Hamad Bin Khalifa Al- Thani

Emir drave Katar

Izdano na Emiri Diwanu:
22/7/1423
29/9/2002

ZAKON O ZATITI OKOLIA

UVODNO POGLAVLJE
Definicije
lanak (1)
U primjeni odredbi ovog Zakona, sljedee rijei i izrazi imat e ovdje
im navedena znaenja, osim ukoliko kontekst teksta ne bude
zahtijevao drugaije tumaenje.
1. Vijee: Glavno vijee za okoli i prirodne rezerve.
2. Glavno tajnitvo: Glavno tajnitvo Vijea.
3. Administrativno tijelo: bilo koji ministar ili drugo vladino tijelo, ili
javna ustanova ili opa skuptina.
4. Ovlateno tijelo: bilo koje tijelo koje je odgovorno za izdavanje
dozvola za obavljanje djelatnosti ili uspostavu projekata za koje se
smatra da bi mogli izazvati negativan utjecaj na okoli.
5. isto gospodarska zona: Povrina koja se protee do 200
nautikih milja od osnovnih crta od kojih zapoinje pojas teritorijalnog
mora.
6. Prirodni rezervat: bilo koja povrina namijenjena zatiti neke
vrste biljaka ili ivotinja, ptica, ili morskih ivuih bia, kojima prijeti
izumiranje, i gdje je istrebljenje, lovljenje ili ubijanje tih vrsta jako
ogranieno. Ova podruja odreivat e Vijee svojim odlukama.
7. Okoli: Biosfera koja ukljuuje sva iva bia: ljude, ivotinje i
biljke, te zrak, vodu i zemlju koji ih okruuju, i sve ono to sadri
materijale u krutom, tekuem i plinskom stanju, ili radijaciju, te ono

to su ljudi izgradili, poput raznih instalacija, industrija ili drugih vrsta

inovacija.
8. Razvoj okolia: Politika i postupci koji osiguravaju trajni razvoj
drutvenih, kulturnih i ekonomskih uvjeta u dravi, kojima se postiu
ciljevi i principi u svezi kojih je ovaj Zakon sastavljen i koji se, izmeu
ostalog, odnose i na poboljanje prirodnih elemenata okolia, odnosno,
zatitu bioloke raznolikosti, te sadanjeg i budueg povijesnog,
arheolokog i prirodnog nasljea drave.
9. Vodeni okoli: Ovaj se okoli sastoji od pomorskih i kopnenih
voda; ukljuujui: podzemne vode, izvore i doline koji sadre prirodna
bogatstva, biljke, ribe i druga iva bia, i gdje ima zraka iznad ili
unutar njih, instalacije, nepokretne i mobilne projekte.
10. Pomorski okoli: Dravna obala, more, unutranja mora,
teritorijalno more, susjedno podruje, isto gospodarska zona i njene
dubine, i sve njihove komponente, bilo da se radi o ivim ili neivim
biima, ili graevinama kao to su instalacije, nepokretni ili mobilni
projekti.
11. Kopneni izvori: Opinski, industrijski i poljoprivredni nepokretni i
mobilni izvori na kopnu, ije odvodne vode i kanalizacija utjeu u
pomorski okoli.
12. Zagaenje okolia: Bilo koja promjena koja nastane u
karakteristikama okolia, a koja direktno ili indirektno teti ivim
biima ili instalacijama, ili utjee na normalan dnevni ivot ljudi.
13. Standard okolia: Najvea dozvoljena granica stupnja
koncentracije bilo kojeg od zagaivaa u razliitim vrstama okolia,
kao godinji prosjek. Najvea dozvoljena granica tijekom jednog
neprekidnog sata ne bi se smjela prelaziti prosjenu godinju
vrijednost.
14. Naruavanje okolia: Utjecaj na okoli koji umanjuje njegovu
vrijednost, naruava njegovu okolinu prirodu, iscrpljuje njegove
izvore, ili teti kako ivim biima tako i instalacijama.
15. Ekoloka katastrofa: Nesrea koju je uzrokovao ili prirodan
faktor ili ljudski in, a koja uzrokuje veliku tetu za okoli.

16. Zatita okolia: Zatita komponenti okolia i njihov razvoj, te

sprjeavanje njihova propadanja ili zagaenja, ili smanjenje uestalosti
zagaenja. Navedene komponente su: zrak, more, kopnene vode
(ukljuujui podzemne vode), tlo, prirodne rezerve i drugi prirodni
izvori.
17. Projekt, tvrtka ili postrojenje: Bilo kakva sluba, projekt,
fondacija ili aktivnost koja se, sukladno zakonskim propisima, smatra
moguim izvorom zagaenja ili naruavanja okolia.
18. Procjena utjecaja na okoli: Studija izvedivosti nekog projekta i
sl. s obzirom na utjecaj na okoli, a koja se provodi prije davanja
dozvole za izvoenje projekta kako bi se utvrdilo hoe li izgradnja ili
putanje u promet takvog objekta naruiti sigurnost okolia, odnosno,
koji su njegovi potencijalni utjecaji na okoli, pa ako se radi o
negativnim utjecajima da se utvrde eventualni naini kontrole takvih
negativnih utjecaja, ili, ako se radi o pozitivnim utjecajima, da se
utvrde naini da se oni to vie iskoriste.
19. Mjere za zatitu okolia: Granice ili koncentracije zagaivaa
koje UN dozvoljava da budu preeni u komponentama prirodnog
okolia (zraku, vodi, tlu).
20. Opasni materijali: Kruti i tekui materijali i plinovi opasnih
svojstava koji ugroavaju zdravlje ljudi, ivotinja i biljaka, ili imaju
tetan utjecaj na okoli, kao to su npr.: otrovni, krhki, zapaljivi i
radioaktivni materijal nabijeni ionima.
21. Opasan otpad: Otpadi razliitih namjena i funkcionalnosti, ili
njihov pepeo, koji se sastoje od opasnih materijala koji se ne mogu
dalje ponovo upotrebljavati za iste ili druge namjene, kao to su npr.:
kliniki otpad iz lijenikih ustanova i otpadi koji nastaju iz proizvodnje
farmaceutskih smjesa, lijekova, te topivih organskih rastvaraa, tinte,
boja, elea i krema.
22. Rukovanje materijalima: Sve radnje koje obuhvaaju pomicanje
materijala u svrhu njihova prikupljanja, prijevoza, skladitenja,
tretiranja ili uporabe.
23. Upravljanje otpadom: Prikupljanje i prijevoz otpada, njihovo
vraanje ili uklanjanje.
24. Recikliranje i ponovno koritenje otpada: Operacije kojima se
materijali mogu izvlaiti ili ponovo koristiti, kao to su recimo:

