OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Na osnovu lana 88 take 2 Ustava Republike Crne Gore donosim

UKAZ
O PROGLAENJU OPTEG ZAKONA O OBRAZOVANJU I VASPITANJU
(Sl. list RCG, br. 64/02)
Proglaava se Opti zakon o obrazovanju i vaspitanju, koji je donijela Skuptina Republike Crne Gore, na
etvrtoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2002. godini, dana 22. novembra 2002. godine.
Broj: 01-3841/2
Podgorica, 25. novembra 2002. godine
Predsjednik Republike Crne Gore
Milo ukanovi, s.r.

OPTI
ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU
I OSNOVNE ODREDBE
Sadraj zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuju se organizacija i uslovi za obavljanje obrazovnog i vaspitnog rada u oblastima:
predkolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opteg obrazovanja,
strunog obrazovanja, vaspitanja i obrazovanja lica sa posebnim potrebama i obrazovanja odraslih.
Ciljevi
lan 2
Obrazovanje i vaspitanje ima za cilj da:
1) obezbijedi mogunost za svestrani razvoj pojedinca, bez obzira na pol, ivotno doba, socijalno i
kulturno porijeklo, nacionalnu i vjersku pripadnost i tjelesnu i psihiku konstituciju;
2) zadovolji potrebe, interesovanja, elje i ambicije pojedinca za doivotnim uenjem;
3) omogui izbor obrazovnog programa na svim nivoima vaspitanja i obrazovanja;
4) razvija svijest, potrebu i sposobnost za ouvanje i unapreenje ljudskih prava, pravne drave, prirodne
i drutvene sredine, multietinosti i razliitosti;
5) razvija svijest o dravnoj pripadnosti prema Republici Crnoj Gori (u daljem tekstu: Republika) i njenoj
kulturi, tradiciji i istoriji;
6) omogui pojedincu, u skladu sa sopstvenim mogunostima, ukljuivanje i participaciju na svim nivoima
rada i djelovanja;
7) razvija svijest o nacionalnoj pripadnosti, kulturi, istoriji i tradiciji;
8) doprinosi ukljuivanju u procese evropskih integracija.

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Ostvarivanje obrazovanja i vaspitanja

lan 3
Obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u predkolskoj ustanovi, koli, zavodu, kod organizatora za obrazovanje
odraslih i u domu uenika (u daljem tekstu: ustanova), u skladu sa ovim zakonom, a na nain i pod uslovima
propisanim posebnim zakonom.
Ustanova iz stava 1 ovog lana osniva se kao javna ustanova ili privatna ustanova.
Javni interes
lan 4
Obrazovanje i vaspitanje je djelatnost od javnog interesa.
Javno obrazovanje
lan 5
U javnoj ustanovi iji je osniva Republika ili jedinica lokalne samouprave i u ustanovi kojoj je dodijeljena
koncesija za izvoenje javno vaeeg obrazovnog programa (u daljem tekstu: ustanova javnog obrazovanja)
obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera.
U ustanovi javnog obrazovanja nije dozvoljeno religijsko djelovanje.
Autonomija ustanove
lan 6
Ustanova je autonomna u obavljanju svoje djelatnosti, u skladu sa zakonom.
U ustanovi nije dozvoljeno politiko (stranako) organizovanje i djelovanje.
Neprotabilnost
lan 7
Djelatnost javne ustanove iji je osniva Republika, odnosno jedinica lokalne samouprave je
neprotabilna.
Dostupnost
lan 8
Rasporedom ustanova na teritoriji Republike obezbjeuje se graanima jednaka dostupnost u sticanju
obrazovanja i vaspitanja.
Jednakost
lan 9
Graani Republike su jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje, bez obzira na nacionalnu pripadnost,
rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo ili drugo lino svojstvo.
2

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Obavljanje obrazovno-vaspitnog rada

lan 10
Obrazovno-vaspitni rad u ustanovi obavljaju: nastavnici, vaspitai, struni saradnici, saradnici u nastavi i
drugi izvoai obrazovno-vaspitnog rada, u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: nastavnici).
Upotreba jezika
lan 11
Nastava u ustanovi izvodi se na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u Republici.
U optinama u kojima veinu ili znaajan dio stanovnitva ine pripadnici nacionalnih i etnikih grupa,
nastava se izvodi i na jeziku pripadnika nacionalnih, odnosno etnikih grupa.
Kada se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih, odnosno etnikih grupa, obavezno se ui jezik koji
je u slubenoj upotrebi.
kola je duna da ueniku koji prati nastavu na nematernjem jeziku prui odgovarajuu pomo u uenju
jezika na kojem se nastava izvodi.
Nastava na stranom jeziku
lan 12
Nastava u ustanovi se moe izvoditi i na stranom jeziku, po odobrenju ministarstva nadlenog za prosvjetu
i nauku (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Udbenici
lan 13
U ustanovi javnog obrazovanja upotrebljavaju se udbenici i nastavna sredstva koje odobri nadleni savjet.
Privatne ustanove su dune da upotrebljavaju udbenike iz stava 1 ovog lana, samo za obavezne predmete
utvrene obrazovnim programom, odnosno zakonom.
Postupak pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udbenika i nastavnih sredstava obavlja se u
skladu sa propisom Ministarstva.
Javne isprave
lan 14
Ustanova koja ostvaruje javno vaee obrazovne programe izdaje javne isprave, u skladu sa ovim
zakonom.
Zdravstvena zatita
lan 15
Ustanova sarauje sa zdravstvenim ustanovama pri sprovoenju zdravstvene zatite djece, odnosno uenika,
naroito pri sprovoenju obaveznih ljekarskih pregleda, redovnih sistematskih zdravstvenih pregleda i
vakcinisanja.

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Nadzor
lan 16
Nadzor nad sprovoenjem odredaba ovog zakona vri Ministarstvo, u skladu sa zakonom.
Inspekcijski nadzor nad radom ustanova vri nadlena prosvjetna inspekcija.
Obezbjeivanje i unapreivanje kvaliteta
lan 17
Obezbjeivanje i unapreivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada vre ustanove, Zavod za kolstvo i
Centar za struno obrazovanje.
Pojmovnik
lan 18
Pojedini izrazi u ovom zakonu imaju znaenje:
1) predkolske ustanove su: vrti, jaslice i ostale ustanove predkolskog vaspitanja i obrazovanja koje
se organizuju u skladu sa posebnim zakonom;
2) kolom se podrazumijeva osnovna kola, gimnazija, struna kola i kola za obrazovanje odraslih;
3) zavod je ustanova u kojoj se ostvaruje vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim potrebama
(smetnjama u razvoju);
4) dom uenika je ustanova u kojoj se obezbjeuje smjetaj, ishrana i vaspitanje uenika;
5) mrea ustanova je akt Vlade Republike (u daljem tekstu: Vlada) kojim se utvruje vrsta, djelatnost i
raspored javnih ustanova iji je osniva Republika, odnosno jedinica lokalne samouprave;
6) nastavna godina je period u kojem se ostvaruje redovna nastava;
7) kolska godina je period u kojem se ostvaruje redovna nastava i ostali oblici obrazovno-vaspitnog
rada;
8) obrazovni program je program na osnovu kojeg se ostvaruje obrazovanje i vaspitanje;
9) javno vaei obrazovni program je obrazovni program koji donosi ili odobrava nadleni organ;
10) uenik je lice koje stie obrazovanje u koli;
11) polaznik je odraslo lice koje stie obrazovanje kod organizatora obrazovanja;
12) socijalni partneri su udruenje poslodavaca i posloprimaoca (sindikat i ostali subjekti koji uestvuju
u upravljanju, izvoenju i nansiranju odreenog obrazovanja).

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

II OBRAZOVNI PROGRAMI
Obrazovni programi
lan 19
Obrazovanje i vaspitanje se ostvaruje na osnovu obrazovnog programa (kurikuluma).
Javna vanost obrazovnog programa
lan 20
Obrazovni program postaje javno vaei kada ga donese, odnosno odobri Ministarstvo.
Sadraj obrazovnog programa
lan 21
Obrazovni program sastoji se od opteg i posebnog dijela.
Opti dio obuhvata:
1) ime (naziv) programa;
2) nastavni plan (predmeti i njihova zastupljenost i raspored, fond asova za pojedine predmete i ukupan
broj asova za sve oblike nastave);
3) ciljeve i zadatke obrazovanja i vaspitanja;
4) uslove za upis, odnosno ukljuivanje u program za obrazovanje odraslih;
5) trajanje obrazovanja;
6) prohodnost;
7) obrazovanje koje se stie (kvalikacija).
Posebni dio obuhvata:
1) predmetne programe, odnosno kataloge znanja (sa sadrajima i ciljevima predmeta, podjelom odjeljenja
u grupe, standardima znanja, nastavnim sredstvima, okvirnim spiskom literature, materijalnim uslovima
za izvoenje nastave, povezanosti predmeta);
2) ispitne kataloge (standarde);
3) obavezne naine provjeravanja i ocjenjivanja uenika;
4) uslove za napredovanje i zavretak obrazovnog programa;
5) nain prilagoavanja programa uenicima sa posebnim potrebama;
6) nain prilagoavanja programa za obrazovanje odraslih;
7) prol strune spreme nastavnika i strunih saradnika;
8) oblik organizacije izvoenja obrazovnog programa;
9) druga pitanja od znaaja za realizaciju obrazovnog programa.
Donoenje javno vaeeg obrazovnog programa
lan 22
Javno vaei obrazovni program donosi Ministarstvo, na predlog nadlenog savjeta.
Opti dio javno vaeeg obrazovnog programa utvruje Ministarstvo, na predlog Savjeta za opte obrazovanje
Crne Gore (u daljem tekstu: Savjet za opte obrazovanje).
Posebni dio javno vaeeg obrazovnog programa utvruje nadleni savjet, i to za:
5

