PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

1.

TEORIJSKE OSNOVE AGLOMERIRANJA

Okrupnjavanje je proces sastavljanja disperznih materija u proizvode

veih dimenzija odreenog oblika - aglomerate. esto se umjesto izraza
okrupnjavanje koristi izraz granuliranje koji nastajue proizvode oznaava kao
granulat. Ali granulati mogu nastati i usitnjavanjem vrstih materija, budui se
pojam odnosi samo na formu i veliinu krajnjeg proizvoda, a ne na metodu
proizvodnje.
Aglomerati mogu nastati kako iz vrstih tako i iz tenih materija. Tema
ove knjige je okrupnjavanje vrstih materija (ugljena i eljezne rude).
Cilj tehnike okrupnjavanja je sistemska proizvodnja aglomerata i to, po
mogunosti, s definiranim svojstvima. Pored toga postoji i nesistemsko
aglomeriranje finih estica, koje npr. moe smetati pri mijeanju, suenju i
usitnjavanju. Ali katkad nesistemsko aglomeriranje moe biti i poeljno,
naprimjer, kod otpraivanja. Openito, aglomerati se proizvode s ciljem da
poboljaju gustinu zasipnog materijala i homogenost, da umanje kompresibilitet,
da postignu depot - djelovanje kao i da poboljaju formu i izgled.
Cilj okrupnjavanja uvijek je poboljanje kvalitete proizvoda. Prema
eljenim svojstvima moraju se birati razliiti postupci okrupnjavanja. Meutim,
bez obzira na izabrani postupak okrupnjavanja, uvijek se zahtijeva odreena,
najmanja, vrstoa aglomerata ija se vrijednost propisuje standardima. U
ovisnosti od vrste mineralne sirovine i njene kasnije prerade, okrupnjavanje se
ostvaruje: briketiranjem (okrupnjavanje preanjem), sinteriranjem (termikim
okrupnjavanjem) i peletiranjem (okrupnjavanje kotrljanjem) (slika 1).

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Slika 1. Osnovni procesi okrupnjavanja. a) briketiranje, b)

sinteriranje, c) peletiranje

Briketiranje je proces dobivanja komada pravilnog oblika, jednakih po

veliini i sastavu, a proizvedenih od sitnog rastresitog materijala putem preanja.
Proces moe zahtijevati upotrebu vezivnog sredstva za poveanje vrstoe
briketa (slika 1a).
Sinteriranje je termiki postupak okrupnjavanja, usljed ega atomi
doseu dovoljnu pokretljivost te se preko difuznog transportnog procesa i
povrinskog taljenja na kontaktima zrna stvaraju vrsti vezivni mostovi (slika
1b).
Peletiranje je uglavnom oznaeno kao proces kotrljanja materijala u
rotacijskom ureaju i stvaranja klica uz pomo kapilarnih sila. Formiranje peleta
poinje vlaenjem materijala vezivnim sredstvom ili vodom. Uz pomo
kapilarnih sila stvaraju se peleti (tzv. zeleni peleti), koji posjeduju malu vrstou
te je iste potrebno podvrgnuti naknadnim postupcima ovravanja, arenja
(slika 1c).
Sve postupke okrupnjavanja uvjetuje uinkovitost sila prijanjanja
izmeu zrna. One odreuju i vrstou aglomerata. S obzirom na razliite vrste
okrupnjavanja, razlikujemo sljedee vezivne mehanizme:
a)
b)
c)
d)
e)
f)

Vezanje neposrednim adhezionim silama izmeu zrna,

Vezanje kvaenjem pomou tenosti niskog viskoziteta,
Vezanje pomou visokoviskoznog vezivnog sredstva,
Vezanje pomou mostova vrstih tijela,
Vezanje pomou organskih makromolekula,
Vezanje uvjetovano formom estica.

Za zelene pelete stvorene od zrna mineralnih sirovina vai vezanje pod

(b), za koagulaciju u suspenziji pod (a), vezanje kod briketa se deava usljed
djelovanja tlaka pod (a, b, c i d) i mogue je pod (f), dok je za flokulaciju
pomou veznog mosta karakteristino vezanje pod (e) .