ponovna uporaba goriva, izvlaenje minerala i organskih materijala,

tretiranje tla, i proiavanje nafte.
25. Odlaganje otpada: Operacija koja se ne odnosi na izvlaenje
materijala i njihovo ponovno koritenje. U nju spadaju operacije
zakopavanja otpada u tlo, dubinsko injektiranje otpada, pranjenje u
povrinske vode, i sline vrste operacija.
26. Zagaenje zraka: Bilo kakva promjena u osobinama ili
specifikacijama prirodnog svjeeg zraka koja izaziva oteenje ili
predstavlja opasnost za ljude i zdravlje okolia, bez obzira je li takvo
zagaenje uzrokovano prirodnim faktorima ili ljudskim inom,
ukljuujui tu i buku.
27. Javna povrina: Povrina ureena za zaprimanje svih ili
odreenih kategorija ljudi, iz bilo kog razloga njihova boravka na toj
povrini.
28. Zatvorena javna povrina: Javna povrina koja ima oblik
pokrivene zgrade i koja osim vrata i prozora (otvora) nema nikakve
druge ventilacije.
29. Polu-zatvorena javna povrina: Povrina kao to je nedovrena
zgrada direktno povezana s vanjskim zrakom, to sprjeava njenu
kategorizaciju potpuno zatvorene povrine.
30. Buka: zvuk s oscilacijama koje prelaze dozvoljene granice.
31. Brod : bilo koja vrsta broda koji radi ili prometuje u pomorskom
okoliu, ukljuujui hidro-glisere, brodove sa zranim jastucima,
podmornice, nepokretne, te plutajue ili fiksne platforme i platforme za
lansiranje.
32. Nafta: sve vrste krute nafte i njenih produkata, ukljuujui sve
vrste tekuih ugljikovodika, maziva, goriva, rafinirane nafte, parnih
ulja, asfalta i drugih petrolejskih izluevina i otpada.
33. Naftna mjeavina: bilo koja mjeavina koja sadri koliinu nafte
koja prelazi doputenu granicu odreenu zakonskom regulativom.
34. Zaprljana balastna voda: voda iz brodskih tankova, ukoliko
koliina nafte/ulja u njoj prelazi doputenu granicu odreenu
zakonskom regulativom.

35. Sredstva za transport nafte: bilo koji cjevovod koji se koristi za

prijenos nafte, ili neka druga vrsta opreme koja se koristi za njen
ukrcaj, isporuku ili prijevoz, ili razne vrste crpki i ostala oprema
potrebna za rad cjevovoda.
36. Brod za prijevoz tetnih materijala: brod originalno izgraen ili
naknadno preureen za prijevoz tetnih materijala, u iju kategoriju
spadaju i brodovi za prijevoz nafte, odnosno, brodovi koji se bave
potpunim ili djelominim prijevozom nezapakiranih tetnih materijala
sukladno odredbama 2. dijela III. poglavlja ovog Zakona.
37. Odvodnja: svako curenje, izlijevanje, izbacivanje, pranjenje ili
isputanje bilo kojeg od materijala koji se smatraju zagaivaima u
regionalne morske vode ili susjedno im podruje i istu gospodarsku
zonu, s obzirom na nivoe koji se temeljem zakonskih propisa smatraju
zagaivanjem okolia.
38. Zagaenje od potonua i sl.:
a) bilo koje oneienje
zagaivaima ili otpadima brodova, aviona, platformi, itd., b) bilo koja
vrsta oneienja izbaena u okoli od strane brodova, industrijskih
postrojenja i sl.
39. Tekui materijali tetni za vodeni okoli: materijali koji se
navode u II. dijelu Aneksa br. 2 Sporazuma u Marbolu iz 1973., i
njegovim amandmanima iz 1978.
40. Zagaujui elementi i materijali: svi materijali, kruti i tekui,
plinovi, buka, radijacije, vruina i vibracije, izazvani od strane ljudi a
koji direktno ili indirektno uvjetuju zagaenje ili naruavanje okolia.
41. Zagaenje vode: umetanje bilo koje vrste materijala, ili energije,
u vodeni okoli, to uzrokuje oteenje krutih / ivih resursa; ili to
naruava zdravlje ljudi; ili vodene aktivnosti kao to su ribarenje i
turistike aktivnosti, ili naruavanje valjanosti morske vode za
uporabu, ili smanjenje mogunosti uivanja u morskoj vodi, ili
promjenu njenih osobina.
42. Materijali zagaivai tetni za vodeni okoli: bilo koja vrsta
materijala koja se izbacuje i otjee u vodeni okoli, namjerno ili
nenamjerno, a to uzrokuje promjene njegovih osobina, ili direktno ili
indirektno utjee na naruavanje zdravlja i sigurnosti ljudi, prirodnih
izvora, morske vode i turistikih podruja, ili se preklapa s drugim
zakonskim uporabama vodenog okolia.

I.

poglavlje

ZATITA OKOLIA OD ZAGAENJA

1. dio
Stalni razvoj i okoli
lanak (2)
Svrha donoenja ovog Zakona je postizanje sljedeih ciljeva:
1. zatita okolia i ouvanje njegove kakvoe i prirodne ravnotee;
2. sprjeavanje razliitih vrsta zagaenja i svih vrsta oteenja ili
kratkoronih ili dugoronih negativnih utjecaja na okoli, ukljuujui:
izradu
planova
i
programa
arhitektonskog,
industrijskog,
poljoprivrednog i gospodarskog razvoja ili bilo kakvih drugih razvojnih
programa kojima je cilj poboljanje standarda ivota, postizanje
dodatne zatite okolia i ouvanje njegove kakvoe i prirodne
ravnotee, te podizanje javne svijesti o potrebi zatite i ouvanja
okolia i mjerama koje u tom smislu potrebno provoditi;
3. unaprjeenje prirodnih izvora i ouvanje bioloke raznolikosti, te
njihovo maksimalno iskoritavanje na dobrobit sadanjih i buduih
generacija;
4. zatita drutva i zdravlja ljudi i ostalih ivih bia od svih po okoli
tetnih djela i inova, odnosno, onih dijela i inova koji ometaju
zakonsku uporabu okolia kao; i
5. zatita okolia od tetnog utjecaja aktivnosti koje dogaaju izvan
drave.
lanak (3)
Sva administrativna tijela duna su provoditi potrebne postupke i
mjere u svrhu zatite okolia, djelovati protiv njegova zagaenja, tititi
prirodne izvore i kontinuitet sposobnosti prirodnih materijala da
zadovolje uvjete razvoja kako sadanjih tako i buduih generacija.

lanak (4)
Sva administrativna tijela zahtjevima okolia e se baviti stalno i s
primarnom pozornou i iste e imati na umu u svim etapama svojih
planiranja, te e planiranje zatite i ouvanja okolia uiniti sastavnim
dijelom osmiljavanja opeg razvojnog plana, odnosno, razvoja na
gospodarskom, poljoprivrednom, graditeljskom i ostalom opem planu.
lanak (5)
Svi upravni odjeli i uredi, svaki u okviru svojih nadlenosti i
kompetencije, duni su raditi na unaprjeenju racionalizirane uporabe
krutih / ivih izvora i odravanju onoga to se regenerira, razvijati ih,
ili produljivati valjanost izvora koji stagniraju, za dobrobit sadanjih i
buduih generacija.
lanak (6)
Sva administrativna i privatna tijela duna su u sve lokalne ili
meunarodne ugovore i sporazume koji mogu tetno djelovati na
okoli uvrtavati klauzulu o zatiti okolia i obvezi borbe protiv njegova
zagaenja, te klauzule o kaznama i naknadama koje su predviene za
poinjenje takvih prekraja i ispravljanja, ili, uklanjanja nanesenih
teta.
lanak (7)
Sve kolske i obrazovne ustanove i u svoje obrazovne programe, svih
nivoa i stupnjeva obrazovanja, duni su uvrstiti materijale namijenjene
podizanju svijesti o potrebi zatite i ouvanja okolia. Ovim
materijalima treba se pridavati posebna panja, i treba se raditi na
uspostavi i razvoju za ekologiju specijaliziranih instituta u kojima e
raditi diplomirani tehniki kadrovi.
Sva sredstva informiranja programe jaanja svijesti o zatiti okolia
duni su podupirati i propagirati svim svojim sredstvima izraavanja,
odnosno, novinskom, radio ili televizijskom nainu informiranja.

