IVO ANDRI

Roen je u Dolcu kraj Travnika. U poetku pie na hrvatskom jeziku a kasnije na srpskom. U
razdoblju avangarde pie zbirke pjesama Nemiri i Ex Ponto, dok u razdoblju kasnog
modernizma pie pripovijetke i romane- Na Drini uprija, Prokleta avlija
Prokleta avlija
Roman prstenaste strukture, sa nekoliko pripovjedaa . Fra Rastislav zapoinje priati o
pokojnom fra Petru i se prikazuje kako fra Petar prepriava prie iz proklete avlije, pa kako
pria Hamil o amilu pa amil o Dem sultanu..
MEA SELIMOVI
Roen je u Tuzli. Za vrijeme rate pridruio se partizanima te je poslije rata obavljao politike i
drutvene dunosti.
Romani- Tiina, Tvrava, Dervi i smrt, Ostrvo, i nedovreni roman Krug
Zbirke pripovjedaka- Tua zemlja i Djevojka crvene kose
Dervi i smrt
Psiholoki roman jer zavire u psihu glavnog lika Ahmeda, a tema je sukob humanog i
ideolokog u samom ovjeku. Roman je koncipiran kao ispovijest glavnog lika Ahmeda
Nurudina, poglavara muslimanskog samostana. On propituje svoju savjest optereen
bratovom smru, istodobno razmiljajui o ovjekovom odnosu prema ivotu i njegovom
mjestu u svijetu.
Ideju o romanu Mea je dobio iz osobne tragedije, kada mu je ubijen stariji brat.
BERTOLT BRECHT
Napisao je Majku Courage i njezina djeca
To je djelo epskog teatra koje se poelo prikazivati na parikom festivalu Teatra nacija. Djelo
ima antiratnu poruku: mali ovjek u ratu uvijek strada.
Drama se sastoji od 12 slika, mjesto radnje je vedska, Njemaka, Poljska.. vrijeme radnje je
Tridesetogodinji rat, koji je zapoeo zbog sukoba protestanata i katolika.
Majka Courage (Anna Fierling) putuje po ratitima sa svojom trgovinom u nadi da e profitirati
od rata. Djeca: Eilif, vicarski sir, Kattrin.
EPSKI TEATAR- eli se postii efekt zaudnosti gdje se glumci distanciraju od svojih likova pa
gledatelj moe racionalno i kritiki presuditi ponaanje likova. Nema katarze jer nema nikakvih
nagomilanih osjeaja. Gledatelj razvija aktivan kritiki odnos prema stvarnosti. Brecht od
Majke courage ne radi junakinju ve suprotno, trai da se distanciramo od nje i shvatimo da
ne smijemo biti takvi.
TEATAR APSORDA/ANTITEATAR- problem besmislenosti egzistencije i otuenosti suvremenog
graanskog ivota. ivot se prikazuje kao besmisleno ponavljanje automatiziranih navika ili
kao tragino trajanje ispunjeno patnjama i uzaludno ekanje spasa.
- Nema klasine dramske radnje; drama je razbijena i ponavljaju se prizori apsurda i
neloginosti
- Likovi su pojedinci bez osobnosti, stavova, ideja, emocionalni invalidi
- Prostor i vrijeme nisu bitni
- Dijalog je sveden na igru ubijanja vremena
Eugene Ionesco (francuz)- elava pjevaica, Stolice
Samuel Beckett u oekivanju Godota