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

1.1

OSNOVNI POSTUPCI OKRUPNJAVANJA

1.1.1

STRUKTURNO OKRUPNJAVANJE

Ako se pojedinane ili djelomino aglomerirane estice pokreu jedna

prema drugoj, nastupa taloenje, ukoliko su privlane sile vee nego jo uvijek
postojee imenujue sile. Strukturno aglomeriranje je stoga zajedniko
djelovanje izmeu aglomeriranja i usitnjavanja (slika 2).
AGLOMERIRANJE
Stvaranje jezgra
Koalsenzija
Taloenje finog
materijala

USITNJAVANJE
Razlaganje
Prijelom
Skidanje
trenjem

Kombinirano aglomeriranje i usitnjavanje

Slika 2. Strukturno aglomeriranje- zajedniko djelovanje izmeu aglomeriranja

i usitnjavanja

Sastry i Fuerstenau su izvrili usporednu analizu mehanizama

prijanjanja. Budui su sile prijanjanja razliite, kod dovoljno velikih
razdvajajuih sila realizirat e se samo najjae veze. Cilj ovog selektivnog
pristupa jest da se postignu utoliko vee vrstoe aglomerata ukoliko su vee
razdvajajue sile koje su nastale u aparatu za okrupnjavanje. Kao razdvajajue
sile na esticama dolaze u obzir npr. elastine reaktivne sile, strujne sile ili sile
nastale trenjem ili udarom. Postupci strukturnog aglomeriranja shematski su
prikazani na slici 3.
TENOST

PRAH
TENOST

PELETI
PLIN

Slika 3. Postupci strukturne aglomeracije (a-peletiranje,

b-granuliranje mijeanjem, c-granuliranje putem vrtlone struje)

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Kod obrtnog granuliranja, koje se najee obavlja u rotirajuem

tanjuru (slika 3a) ili bubnju, nagomilavaju se estice u aglomerate priblino
loptastog oblika. Da bi se mogle realizirati sile vezivanja obino se dodaje
tenost tako da nastaju vlani aglomerati s porama djelomino ili potpuno
ispunjenim tenou. S rastuim dimenzijama aparata dolazi do jaeg
zgunjavanja na raun veih talonih visina.
Granuliranje mijeanjem (slika 3b), koje se principijelno moe poduzeti
u svakoj mjealici, objedinjuje proces mijeanja s aglomeriranjem. Meutim,
dovoljno velike sile vezivanja ostvaruju se najee samo putem dodavanja
tenosti ili vezivnog materijala.
Slabo povezane (labave) aglomerat - strukture se postiu granuliranjem
vrtlonog sloja (slika 3c), budui se ostvaruju male razdvajajue sile. Putem
elektrostatikih (Coulombovih) sila, koje su uinkovite tijekom privlaenja
estica s veih udaljenosti, moemo ubrzati postupak nagomilavanja.
1.1.2

PRES-AGLOMERIRANJE

Kod pres - aglomeriranja materija se tako jako zgunjava kroz razliite

ureaje da se mogu tvoriti aglomerati s dovoljno velikom vrstoom. Kroz
proces zgunjavanja poveava se s jedne strane broj kontaktnih mjesta izmeu
estica, a s druge strane, pojaava se prijanjanje estica deformiranjem
kontaktnih podruja.
Jaanje sila prijanjanja je, prije svega, u ovisnosti od vrste materijala.
estice kod kojih je prisutno elastino deformiranje, nakon zgunjavanja plina
slabije prijanjaju jedna s drugom i stoga imaju slabiju sposobnost za preanjem
nego inelastino deformirane estice.
Dodatkom pomone materije, kao npr. vezivnog sredstva u procesu
briketiranja poboljavaju se sposobnosti preanja. Za vrstou preanja nisu
bitne samo sile prijanjanja izmeu estica, nego osobito sloeni unutarnji naponi
u aglomeratu. Pojava unutarnjih napona, osobito kod krutih materijala, dovodi
do drastinog sniavanja makroskopske vrstoe kod aglomerata. Unutarnji
naponi mogu biti tako veliki da ak razbiju preanjem dobivene aglomerate
nakon zgunjavanja bez utjecaja vanjskih sila.
Briketiranje s klipom i matricom, tzv. zatvorena kalupna forma (slika
4a),najraireniji je i najee primjenjivan postupak pri laboratorijskim
ispitivanjima. Za ocjenu briketabilnosti koristi se dijagram puta sile klipa
(dijagram preanja), i iz toga se izvode odreeni zakljuci.

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Razliitim poreenjima, koja obuhvaaju odnose izmeu opadanja

volumena preanog aglomerata i tlaka preanja, vre se odreene analize i na taj
nain se objanjava proces zgunjavanja.
Fp

h
A

Fr

Fp

h
s l

s
l

Fr
s

Slika 4. Shematski prikaz najvanijih postupka pres-aglomeriranja.