lanak (8)
Izradom, objavljivanjem, revizijom, razvojem i modernizacijom mjera i
normi za zatitu okolia bavit e Vijee, u suradnji s ostalim nadlenim
administrativnim tijelima.
lanak (9)
U suradnji s nadlenim administrativnim tijelima, Vijee e donijeti i
propise i odluke vezane uz odravanje prirodnih ivih vrsta, naroito
onih kojima prijeti izumiranje ili istrebljenje.
U tom pogledu, Vijee je ovlateno poduzimati sljedee:
1. prevenciju izlova i ribolova rijetkih prirodnih ivih bia,
2. prevenciju sjee, upanja i uklanjanja velikog i malog drvea i trave,
3. definirati i upravljati prirodnim izvorima, i
4. odravati i unaprjeivati ive izvore, ukljuujui: domae,
pripitomljene ivotinje i domae biljke od gospodarske vanosti.
lanak (10)
U suradnji sa specijaliziranim administrativnim tijelima i nadlenim
organima, Vijee e poduzimati sve mjere predostronosti kako bi se
izbjegle, sprijeile ili to vie umanjile tete koje prijete okoliu, i u
tom pogledu e naroito poduzimati sljedee:
1. privremeno zaustaviti ili ukinuti sve aktivnosti za koje se ini da
imaju negativan utjecaj na okoli, i
2. nametati tehnike i operativne restrikcije, uvjete, mjere i norme, ili
bilo koje druge neophodne preduvjete.

2. dio
8

Utjecaj projekata na okoli

lanak (11)
U suradnji s nadlenim administrativnim tijelima, Vijee e izraditi
potrebne norme, specifikacije, osnove i mehanizme evaluacije utjecaja
projekata i postrojenja na okoli, odnosno, onih projekata i postrojenja
za iju je djelatnost i uspostavu potrebno odobrenje.
Vijee i ostali nadleni organi pri tome su ovlateni poduzimati
sljedee:
1. utvrditi grupe i klase javnosti (drutva) i privatne razvojne projekte
koji bi mogli izazvati tete po okoli, te
2. utvrditi povrine i lokacije od ekonomske vanosti sukladno
normama zatite okolia. Postupke za procjenu utjecaja na okoli,
uvjete potrebne za izdavanje odobrenja za pokretanje i provoenje
projekata s obzirom na okoli, te sluajeve u kojima se rad projekata
moe privremeno zaustaviti ili potpuno ukinuti, bit e regulirano
provedbenim propisima.
lanak 12
Planovi i javni i privatni razvojni projekti, bilo koje vrste ili lokacije,
ukljuujui: graevinske, poljoprivredne i industrijske projekte, nakon
izrade a prije izvedbe, trebaju biti podneseni Vijeu na reviziju i
evaluaciju, te provjeru udovoljavanja uvrijeenim znanstvenim i
praktinim metodama na odgovarajuem polju ekolokog planiranja, te
radi provjere njihove usklaenosti sa normama, standardima,
osnovama i ogranienjima koji se navede u prethodnom lanku.
lanak 13
Ne prejudicirajui uvjete koje moda propisuju neki drugi zakoni na
snazi, ovlatena tijela odobrenja za pokretanje i izvedbu projekata koji
e se odrediti provedbenim propisima sukladno propisanome u lanku
(11) ovog Zakona, nee izdavati prije nego im se podnese studija o
utjecaju tih projekata na okoli, i nakon to se od Vijea zaprimi
odobrenje rezultata takve studije.
Projekti se ne mogu izvoditi, niti se postrojenja ili objekti mogu putati
u pogon, ukoliko za njihovu djelatnost nije izdano odobrenje s obzirom

na zadovoljavajuu studiju o utjecaju na okoli i odobrenje takvih

rezultata od strane Vijea..
Postupcima evaluacije utjecaja na okoli propisanima novim propisima
podlona su i sve dopune, proirenja i promjene ve operativnih
projekata.
lanak (14)
Ovlateni organ presliku studije utjecaja projekata na okoli podnositi
e Glavnom tajnitvu na reviziju i daljnje podnoenje Vijeu o
donoenju konane odluke.
O odluci Vijea Glavno tajnitvo e ovlateni organ obavijestiti u roku
od 30 dana od datuma zaprimanja dovrene evaluacije studije. Ukoliko
u navedenom periodu Tajnitvo ne izda nikakav odgovor, bit e
smatrano da je studija odobrena.
Na negativnu odluku Vijea, zainteresirane stranke se mogu aliti
sukladno pravilima, postupcima i rokovima specificiranima u
provedbenim propisima.
lanak (15)
Pri obnavljanju licenci ovlateni organ e provjeriti da koriste li novi
projekt, ili vee promjene ve operativnih projekata, dostupne
tehnologije i jesu li ekonomski isplativi s obzirom na kontrolu i zatitu
okolia od zagaenja ili naruavanja njegove harmonije, odnosno,
koriste li tehnologiju koja omoguava koritenje mjera zatite okolia
navedene u provedbenim propisima.
lanak (16)
Vlasnici projekata duni su voditi evidenciju koja ilustrira utjecaj
aktivnosti njihovih postrojenja i objekata na okoli. U provedbenim
propisima bit e izdan obrazac na kojem se ova evidencija voditi i
opisati se podaci koje mora sadravati.
Kontrolu podataka iz evidencije vodit e Glavno tajnitvo, a u svrhu
utvrivanja njihove vjerodostojnosti dostavljat e im se i potrebni
uzorci i provodit e se odgovarajui testovi, kako bi se poblie odredio
utjecaj postrojenja na okoli i utvrdilo njihovo udovoljavanje mjerama
zatite okolia. U sluaju da se u navedenim postupcima otkrije
krenje bilo kakvih propisa vezanih za okoli, Glavno tajnitvo e

