promoviraju mir tako da putem svojih sportskih prvaka meusobno dokazuju tko
je superiorniji ove je godine digla mnogo praine. Jednom rijeju bio je to pravi spektakl u kojem je
Kina uspjeno demonstrirala svoju separacijsku i okupacijsku politiku ve na samim ulicama Beijinga
tako to je zidom odijelila one dijelove grada koje nije stigla na vrijeme renovirati ili unititi. itave
siromane i useljenike etvrti odijelili su zidom od ostatka grada kako bi ih uinili nevidljivima, ali
istovremeno i prisilili stanovnike tih podruja da odsele (veina njih ivi od malih duania i restorana ili prodajui robu na ulici, te su im ovakvom izolacijom istovremeno odsjeeni prihodi) kako bi
nakon Olimpijskih igara ta podruja mogli prodati pravim ulagaima.
Ako u obzir uzmemo spomenute separacijske i izolacijske zidove, ograde i barijere, sve vie pojaane dodatnom tehnologijom i video-nadzornim sustavima, te injenicu da takvih zidova ima sve vie
Jeruzalem, Falluja, Padova, Beijing, samo su neki njih izgleda da su sve te barijere zapravo fizika
manifestacija politikog sistema u podruju arhitekture; manifestacija institucije sve sofisticiranijih
graninih barijera, koja je arhitekturu ratnih i okupiranih podruja prenijela u gradove i urbana sredita s ciljem vee kontrole i sijanjem kulture straha. Sve te barijere jo jednom oslikavaju okrutnu i
kompleksnu svjetsku politiku prostornog planiranja i njezinu mo da utjee na ljudske ivote.

Anarhistika biblioteka
Anti-Copyright

Zidanje kontrole i separacije

2009
http://www.ispodplocnika.net/tekstovi/zidanje-kontrole-i-separacije
Tekst je prvo objavljen u petom broju Ispod plonika u proljee 2009. godine. www.ispodplocnika.net
anarhisticka-biblioteka.net