Unutarnji naponi, koji smanjuju vrstou, prisutni su i kod drugih

postupaka preanja. U najvanije ubrajamo briketiranje s klipom u tzv.
zatvorenoj (slika 4a) i otvorenoj kalupnoj formi (slici 4b) te valjkasto
kompaktiranje (slika 4c).
1.1.3

OKRUPNJAVANJE SUENJEM

Suenjem vlanih agregata, suspenzija ili otopina mogu se primjenom

odgovarajuih procesa proizvesti aglomerati. Aparati koji se koristiju za ovaj
postupak su sunice za raspravanje, sunice s kipuim slojem i cilindrine
sunice. U ovom sluaju postupci kristalizacije su od velikog znaaja. Ako se
otopina razdijeli i osui, tada nastaju kristali ili amorfne strukture, koje su
vezane jedna s drugom preko mostova vrstih tijela.
Mijenjajui uvjete suenja, moemo utjecati na vrstou aglomerata.
Vea vrstoa se postie brim suenjem. Meutim, velike brzine suenja mogu
dovesti do stvaranja prskotina u aglomeratu i na taj nain dovesti do smanjenje
vrstoe, koja je osnovni kvalitativni pokazatelj aglomerata.
1.2

VEZIVNI MEHANIZMI U PROCESU OKRUPNJAVANJA

Pregled najvanijih vezivnih mehanizama u procesu okrupnjavanja

prikazan je na slici 5. Osnovni kriterij pri ovakvoj podjeli predstavljaju vezivni
mehanizmi koji se temelje na odreenim mostovima izmeu estica materijala
(slika 5). Tako razlikujemo vezivne mehanizme s i bez mostova materijala.

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Kod mostova materijala moe biti rijei o vrstom tijelu koje je

sastavljeno od priblino iste materije (sinter-mostovi, kemijski spojevi,
kristaliziranje i strukturalne izmjene) ili od razliite materije (stvrdnuti vezivni
materijal, kristaliziranje otputenih materija kod suenja).
Ovdje se takoer misli i na prijanjanje kroz kapilarnu tenost u
djelomino ili potpuno ispunjenom prostoru pora izmeu estica.
SA SPOJEM MATERIJALA

BEZ SPOJA MATERIJALA

Sinteriranje
kemijska veza

V D Waals

Ovrsli B.M. kristali

Rastvorljive materije

Elektrostatika
(izolator)

Visoki viskozitet BM
Spojevi tenosti
Kapilar tenosti

Elektrostatika
(provodnik)
Krajnji oblik

Slika 5. Shematski prikaz vezivnih mehanizama u procesu okrupnjavanja

Kod vezivnih mehanizama bez mostova materijala izuzetno veliki

znaaj imaju Van der Waalsove i elektrostatike sile prijanjanja. Takoer, neke
vlaknaste estice mogu tvoriti i dodirni spoj.
Na dananjoj razini znanstvenih spoznaja mogue je izvriti proraun
sila prijanjanja koji se obavlja na idealnim fizikalnim modelima. Pokusi pak
pokazuju da vrijednosti teorijski odreenih sila prijanjanja odstupaju katkad od
vrijednosti izmjerenih na realnim esticama. Ovdje je bitno napomenuti da se
prijanjanje estica realnih sistema u nekim sluajevima tako preplie sa
sekundarnim utjecajem, te da teorija ne moe pruiti dovoljno pouzdane podatke
o apsolutnoj veliini sila prijanjanja, nego samo ukazuje na mogunosti te na
koji nain djeluju razliiti parametri.
1.2

VEZIVNI MOSTOVI VRSTIH TIJELA

1.3.1

PRIJANJANJE KROZ SINTERIRANJE

Ukoliko se ostvari kontakt izmeu estica vrstih tijela kod dovoljno

visoke temperature, u kontaktnom podruju moe nastati most sinteriranja. Za
prve procjene predpostavlja se da se najmanje 60 % apsolutne temperature
taljenja partnera mora postii da bi se postigle sile prijanjanja.

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Kao pogonski mehanizmi za stvaranje sinteriranoga proizvoda koristi se

energija granine povrine i spoljni tlak. Na osnovu teorijskih i pokusnih
spoznaja, dolo se do zakljuka pod kojim uvjetima nastaju i preovladavaju
dotini mehanizmi sinteriranja.
Iako su postupci sinteriranja na mnogim mjestima ispitani, praktini
prorauni za upotrebu pri postupcima aglomeriranja su nesavreni. Glavni uzroci
su veinom nepoznata svojstva materijala u kontaktnom podruju partnera i
obino teko obuhvaeni postupci transporta. Mostovi sinteriranja mogu dovesti
do visoke vrstoe aglomerata. Treba voditi rauna da se aglomerati kod svih
postupaka sinteriranja skupljaju. Postupci skupljanja su pak neznatni u poetnoj
fazi sinteriranja, ali oni mogu voditi unutarnjim naponima i time smanjenju
vrstoe aglomerata.
1.3.2