10

obavijestiti nadlenu administrativnu jedinicu da tereti vlasnika

postrojenja da odmah ispravi ta krenja. Ukoliko vlasnik postrojenja
spomenute prekraje ne ispravi u roku 60 dana, Vijee e poduzeti
odgovarajue mjere, ve prema vrsti i intenzitetu prekraja, i zatraiti
odgovarajuu naknadu za tretiranje teta nastalih tim krenjima.
lanak (17)
Sva administrativna tijela zaduena za koordinaciju i kooperaciju s
Glavnim tajnitvom provodit e sljedee postupke i mjere
predostronosti:
1. radit e na prevenciji negativnih utjecaja na okoli koje uzrokuju
njihovi projekti, projekti pod njihovim nadzorom, ili projekti kojima su
izdali ovlatenja za rad,
2. provodit e odgovarajue postupke osiguranja primjene odredbi
ovog Zakona na vlastite projekte, projekte pod njihovim nadzorom, ili
projekte kojima su izdali odobrenje za rad, zajedno s valjanim
mjerama zatite okolia i izdavanjem potrebnih pravila, provedbenih
propisa i uputa,
3. promatrati i pratiti primjenu pravila i mjera za zatitu okolia, i
primjenjivati ih na vlastitim projektima i projektima pod njihovim
nadzorom, te podnositi periodina izvjea Vijeu, i
4. prije izdavanja ikakvih licenci i odobrenja, ili poduzimanja ikakvih
mjera, specifikacija i osnova koji se odnose na aktivnosti koje utjeu
na okoli, svoj rad i odluke koordinirati s Vijeem.
lanak (18)
Svaka osoba koja osmiljava, provodi, ili operira bilo kakav projekt,
duna je provoditi pravila i mjere zatite okolia propisane ovim
Zakonom i svim ostalim propisima koji se u svezi toga donesu.
Svatko tko se namjerava baviti ili odustati od bavljenja aktivnou koja
izaziva negativne utjecaje na okoli takve potencijalne utjecaje mora
identificirati ili provoenjem evaluacijske studije utjecaja na okoli ili
nekim drugim nainom koji se propisuje ovim Zakonom ili njegovim
provedbenim
propisima,
te
provoditi
sve
potrebne
mjere
predostronosti, radnje i postupke kako bi se sprijeilo dogaanje
takvih utjecaja ili umanjio njihov potencijal na najmanju moguu
mjeru.

11

U svakom sluaju, vlasnici su projekta, u pogledu bilo kakvog

potencijalnog negativnog utjecaj na okoli kojeg njihovi projekti mogu
uzrokovati svojim djelatnostima, ili ne obavljanjem neke radnje, duni
poduzimati sve neophodne mjere zaustavljanja ili to veeg umanjenja
takvih utjecaja, i te svoje obaveze nee biti osloboeni ni nakon izrade
procjena utjecaja na okoli.
lanak (19)
Sva administrativna tijela i tijela koja se bave nadzorom projekata koji
mogu negativno utjecati na okoli moraju izraditi planove i neophodna
sredstva za njihovu primjenu u svrhu prevencije tih utjecaja, ili
umanjenja rizika od njih. Ove preventivne planove i prijedloge
sredstava potrebnih za njihovo provoenje navedena tijela podnosit e
Vijeu na reviziju i donoenje odluke sukladno provedbenim propisima.
lanak (20)
Sve osobe, fizike ili pravne, koje su preuzele odgovornost izvoenja
nekog projekta, ukljuujui i funkcije ili operacije koje mogu izazvati
akutne negativne utjecaje na okoli, moraju imenovati jednu osobu
koja e biti odgovorna za garantiranje usklaenosti tih funkcija i
operacija s osnovama i pravilima koji se odreuju ovim Zakonom i
njegovim provedbenim propisima.
3. dio
Plan hitnih mjera u sluaju dogaanja ekoloke katastrofe
lanak (21)
Vijee, stalni odbor za hitne sluajeve i administrativni odjeli
zajednikom koordinacijom donijet e opi plan za hitne sluajeve
ekolokih katastrofa. Taj plan nee biti izvran sve dok ga ne odobri
Vijea ministara, i vezano pri njegovoj izradi potrebno je obaviti
naroito sljedee:
1. prikupiti dostupne podatke i propise (meunarodne i domae) o
metodi suzbijanja ekolokih katastrofa i smanjenja utjecaja njihovih
posljedica,
2. navesti sve raspoloive mogunosti na lokalnom, nacionalnom i
meunarodnom nivou, te utvrditi nain njihova koritenja u smislu
brze intervencije protiv nesree, i

12

3. provoditi programe izobrazbe i obavljati istraivanja u svrhu

saznavanja razmjera stanja pripravnosti timova za uklanjanje utjecaja
katastrofa, te predstaviti slabe toke njihove organiziranosti i
djelovanja, i naine razvoja plana timskog rada.
lanak (22)
Plan hitnih mjera u sluaju dogaanja ekoloke katastrofe ukljuivat e
sljedee:
1- utvrivanje tipova ekolokih katastrofa i odjela nadlenih za
obavjeivanje o katastrofama koje su se dogodile ili se oekuju da e
se dogoditi,
2- osnivanje sredinje operativne komore zaduenu za zaprimanje
izvjea o ekolokim katastrofama i daljnje slanje i zaprimanje tonih
podataka u svrhu mobiliziranja potrebnih snaga za suoavanje s
posljedicama ekolokih katastrofa,
3- osnivanje radne grupe za praenje suzbijanja posljedica ekolokih
katastrofa koje su se dogodile ili se oekuju da bi se mogle dogoditi.
Voa radne grupe imat e sve potrebne ovlasti za suoavanje s
katastrofom, to mora provoditi u suradnji i uz koordinaciju s ostalim
ovlatenim administrativnim tijelima.
lanak (23)
U iznenadnim i nepredvidljivim situacijama dozvoljeno je odstupanje
od standarda i mjera propisanih u smislu primjene odredbi ovog
Zakona, ali samo ukoliko predmetna katastrofa prijeti naruavanju
sigurnosti ljudi ili objekata. U sluaju ovakvih situacija potrebno je
obavijestiti i Vijee i nadlena administrativna tijela.

4. dio
Otpadi i opasni materijali
13

lanak (24)
Uvoenje, unoenje, tranzitni prijevoz, postavljanje, ukopavanje,
injektiranje, odlaganje ili skladitenje opasnih materijala u dravi Katar
zakonski je ogranieno, kao to je ogranieno i doputanje prolaska
brodova koji prevoze otpad u regionalno more ili isto gospodarsku
zonu drave, osim uz odobrenje nadlenih administrativnih tijela.
lanak (25)
Osnivanje projekata za tretiranje opasnih materijala je ogranieno i
doputeno samo uz dozvolu nadlenog administrativnog tijela nakon
odobrenja od strane Vijea.
Ekstrakcija opasnih materijala je ograniena, osim ukoliko se ne
provodi sukladno propisanim normama, uvjetima, i na podrujima koji
su za tu svrhu specificirani u provedbenim propisima.
Vijee e u suradnji s nadlenim upravnim tijelima objaviti liste
opasnih materijala, i utvrditi podruja i uvjete njihove ekstrakcije i
odlaganja.
lanak (26)
Uvoenje, poslovanje s, ili transportiranje opasnih otpada ogranieno
je i dozvoljeno samo uz odobrenje nadlenih administrativnih tijela.
Provedbenim propisima odredit e se postupci i uvjeti davanja
spomenutog odobrenja, nadlena tijela koja ga izdaju, te postupci i
pravila upravljanja opasnim materijalima.
U suradnji s drugih nadlenim tijelima, Vijee e izdati i listu opasnih
materijala.

lanak (27)
Osobe koje se bave proizvodnjom, trgovanjem ili transportiranjem
opasnih materijala, plinova, tekuih i krutih materijala, trebaju

14

poduzimati sve mjere predostronosti za sprjeavanje bilo kakvih teta

za okoli.
Sukladno odredbama ovog Zakona, vlasnici objekata i postrojenja koji
proizvode opasne otpade moraju voditi evidenciju o tom otpadu i
sredstvima njihove ekstrakcije, kao to su to duna voditi i ugovorna
tijela, odnosno, tijela ovlatena za rukovanje tim materijalima, a sve
sukladno postupcima, uvjetima i formularima koji se navode u
provedbenim propisima.