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

1) predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje, opte srednje obrazovanje, za

opteobrazovne predmete u strunom obrazovanju i vaspitni rad u domovima uenika - Savjet za opte
obrazovanje;
2) struno obrazovanje - Savjet za struno obrazovanje Crne Gore (u daljem tekstu: Savjet za struno
obrazovanje);
3) obrazovanje odraslih - Savjet za obrazovanje odraslih Crne Gore (u daljem tekstu: Savjet za obrazovanje
odraslih).
Ministarstvo ne moe mijenjati posebni dio javno vaeeg obrazovnog programa koji utvrdi nadleni
savjet.
Donoenje obrazovnog programa privatne ustanove
lan 23
Sadraj i postupak donoenja obrazovnog programa u privatnoj ustanovi odreuje se aktom o osnivanju
ustanove.
Obrazovni program iz stava 1 ovog lana postaje javno vaei program kada nadleni savjet utvrdi da
odgovara javno vaeem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja.
Priznati obrazovni programi
lan 24
Obrazovni program koji izvodi privatna ustanova, prema posebnim pedagokim naelima, dobija javnu
vanost kada nadleni savjet utvrdi da je priznat od strane odgovarajueg meunarodnog udruenja i da
obezbjeuje minimalna znanja koja omoguavaju uspjean zavretak obrazovanja.
Objavljivanje programa
lan 25
Ministarstvo objavljuje javno vaee obrazovne programe najmanje 12 mjeseci prije poetka njihove
primjene.
Ustanove u kojima se implementiraju programi iz stava 1 ovog lana objavljuju informacije o obrazovnim
programima sa objanjenjima i uputstvom za primjenu.
Eksperimentalna provjera
lan 26
Novi javno vaei programi i novi udbenici, prije primjene, obavezno se eksperimentalno provjeravaju
(pilot program).
Ministarstvo, na predlog Zavoda za kolstvo i Centra za struno obrazovanje, odreuje ustanovu u kojoj se
izvodi eksperimentalni program.
Ustanova iz stava 2 ovog lana moe odstupiti od utvrenog organizovanja obrazovno-vaspitnog rada,
naina ocjenjivanja, formiranja odjeljenja i drugo, po odobrenju Ministarstva.

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Izvoai
lan 27
Predkolsko vaspitanje i obrazovanje obavljaju predkolske ustanove, u skladu sa zakonom.
Osnovno obrazovanje i vaspitanje obavljaju osnovne kole, u skladu sa zakonom.
Predkolsko vaspitanje i obrazovanje i osnovno obrazovanje i vaspitanje mogu se obavljati kod kue, u
skladu sa zakonom.
Opte srednje obrazovanje obavljaju gimnazije, u skladu sa zakonom.
Struno obrazovanje obavljaju strune kole, ili strune kole zajedno sa poslodavcem, u skladu sa
zakonom.
U strunoj koli moe se obavljati i opte srednje obrazovanje (mjeovita kola).
Vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim potrebama obavljaju predkolske ustanove, kole i zavodi, u
skladu sa zakonom.
Obrazovanje odraslih lica obavljaju kole i drugi organizatori obrazovanja, u skladu sa zakonom.
Smjetaj, ishranu i vaspitanje uenika koji se obrazuju van mjesta prebivalita obezbjeuju domovi
uenika.
III STRUNI ORGANI
Savjet
lan 28
Za odluivanje o strunim pitanjima i za strunu pomo u postupku donoenja odluka i pripreme propisa
iz oblasti obrazovanja i vaspitanja osnivaju se: Savjet za opte obrazovanje; Savjet za struno obrazovanje i
Savjet za obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: savjet).
Osnivanje
lan 29
Savjet osniva Vlada.
Savjet se bira na period od est godina.
Aktom o osnivanju savjeta utvruje se sastav, broj lanova, nain rada, donoenje odluka i druga pitanja od
znaaja za rad savjeta.
Radna tijela savjeta
lan 30
Radi razmatranja pitanja iz svoje nadlenosti, savjet moe obrazovati komisije, ekspertske grupe i druga
radna tijela.
Aktom o obrazovanju radnih tijela iz stava 1 ovog lana utvruju se poslovi i zadaci, sastav i nain njihovog
rada.

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Poslovnik o radu
lan 31
Organizacija i nain rada savjeta blie se ureuju poslovnikom o radu savjeta.
Sastav Savjeta za opte obrazovanje
lan 32
Po jednu treinu lanova Savjeta za opte obrazovanje iz reda nastavnika iz oblasti predkolskog vaspitanja
i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opteg obrazovanja i predstavnika nacionalnih i
etnikih grupa predlau Ministarstvo i Zavod za kolstvo u saradnji sa strukovnim udruenjima nastavnika, a
jednu treinu lanova iz reda naunih radnika iz oblasti drutvenih, prirodnih i umjetnikih disciplina predlae
univerzitet.
Sastav Savjeta za struno obrazovanje
lan 33
Po jednu treinu lanova Savjeta za struno obrazovanje predlau Vlada i Udruenje poslodavaca Republike
(u daljem tekstu: Udruenje), a jednu treinu sindikat.
Najmanje jedna treina lanova savjeta iz stava 1 ovog lana moraju biti nastavnici strunih kola.
Sastav Savjeta za obrazovanje odraslih
lan 34
Po jednu treinu lanova Savjeta za obrazovanje odraslih predlau Vlada i Udruenje, a jednu treinu
sindikat.
Najmanje jedna treina lanova Savjeta iz stava 1 ovog lana moraju biti nastavnici iz ustanova za obrazovanje
odraslih.
Nadlenost Savjeta za opte obrazovanje
lan 35
Savjet za opte obrazovanje:
1) donosi:
- predmetne i ispitne kataloge (standarde) znanja za osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje
opte obrazovanje, kao i za opteobrazovne predmete u strunom obrazovanju;
- program rada strunih saradnika;
- standarde znanja za osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje;
- metodologiju za pripremu udbenika za predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno
obrazovanje i vaspitanje, srednje opte obrazovanje, za opteobrazovne predmete u strunom
obrazovanju i za djecu i omladinu sa posebnim potrebama;
2) utvruje:
- obrazovne programe za predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje i
srednje opte obrazovanje;
- obrazovni program za obrazovanje djece i omladine sa posebnim potrebama;
- obrazovni program za opteobrazovne predmete u strunom obrazovanju;
8

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

- vaspitni program za domove uenika;

- program obuke za direktora;
- punovanost i jednaku vrijednost obrazovnih programa privatnih ustanova iz oblasti
predkolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja i srednjeg opteg
obrazovanja sa odgovarajuim javno vaeim obrazovnim programima;
3) predlae:
- opti dio obrazovnog programa;
- standarde kolskog prostora, nastavnih sredstava i opreme za rad ustanova u kojima se ostvaruje
opte obrazovanje;
- normative i standarde za vannastavno osoblje;
- prol i strunu spremu za nastavnike;
4) odobrava:
- udbenike i nastavna sredstva za predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i
vaspitanje, srednje opte obrazovanje, za opteobrazovne predmete u strunom obrazovanju i za
djecu i omladinu sa posebnim potrebama;
5) daje miljenje o:
- optim pitanjima obrazovanja i vaspitanja;
- kompatibilnosti obrazovnog sistema sa obrazovnim sistemima u razvijenim demokratskim
zemljama;
- stanju i razvoju obrazovanja i vaspitanja;
6) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju Savjeta.
Nadlenost Savjeta za struno obrazovanje
lan 36
Savjet za struno obrazovanje:
1) donosi:
- predmetne kataloge (standarde) znanja i ispitne kataloge (standarde) za struno-teorijske
predmete i sve vrste ispita (praktini, struni, zavrni, majstorski i diplomski ispit) koji se polau
u oblasti strunog obrazovanja, u skladu sa zakonom;
- metodologiju za pripremu udbenika za struno-teorijske predmete;
- obim i sadraj strunog obrazovanja koji se izvodi kod poslodavca;
2) odobrava udbenike i nastavna sredstva za struno-teorijske predmete;
3) utvruje:
- obrazovni program za struno obrazovanje;
- obrazovni program za struno obrazovanje djece sa posebnim potrebama;
4) predlae:
- opti dio obrazovnog programa za struno obrazovanje i za struno obrazovanje djece sa
posebnim potrebama;
- standarde prostora, nastavnih sredstava i opreme za ustanove strunog obrazovanja;
- prol i strunu spremu za nastavno osoblje za struno-teorijske predmete;
5) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju Savjeta.

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Nadlenost Savjeta za obrazovanje odraslih

lan 37
Savjet za obrazovanje odraslih:
1) donosi kataloge znanja i ispitne kataloge;
2) utvruje:
- obrazovne programe za obrazovanje odraslih;
- prilagoene programe za obrazovanje odraslih;
- jednako vrijedni obrazovni standard u obrazovnim podrujima (struke);
- jednako vrijedni obrazovni standard u obrazovnim programima privatnih organizatora
obrazovanja;
3) odobrava udbenike i nastavna sredstva;
4) predlae obrazovne programe osposobljavanja, prekvalikacije, dokvalikacije, usavravanja i
specijalizacije zaposlenih i nezaposlenih lica;
5) daje uputstva za izvoenje prilagoenih obrazovnih programa;
6) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju Savjeta.
IV EKSTERNO UTVRIVANJE I OBEZBJEIVANJE KVALITETA
Zavod za kolstvo
lan 38
Zavod za kolstvo utvruje i obezbjeuje kvalitet obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama i obavlja
razvojne, savjetodavne, istraivake i strune poslove iz oblasti: predkolskog vaspitanja i obrazovanja,
osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opteg obrazovanja, opteg obrazovanja u strunom obrazovanju,
obrazovanja i vaspitanja djece sa posebnim potrebama i vaspitanja u domovima uenika.
Zavod za kolstvo je upravna organizacija.
Centar za struno obrazovanje
lan 39
Razvojne, savjetodavne, istraivake i strune poslove iz oblasti strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih
obavlja Centar za struno obrazovanje (u daljem tekstu: Centar).
Centar iz stava 1 ovog lana, kao javnu ustanovu, osniva Vlada, zajedno sa Udruenjem, sindikatom i
Zavodom za zapoljavanje Crne Gore.
Nadlenost Zavoda za kolstvo
lan 40
Zavod za kolstvo u oblastima predkolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja,
srednjeg opteg obrazovanja, opteg obrazovanja u strunom obrazovanju, obrazovanja i vaspitanja djece sa
posebnim potrebama i vaspitanja u domovima uenika:
1) u saradnji sa ustanovom, utvruje kvalitet realizacije standarda obrazovno-vaspitnog rada u
ustanovama;
2) u saradnji sa ustanovom, radi na unapreivanju obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama;
3) obavlja strune poslove praenja, analize i razvoja obrazovnog sistema;
10