KRISTALIZIRANJE I PROMJENA STRUKTURE

Mostovi vrstih tijela izmeu estica mogu nastati rekristaliziranjem i

promjenom strukture. Jedan, za aglomeriranje osobito vaan mehanizam ove
vrste razjasnio je Roth na primjeru eera u prahu. Ako se eer samelje, tada se
tvore amorfni povrinski slojevi sa sredinjom debljinom manjom od 10-6 cm,
koji ve kod neznatne vlanosti okoline prihvaaju vodenu paru i na taj nain
stvaraju uvjete za poetak reklistiziranja.
Kroz rekristaliziranje mogu se tvoriti neposredno mostovi vrstih tijela.
Jo izraeniji efekt ima oslobaajua voda koja stvara mostove tenosti izmeu
estica i poinje rastvaranje, naprimjer eera, i stvaranje mostova vrstih tijela
izmeu estica.
1.3.3

KRISTALIZIRANJE RASTVORENIH MATERIJA

Kristaliziranje rastvorenih materija nije vana samo kod reklistiziranja

amorfnih slojeva gornje povrine, nego kod gotovo svih postupaka suenja
aglomerata. Mnogi aglomerati se proizvode uz prisustvo tenosti, da bi se
iskoristile visoke sile prijanjanja kroz mostove tenosti. U tenosti su tada uvijek
rastvorene materije, budui apsolutno iste tenosti ne mogu egzistirati u
prisutnosti gornjih povrina vrste materije. Ako se ove materije osue, tada se
rastvor koncentrira u mostovima tenosti dok konano ne nastanu kristali, koji
tvore mostove vrstih tijela izmeu estica. Usmjerenim dodavanjem lako
rastvorljivih materija u tenosti aglomeriranja moe se regulirati veliina
mostova kristala, ukoliko aglomerirajua materija nije topljiva samo u tenosti.
Istraivanja Charea su pokazala da se izborom brzine suenja vrstoa
aglomerata moe mijenjati u irokim granicama. Visoka brzina suenja
poveava openito vrstou aglomerata.

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi
1.3.4

VEZANJE KVAENJEM POMOU TENOSTI NISKOG

VISKOZITETA

Kvaenje mineralnih sirovina, pa prema tome i stvaranje vodenih

mostova, je svojstvo koje ispoljava veina minerala. Kvaljivost ili hidrofilnost
je posljedica strukture minerala i veza unutar minerala. U kristalokemiji izdvaja
se pet strukturnih tipova kristalnih reetki: koordinatne, otone, lanaste,
slojevite i skeletne.
U koordinatnoj strukturi, reetka minerala se sastoji od aniona i kationa,
a veza je ionska. U ionskom kristalu, svaki se ion nastoji okruiti maksimalnim
brojem iona suprotnog znaka. Pri usitnjavanju ionskih kristala razbijaju se jake
ionske veze, a novoobrazovane povrine lako se hidratiziraju i uzajamno djeluju
s rastvorenim ionima u vodi. Polarnost povrina ovisi o grai kristalne reetke i
oblika kemijske veze elemenata reetke. Polarne povrine minerala podvrgavaju
se hidrataciji i utjecaju iona u rastvoru.
Materije s ionskom kristalnom reetkom lako se kvase vodom, tj.
hidrofilne su. Ionska veza u reetki je polarna, a to znai da lako stupa u
reakciju. Kvaenje minerala vodom rezultat je djelovanja privlanih sila
molekula vode i molekula vrste materije. Na povrini se stvara vodeni film.
Apsorbirani vodeni filmovi susjednih estica se meu sobom veu vodikovim
mostovima (slika 6).
O

2
H

3
H

Legenda:1. povrina estica, 2. most tenosti, 3. oblici apsorbirane vode

Slika 6. Spajanje suhih estica preko vodikovih mostova.

Vezivanje se svodi na kapilarni podtlak u mostu tenosti, kao i na

obodnu silu du trofaznog kontakta. Ako su prostori potpuno zapunjeni
tenou, a na povrini ima jo meniska tenosti (slika 7c), tada djeluje samo
odgovarajui kapilarni podtlak. Oba mehanizma mogu sudjelovati paraleleno pri
stvaranju aglomerata, kada su dijelovi aglomerata potpuno ispunjeni tenou a
u drugim dijelovima egzistiraju mostovi tenosti (slika 7b).

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Legenda: a) podruje mostova, b) prijelazno podruje, c) kapilarno podruje

Slika 7. Veze pomou tenosti u zrnastom materijalu.

Trei mehanizam se pojavljuje u sluaju kada se sitne estice nalaze

upakirane u kapi tenosti i on ima veliko znaenje za mokro otpraivanje. Na
slici 8, su prikazane dvije estice u obliku dvije kugle s vodenom opnom
izmeu njih. Kugle su jednakih veliina. Odnos obodne sile (FR) prema sili
prijanjanja proizilazi na osnovu stvaranja trofaznog kontakta:

Slika 8. Shematski prikaz kapilarnih sila mosta tenosti

FR = lg cos 90 o d sin = lg sin ( + ) d sin

pri emu je:

lg povrinski napon tenosti (N/m)
obodni kut
polovica kuta kvaenja.