II. poglavlje
ZATITA ZRANOG OKOLIA OD ZAGAENJA
lanak (28)
Lokacija projekta mora odgovarati aktivnostima kojima e se dotino
postrojenje ili objekt baviti, odnosno, takva da se osigura neprelaenje dozvoljenih granica proizvodnje i emisije materijala koji
zagauju zrak. Ukupno zagaenje koje proizlazi iz svih postrojenja u
jednom podruju mora biti unutar dozvoljenih granica.
Postrojenja koja su podlona ovim odredbama i nadlean organ koji e
izdavati odobrenje o podobnosti lokacije, dozvoljenim emisijama
zagaivaa zraka, i omjeru buke koja je dozvoljena u podruju gdje se
postrojenje gradi, specificirat e se provedbenim propisima.
lanak (29)
Rasprivanje ili uporaba insekticida, ili bilo kakvih drugih kemijskih
supstanci, u poljoprivredne svrhe ili u svrhu dobrobiti opeg zdravlja,
je ogranieno, osim u odreenim omjerima, pod nadzorom i
garancijama odreenima provedbenim propisima, u to spadaju:
prevencija izloenosti ljudi, biljaka, ivotinja, vodenih tokova, i
ekolokih komponenti, direktnim ili indirektnim, nedavnim ili buduim
tetnim utjecajima ovih insekticida i kemijskih sastojaka.

lanak (30)

15

Svi projekti podloni potivanju odredbi ovog Zakona u obavljanju

svojih djelatnosti duni su sprjeavati isputanje ili curenje zagaivaa
u zrak iznad maksimalno dozvoljenih granica popisanih u provedbenim
propisima.
lanak (31)
Uporaba oprema, strojeva ili vozila koji proizvode ispune plinove to
zagauju okolinu zabranjena je iznad stope najvee dozvoljene granice
propisane u provedbenim propisima.
lanak (32)
Bacanje, oslobaanje, tretiranje ili paljenje smea i otpada u tekuem
ili krutom stanju, zabranjeno je izvan za to odreenih podruja daleko
od poljoprivrednih, industrijskih i stambenih podruja i vodenih tokova.
Provedbenim propisima donijet e se specifikacije, te propisati sustavi
nadzora i minimum dozvoljene udaljenosti specificiranih podruja od
drugih navedenih mjesta.
Administrativna tijela koja se bave tretmanom otpada i smea, time e
se baviti sukladno propisanome u provedbenim propisima.
lanak (33)
Kod paljenja bilo koje vrste goriva ili kakvog drugog materijala, u
industriji, proizvodnji energije, graevinskim pothvatima, ili bilo kakvu
drugu ekonomsku svrhu, dimovi, plinovi i tetna isparenja ne smiju
prelaziti dozvoljene granice. Osobe odgovorne za praenje ovakvih
emisija moraju poduzimati sve mogue mjere za suzbijanje i
smanjenje koliine emisije ranije spomenutih zagaivaa koji nastaju
kao rezultat paljenja.
Ove mjere, dozvoljeni limiti emisije, specifikacije za dimnjake, i sva
ostala sredstva kontrole emisije dima, plinova i isparavanja koji se
oslobaaju iz operacije paljenja, bit e specificirani u provedbeni
propisima.

lanak (34)

16

Tijela odgovorna za radove sondiranja, istraivanja, iskopavanja,

izvlaenja ili proizvodnje krute nafte, njeno rafiniranje i proizvodnju,
duni su uposliti sve mehanizme i postupke koji se navode ovim
Zakonom i njegovim provedbenim propisima, uzimajui pritom u obzir
i norme i meunarodne standarde vezane za industriju nafte koje
propisuje nadleno administrativno tijelo.
lanak (35)
Sva tijela i pojedinci koji se bave poslovima skruivanja, razbijanja, ili
istraivanjem, iskopavanjem, gradnjom, ili upravljanjem i transportom
materijala koji iz toga rezultiraju; kao to su: materijali, otpadi i
praina, duni su provoditi mjere sigurnog skladitenja i transporta
propisane provedbenim propisima u svrhu sprjeavanja nastanka
bolesti.
lanak (36)
Sva tijela i pojedinci kada obavljaju kakvu uslunu, proizvodnu
kakvu drugu djelatnost, a osobito pri upravljanju strojevima
opremom, ili u sluajevima koritenja opreme za uzbunjivanje
zvunika, ne smiju prelaziti granicu oscilacije buke propisanu
provedbenim propisima.

ili
ili
i
u

Kod procjene dozvoljenog raspona buke, ovlatena tijela u obzir e

uzimati ukupnu koliinu zvuka izbaenu iz nepokretnih (ili odreenih)
izvora u regiji.
Tvrtke i postrojenja u ovom pogledu duni su odabirati opremu i
strojeve koji ispunjavaju navedene uvjete.
lanak (37)
Vlasnik projekta, tvrtke ili postrojenja, duan je poduzimati sve
neophodne radnje i mjere predostronosti na sprjeavanju curenja ili
emisije zagaivaa zraka unutar svojih radnih povrina, odnosno,
ograniiti takvo curenje ili emisiju na dozvoljene granice koje su
propisane u provedbenim propisima, bilo da je takvo curenje ili emisija
rezultat djelatnosti kojom se tvrtka ili postrojenje bavi, ili da se radi o
posljedicama oteenja na opremi; te je takoer duan provoditi i sve
mjere sigurnosti na radu i zatite radnika prema odreenim propisima
zatite zdravlja i sigurnosti; a u pogledu odabira strojeva, opreme,
materijala i vrste goriva duan je odabirati one koji zadovoljavaju
specificirane uvjete u pogledu kako uvjeta sigurnosti i zatite na radu

17

tako i uvjeta s obzirom na dozvoljenu emisiju zagaivaa, te osigurati

dostatnu ventilaciju, dimnjake i ostala sredstva proiavanja zraka.
lanak (38)
Vlasnik projekta, tvrtke ili postrojenja duan je provoditi potrebne
postupke odravanja stupnja temperature i vlage unutar radne
povrine, i voditi rauna da ne prelaze najveu gornju ili donju
dozvoljenu granicu.
Ukoliko uvjeti rada uvjetuju stalno kolebanje temperature i vlage i
njihovo izlaenje izvan dozvoljenih granica, vlasnik projekta, tvrtke ili
postrojenja mora osigurati odgovarajua sredstva zatite svojih
radnika, odnosno, odgovarajua radna odjela i druga sredstava zatite
na radu.
Gornju i donju granicu dozvoljenog stupanja temperature i vlage,
dozvoljeno trajanje izloenosti tim uvjetima, te zatitna sredstva,
propisat e se provedbenim propisima.
lanak (39)
Zatvorene i polu-zatvorene javne povrine, postrojenja i projekti,
moraju ispunjavati uvjete propisane u pogledu sustava ventilacije;
ovisno o opsegu povrine i njenih kapaciteta, te vrsti aktivnosti koje se
u njima obavljaju; kako bi se osigurali stalna cirkulacija i proienje
zraka i odravanje odgovarajueg stupnja temperature.
III. poglavlje
ZATITA VODENOG OKOLIA OD ZAGAENJA
1. dio
Zatita povrine i podzemnih voda
lanak (40)
Akumulacija podzemnih voda pogodnih za pie, koja se moe provoditi
sukladno mehanizmima kontrole i postupcima koje je odredilo
nadleno tijelo, moe se provoditi samo u omjeru koji ne naruava
raspoloivost tih voda, njihove osobine, i norme i pravila prema kojima
bi se trebali distribuirati i koristiti.

