1. Agencijski stil?
Agencijski stil je prije svega informativni. Vano: s malo rijei rei to vie. Agencijska vijest mora
potivati gramatika pravila, zato to loa gramatika deformira informaciju.
2. Agencijska vijest (struktura)?
Agencijska vijest ima posebnu strukturu koja se naziva okrenuta piramida. Taj izraz znai da agencijska
vijest poinje s najbitnijim i razvija se prema manje bitnom. Odlomci vijesti, poevi od njezina kraja,
moraju se moi izbacivati, a da se osnova vijesti ne promijeni.
3. Karakteristike agencijske vijesti?
Tonost, brzina, nepristranost, zanimljivost, konciznost (jezgrovitost).
4. Lead?
Lead ili saetak najvaniji je dio vijesti: odnosno njezin je saetak, kratak sadraj izraen u najmanjem
moguem broju rijei. Lead bi trebao odgovoriti na etiri osnovna pitanja: tko?, to?, kada?, gdje?, a ako je
mogue trebao bi odgovoriti na jo dva pitanja: zato? i kako? Lead bi trebao biti kratak, osim u
izvanrednim sluajevima, trebao bi sadravati jednu reenicu s ne vie od 30 do 35 rijei ili tri redka. Lead
ne smije biti negativan, ne smije biti citat i ne smije biti upitan.
5. Podlead ili sublead?
esto je vrlo teko u tri redka u leadu iznijeti sve elemente koje tu treba uklopiti, posebno kada treba
nabrojiti vie dunosti osoba ili djelatnosti udruga ili treba iznijeti dva ili vie razliitih aspekata nekog
dogaaja. U takvim sluajevima mogue je izostaviti za drugi odlomak (sublead) dio injenica koje nisu ule
u lead. Prva tri redka tako odgovaraju na pitanja tko?, to?, kada? i gdje?, a sublead odgovara na pitanje
kako? tj. na ostala pitanja iz 5W + How. Zato?
6. Pisanje leada (formula)?
Najbolji nain pisanja leada je openito najjednostavniji: subjekt-predikat-objekt (ili atribut).
7. Izvori (izravni, neizravni, poznati i nepoznati)?
Izravan izvor je izvor kojem je agencija imala izravan pristup.
Neizravan izvor- Agencija citira ve objavljen dogaaj (u nekom drugom mediju).
Poznati izvor- Izvor koji je nominalno naveden, imenom i funkcijom kada je rije o nekoj osobi.
Nepoznati izvori- Izvori koji su opisani nekom konvencionalnom parafrazom. Informacije koje
dolaze iz takvih izvora nisu pripisive osim anonimnim tijelima, a mogu biti i nepripisive.
8. Citati i navodnici?
Najvanije pravilo u novinskim agencijama jest da se nekom izvoru smiju pripisati samo one rijei koje je
izvor izrekao ili napisao. Ovo pravilo nema iznimke. Kod parafraziranja, odnosno prepriavanja neijih
rijei nikada se ne smiju stavljati znakovi navoda kao da je citat. Ako skraujemo citat, kako bismo zadrali
samo njegove najvanije dijelove, moemo otvoriti i zatvoriti navode koliko god puta je potrebno
povezujui ih neutralnim izrazima (dodao je..., nastavio je... i sl.) U drugom sluaju, u tekstu koji se nalazi u
navodnicima izbaene dijelove oznaiti sa (...). Otvoreni navodnici uvijek se moraju zatvoriti.
9. Etiketiranje?
Nejasnoe s ponekad katastrofalnim posljedicama mogu nastati ako se ne navede izvor vrijednosnih sudova,
osobito etiketiranja izrazima kao to su teroristi, faisti, pobunjenici, domoljubi... Novinska
agencija nema pravo prenositi takve ocjene kao svoje, a jo manje ih sama donositi. Uz takve citate uvijek se
stavlja izvor.
1
9. crtice (echos),
10. reakcije,
11. biografije,
12. bioportreti,
13. tijek (film) dogaaja,
14. kronologije,
15. sinteza (writethru) i obina vijest-izvjetaj.