(N)

(1.1)

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Prema obrascu Laplacea, veliina kapilarnog tlaka koji stee esticu

moe se izraunati pomou obrasca:
1 1
pk = lg +
r1 r2

(1.2)

pri emu su:

r1 i r2 radijusi odgovarajuih krivina meniska i mosta tenosti (m)
Konkavni menisk uvjetuje kapilarni podtlak, a konveksni, nadtlak. U
navedenom sluaju krivine radijanta imaju razliite predznake te postoji u mostu
tenosti tako dugo podtlak, a time i sila privlaenja, dok je ispunjen uvjet da je
(1/r1) > (1/r2). Za silu privlaenja vrijedi:
Fpr = pk

1
1 d2
sin 2 = lg
sin 2
4
r
r
4
2
1

d2

(N)

d1 1
FH = FR + Fpr = lg d sin ( + ) sin + sin 2
4 r1 r2

(1.3)
(1.4)

Budui da r1 i r2 ovise od , , d i a (a - rastojanje izmeu kugli),

proizilazi da je:
a

FH = lg d f , , ,
d

(1.5)

i za = 0o, a = 0, kao i = 10 40o dobivamo

FH = (2,8 do 2,2) lg d .

(1.6)

Kako se mijenjaju sile prijanjanja s rastojanjem koje se poveava,

prikazano je na slici 11.

1.4

PRIJANJANJE KROZ SLOBODNO POKRETNE TENOSTI

1.4.1

MOSTOVI TENOSTI IZMEU ESTICA

Takoer, postoji mogunost prorauna sila za jednake, ali i za razliite

veliine kugli, kao i za druge oblike tijela na osnovu sila prijanjanja rotacijsko
simetrinih mostova tenosti i pojednostavljenja meridijanskih krivulja u obliku
luka. Postoje i pokuaji koji pri mostovima tenosti uzimaju u obzir i silu
gravitacije. Za estice s d >1 mm, moe se pak zanemariti utjecaj gravitacije.

10

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Na slici 9, prikazana je kao parametar odnos sila prijanjanja (FH/lg d), u

ovisnosti od rastojanja mosta tenosti (a/d) izmeu dviju jednakih kugla,
potpuno okvaenih ( = 0o), s vrsto privuenim volumenom tenosti Vl/Vs. Za
a/d = 0 i = 0o dobiva se maksimalna sila.

FH (max) = lg d

(1.7)

Ova maksimalna sila moe nastupiti, naprimjer, kod stvaranja veoma

malih mostova tenosti zbog kapilarne kondenzacije. Sa slike 9, razvidno je da
se sa smanjenjem relativnog volumena mosta, sila prijanjanja uvijek osjetljivije
reagira na promjenu rastojanja. Ako se most tenosti poveanjem rastojanja
estica izdui, tada e postati nestabilan i puknut e postizanjem kritinog
rastojanja. to je most manji, to prije dolazi do nestabilnosti.

Slika 9. Odnos sila prijanjanja (FH / lg d) u ovisnosti od

rastojanja mosta tenosti izmeu dviju po veliini jednakih
kugli (a/d) s potpunim kvaenjem (=0) i s vrsto privlanim
volumenom tekuine V1/Vs.

Ukoliko je most manji, utoliko ranije nastupa nestabilnost. Stabilnost

mostova tenosti stoga treba uzeti u obzir osobito kod veoma malih mostova,
koji su naprimjer nastali kondenziranjem kapilara. Kritino rastojanje moe se
postii i mikrohrapavou na kontaktnim mjestima. Obraun granica stabilnosti
je mogu samo kroz komplicirani raunski postupak. Suprotstavljanje sila
prijanjanja kroz mostove tenosti za modele razliite veliine prikazano je na
slici 10.

11

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Slika 10. Dobivena sila prijanjanja (F/yx1) mostova tenosti

izmeu razliitih veliina tijela modela u ovisnosti od
dobivenim volumenima mostova (a/ x1) kod potpunog kvaenja
(kut kvaenja =0)