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

4) obavlja pripremu strunih zadataka o pitanjima kojima odluuju nadleni savjet i Ministarstvo;
5) priprema obrazovno-vaspitne i pedagoko-metodske standarde udbenika i prirunika;
6) obavlja strune poslove u pripremi: obrazovnih programa, kataloga i standarda znanja, normativa i
standarda nastavnih sredstava i opreme;
7) obavlja istraivanje;
8) obavlja savjetodavni rad;
9) organizuje struno usavravanje nastavnika i obuku direktora;
10) predlae mjere za razvoj pojedinih nivoa obrazovanja, novih nastavnih tehnologija i njihove
primjene;
11) obavlja eksternu provjeru znanja uenika, odnosno odraslih (polaznika) u skladu sa zakonom;
12) prati eksperimente;
13) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju Zavoda.
Sadraj, oblike i nain utvrivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama propisuje Ministarstvo,
na predlog savjeta.
Nadlenost Centra
lan 41
Centar u oblasti strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih:
1) obavlja strune poslove praenja, analize i razvoja obrazovnog sistema;
2) u saradnji sa ustanovom, radi na unapreivanju obrazovno-vaspitnog rada;
3) obavlja pripremu strunih zadataka o pitanjima o kojima odluuju nadleni savjet i Ministarstvo;
4) obavlja strune poslove u pripremi: obrazovnih programa, kataloga i standarda znanja, standarda
zanimanja, normativa i standarda nastavnih sredstava i opreme;
5) obavlja istraivanja;
6) obavlja savjetodavni rad u ustanovama u oblasti strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih i
institucijama povezanim sa vaspitanjem i obrazovanjem;
7) priprema obrazovno-vaspitne i pedagoko-metodske standarde udbenika i prirunika;
8) priprema profesionalne standarde za nastavno i vaspitno osoblje;
9) organizuje struno usavravanje nastavnika i obuku direktora;
10) predlae mjere za razvoj i uvoenje novih nastavnih tehnologija i njihove primjene;
11) obavlja eksternu provjeru znanja uenika, odnosno odraslih (polaznika), u skladu sa zakonom;
12) prati eksperimente;
13) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju Centra.
V OBRAZOVNO-VASPITNE USTANOVE
Mrea ustanova
lan 42
Ustanove javnog obrazovanja osnivaju se u skladu sa mreom ustanova.
Mreu ustanova donosi Vlada, na osnovu mjerila i kriterijuma.
Mjerila i kriterijumi za utvrivanje mree ustanova su:
1) broj i uzrast djece na odreenom podruju;
2) specinost podruja;
11

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

3) razvojne specinosti podruja;

4) obezbjeivanje jednakih uslova za sticanje obrazovanja;
5) nansijske mogunosti Republike.
Osnivanje
lan 43
Osniva javne ustanove moe biti Republika, odnosno optina, glavni grad ili prestonica (u daljem tekstu:
optina), domae i strano pravno ili ziko lice.
Gimnaziju, kao javnu ustanovu, moe osnovati Republika ili glavni grad, odnosno prestonica.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, osnovnu kolu ne moe osnovati strano pravno ili ziko lice.
Donoenje odluke
lan 44
Akt o osnivanju ustanove donosi osniva.
Kada je osniva javne ustanove Republika, odnosno optina, akt o osnivanju, odnosno ukidanju ustanove
donosi Vlada, odnosno nadleni organ optine.
Sadraj akta o osnivanju
lan 45
Aktom o osnivanju ustanove utvruje se, naroito:
1) naziv, odnosno ime i sjedite, odnosno prebivalite osnivaa;
2) naziv i sjedite ustanove;
3) djelatnost ustanove;
4) sredstva za osnivanje i poetak rada ustanove i nain njihovog obezbjeivanja;
5) privremeni organi rukovoenja i upravljanja;
6) rok za donoenje statuta;
7) druga pitanja od znaaja za osnivanje i rad ustanove.
Uslovi za osnivanje
lan 46
Ustanova se moe osnovati, ako:
1) ima dovoljan broj djece, uenika odnosno polaznika;
2) je donesen, odnosno odobren obrazovni program;
3) je obezbijeen vaspitni, odnosno nastavni i drugi struni kadar, u skladu sa obrazovnim programom;
4) je obezbijeen odgovarajui prostor, nastavna sredstva, oprema i drugo, u skladu sa normativima i
standardima;
5) su obezbijeena sredstva za osnivanje i rad;
6) su obezbijeeni higijensko-tehniki uslovi, u skladu sa posebnim propisima.
Blie uslove iz stava 1 ta. 1 i 4 ovog lana propisuje Ministarstvo, na predlog nadlenog savjeta, u skladu
sa obrazovnim programom.

12

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Podrune ustanove
lan 47
Ustanova moe van sjedita imati podrunu ustanovu, odnosno vaspitnu jedinicu.
Na rad, odnosno organizovanje podrune ustanove, odnosno vaspitne jedinice, shodno se primjenjuju
odredbe ovog zakona koje se odnose na rad ustanova.
Organizovanje podrune ustanove
lan 48
Odluku o organizovanju podrune ustanove, odnosno vaspitne jedinice privatne ustanove donosi osniva.
Odluku o organizovanju podrune ustanove, odnosno vaspitne jedinice javne ustanove iji je osniva
Republika, odnosno optina donosi kolski, odnosno upravni odbor, uz saglasnost Ministarstva.
Verikacija ustanova
lan 49
Osniva ustanove je duan da prije poetka rada podnese Ministarstvu zahtjev za verikaciju ustanove.
Uz zahtjev za verikaciju ustanove, osniva podnosi akt o osnivanju i dokaze o ispunjenosti uslova iz lana
46 ovog zakona.
Poetak rada
lan 50
Ustanova moe poeti sa radom kada Ministarstvo utvrdi da ustanova ispunjava uslove za osnivanje i donese
rjeenje o verikaciji.
Rjeenje o verikaciji ustanove objavljuje se u Slubenom listu Republike Crne Gore.
Odobrenje za obavljanje djelatnosti
lan 51
Ustanova sa sjeditem van Republike moe da obavlja djelatnost u Republici, na osnovu odobrenja
Ministarstva.
Na rad ustanova iz stava 1 ovog lana primjenjuju se propisi Republike.
Registar
lan 52
Ministarstvo vodi registar verikovanih ustanova.
Nain voenja registra iz stava 1 ovog lana i postupak verikacije ustanova blie se ureuju propisom
Ministarstva.

13

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Sudski registar
lan 53
Ustanova, nakon dobijanja rjeenja o verikaciji, upisuje se u Centralni registar privrednog suda.
Upisom u registar iz stava 1 ovog lana ustanova stie svojstvo pravnog lica.
Zabrana rada
lan 54
Kada nadlena inspekcija utvrdi da ustanova ne ispunjava uslove ili ne obavlja djelatnost u skladu sa
zakonom, privremeno e zabraniti rad ustanove i odredie rok u kome ustanova i osniva moraju otkloniti
utvrene nedostatke.
Ako se u roku iz stava 1 ovog lana ne otklone nedostaci, Ministarstvo e zabraniti rad ustanove i obavijestiti
o tome osnivaa.
Ustanova i osniva, u sluaju zabrane rada iz stava 2 ovog lana, duni su da djeci, uenicima, odnosno
polaznicima, omogue nastavak zapoetog obrazovanja i vaspitanja u drugoj odgovarajuoj ustanovi.
Prestanak rada ustanove
lan 55
Ustanova prestaje sa radom u sluaju, ako:
1) ne postoji potreba za njenim postojanjem;
2) ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti;
3) ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
Osniva je duan da, u sluaju iz stava 1 taka 1 ovog lana, najmanje dvije godine prije prestanka rada
ustanove, najavi njen prestanak rada.
Nain prestanka rada
lan 56
Ustanova moe prestati sa radom odjednom, ili postupno.
Aktom o prestanku rada ustanove utvruje se dan prestanka rada ustanove.
Ustanova prestaje sa radom, po pravilu, na kraju kolske godine.
Osniva ustanove koja prestaje sa radom odjednom, duan je da djeci, uenicima, odnosno polaznicima
omogui zavretak zapoetog obrazovnovaspitnog programa (obrazovanja).
Odluka o prestanku rada ustanove objavljuje se u Slubenom listu Republike Crne Gore.
Statusne promjene
lan 57
Ustanova moe vriti statusne promjene.
Odluku o statusnoj promjeni ustanove donosi organ upravljanja ustanove, uz saglasnost osnivaa.
Ustanova ne moe vriti statusne promjene u toku nastavne godine.
Na statusne promjene ustanove shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se ureuje osnivanje i
rad ustanove.
14

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Promjena naziva i sjedita

lan 58
Ustanova moe promijeniti naziv i sjedite.
Odluku o promjeni naziva i sjedita ustanove donosi osniva.
Naziv privatne ustanove mora sadrati i oznaku da je ustanova privatna.
Statut ustanove
lan 59
Ustanova ima statut.
Statut ustanove sadri naroito:
1) naziv i sjedite ustanove;
2) zastupanje i predstavljanje;
3) nain i postupak odluivanja organa upravljanja;
4) zadatke i djelokrug rada strunih organa ustanove;
5) uslove za razrjeenje pomonika direktora;
6) organizaciju i ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada, odnosno godinjeg programa rada ustanove;
7) nain voenja pedagoke evidencije;
8) nain upotrebe i uvanja peata i tambilja;
9) ostvarivanje saradnje roditelja, djece i ustanove;
10) nain donoenja akata ustanove;
11) zatitu ivotne sredine;
12) ostvarivanje javne i kulturne djelatnosti ustanove;
13) nain ostvarivanja javnosti rada;
14) druga pitanja od znaaja za rad ustanove.
Saglasnost na akte ustanove
lan 60
Unutranja organizacija i sistematizacija radnih mjesta ustanove ureuju se posebnim aktom ustanove.
Na statut i akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta javne ustanove iji je osniva
Republika, odnosno optina saglasnost daje Ministarstvo.
Vrijeme organizovanja nastave
lan 61
kolska godina poinje 1. septembra, a zavrava se 31. avgusta.
Nastavna godina traje najmanje 180 radnih dana i poinje, po pravilu, prvog ponedjeljka u septembru.
Nastavna godina za uenike zavrnog razreda traje do 15. maja.
Nastavna godina obuhvata etiri klasikaciona perioda, i to: dva tromjeseja i dva polugodita.