18

lanak (41)
Sukladno odredbama izvrnih odluka i zakona o nainima iskopavanja
bunara podzemnih voda, bilo kakvo bacanje, isputanje ili ekstrakcija
krutih i tekuih materijala i plinova zabranjeno je na svim izvorima ili
tokovima povrinskih i podzemnih voda pogodnih za uporabu.
2. dio
Zatita pomorskog okolia
lanak (42)
Glavni cilj zatite pomorskog okolia od zagaenja je zatita i ouvanje
dravne obale i luka od rizika oneienja svih vrsta, oblika i izvora, te
zatita okolia i prirodnih izvora teritorijalnog mora, podruja iste
gospodarske zone, otoka i kontinentalne ploe; odnosno, prevencija
zagaenja bilo koje vrste prije nego to se dogode, te uklanjanje,
zaustavljanje i umanjenje posljedica oneienja koji se dogode.
Prvo: Zagaenje od brodova
1- Oneienje naftom
lanak (43)
Svim brodovima i tankerima zabranjeno je izbacivanje nafte ili
njegovih derivata u teritorijalno more ili isto gospodarsku zonu drave
Katar. Svi brodovi i tankeri usidreni u katarskim lukama moraju
ispunjavati uvjete i obveze propisane ovim Zakonom i njegovim
provedbenim propisima.
lanak (44)
Institucijama ovlatenima za istraivanje, vaenje ili eksploataciju
morskih naftnih polja i drugih pomorskih prirodnih izvora, te
organizacijama koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti prijevoza
nafte, zabranjeno je isputanje zagaivaa koji su produkti buenja,
istraivanja, ispitivanja izvora ili proizvodnih operacija u teritorijalno
more ili isto gospodarsku zonu drave, osim uz uporabu sigurnosnih
sredstava koji ne izazivaju oteenje vodenog okolia, i tretmanom
isuivanja otpada i polutanata uporabom najnovijih tehnolokih
metoda koji zadovoljavaju meunarodne i lokalne, katarske, norme i
sporazume.

19

lanak (45)
Vlasnik i zapovjednik broda, te osobe odgovorne za prijevozna
sredstva kojima se nafta transportira unutar luka, unutranjih voda ili
teritorijalnog mora, ili unutar isto gospodarske zone, te kompanije
koje se bave proizvodnjom nafte, u sluaju bilo kakve nesree curenja
nafte duni su odmah obavijestiti nadlene administrativne organe i
informirati ih o uvjetima nastanka nesree, vrsti materijala koja curi,
postupcima koje su poduzeli da sprijee ili umanje opseg curenja, te
svim ostalim pojedinostima o kojima su ih duni informirati sukladno
propisano u provedbenim propisima.
Vlasnik i zapovjednik broda odgovorni su za bilo kakvu nesreu curenja
nafte koja je izazvana grekom, nepanjom ili nemarom da se
poduzmu
odgovarajue
potrebne
mjere
predostronosti radi
sprjeavanje takvog dogaaja.
U svim navedenim sluajevima, nadleni organ e Vijee obavijestiti i
opskrbiti ga informacijama vezanima za nesreu odmah nakon to se
dotina nesrea dogodila.
lanak (46)
Vlasnici i zapovjednici brodova registriranih u ili izvan drave Katar o
nafti koju imaju ili prevoze na brodu, ukljuujui i sve operacije vezane
uz naftu, naftne derivate i ulja, duni su voditi evidenciju, i to naroito
o sljedeem:
1- o istovaru i isporuci ili bilo kakvoj drugoj operaciji vezanoj uz ukrcaj
i transport nafte, njegovih derivata i ulja, s navoenjem njihove vrste,
2- o pranjenju nafte, njenih derivata i ostalih goriva u situacijama
kada je to potrebno radi sigurnosti broda i njegova tereta ili
spaavanja ljudi, uz navoenje njihove vrste,
3- o sluajevima curenja nafte, njenih derivata i drugih vrsta goriva
zbog sudara ili kakve druge vrste nesree, s navoenjem omjera i
koliine njihova curenja,
4- o pranjenju prljavih balastnih voda i vode od ienja tankera,
5- o izbacivanju zagaenog otpada, te

20

6- o pranjenju brodskih voda s udjelom nafte, kao to je voda koja se

nakuplja u strojarnici, izvan broda kad je brod usidren u luci.
Nain voenja evidencije o pranjenu i izbacivanju nafte, njenih
derivata i ostalih vrsta goriva s morskih platformi u vodeni okoli, bit
e odreeno posebnom odlukom.
lanak (47)
Nadlena administrativna tijela u odreenim dolaznim lukama moraju
osigurati objekte, strojeve i opremu potrebnu za zaprimanje izluevina
i otpadnog materijala, te sedimenata nafte, naftnih derivata i ostalih
vrsta ulja i goriva s brodova usidreni u tim lukama.
lanak (48)
Brodovi iji je ukrcajni kapacitet odreen provedbenim propisima, bez
obzira nalazili se u katarskim lukama ili su u prolazu kroz njih, moraju
biti opremljeni opremom za umanjenje tetnih utjecaja na vodeni
okoli sukladno provedbenim propisima.
lanak (49)
Ne prejudicirajui odredbe meunarodnog sporazuma o civilnoj
odgovornosti za tete nanesene nesreama zagaenja naftom, njenim
derivatima i ostalim vrstama goriva, potpisanog u Bruxellu 1969.
godine, i odredbe njegovih naknadnih amandmana, brodovi za prijevoz
nafte ukupne bruto teine od 2000 tona i vie, koji prometuju u
teritorijalnom moru ili isto gospodarskoj zoni drave Katar, nadlenom
su administrativnom tijelu, sukladno nadzornim mehanizmima
propisanima ministarskom odlukom u suradnji s Vijeem, duni
prezentirati financijski jamstveni certifikat u obliku osiguranja,
odtetne note ili neke druge vrste garancije. Ovaj certifikat ili garanciju
brod za prijevoz nafte predoavat e na ulazu u teritorijalno more
drave Katar, i isti mora biti valjan i pokrivati odgovornost broda da e
naknaditi tete svih ekolokih nesrea koje eventualno izazove u
iznosu kojeg odredi nadleno administrativno tijelo.
to se tie brodova registriranih u Kataru, koji su obuhvaeni gornjim
meunarodnim sporazumom, za njih e ovakve certifikate izdavati
nadleno tijelo za registraciju brodova u Kataru.
lanak (50)