Iscrtana je dobivena sila prijanjanja preko volumena Vl mosta tenosti

dobivena na volumenu Vs osnovne lopte. Izbor osnovne lopte s promjerom X je
svojevoljan, ali pomaui za predstavljanje tendencije. Za pojednostavljenje je
prihvaeno potpuno kvaenje (kut kvaenja =0) i s izuzetkom sistema
ploa/ploa dodirujue estice.
Na slici 11, prikazan je model glatke ploe i glatke kugle s promjerom
d = 10 m i kako se sile prijanjanja mijenjaju s poveanjem rastojanja (a)
izmeu njih. Vidljivo je da Van der Waalsove sile naglo opadaju s poveanjem
rastojanja. Elektrostatske sile kod elektrinih provodnika takoer brzo opadaju s
poveanjem rastojanja, ali su pak neto vee od prethodnih. Izolatori imaju svoj
konstantni naboj. Maksimalna gustoa naboja kod njih iznosi Tmax = 102e/m2.
Sila privlaenja je teorijski jednaka bez obzira na rastojanje, ali praktino, kod
realnih sistema, s rastojanjem opada sila prijanjanja.
Takoer, vidljivo je da su sile prijanjanja ploe i kugle uslijed kapilarnih
sila tekuinskih mostova mnogo vee od prethodnih, s tim da je pri mostu od
relativne vlanosti zraka 50 % (p/po=0,5) sila vrlo mala, dok je za kut kvaenja
= 20o, sila privlaenja i za vea odstojanja jo uvijek znaajna. Mali mostovi
tenosti, koji su nastali kapilarnim kondenziranjem pri relativnoj vlanosti od 50
% (p/po=0,5), pucaju ve kod neznatnog poveanja rastojanja.

12

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Pri velikim mostovima tenosti, od = 20o, mijenja se sila prijanjanja s

poveanjem odstojanja u poetku veoma malo. Kada je rastojanje a = 2,5 mm,
veza postaje nestabilna i puca. Kada je rastojanje a 2,5 m i kut kvaenja =
20o, mostovi tenosti ne mogu postojati.

Slika 11. Sile prijanjanja (adhezione sile i kapilarne

sile mostova tenosti) izmeu kugle, promjer 10 m i
ravne ploe u ovisnosti od razmaka (a)

1.4.2

VEZIVNI MEHANIZMI KROZ TENOST KAPILARA U SASVIM ILI

DJELOMINO ISPUNJEMIN PORAMA AGLOMERATA

Izolirani mostovi tenosti se tvore samo kod relativno malih koliina

tenosti u aglomeratu. Kod poveanog udjela tenosti dobiva se prijelazno
podruje, kod kojega mogu postojati mostovi tenosti i tenou ispunjene pore
jedni pored drugih, dok se konano ne dospije u podruje ispunjeno tenou.
Kao mjera za koliinu tenosti uobiajen je stupanj zasienosti tenosti
(S), koji navodi udio volumena tenosti od volumena upljine aglomerata.
Granica izmeu podruja mosta i prijelaznog podruja lei izmeu S = 0.20.4.
Isto tako, u prijelaznom kao i u kapilarnom podruju, sila prijanjanja se ne
pokazuje vie izmeu pojedinih estica (slika 12).

13

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Slika 12. Otpornost na istezanje aglomerata z u funkciji kapilarnog tlaka pk i

stupnja zasienosti tenosti S (aglomerat fino zrnovitog vapnenca, srednjeg promjera 71
m, porozitet 0,415)

1.5

PRIVLAENJE IZMEU ESTICA MATERIJE KROZ Van der

Waalsove I ELEKTROSTATIKE SILE

1.5.1

VAN DER WAALSOVE SILE PRIJANJANJA

Van der Waalsove sile nastaju na osnovu naizmjeninog djelovanja

izmeu dipol-momenata atoma i molekula. Dipol-momenti egzistiraju
kratkovremeno za sve atome i molekule.
Van der Waalsovo naizmjenino djelovanje izmeu atoma, odnosno
molekula, moe se obraunati. Radijus djelovanja ovih sila je neznatan. Radi se
o mikroskopskim tijelima kao esticama o kojima se ovdje raspravlja. Tako je
pod sigurnim ograniavajuim pretpostavkama isto mogu obraun Van der
Waalsovih sila za neke idealizirane modele tijela (ploa/ploa, lopta/ploa,
lopta/lopta). Ove sile nasuprot silama privlaenja imaju izmeu molekula bitno
vei radijus djelovanja i stoga su znaajnije za prijanjanje estica. Sastav sila
prijanjanja na idealnim glatkim tijelima modela dan je u tablici 1.

14

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Tablica 1. Sile prijanjanja na idealno glatkim vrstim tijelima modela

Sposobnost pripajanja
na idealno uglaanom
nepocinanom modelu

Ploa Ploa

Lopta Ploa

Lopta Lopta

Van der
Waals sile

h R

8 a

d1

d2

h R
16 a

Elektrostatika
Elektrini
Elektrini
izolatori
provodnici
1
1
o U 2
2
a2

o U 2

R
a

1
R
o U 2
2
a

1 1 2
2 o

2
1 2 R 2
o

1 2 R 2

2
o

a
1 +

R1 + R 2

Legenda;

h = (h / 2 ) - Van der Waals energija uzajamnog djelovanja,

h Plancksche constanta ,
- sredinja frekvencija iz apsorpcijskog spektra,
R radijus lopte , R = 2R1 R2/(R1 + R2),
A stalnost gornje povrine partnera prijanjanja,
konstanta dielektriciteta medijuma izmeu partnera prijanjanja (=1, za vakum),
o - Konstantna influencija (o = 8.855 10-12 As/Vm),
U kontaktni potencijal,
U = (0107)V,
1, 2 - povrinski naboj (max 100 e/m2; 1e = 1.6 10-19 As)