15

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

kolski kalendar
lan 62
Obrazovno-vaspitni rad (nastavna godina) se organizuje u dva polugodita.
Uenici imaju zimski, proljeni i ljetnji raspust.
Zimski raspust traje dvije sedmice, a proljeni jednu sedmicu.
Poetak nastavne godine i vrijeme organizovanja obrazovno-vaspitnog rada u toku nastavne godine utvruje
se kolskim kalendarom koji, na poetku kolske godine, donosi ministar nadlean za poslove prosvjete (u
daljem tekstu: ministar).
Trajanje nastavne godine
lan 63
Nastavna godina traje najmanje 180 radnih dana, odnosno 220 radnih dana sa praktinim obrazovanjem, a
za uenike zavrnog razreda 165 radnih dana.
Ako se, u trajanju utvrenom u stavu 1 ovog lana, ne ostvari broj nastavnih asova iz pojedinih predmeta
utvrenih obrazovnim programom, nastavna godina se produava dok se ne ostvari utvreni broj asova, ali
ne vie od 10 radnih dana.
Prekid obrazovno-vaspitnog rada
lan 64
Obrazovno-vaspitni rad u ustanovi se moe prekinuti samo u naroito opravdanim sluajevima (epidemija,
elementarna nepogoda i sl).
Za prekid rada ustanove u sluaju epidemije potrebno je pribaviti miljenje nadlene zdravstvene ustanove.
Odluku o prekidu obrazovno-vaspitnog rada u sluajevima iz stava 1 ovog lana, u trajanju do tri dana,
donosi direktor ustanove, a preko tri dana Ministarstvo, odnosno osniva.
VI OBAVLJANJE OBRAZOVNO-VASPITNE DJELATNOSTI NA OSNOVU KONCESIJE
Koncesionari
lan 65
Za izvoenje javno vaeeg obrazovnog programa moe se dodijeliti koncesija privatnoj ustanovi, domaem
ili stranom pravnom i zikom licu koje ispunjava uslove za obavljanje obrazovanja i vaspitanja propisane
zakonom.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, za izvoenje obrazovnog programa osnovnog obrazovanja i vaspitanja,
koncesija se ne moe dodijeliti stranom pravnom i zikom licu.
Dodjela koncesije
lan 66
Ukoliko nije mogue obezbijediti predkolsko vaspitanje i obrazovanje i osnovno obrazovanje i vaspitanje
u javnim ustanovama iji je osniva Republika ili optina, u skladu sa normativima i standardima, ministar je
obavezan da raspie konkurs za dodjelu koncesije.

16

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Sadraj konkursa
lan 67
Za dodjelu koncesije raspisuje se javni konkurs.
Konkurs iz stava 1 ovog lana sadri:
1) vrstu obrazovanja koja e biti predmet koncesije;
2) uslove za obavljanje djelatnosti;
3) vrijeme na koje se dodjeljuje koncesija;
4) podruje za koje se dodjeljuje koncesija;
5) kriterijume za izbor;
6) rok za prijem prijava i donoenje rjeenja o izboru;
7) druge podatke od znaaja za dodjelu koncesije.
Nakon sprovedenog konkursa, ministar donosi rjeenje o dodjeli koncesije.
Ugovor o koncesiji
lan 68
Na osnovu rjeenja o koncesiji zakljuuje se ugovor o koncesiji.
Ugovorom o koncesiji ureuju se meusobna prava i obaveze izmeu koncedenta i koncesionara.
Ugovorom o koncesiji odreuje se naroito:
1) predmet koncesije (vrsta i broj obrazovnih programa);
2) obim vrenja djelatnosti;
3) poetak vrenja koncesije;
4) rok za otkazivanje koncesije;
5) sredstva koja za obavljanje djelatnosti obezbjeuje koncedent;
6) nain praenja ispunjenja ugovornih obaveza;
7) druga pitanja od znaaja za obavljanje djelatnosti koja je predmet koncesije.
Otkazivanje koncesije
lan 69
Rok za otkazivanje koncesije za izvoenje programa iz oblasti predkolskog vaspitanja i obrazovanja ne
moe biti krai od est mjeseci, a za sve ostale obrazovne programe od vremena potrebnog za zavretak
obrazovanja posljednje upisane generacije uenika, odnosno polaznika.
Oduzimanje koncesije
lan 70
Ako se utvrdi da koncesionar ne obavlja djelatnost prema propisima, ugovoru i rjeenju o koncesiji, koncedent
odreuje rok za otklanjanje nedostataka.
Ako koncesionar ne otkloni nedostatke u utvrenom roku, ministar rjeenjem oduzima koncesiju.
U sluaju iz stava 2 ovog lana koncedent je duan da obezbijedi djeci, uenicima, odnosno polaznicima
zavretak zapoetog obrazovnog programa, odnosno da obezbijedi vaspitanje i obrazovanje u drugoj
predkolskoj ustanovi, odnosno domu uenika.

17

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Shodna primjena
lan 71
Na rad koncesionara shodno se primjenjuju propisi kojima se ureuje rad javne ustanove iji je osniva
Republika, odnosno optina.
VII UPRAVLJANJE USTANOVOM
kolski, odnosno upravni odbor
lan 72
Ustanovom upravlja kolski odbor.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, ustanovom iz oblasti predkolskog vaspitanja i obrazovanja, domom uenika
i organizacijom za obrazovanje odraslih upravlja upravni odbor.
Broj lanova kolskog, odnosno upravnog odbora odreuje se statutom ustanove, u zavisnosti od vrste
djelatnosti koju obavlja i veliine ustanove (broja odjeljenja).
Broj lanova kolskog, odnosno upravnog odbora ustanove iji je osniva Republika, odnosno optina ne
moe biti manji od devet, niti vei od 13 lanova.
Struktura kolskog, odnosno upravnog odbora
lan 73
kolski, odnosno upravni odbor ustanove ine: dva predstavnika Ministarstva, jedan predstavnik optine,
etiri predstavnika zaposlenih, dva predstavnika roditelja, dva predstavnika uenika, odnosno polaznika i dva
predstavnika socijalnih partnera.
Predstavnici uenika, odnosno polaznika se biraju samo u kolski, odnosno upravni odbor u ustanovama
srednjeg opteg obrazovanja, strunog obrazovanja i domovima uenika, odnosno u ustanovama za obrazovanje
odraslih, a predstavnici roditelja se biraju samo u ustanovama predkolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog
obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opteg obrazovanja, strunog obrazovanja i u domovima uenika, dok se
predstavnici socijalnih partnera biraju samo u ustanovama strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih.
Predstavnike zaposlenih bira nastavniko, odnosno struno vijee.
Predstavnike roditelja bira savjet roditelja.
Predstavnike uenika, odnosno polaznika bira zajednica uenika, odnosno polaznici.
lanovi kolskog odbora iz st. 3, 4 i 5 ovog lana biraju se tajnim glasanjem.
Odredbe ovog lana ne odnose se na privatnu ustanovu.
Mandat
lan 74
lanovi kolskog, odnosno upravnog odbora biraju se na etiri godine, osim predstavnika uenika, koji se
biraju na dvije godine.
kolski, odnosno upravni odbor konstituie se na prvoj sjednici, koju saziva direktor ustanove.

18

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Privremeni kolski odbor

lan 75
Ako se kolski, odnosno upravni odbor javne ustanove iji je osniva Republika, odnosno optina ne sastaje
ili ne vri svoju funkciju, ministar, na predlog direktora ili nadlene inspekcije, odnosno Zavoda za kolstvo,
moe raspustiti kolski, odnosno upravni odbor i odrediti rok za konstituisanje novog.
Ako se u roku iz stava 1 ovog lana ne konstituie novi kolski, odnosno upravni odbor, ministar moe
imenovati kolski, odnosno upravni odbor, ali najdue za period do est mjeseci.
Nadlenost
lan 76
kolski, odnosno upravni odbor ustanove:
1) usvaja program razvoja;
2) usvaja godinji plan rada i izvjetaj o njegovoj realizaciji (ostvarivanju);
3) razmatra programe i rezultate vannastavnih aktivnosti;
4) donosi statut, akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i druga opta akta;
5) donosi godinji nansijski plan;
6) usvaja periodini i godinji raun;
7) odluuje o promjeni naziva i sjedita ustanove, uz saglasnost osnivaa;
8) rjeava, kao drugostepeni organ, o pravima zaposlenih, uenika, odnosno korisnika usluga, u skladu
sa zakonom;
9) obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom.
kolski, odnosno upravni odbor odluuje veinom glasova ukupnog broja lanova, ako statutom ustanove
nije predvieno da o pojedinim pitanjima odluuje druga veina.
VIII RUKOVOENJE
Direktor
lan 77
Ustanovom rukovodi direktor.
Direktor ustanove je i pedagoki rukovodilac.
Uslovi
lan 78
Za direktora ustanove moe biti izabrano lice koje:
1) ispunjava uslove za vaspitaa ili strunog saradnika (pedagog, psiholog i defektolog) za predkolsku
ustanovu, odnosno nastavnika, ili strunog saradnika za kolu, u skladu sa zakonom;
2) ima poloen struni ispit;
3) ima pet godina radnog iskustva na poslovima obrazovanja i vaspitanja.
Izuzetno od stava 1 taka 1 ovog lana, za direktora doma uenika i ustanove za obrazovanje odraslih lica
moe biti izabrano lice koje ima visoku kolsku spremu.
Direktor ustanove bira se na period od etiri godine.
19