21

Svi brodovi koji se bave redovnim prijevozom nafte za/iz katarskih

luka, ili iz bilo kojeg drugog postrojenja ili jedinice pohrane nafte
unutar teritorijalnog mora ili iste gospodarske zone u dravi, moraju
posjedovati meunarodni certifikat o prevenciji zagaenja naftom
sukladno provedbenim propisima.
2- Zagaenje tetnim materijalima
lanak (51)
Motornim brodovima i ostalim vrstama brodova za prijevoz robe, u
teritorijalno more i isto gospodarsku zonu zabranjeno je sljedee:
1- izbacivati i isputati sve vrste otpada, zagaivaa, tetnih tekuih
materijala i uginulih ivotinja, namjerno ili nenamjerno, direktno ili
indirektno, to moe zagaditi prirodni okoli i naruiti ope zdravlje ili
na bilo koji drugi nain naruiti ili otetiti more,
2- izbacivati tetne materijale zapakirane u pakete, kontejnere ili
mobilne tankere ili teretna kola, i
3- uranjati u more otpad i materijale koji su u provedbenim propisima
navedeni kao tetni, a u koji spadaju svi tekui i kruti materijali koji
naruavaju i oteuju vodeni okoli.
lanak (52)
Nadlena administrativna tijela ukrcajne i iskrcajne luke koje
zaprimaju brodove za prijevoz robe navedene u prvom paragrafu
prethodnog lanka, i bazene za popravak brodova, moraju opremiti
opremama i objektima za zaprimanje tetnih tekuih materijala i
brodskog otpada.
3- Zagaenje kanalizacijskim otpadom i smeem
lanak (53)
Brodovima i morskim platformama zabranjeno je isputanje
kontaminiranih odvodnih kanalizacijskih voda u unutranje vode,
teritorijalno more ili iste gospodarske zone u dravi Katar, i njih se
moraju rjeavati sukladno normama i postupcima specificiranih u
provedbenim propisima.
lanak (54)

22

Brodovima i morskim platformama koji se bave istraivanjem i

eksploatacijom minerala i prirodnih izvora u pomorskom okoliu drave
Katar, te brodovima koji koriste njene luke, zabranjeno je izbacivanje
otpada ili nusproizvoda svojih radnji u unutranje vode, teritorijalno
more ili isto gospodarsku zonu drave, i svoj otpad moraju deponirati
u specijalno izraene kontejnere, ili na podruja koje su odredila
nadlena administrativna tijela.
Drugo: Zagaivanje iz kopnenih izvora
lanak (55)
U protokolarnim propisima o stalnoj zatiti okolia spominju se
oneienja koja uzrokuju kopneni izvori. Ti izvori su: opinski,
industrijski, poljoprivredni, nepokretni i pokretni izvori, iji ispusti
dopiru do pomorskog okolia, i to naroito sljedei izvori:
1- ispusti i cjevovodi koji se prazne u more,
2- kanali ili vodeni tokovi, ukljuujui tokove podzemnih voda,
3- pomorski objekti i postrojenja, nepokretni ili pokretni, koji se
koriste u svrhe koje nisu istraivanje i eksploatacija morskih dubina,
dna i kontinentalne ploe, morske platforme, builice, umjetno
izgraeni otoci i sl., i
4- i bilo koji drugi kopneni izvori koji se nalaze na teritoriju drave, bilo
da okoli zagauju putem zraka, vode, ili s obale.
lanak (56)
Svim projektima i postrojenjima i objektima, ukljuujui javne
povrine i objekte za pruanje trgovakih, industrijskih, turistikih i
uslunih djelatnosti, zabranjeno je isputanje ili izbacivanje ikakvih
materijala, otpada i netretiranih tekuina koji izazivaju oneienje
obale ili njenih susjednih voda, bilo da se radi o namjernom ili
nenamjernom, direktnom ili indirektnom oneienju.
lanak (57)
U pogledu izdavanja dozvola za pokretanje ikakvih projekata ili
objekata i postrojenja, ili radnji na morskoj plai ili u njenom
susjedstvu, a koji se bave djelatnostima koji isputaju materijale
zagaivae i time kre odredbe ovog Zakona i odluka u svezi njegova
provoenja i primjene,
osoba podnositelj molbe za izdavanje
odobrenja duan je provesti studiju utjecaja na okoli i osigurati sva
sredstva potrebna za tretiranje takvih otpada.

23

lanak (58)
Specifikacije i norme koje industrijski projekti kojima je izdano
odobrenje za isputanje topivih polutanata i njihovu naknadnu obradu
moraju zadovoljavati bit e odreeni zasebnim propisom, kojim e se
istovremeno specificirani i netopivi polutanti koje industrijski objekti
ne smiju isputati u vodeni okoli.
lanak (59)
Predstavnik, osoba odgovorna za projekt, ili uprava objekata i sl. koji
se navode u lanku (56) ovog Zakona, a koji isputaju materijale u
vodeni okoli, odgovorni su za prekraje koje u tom pogledu poine
njihovi radnici, kao to su odgovorni i za osiguranje sredstava
tretiranja
tih
otpada
sukladno
normama
i
specifikacijama
specificiranima u provedbenim propisima.
lanak (60)
Sukladno odredbama ranije spomenutog Zakona br. (10) iz godine
1987., na morskoj obali je zabranjena izgradnja objekata i postrojenja
na udaljenosti ispod 200 metara od obalne linije, osim ukoliko za to ne
postoji odobrenje nadlenog administrativnog tijela donesenog u
suradnji s Vijeem. Pri ovome se moraju potivati svi uvjeti i postupci
propisani u provedbenim propisima.
lanak (61)
Sukladno odredbama Zakona br. (4) iz godine 1983., zabranjeno je
obavljanje bilo kakve djelatnosti koja naruava prirodnu ravnoteu i
tok obale, ili je mijenja s obzirom na izmjenu i granice plime i oseke,
osim ukoliko za to ne postoji odobrenje nadlenog administrativnog
tijela donesenog u suradnji s Vijeem. Pri ovome se moraju potivati
svi uvjeti i postupci propisani u provedbenim propisima.

IV. poglavlje

24

UPRAVNI I SUDSKI POSTUPCI

lanak (62)
Osoblje Glavnog tajnitva, imenovano rjeenjem predsjednika Vijea,
imat e izvrnu ovlast uhienja poinitelja prekraja odredbi ovog
Zakona, njegovih provedbenih propisa i izvrnih odluka. Ovu ovlast
imat e i drugi pripadnici administrativnog osoblje koje u tu svrhu
ovlasti Vijee. Navedene osobe imat e pravo da pretrauju mjesta na
kojima se obavljaju radnje koje utjeu na okoli, provjeravaju
potivanja odredbi ovog Zakona i njegovih provedbenih propisa, u bilo
koje ulaziti na mjesta poinjenja prekraja protiv zakonske regulative
u svezi ouvanja i zatite okolia, pisati zapisnike o hvatanju takvih
prijestupnika, i pokretati sve doputene pravne postupke protiv njih, te
e naroito biti ovlateni za obavljanje sljedeih radnji:
1- ulaenje i inspekciju objekata i postrojenja u svrhu kontrole naina
operiranja i provedbe sigurnosnih propisa,
2- podnoenje izvjea o radnjama za koje se vjeruje da e moda
uzrokovati naruavanje ili oteenje okolia,
3- uzimanje uzoraka iz otpada i koritenih, skladitenih i proizvedenih
materijala, kako bi se uvjerili u njihovo udovoljavanje uvjetima,
mjerama i propisima zatite okolia,
4- penjanje na brodove i morske platforme, i ulazak u objekte i
postrojenja koji se nalaze na morskoj obali, radi inspekcije sredstava
za prijevoz nafte i materijala koji zagauju morski okoli, te
utvrivanja potivanja i udovoljavanja primjeni odredaba ovog Zakona
i njegovih provedbenih propisa i izvrnih odluka vezanih uz njihovo
izdavanje i primjenu, i opremljenost opremom i sredstvima za
tretiranje otpada sukladno uvjetima i odredbama propisa za sigurnost i
sigurnosno rukovanje tim opremama i sredstvima.