Odnosi vrijede za rastojanja a < 50 nm. Za vea rastojanja Van der

Waalsove sile postaju znatno manje (retardiraju). Van der Waalsova energija
naizmjeninog djelovanja h lei izmeu 1 i 10 eV. Sredinja vrijednost
mnogostruko upotrijebljena za ocjenjivanje je h =5 eV. Za dotiue estice
mora se obraunavati s konanim rastojanjima ao, budui teorija inae daje
proizvodno visoke sile prijanjanja. Prema Kruppu je rastojanje doticanja ao = 0,4
nm to se mora shvatiti kao vrijednost prilagoavanja. Za ao = 0,4 nm i h = 5
eV dobiva se sljedea formula za Van der Waalsov tlak:
Pvdw = F/A
Pri emu je:
F- sila prijanjanja izmeu dviju ploa,
A-povrina

15

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Pri nepromjenjenim parametrima, ao = 0,4 nm i h = 5 eV, dobiva se

formula i za Van der Waalsovu silu prijanjanja izmeu lopte i ploe, odnosno
izmeu dviju ploa iste veliine s radijusom R.
Pv dw =

1.5.2

F"
=160 MPa,
A

(1.8)

ELEKTROSTATIKE SILE

estice sa suprotnim nabojima se privlae. Razliiti naboji mogu nastati

s jedne strane kod kontakta estica prijelazom elektrona (kontaktni potencijal), a
s druge strane estice ve mogu nositi viak naboja, naprimjer, kroz predhodno
trenje, usitnjavanje ili adsorpciju elektrona.
1.5.2.1 ELEKTROSTATIKO PRIVLAENJE KONTAKTNIM POTENCIJALOM

Osnov za kontaktni potencijal je razliit izlazni rad elektrona (WE)

vrstog tijela. Elektroni vrstog tijela s malim radom elektrona (WEmin)
pomjeraju se u vrsta tijela s veim radom elektrona (WEmax), i isti se tada pune
negativnim nabojom, pri nepromjenjenom stanju dostignute mase. Kontaktni
potencijal (U) ovisi o kombinaciji materijala i stanja gornje povrine estica.
esto se obraunava s U = (0,10,7) V.
Kod elektrinih provodnika elektrostatika je sila privlaenja na osnovu
kontaktnog potencijala vea nego kod elektrinog izolatora, budui se naboji
koncentriraju u kontaktnom podruju.
Za nekoliko tijela modela mogu se obraunati sile privlaenja
uvjetovane kontaktnim potencijalom. Za elektrini provodnik, u tablici 1,
naveden je sastav odnosa sila prijanjanja za sistem ploa/ploa, lopta/ploa i
lopta/lopta. Jednadbe vrijede za a < 2R. Za bitno vea rastojanja sila privlaenja
odstupa jaa s poveavajuim rastojanjem, budui se nikakve izmjene naboja na
gornjim povrinama vrstih tijela vie ne dogaaju.
1.5.2.2 ELEKTROSTATIKO PRIVLAENJE VIKOM NABOJA

Osobito kod elektrinih izolatora esto se opaa viak naboja (punjenja),

koji u sluaju suprotnog naboja vodi silama privlaenja. Maksimalni viak
naboja iznosi prema promatranjima cca. max = 100 e/m2. To znai da svaki
stoti atom, odnosno molekul, nosi naboj.

16

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Za potpunu elektrinu izolaciju mogu se na jednostavan nain

obraunati sile privlaenja za tijelo modela. Pod predpostavkom da su naboji
uvijek isto rasporeeni na gornjoj povrini vrstog tijela, vai Coulomschev
zakon. Treba obratiti pozornost na to da je privlaenje izmeu partnera
prijanjanja ploa/ploa i ploa/lopta neovisno o rastojanju (tablica 1). Kod
realnih estica pak nee biti ispunjena pretpostavka isto podijeljenog naboja
gornje povrine. U ovom sluaju moe se primjeniti ovisnost odstojanja sila
privlaenja.
1.5.3

POREENJE IZMEU VAN DER WAALSOVIH SILA,

ELEKTROSTATIKOG PRIVLAENJA I SILA PRIJANJANJA
KROZ MOSTOVE TENOSTI

Najvee sile privlaenja nastupaju za sebi dotiueg partnera prijanjanja

(kontaktno rastojanje ao = 0,4 nm). Za ovaj sluaj obraunate su sile prijanjanja
nekoliko mehanizama prijanjanja za idealizirani sitem modela lopta/ploa u
ovisnosti o promjeru lopte (X) (slika 13).