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Obuka direktora
lan 79
Lice izabrano za direktora duno je da zavri odgovarajui oblik obuke za direktora ustanove.
Obuku iz stava 1 ovog lana organizuje Zavod za kolstvo.
Izbor i razrjeenje direktora
lan 80
Direktora ustanove bira i razrjeava osniva.
Direktor javne ustanove iji je osniva Republika, odnosno optina bira se na osnovu javnog konkursa i
podnesenog programa razvoja ustanove.
Kandidat za direktora je duan da, prilikom uea na konkurs, priloi i program razvoja ustanove.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, direktora javne ustanove iji je osniva Republika, odnosno optina bira
i razrjeava kolski, odnosno upravni odbor ustanove, po pribavljenom miljenju nastavnikog, odnosno
strunog vijea, optine, kao i po pribavljenom miljenju savjeta roditelja (osim u ustanovama za obrazovanje
odraslih), a u ustanovama srednjeg opteg i strunog obrazovanja i domu uenika i po pribavljenom miljenju
zajednice uenika.
Nastavniko, odnosno struno vijee miljenje iz stava 4 ovog lana utvruje tajnim glasanjem.
Na izbor direktora iz stava 4 ovog lana saglasnost daje ministar.
Vrilac dunosti direktora
lan 81
Ako se na konkursu ne izabere direktor ustanove, kolski, odnosno upravni odbor imenuje vrioca dunosti
direktora iz reda zaposlenih koji ispunjavaju uslove za direktora, najdue na period do 12 mjeseci.
Ako kolski, odnosno upravni odbor ne imenuje vrioca dunosti direktora, osniva, do izbora direktora,
imenuje vrioca dunosti direktora iz reda zaposlenih, na period do est mjeseci.
Ako se na konkursu ne izabere direktor javne ustanove iji je osniva Republika, odnosno optina, odnosno
ako ministar ne da saglasnost u smislu lana 80 stav 6 ovog zakona, kolski, odnosno upravni odbor imenuje
vrioca dunosti direktora iz reda zaposlenih koji ispunjavaju uslove za direktora, najdue na period od 12
mjeseci.
Ako kolski, odnosno upravni odbor ne postupi u smislu stava 3 ovog lana, vrioca dunosti direktora ove
ustanove imenuje ministar.
Nadlenosti direktora
lan 82
Direktor ustanove:
1) planira, organizuje i rukovodi radom ustanove;
2) organizuje racionalno i ekasno izvoenje obrazovnog programa;
3) obezbjeuje jednakost uenika u ostvarivanju prava na obrazovanje i vaspitanje, u skladu sa njihovim
sposobnostima;
4) priprema predlog godinjeg plana rada i odgovoran je za njegovo sprovoenje;
5) rukovodi radom nastavnikog, odnosno strunog vijea;
6) vri izbor nastavnika, strunih saradnika i drugih zaposlenih u ustanovi;
20

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

7) predlae akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta;

8) vri struno-pedagoki nadzor;
9) odluuje o pravima i obavezama zaposlenih, u skladu sa zakonom;
10) podstie struno obrazovanje i usavravanje nastavnika i predlae njihovo napredovanje;
11) zastupa i predstavlja ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada ustanove;
12) sarauje sa roditeljima i sredinom;
13) obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom ustanove.
Direktor ustanove podnosi kolskom, odnosno upravnom odboru izvjetaj o radu, prema potrebi, a najmanje
jedanput godinje.
Uslovi za razrjeenje
lan 83
kolski, odnosno upravni odbor moe, pored sluajeva propisanih zakonom, razrijeiti direktora ustanove,
ako:
1) lino zahtijeva;
2) ne realizuje program razvoja ustanove;
3) ne preduzima mjere prema zaposlenom koji ne izvrava radne zadatke, odnosno vri povredu radne
obaveze, ili zloupotrebljava svoj poloaj;
4) utvrdi da ustanova ne realizuje godinji plan rada;
5) ne izvrava radne zadatke, odnosno vri povredu radne obaveze;
6) zloupotrebljava svoj poloaj;
7) izabere nastavnika ili saradnika suprotno zakonu;
8) se u ustanovi ne vodi propisana evidencija;
9) ustanova ne obezbjeuje javnost rada;
10) ne donese rjeenje o ponitenju ispita, u skladu sa zakonom;
11) ne izvri rjeenje inspekcijskog organa;
12) je zbog sprovoenja akata koje je donio nastala vea teta za ustanovu, zaposlene i korisnike usluga;
13) dozvoli politiko organizovanje i djelovanje ili religijsko djelovanje u ustanovi javnog obrazovanja;
14) u drugim sluajevima utvrenim zakonom i statutom ustanove.
Ako kolski, odnosno upravni odbor javne ustanove iji je osniva Republika, odnosno optina ne razrijei
direktora ustanove u sluajevima iz stava 1 ovog lana, ministar moe razrijeiti direktora ustanove.
Prava iz radnog odnosa
lan 84
Direktor, odnosno pomonik direktora koji, istekom vremena na koje je izabran, ne bude ponovo biran,
odnosno koji je razrijeen prije isteka vremena na koje je izabran, rasporeuje se na radno mjesto koje odgovara
njegovoj strunoj spremi, a ako takvog mjesta nema, prestaje mu radni odnos.

21

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Pomonik direktora
lan 85
Ustanova sa vie od 30 vaspitnih grupa, odnosno 20 odjeljenja moe imati pomonika direktora.
Ustanova sa vie od 60 vaspitnih grupa, odnosno 40 odjeljenja moe imati dva pomonika direktora.
Pomonik direktora ustanove pomae direktoru u organizovanju obrazovno-vaspitnog rada.
Poslovi i zadaci pomonika direktora blie se utvruju statutom ustanove.
Uslovi za izbor pomonika direktora
lan 86
Za pomonika direktora ustanove moe biti izabrano lice koje ispunjava uslove za direktora.
Pomonika direktora ustanove bira i razrjeava direktor.
Pomonik direktora ustanove bira se na period od etiri godine.
IX STRUNI ORGANI
Vrste strunih organa
lan 87
U ustanovi se obrazuju struni organi: nastavniko vijee, odjeljenjsko vijee, struni aktiv nastavnika,
odjeljenjski starjeina i drugi organi predvieni statutom ustanove.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, u ustanovi iz oblasti predkolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno domu
uenika se obrazuju struni organi: struno vijee, struni aktiv i drugi organi predvieni statutom ustanove.
U mjeovitoj koli se obrazuje nastavniko vijee posebno za strunu kolu, a posebno za srednju optu
kolu (gimnaziju).
Sastav strunih organa
lan 88
Nastavniko vijee sainjavaju nastavnici i vaspitai.
Odjeljenjsko vijee sainjavaju nastavnici, vaspitai i struni saradnici koji uestvuju u izvoenju obrazovnovaspitnog rada u odjeljenju.
Struni aktiv nastavnika sainjavaju nastavnici istog nastavnog predmeta ili dva, odnosno vie srodnih
nastavnih predmeta.
Struno vijee sainjavaju vaspitai, vaspitai saradnici, vaspitai defektolozi, struni saradnici i saradnici.
Struni aktiv u predkolskoj ustanovi sainjavaju, po pravilu, vaspitai, vaspitai defektolozi, vaspitai
saradnici i saradnici vaspitnih grupa djece priblino istih godina starosti koji uestvuju u izvoenju odreenih
programa.

22

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Nadlenosti nastavnikog, odnosno strunog vijea

lan 89
Nastavniko, odnosno struno vijee ustanove:
1) bira predstavnike zaposlenih u kolski, odnosno upravni odbor;
2) daje miljenje o kandidatima za izbor direktora;
3) razmatra i donosi odluke o strunim pitanjima obrazovno-vaspitnog rada;
4) predlae uvoenje nestandardnih programa i aktivnosti;
5) daje miljenje o godinjem planu rada ustanove;
6) daje miljenje o osavremenjivanju obrazovno-vaspitnog rada;
7) daje miljenje o oblicima strunog usavravanja nastavnika i njihovom napredovanju;
8) odluuje o vaspitnim mjerama iz svoje nadlenosti;
9) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom ustanove.
Odjeljenjsko vijee
lan 90
Odjeljenjsko vijee razmatra obrazovno-vaspitni rad u odjeljenju, utvruje program rada sa nadarenim
uenicima i uenicima koji tee napreduju, odluuje o vaspitnim mjerama i obavlja druge poslove, u skladu sa
zakonom i statutom ustanove.
Struni aktiv
lan 91
Struni aktiv razmatra obrazovno-vaspitni rad po predmetima, odnosno vaspitnim grupama, daje predloge
za poboljanje obrazovno-vaspitnog rada, razmatra primjedbe roditelja i obavlja druge poslove, u skladu sa
statutom i godinjim planom rada ustanove.
Odjeljenjski starjeina
lan 92
Odjeljenjski starjeina analizira vaspitne i nastavne rezultate odjeljenja, brine se o rjeavanju vaspitnih i
nastavnih problema pojedinih uenika, sarauje sa roditeljima, odluuje o vaspitnim mjerama, obavlja i druge
poslove, u skladu sa zakonom i statutom.
Nadlenost
lan 93
Nadlenost i nain rada strunih organa blie se odreuje statutom ustanove.

23

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

X SAVJET RODITELJA
Savjet roditelja
lan 94
Radi organizovanog ostvarivanja interesa roditelja, u ustanovi se obrazuje savjet roditelja.
Savjet iz stava 1 ovog lana je sastavljen od roditelja djece razliitih vaspitnih grupa, odnosno od roditelja
uenika razliitih razreda, koji se biraju na roditeljskom sastanku, na nain i po postupku utvrenim statutom
ustanove.
Nadlenost savjeta roditelja
lan 95
Savjet roditelja:
1) bira predstavnike roditelja u kolski, odnosno upravni odbor;
2) daje miljenje o kandidatima za izbor direktora ustanove;
3) daje miljenje o predlogu godinjeg plana rada ustanove;
4) razmatra izvjetaj o radu ustanove;
5) razmatra prigovore roditelja i uenika u vezi sa obrazovno-vaspitnim radom;
6) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom ustanove.
Nain rada savjeta roditelja blie se utvruje statutom ustanove.
XI PRAVA I DUNOSTI UENIKA
Zajednica uenika
lan 96
Uenici jednog odjeljenja kole obrazuju odjeljenjsku zajednicu.
Uenici svih odjeljenja kole obrazuju zajednicu uenika.
Ovlaenja i nain rada zajednice uenika blie se utvruju statutom kole.
Prava uenika
lan 97
kola obezbjeuje ueniku sljedea prava:
1) da na poetku kolske godine dobije uputstvo koje sadri prava i obaveze uenika;
2) na kvalitetan obrazovno-vaspitni rad (nastavu);
3) da iskae miljenje o radu nastavnika;
4) da trai provjeru svoga znanja u toku nastavne godine;
5) da uestvuje u izradi uputstva koje sadri njegova prava i obaveze;
6) na blagovremenu i potpunu informaciju;
7) na zatitu od svih vrsta nasilja u koli;
8) na odsustvovanje iz kole, uz najavu, u trajanju od pet radnih dana u toku nastavne godine;
9) na uestvovanje u oblikovanju sadraja strunih ekskurzija i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada;
24

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

10) druga prava utvrena statutom ustanove.