Analiza nije komentar.U analizi se upuuje na doseg nekog dogaaja, koji se smjeta u njegov okvir i
perspektivu. Uglavnom se potpisuju. 400-600 rijei.
Biografija ne bi trebala sadravati vie od 400 rijei. Objavljuje se odmah nakon objave nekog dogaaja
(izbor neke osobe na neku dunost, npr. dodjela Nobelove nagrade, neija smrt...). Lead biografije treba
povezati s dogaajem i odmah navesti ivotnu dob osobe.
Bioportret je relativno dug tekst, od 400 do 800 rijei. U njemu se kombiniraju biografski elementi
(nadnevci, razdoblja neke karijere i sl.) s crtama karaktera osobe, njezinoj ulozi, ponaanju i sl. Bioportret
treba biti jako zabavan, zanimljiv i sadravati neku anegdotu i svjedoenje.
17. Tijek dogaaja i kronologija?
Tijek dogaaja nakon lida kronoloki opisuje pojedine uzastopne etape, sa to vie preciznostinadnevak, vrijeme, mjesto, koje su taj dogaaj oznaile. Moe se odnositi i na relativno kratko razdoblje od
nekoliko sati do nekoliko dana.
Kronologija se razlikuje od tijeka u dvije toke: obuhvaa due razdoblje, ak i od nekoliko godina i
stoga sadri samo datume te je redigirana zbijenije od tijeka. Nabraja samo glavne dogaaje koji su obiljeili
neko razdoblje.
18. Najava i naslov?
Tri su vrste tekstova koji se objavljuju prije dogaaja:
-Opi najavni tekst
-Neposredna najava
-Poetak dogaaja
Opi najavni tekst sadri od 400 do 600 rijei. Objavljuje se od 36 do 48 sati unaprijed kako bi ga tisak
mogao preuzeti uoi dogaaja. Vrlo vaan dogaaj moe zahtjevati nekoliko najavnih tekstova objavljenih u
tjednu prije dogaaja (npr. predsjedniki izbori, razliita sportska natjecanja i sl.).
Neposredna najava ima oko 400 rijei. Namjenjena je za objavu u tisku na sam dan dogaaja, treba je
emitirati dan ranije. Treba izbjegavati upotrebu futura, barem u leadu.
Poetak dogaaja je kratka vijest, 200-300 rijei, objavljuje se na sam dan dogaaja. Dogaaj se opisuje u
leadu, a u tijelu vijesti govorimo o danu koji poinje. Takoer izbjegavati upotrebu futura.
Nakon dogaaja- Pokrivanje vanog dogaaja ne treba naglo prekinuti. Kad se jednom probudi zanimanje
javnosti, ono traje jo neko vrijeme. Openito treba pisati o posljedicama dogaaja i komentarima koji su se
pojavili. Vrlo brzo nakon dogaaja treba objaviti dvije vrste tekstova: zakljuni tekst (saetak) i analizu.
Svrha naslova u suvremenoj agencijskoj praksi je obiljeiti, dati poseban peat vijesti u sklopu cjeline koju
karakteriziraju iste kljune rijei.
Naslov je zapravo samo dodatak tim kljunim rijeima koje ne bi trebalo ponavljati. Treba izbjegavati
preduge naslove i one sa suvinim objanjenjima. Ne bi smio imati vie od est rijei i mora biti to
neutralniji.
19. Zato i kako su nastale novinske agencije?
Agencijsko novinarstvo javlja se u Europi, sredinom 19. stoljea, kao posljedica industrijske revolucije,
razvoja tehnike i telekomunikacione baze i to je, moda, najvanije, otvaranja obrazovnih institucija za
ire slojeve drutva. Milioni svjee opismenjenih htjeli su sve da znaju o dogaanjima irom svijeta,
trgovci su traili obavjetenja o kretanju cijena robe u raznim dijelovima svijeta, a maine industrijske
revolucije (parne tamparske prese i rotacije...) omoguile su jeftinu proizvodnju novina.
Prva novinska agencija je HAVAS, osnovana u Parizu 1835. godine.