lanak (63)

25

U sluaju namjere kapetana broda koji je poinio prekraj da napusti

luku, slubenici s izvrnom ovlau koji su navedeni u prethodnom
lanku, imat e pravo ubiranja novane garancije u gotovini u visini
kazni i naknada za koje se pretpostavlja da e u tom iznosu biti
naplaeni na sudu, pod uvjetom da taj iznos nije manje od najmanje
predvienog iznosa kazne za tu vrstu prekraja, i uz dodatak svih
ostalih trokova i naknada koje je nadleno administrativno tijelo
procijenilo u pogledu uklanjanja posljedica prekraja.
Novanu garanciju u gotovini mogue je zamijeniti bankovnim
garantnim pismom ili kakvim drugim oblikom jamstva kojeg prihvaa
nadleno administrativno tijelo sukladno meunarodnim zakonskim
propisima s tog podruja, i to naroito odredbi meunarodnog
sporazuma o civilnoj odgovornost za tete nastale od oneienja
naftom potpisanog 1969. godine u Bruxellu.
lanak (64)
Ne prejudicirajui odredbe navedene u prethodnom lanku, nadleno
administrativno tijelo imat e pravo pokretanja i sudskog postupka, i
to prije svega u svrhu zadravanja ili zapljene broda zbog neuspjeha
njegova kapetana da podmiri hitnu naplatu kazni i naknade za
poinjeni prekraj propisane za sluaj da se poinitelji uhvate na djelu
ili za sluaju pospjeenja i ubrzanja opisanog u prethodnom lanku,
imat e pravo i pokretanja .
Rjeenje o zadravanju ukinut e se odmah po
potraivanih iznosa ili bezuvjetnog financijskog jamstva.

zaprimanju

lanak (65)
Svaki kapetan, vlasnik, ili osoba odgovorna za brod koji se koristi
uslugama katarskih luka, ili ima ovlatenje za rad u teritorijalnom
moru i susjednom podruju ili isto gospodarskim zonama drave
Katar, predstavnicima nadlenih administrativnih tijela ili osobama
ovlatenima za provedbu sudskog uhienja, odnosno, koji su
imenovani za kontrolu primjene ovog Zakona i njegovih provedbenih
propisa, duni su pruati sve mogue olakice pri obavljanju njihova
posla.

V. poglavlje

26

SANKCIJE / KAZNE
lanak (66)
Ne prejudicirajui neku drugu maksimalnu kaznu propisanu Kaznenim
zakonom ili nekim drugim zakonom, svatko tko prekri odredbe
lanaka koji se navode u ovom poglavlju bit e kanjeni sankcijama i
kaznama koji se navode dalje u tekstu, a u sluaju ponavljanja
prekraja, propisane sankcije i kazne e se udvostruiti.
lanak (67)
Svatko tko prekri odredbe lanaka (31), (35), i (36) ovog Zakona
kaznit e se novanom kaznom od najmanje tisuu do najvie
dvadeset tisua katarskih rijala.
lanak (68)
Svatko tko prekri odredbe lanaka (13, paragraf 2), (16 , paragraf
1) , (18) , (32, paragraf 1 ) , (33) , ( 37) , (38) , (48 ) ,(60) i (61)
ovog Zakona kaznit e se novanom kasnom od najmanje pet tisua i
najvie pedeset tisua rijala.
lanak (69)
Svatko tko prekri odredbe lanaka (27 , paragraf 2) , (29 ) , (30) ,
(41 ) , (45 , paragraf) , (53) , ( 54 ) i (56) ovog Zakona kaznit e se
kaznom zatvora od najvie godinu dana i novanom kaznom od
najmanje dvadeset tisua do najvie sto tisua rijala, ili jednom od tih
dviju kazni.
lanak (70)
Svatko tko prekri odredbe lanaka (25, paragraf), (26), (27,
paragraf), (45, paragraf 2) , ( 51, toke 1, 2) ovoga Zakona kaznit e
se zatvorskom kaznom u trajanju od najmanje jedne i najvie tri
godine, te novanom kaznom od najmanje sto tisua i najvie tristo
tisua katarskih rijala, ili jednom od tih kazni.

lanak (71)

27

Svatko tko prekri odredbe lanaka (24) , ( 25 , paragraf 3) , (43 ) ,

(44) i (51, toka 3) kaznit e se zatvorskom kaznom u trajanju od
najmanje tri i najvie deset godina, te novanom kaznom od najmanje
dvjesto i najvie petsto tisua katarskih rijala, ili jednom od te dvije
kazne.
lanak (72)
Pod osobom ponovnog poinitelja prekraja u smislu tumaenja ovog
Zakona smatra se svaka osoba koja prekraj slian onome kojeg je
prethodno poinio, i za kojeg je bio kanjen kaznama koji se
predviaju ovim Zakonom, ponovi prije isteka perioda od pet godina
od isteka kazne. U suprotnom e se smatrati da je nastala zastara.
lanak (73)
U sluaju podizanja optunice u kaznenom postupku protiv kakvog
projekta, objekta ili postrojenja, sud takav projekt, objekt ili
postrojenje moe zatvoriti ili deportirati stranca iz drave ili zaplijeniti
sve strojeve i opremu koritenu u poinjenju prekraja, zajedno s
primoravanjem poinitelja prekraja da uklone prekraj i njegove
posljedice.
lanak (74)
Ukoliko osoba tko poini kakav prekraj, ili ga netko drugi poini u
njegovo ime ili u njegovu korist, ima zakonskog zastupnika ili partnera,
oni e zajedno s njim biti odgovorni za poinjenje prekraja i sukladno
tome kanjeni jednom od kazni propisanih ovim Zakonom.
Predstavnik pravne osobe nee biti kanjavan ako se dokae da se
prekraj poinio bez njegovog odobrenja ili saznanja, ili u koliko je u
vrijeme tog prekraja njegova ovlast bila delegirana na neku drugu
osobu, ili ukoliko se dokae da je poduzeo sve razumne mjere kako bi
sprijeio taj prekraj.
lanak (75)
Vlasnik, kapetan, upravitelj (iznajmljiva) broda, osoba odgovorna za
brod i upravitelji projekata, objekata ili postrojenja, svi e biti
odgovorni za tete nastale iz poinjenja prekraja u pogledu primjene
odredbi ovog Zakona, i platit e propisane kazne i naknade i trokove
uklanjanja posljedica takvog prekraja.

28