Predstavnici zajednice uenika imaju pravo da uestvuju u radu strunih organa kole kad se raspravlja o
pitanjima koja su od interesa za uenike (ueniki standard, slobodne aktivnosti i slino).
Dunosti uenika
lan 98
Uenik ima dunost da:
1) redovno, marljivo i savjesno radi na usvajanju znanja i sticanju opte kulture;
2) se pridrava kolskih propisa, savjeta, uputstava i odluka nastavnika, direktora i organa kole;
3) uredno pohaa nastavu;
4) blagovremeno pravda izostanke;
5) za vrijeme asa ne ometa izvoenje nastave i rad u odjeljenju;
6) za vrijeme trajanja asa ne naputa as, bez prethodno dobijenog odobrenja nastavnika;
7) se prema nastavnicima ophodi pristojno;
8) potuje linost drugih uenika i njeguje drugarske i humane odnose;
9) uva imovinu kole;
10) njeguje istou i estetski izgled kolskih prostorija;
11) uestvuje u deurstvima kole;
12) potuje pravila kolskog, odnosno kunog reda;
13) druge dunosti utvrene statutom ustanove.
XII NASTAVNICI
Autonomija nastavnika
lan 99
Nastavnici imaju profesionalnu slobodu u nainu organizovanja nastave, primjeni nastavnih metoda, u izboru
oblika rada sa uenicima, kao i u izboru zadataka koje postavljaju uenicima u okviru utvrenog obrazovnog
programa.
Zabrana izvoenja nastave
lan 100
Nastavnik koji je pravnosnanom presudom osuen za krivino djelo protiv dostojanstva linosti i morala ne
moe obavljati obrazovno-vaspitni rad.
Zapoljavanje nastavnika
lan 101
Nastavnik se zapoljava na osnovu javnog konkursa, u skladu sa zakonom.
Odluku o zapoljavanju nastavnika donosi direktor ustanove.
Poseban uslov za zapoljavanje nastavnika je probni rad.
Duina trajanja probnog rada, nain sprovoenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada utvruje se propisom
Ministarstva.
25

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Nastavniku koji za vrijeme probnog rada ne zadovolji prestaje radni odnos istekom roka utvrenog ugovorom
o probnom radu.
Pripravnik
lan 102
Nastavnik - pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u ustanovi radi osposobljavanja za samostalno
obavljanje poslova u stepenu svoje strune spreme.
Pripravniki sta nastavnika sa viom i visokom kolskom spremom traje godinu dana, a sa srednjom
kolskom spremom est mjeseci.
Pripravniku prestaje radni odnos nakon isteka pripravnikog staa.
Mentor
lan 103
Pripravniki sta se izvodi po utvrenom programu obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi, pod neposrednim
nadzorom ovlaenog nastavnika (mentora), koji ima najmanje isti stepen kolske spreme koju posjeduje
pripravnik.
Mentora iz stava 1 ovog lana odreuje direktor ustanove, na predlog strunog, odnosno nastavnikog vijea
ustanove.
Nain izbora, poslovi i zadaci mentora utvruju se statutom ustanove.
Donoenje programa
lan 104
Sadrina, program, nain praenja i ocjenjivanje pripravnikog staa blie se ureuje propisom Ministarstva,
na predlog Savjeta za opte obrazovanje.
Priznavanje pripravnikog staa
lan 105
Nastavniku koji je pripravniki sta ili dio staa obavio u inostranstvu moe se priznati pripravniki sta
ili dio staa, pod uslovom da program pripravnikog staa u inostranstvu bitno ne odstupa od programa
pripravnikog staa donesenog na osnovu ovog zakona.
Odluku o priznavanju staa iz stava 1 ovog lana donosi organ kod kojeg se polae struni ispit.
Struni ispit
lan 106
Poslije zavrenog pripravnikog staa nastavnik polae struni ispit.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, nastavnik koji je obavio pripravniki sta i poloio struni ispit prema
drugim propisima ima pravo da polae struni ispit prema odredbama ovog zakona, nakon jedne godine rada
u ustanovi.

26

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Polaganje strunog ispita

lan 107
Struni ispit se polae pred nadlenom komisijom.
Sadraj, uslovi, nain i mjesto polaganja strunog ispita, kao i obrazovanje i sastav komisije i visina trokova
blie se ureuje propisom Ministarstva.
Umanjenje norme
lan 108
Nastavniku - pripravniku, za vrijeme pripravnikog staa, odnosno nastavniku koji je proveo najmanje 35
godina na neposrednom izvoenju nastave, radno vrijeme na neposrednom izvoenju nastave moe se umanjiti
za dva asa nedjeljno, a ukoliko nije mogue umanjiti normu, visina zarade nastavnika moe se uveati za
5%.
Zapoljavanje nastavnika sporazumom
lan 109
Nastavnik koji nema normu asova utvrenu zakonom, odnosno za ijim je radom prestala potreba zbog
promjene obrazovnog programa, odnosno standarda i normativa ili smanjenja obima upisa moe zasnovati
radni odnos u drugoj ustanovi do pune norme asova, na osnovu sporazuma direktora ustanova.
Dopunska djelatnost nastavnika
lan 110
Nastavnik moe, uz naknadu, pripremati uenika radi polaganja ispita i postizanja boljeg uspjeha iz
odreenog predmeta, pod uslovom da uenik ne pohaa redovnu nastavu, niti polae ispite u koli u kojoj
nastavnik radi.
Lice koje ispunjava uslove za obavljanje poslova nastavnika, a nije u radnom odnosu moe se baviti
pripremanjem uenika kao osnovnom djelatnou.
Nastavnik koji obavlja djelatnost iz st. 1 i 2 ovog lana je duan da se prijavi nadlenom organu optine i
nadlenoj prosvjetnoj inspekciji.
Uslove za obavljanje djelatnosti u smislu stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.
Prestanak radnog odnosa
lan 111
Nastavniku, pored sluajeva propisanih Zakonom o radu, prestaje radni odnos, ako:
1) ne ostvaruje obrazovne programe u skladu sa propisanim standardima;
2) organizuje uenike, odnosno zaposlene u politike svrhe;
3) ne uestvuje u radu strunih organa ustanove;
4) zloupotrebljava svoj poloaj;
5) navede na obljubu ili protivprirodni blud uenika, odnosno zaposlenog u ustanovi;
6) odbije da izvri nalog poslodavca izdat radi obezbjeivanja minimuma procesa rada za vrijeme trajanja
trajka;
7) sprjeava zaposlenog da radi za vrijeme trajanja trajka;
27

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

8) uestvuje u trajku koji je organizovan suprotno propisima;

9) poniava, vrijea ili tjelesno kanjava uenika;
10) izaziva nacionalnu i vjersku netrpeljivost;
11) nadlena prosvjetna inspekcija utvrdi da nastavnik priprema uenika uz naknadu iz ustanove u kojoj
radi;
12) se bavi pripremanjem uenika kao osnovnom djelatnou;
13) nadleni organ utvrdi da neobjektivno ocjenjuje uenike ili ne ocjenjuje uenike na propisan nain.
XIII USAVRAVANJE I NAPREDOVANJE NASTAVNIKA
Struno usavravanje
lan 112
Nastavnici imaju pravo i dunost da se struno usavravaju kroz razliite oblike usavravanja (individualne,
formalne i informalne).
Program i organizaciju oblika strunog usavravanja nastavnika, propisuje Ministarstvo, na predlog Zavoda
za kolstvo, odnosno Centra.
Napredovanje
lan 113
Nastavnik moe napredovati u odgovarajua zvanja.
Zvanja iz stava 1 ovog lana dodjeljuje komisija Ministarstva, na predlog nastavnikog, odnosno strunog
vijea ustanove.
Vrste zvanja, uslove, nain i postupak dodjeljivanja zvanja nastavnika propisuje Ministarstvo, na predlog
nadlenog savjeta.
XIV PEDAGOKA EVIDENCIJA I JAVNE ISPRAVE
Pedagoka evidencija
lan 114
U koli se vodi jedinstvena pedagoka evidencija, i to: upisnica (matina knjiga), odjeljenska knjiga (dnevnik
rada sa prozivnikom), evidencija o ispitima i uspjehu uenika, odnosno polaznika na kraju kolske godine,
izdatim svjedoanstvima i diplomama, evidencija o podjeli predmeta na nastavnike, ljetopis kole i dr.
U kolama u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih i etnikih grupa, pedagoka evidencija
tampa se i vodi na jeziku koji je u slubenoj upotrebi i na jeziku pripadnika nacionalnih, odnosno etnikih
grupa.
kola je duna da trajno uva upisnicu (matinu knjigu) i evidenciju o izdatim svjedoanstvima i
diplomama.
Javne isprave
lan 115
Na osnovu podataka iz pedagoke evidencije, kola koja ostvaruje javno vaee programe izdaje javne
isprave.
28

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Javne isprave iz stava 1 ovog lana su: aka knjiica, svjedoanstvo, diploma, prevodnica, odnosno ispisnica
i druge javne isprave koje se izdaju u skladu sa zakonom.
U koli u kojoj se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih, odnosno etnikih grupa, javne isprave
tampaju se i izdaju na jeziku koji je u slubenoj upotrebi i na jeziku pripadnika nacionalnih, odnosno etnikih
grupa.
Izdavanje javnih isprava
lan 116
kola na kraju prvog polugodita izdaje ueniku aku knjiicu sa ocjenama.
Na kraju nastavne godine kola izdaje ueniku svjedoanstvo, bez obzira na postignuti uspjeh.
kola izdaje ueniku diplomu o poloenom praktinom, zavrnom, strunom, maturskom, majstorskom i
diplomskom ispitu.
Prilikom ispisivanja iz osnovne kole, ueniku se izdaje prevodnica, a prilikom ispisivanja iz srednje kole,
ueniku se izdaje ispisnica.
Organizator obrazovanja izdaje polazniku svjedoanstvo, diplomu, ili drugu javnu ispravu o zavrenom
obrazovnom programu, u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.
Ovjeravanje isprava
lan 117
Vjerodostojnost javne isprave ustanova ovjerava peatom.
Peat ustanove je krunog oblika i sadri naziv Republike, naziv optine i naziv i sjedite ustanove. U sredini
peata je grb Republike.
Propisivanje obrazaca
lan 118
Oblik i nain voenja pedagoke evidencije i obrasce javnih isprava iz l. 114, 115 i 116 ovog zakona
propisuje Ministarstvo.
XV NOSTRIFIKACIJA, ODNOSNO EKVIVALENCIJA
Pravo na priznavanje obrazovanja
lan 119
Graanin Republike koji u inostranstvu zavri osnovnu, odnosno srednju kolu ili pojedine razrede kole
ima pravo da zahtijeva priznavanje svjedoanstva, odnosno diplome ili druge kolske isprave (u daljem tekstu:
inostrano svjedoanstvo) o steenom obrazovanju ili zavrenom pojedinom razredu kole, u skladu sa ovim
zakonom, ako meunarodnim ugovorom nije drukije ureeno.
Strani dravljanin ima pravo da zahtijeva priznavanje svjedoanstava, odnosno diplome steene u inostranstvu,
ako za to ima pravni interes.

29

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Nostrikacija
lan 120
Nostrikacijom se inostrano svjedoanstvo izjednaava sa odgovarajuim svjedoanstvom steenim u
Republici u pogledu prava na nastavljanje obrazovanja i vaspitanja i prava na zapoljavanje.
Ekvivalencija
lan 121
Ekvivalencijom se inostrano svjedoanstvo izjednaava sa odgovarajuim svjedoanstvom steenim u
Republici u pogledu prava na nastavljanje obrazovanja i vaspitanja.
Nadlenosti
lan 122
Nostrikaciju, odnosno ekvivalenciju inostranih svjedoanstava vri Ministarstvo.
O nostrikaciji, odnosno ekvivalenciji inostranih svjedoanstava donosi se rjeenje.
Uporedivost obrazovanja
lan 123
U postupku nostrikacije, odnosno ekvivalencije uzima se u obzir sistem obrazovanja u zemlji u kojoj
je steeno inostrano svjedoanstvo, obrazovni program, uslovi upisa u obrazovni program, prava koja
daje to svjedoanstvo u zemlji u kojoj je steeno i druge okolnosti od znaaja za nostrikaciju, odnosno
ekvivalenciju.
Ako se u postupku nostrikacije, odnosno ekvivalencije utvrdi da obrazovni program inostrane ustanove
znatno odstupa od obrazovnog programa ustanove u Republici, zakljukom o nostrikaciji, odnosno
ekvivalenciji odreuje se obaveza polaganja dopunskih, odnosno diferencijalnih ispita.
Klauzula
lan 124
Sadraj rjeenja o nostrikaciji, odnosno ekvivalenciji ispisuje se na originalu i na primjerku prevoda
inostranog svjedoanstva (klauzula o nostrikaciji, odnosno ekvivalenciji).
Konanost postupka
lan 125
Rjeenje o nostrikaciji, odnosno ekvivalenciji je konano u upravnom postupku.
Shodna primjena zakona
lan 126
U postupku nostrikacije, odnosno ekvivalencije primjenjuje se Zakon o optem upravnom postupku, ako
ovim zakonom nije drukije odreeno.
30

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Registar
lan 127
O nostrikaciji, odnosno ekvivalenciji inostranih svjedoanstava vodi se registar.
Registar iz stava 1 ovog lana vodi Ministarstvo.
Blii propisi
lan 128
Postupak i nain nostrikacije, odnosno ekvivalencije inostranih svjedoanstava i voenje registra propisuje
Ministarstvo.
XVI PRAVA I OBAVEZE IZ OBLASTI UENIKOG STANDARDA
Prava uenika
lan 129
Prava iz oblasti uenikog standarda ostvaruju se u skladu sa ovim zakonom.
Prava iz oblasti uenikog standarda su lina i ne mogu se prenositi.
Vrste prava
lan 130
Uenik ima pravo na:
1) smjetaj i ishranu u domu;
2) stipendiju za talentovane;
3) participaciju prevoza.
Prava na smjetaj i ishranu
lan 131
Smjetaj i ishrana uenika organizuju se u domu uenika, odnosno u domu uenika i studenata (u daljem
tekstu: dom).
Pravo na ishranu, odnosno na ishranu i smjetaj u domu ima redovni uenik srednje kole koji se koluje van
mjesta prebivalita.
Kriterijumi, nain i redosljed za prijem uenika, kao i cijena smjetaja i ishrane u domu blie se uruuju
propisom Ministarstva.
Konkurs
lan 132
Konkurs za prijem uenika u dom raspisuje osniva, najmanje dva mjeseca prije poetka kolske godine.
Raspodjelu mjesta i useljavanje uenika u dom vri komisija, koju imenuje upravni odbor doma.
Komisija iz stava 2 ovog lana duna je da izvri raspodjelu mjesta i useljavanje uenika do poetka nastavne
godine.
31

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Ukoliko je uenik, odnosno roditelj uenika nezadovoljan odlukom komisije iz stava 2 ovog lana, ima
pravo prigovora upravnom odboru doma, u roku tri dana od dana raspodjele.
Pravo na stipendiju
lan 133
Pravo na stipendiju ima talentovani uenik kojeg predloi nastavniko vijee kole, na osnovu miljenja
mentora.
Mentora iz stava 1 ovog lana odreuje nastavniko vijee kole.
Talentovanim uenikom, u smislu stava 1 ovog lana, smatra se uenik koji iz pojedinih nastavnih predmeta,
odnosno oblasti pokazuje naroiti smisao, interes, radoznalost i sposobnost za misaone i stvaralake procese i
postie izvanredne rezultate, a ima opti uspjeh najmanje vrlo dobar.
Odluku o dodjeli stipendije i prestanku stipendiranja donosi komisija, koju imenuje Ministarstvo.
Blie kriterijume i uslove za dodjelu stipendije iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo.
Prestanak stipendiranja
lan 134
Ueniku prestaje stipendiranje, ako:
1) nastavniko vijee kole ne predloi produenje stipendije;
2) nije postigao uspjeh na osnovu koga je stekao pravo na stipendiju;
3) samovoljno promijeni kolu.
XVII FINANSIRANJE
Izvori nansiranja
lan 135
Obrazovanje i vaspitanje se nansira iz:
1) javnih prihoda (budeta Republike i optine);
2) sredstava osnivaa;
3) kolarine u privatnim ustanovama;
4) naknade koju plaaju roditelji;
5) prihoda od imovine (zakupa);
6) sredstava od prodaje usluga i proizvoda;
7) donacija, sponzorstva i legata;
8) drugih izvora.
Ustanovama javnog obrazovanja zabranjeno je nansiranje iz sredstava politikih stranaka.
Obezbjeivanje sredstava
lan 136
Javnoj ustanovi, iz mree ustanova, iji je osniva Republika, odnosno optina obezbjeuju se sredstva iz
budeta Republike za:
1) bruto plate i ostala lina primanja zaposlenih;
32

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

2) tekue investiciono odravanje;

3) investicije u ustanovama;
4) materijalne trokove i rashode za energiju;
5) permanentno usavravanje nastavnika;
6) dopunsko osnovno obrazovanje graana Republike na privremenom radu u inostranstvu;
7) osnovno obrazovanje odraslih lica;
8) eksternu provjeru znanja uenika propisanu zakonom (provjera znanja uenika na kraju treeg ciklusa,
maturski i drugi ispiti);
9) stipendije za talentovane uenike;
10) takmienje uenika;
11) eksperimentalnu nastavu;
12) smjetaj i ishranu uenika u domu, odnosno u zavodu;
13) subvenciranje udbenika sa malim tiraom i udbenika za obrazovanje nacionalnih, odnosno etnikih
grupa;
14) dio doprinosa za penzijsko osiguranje uenika koji se obrazuju kod poslodavca;
15) trokove ishrane djece u predkolskoj ustanovi iji roditelji su korisnici materijalnog obezbjeenja
porodice u skladu sa posebnim propisima;
16) obuku direktora i za rad strunih savjeta;
17) razvojni, savjetodavni i istraivaki rad u obrazovanju i vaspitanju;
18) razvoj informacionog sistema;
19) subvenciranje rjeavanja stambenih potreba zaposlenih u ustanovi;
20) druge obaveze utvrene zakonom;
21) participaciju ishrane djece u predkolskoj ustanovi u iznosu od 50% od cijene ishrane po djetetu;
22) participaciju prevoza uenika.
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, za nansiranje potreba iz ta. 2, 3 i 4 ovog stava, u javnim ustanovama
iz mree ustanova iji je osniva optina, sredstva se obezbjeuju u budetu optine.
Sredstva za nansiranje javnih ustanova koje nijesu u mrei ustanova, a osniva je optina obezbjeuju se
u budetu optine.
Ogranienje za uee u nansiranju
lan 137
Ustanova koja se u cjelini nansira iz javnih prihoda ne moe zahtijevati od uenika, odnosno polaznika
participaciju za pokrie trokova obrazovanja.
Normativi i standardi
lan 138
Ustanova koja realizuje javno vaee obrazovne programe stie sredstva u skladu sa normativima i
standardima.
Normative i standarde iz stava 1 ovog lana donosi Ministarstvo, uz miljenje nadlenog savjeta.
Normativima i standardima reguliu se: obaveze nastavnika i saradnika, mjerila za organizovanje savjetodavne
slube, biblioteke, administrativno-raunovodstvene i tehnike slube i mjerila za formiranje odjeljenja i grupa,
za vrednovanje materijalnih trokova, kao i standardi za prostor i opremu.
Na osnovu normativa i standarda iz stava 2 ovog lana ustanova donosi akt o sistematizaciji radnih mjesta.

33

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Uslovi za nansiranje privatne ustanove

lan 139
Privatna ustanova koja izvodi javno vaee obrazovne programe ima pravo da se nansira iz budeta
Republike u skladu sa ovim zakonom, ako:
1) izvodi obrazovni program od prvog do zavrnog razreda kolovanja;
2) izvodi obrazovni program za djecu predkolskog uzrasta u trajanju od najmanje godinu dana;
3) ima upisana najmanje dva odjeljenja prvog razreda, a za muziku kolu najmanje 35 uenika;
4) ima zaposlene nastavnike i saradnike potrebne za izvoenje obrazovnog programa, u skladu sa zakonom
i drugim propisima.
Ministarstvo utvruje da li privatna ustanova ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana.
Meusobna prava i obaveze izmeu privatne ustanove i Republike, ureuju se ugovorom.
Pravo na subvenciranje
lan 140
Privatna ustanova koja realizuje javno vaei obrazovni program stie sredstva iz budeta Republike za
plate i materijalne trokove, u visini od 70 do 80% sredstava koja se obezbjeuju po djetetu, odnosno ueniku
u javnoj ustanovi iji je osniva Republika.
Ogranienje nansiranja
lan 141
Privatnoj osnovnoj koli ne pripadaju sredstva iz budeta Republike, ako se zbog upisa uenika u privatnu
kolu ugroava postojanje (jedine) javne ustanove iji je osniva Republika na istom podruju.
U sluaju iz stava 1 ovog lana privatna ustanova prestaje da se nansira iz javnih prihoda, na osnovu
rjeenja Ministarstva.
Naknada za kolarinu
lan 142
Naknada za kolarinu po ueniku, odnosno djetetu u privatnoj ustanovi moe biti za 10% vea od sredstava
koja se obezbjeuju po ueniku, odnosno djetetu u javnoj ustanovi iji je osniva Republika.
Ogranienje plata
lan 143
Plate zaposlenih u privatnoj ustanovi koja izvodi javno vaee obrazovne programe obraunavaju se u skladu
sa zakonom i drugim propisima koji vae za javne ustanove iji je osniva Republika.
Ako se plate obraunaju i isplate suprotno odredbi stava 1 ovog lana, privatnoj ustanovi se prekida
nansiranje iz javnih prihoda.

34

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Obezbjeenje sredstava koncesionaru

lan 144
Koncesionaru za izvoenje javno vaeeg obrazovnog programa obezbjeuju se sredstva iz budeta
Republike u skladu sa ugovorom.
Zavretak zapoetog obrazovanja
lan 145
Republika je duna da obezbijedi djeci, uenicima, odnosno polaznicima zavretak zapoetog obrazovanja,
odnosno vaspitanja iz privatne ustanove koja, zbog prestanka nansiranja iz javnih prihoda, ne izvodi javno
vaei obrazovni program.
XVIII KAZNENE ODREDBE
Kazne za prekraje
lan 146
Novanom kaznom u iznosu od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici
kaznie se za prekraj ustanova, ako:
1) dozvoli politiko organizovanje i djelovanje suprotno odredbi lana 6 ovog zakona;
2) upotrebljava udbenike i nastavna sredstva suprotno odredbi lana 13 ovog zakona;
3) ne ostvaruje propisane obrazovne programe u skladu sa lanom 19 ovog zakona;
4) otpone sa radom bez rjeenja o verikaciji (lan 50);
5) izvri statusne promjene suprotno odredbi lana 57 ovog zakona;
6) promijeni naziv i sjedite ustanove suprotno odredbi lana 58 ovog zakona;
7) ne dobije saglasnost na statut i akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa
lanom 60 ovog zakona;
8) zaposli nastavnika suprotno odredbi lana 101 ovog zakona;
9) zakljui sporazum o radnom odnosu sa nastavnikom suprotno odredbi lana 109 ovog zakona;
10) ne vodi propisanu pedagoku evidenciju u skladu sa lanom 114 ovog zakona;
11) izda javne isprave suprotno odredbi lana 115 ovog zakona;
12) komisija ne izvri raspodjelu i useljenje uenika u dom u roku utvrenom lanom 132 ovog zakona.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u ustanovi u iznosu od polovine do
dvadesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici.
XIX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Usklaivanje rada ustanova
lan 147
Postojee ustanove i druge organizacije, koje obavljaju obrazovno-vaspitnu djelatnost po dosadanjim
propisima, uskladie svoju organizaciju, rad i opte akte sa odredbama ovog zakona, u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja optih akata iz stava 1 ovog lana primjenjivae se postojei akti, ako nijesu u suprotnosti sa
zakonom.
35

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Donoenje mree ustanova

lan 148
Mrea ustanova iz lana 42 ovog zakona donijee se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Do donoenja mree ustanova iz stava 1 ovog lana nastavljaju sa radom javne ustanove osnovane, odnosno
organizovane po propisima donijetim do stupanja na snagu ovog zakona.
Podzakonski propisi
lan 149
Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Do donoenja propisa utvrenih ovim zakonom primjenjivae se propisi koji su vaili do stupanja na snagu
ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Osnivanje savjeta
lan 150
Savjet za opte obrazovanje Crne Gore, Savjet za struno obrazovanje Crne Gore i Savjet za obrazovanje
odraslih Crne Gore osnovae se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak rada Savjeta
lan 151
Danom osnivanja savjeta iz lana 150 ovog zakona prestaje sa radom Savjet za promjene u obrazovanju
Republike Crne Gore.
Osnivanje Zavoda za kolstvo i Centra
lan 152
Zavod za kolstvo i Centar za struno obrazovanje osnovae se u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Status dosadanjih organa rukovoenja i upravljanja
lan 153
Direktor, pomonik direktora i kolski, odnosno upravni odbor koji je izabran, odnosno imenovan do stupanja
na snagu ovog zakona nastavlja sa radom do isteka vremena na koje je izabran, odnosno imenovan.
Postupak za izbor direktora i pomonika direktora, odnosno imenovanje kolskog, odnosno upravnog odbora
zapoet do stupanja na snagu ovog zakona zavrie se po propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog
zakona.

36

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Obrazovanje savjeta roditelja

lan 154
Savjet roditelja iz lana 94 ovog zakona obrazovae se u svim ustanovama do 31. oktobra 2003. godine.
Zapoeti postupak zapoljavanja
lan 155
Postupak zapoljavanja nastavnika zapoet do stupanja na snagu ovog zakona zavrie se po propisima koji
su vaili do stupanja na snagu ovog zakona.
Zapoeti pripravniki sta
lan 156
Nastavnik koji je zapoeo pripravniki sta prije stupanja na snagu ovog zakona zavrava pripravniki sta
i polae struni ispit prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog zakona.
Priznavanje strunog ispita
lan 157
Nastavniku koji je poloio ili mu je priznat struni ispit po ranijim propisima priznaje se struni ispit i po
ovom zakonu.
Priznavanje steenih zvanja
lan 158
Nastavnik koji je stekao zvanje pedagoki savjetnik ili vii pedagoki savjetnik do dana stupanja na snagu
ovog zakona zadrava to zvanje.
Zapoeti postupak nostrikacije, odnosno ekvivalencije
lan 159
Postupak nostrikacije, odnosno ekvivalencije zapoet do stupanja na snagu ovog zakona zavrie se po
propisima po kojima je zapoet.
Udbenici i nastavna sredstva
lan 160
Udbenici i druga nastavna sredstva koji su odobreni prije stupanja na snagu ovog zakona mogu se i dalje
upotrebljavati, do odobravanja i izdavanja udbenika i drugih nastavnih sredstava po ovom zakonu.
Postupak pribavljanja, ocjenjivanja i odobravanja rukopisa udbenika i drugih nastavnih sredstava zapoet
do dana stupanja na snagu ovog zakona okonae se po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na
snagu ovog zakona.

37

OPTI ZAKON O OBRAZOVANJU I VASPITANJU

Odlaganje primjene pojedinih odredaba

lan 161
Odredbe lana 80 st. 2, 3, 4, 5 i 6 ovog zakona primjenjivae se poev od kolske 2003/2004. godine.
Odredbe l. 135 do 145 ovog zakona koje se odnose na nansiranje primjenjivae se poev od skalne 2003.
godine.
Prestanak vanosti
lan 162
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae: Zakon o usavravanju nastavnog i vaspitnog osoblja
(Slubeni list SRCG, br. 26/87); Zakon o nansiranju potreba u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kulture i zike
kulture (Slubeni list SRCG, br. 29/90 i 7/92); odredbe Zakona o nostrikaciji i ekvivalenciji svjedoanstava i
diploma steenih u inostranstvu (Slubeni list SRCG, br. 6/87), koje se odnose na nostrikaciju i ekvivalenciju
svjedoanstava o zavrenom osnovnom, srednjem obrazovanju, odnosno steenom stepenu strune spreme i o
zavrenim pojedinim razredima; odredbe lana 110 Zakona o osnovnoj koli (Slubeni list RCG, br. 34/91,
56/92, 32/93 i 20/95); odredbe lana 103 Zakona o srednjoj koli (Slubeni list SRCG, br. 28/91 i Slubeni
list RCG, br. 56/92 i 27/94); odredbe lana 29 Zakona o predkolskom vaspitanju i obrazovanju ( Slubeni
list RCG, br. 56/92); odredbe Zakona o osnovnim pravima iz oblasti uenikog i studentskog standarda
(Slubeni list RCG, br. 6/94 i 27/94), koje se odnose na prava uenika; odredbe poglavlja III Izdavanje
udbenika i nastavnih sredstava, osim odredbe lana 14 Zakona o izdavatvu (Slubeni list RCG, br.
20/95) i odredbe Zakona o prosvjetnoj inspekciji (Slubeni list RCG, br. 20/95), koje se odnose na nadzor
u organizovanju i izvoenju vaspitno-obrazovnog rada u predkolskim ustanovama, osnovnim, srednjim i
specijalnim kolama, domovima uenika i drugim organizacijama koji se bave obrazovanjem i vaspitanjem.
Stupanje na snagu
lan 163
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Republike Crne Gore.

38