Slika 13. Teorijske sile prijanjanja razliith vezivnih mehanizama za sistem model
lopta-ploa gledan kao idealno vrst u ovisnosti o promjeru lopte kod kontaktnog
rastojanja a0= 0,4 nm.

Idealiziranje se sastoji u tome da se za teoriju prihvatilo potpuno glatko,

nepreoblikovano vrsto tijelo. Konstante stavljene u izraun kao osnov su
srednje vrijednosti, samo se kod elektrinog izolatora prihvatio maksimalni
naboj povrine max = 102 e/m2. Za mostove tenosti uzeto je potpuno kvaenje
(kut brida = 0).

17

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

U podruju interesiranja x < 100 m je prijanjanje kroz mostove tenosti

najvee. Sve sile prijanjanja su pak za x < 100 m velike nasuprot masi estice,
koja je unesena na slici 13. Za poreenje gustoe vrste materije = 3 g/cm3, s
izuzetkom elektrinog izolatora, ija elektrostatika sila prijanjanja raste
kvadratno s promjerom lopte (x), sile prijanjanja linearno rastu s poveanjem
promjera lopte (x).
1.6

UTJECAJ HRAPAVOSTI GORNJE POVRINE NA

PRIJANJANJE

Realne estice su na svojoj gornjoj povrini openito hrapave. Svaka

hrapavost poveava rastojanje koje je djelotvorno za prijanjanje. Ako su sile
prijanjanja jako ovisne o rastojanju, tada e biti pod dodatnim utjecajem kroz
veliinu uzvienja hrapavosti. Ovo ak upuuje na predpostavku da su samo jo
naizmjenina djelovanja izmeu vrhova hrapavosti mjerodavna za prijanjanje. U
ovim sluajevima e prijanjanje biti pod utjecajem samo kroz veliinu, oblik i
vrstu uzvienja hrapavosti.
Razliit utjecaj hrapavosti gornje povrine na razliite mehanizme
prikazan je na slici 14 (model I). Na lopti s radijusom R = x/2 nalazi se uzvienje
hrapavosti poluloptastog oblika s radijusom (r), koji dodiruje plou. Izmeu
hrapavosti i ploe se odrava rastojanje dodira od ao= 0,4 nm. Sa slike 15,
razvidno je kako se mijenja sila prijanjanja s rastuim radijusom hrapavosti (r).
Za radijus lopte bira se R=5 m, odnosno 2R = x = 10 m. Treba obratiti
pozornost, prije svega, na velike mostove tenosti za = 20o. Uzvienje
hrapavosti pri tom postaje potpuno okrueno tenou mostova. S rastuim
radijusom hrapavosti poveava se uinkovito rastojanje te se na taj nain
smanjuje odgovarajua sila prijanjanja.
Na slici 14, u razmatranje su uzeti mostovi koji su nastali kapilarnim
kondenziranjem iz vlane atmosfere kod relativne vlanosti zraka od 50 i 80 %
(p/po = 0,5 odnosno 0,8). Kod odreenog radijusa hrapavosti (r) puca most
izmeu lopte i ploe. S rastuim radijusom hrapavosti polulopte (r) sila
prijanjanja raste linearno s (r). Zadrava se, dakle, minimum sile prijanjanja, koji
je toliko jae izraen, ukoliko je most tenosti manji.
Slian zakljuak se moe izvesti i za Van der Waalsove sile privlaenja
(isprekidana kriva na slici 14). Za veoma male hrapavosti mjerodavna su
naizmjenina djelovanja lopte s radijusom R i ploe.

18

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Legenda: Model I hrapavost poluloptastog oblika s radijusom r, Model II hrapavost konusnog

oblika s radijusom r i pola konusnog kuta =75o

Slika 14. Utjecaj hrapavosti na silu prijanjanja F na idealno vrstom sistemu

lopta/ploa.

Sila prijanjanja opada u ovom podruju s rastuim udaljavanjem lopte

od gornje povrine ploe, dakle s rastuim r, dok se naizmjenino djelovanje
izmeu ploe i polulopte hrapavosti uoava i s veim nastajuim radijusom
hrapavosti je konano sama mjerodavna. U ovom podruju se sila prijanjanja
penje proporcionalno s r. Slino rasprostranjenje sile prijanjanja kao kod Van
der Waalsovog privlaenja odrava se za elektrostatiko privlaenje elektrinog
provodnika koje nije uneseno na slici 14.
Budui je elektrostatiko prijanjanje elektrinog izolatora neovisno o
rastojanju partnera prijanjanja, u ovom sluaju ne postoji nikakav utjecaj kroz
hrapavost. Isto tako, kod malih mostova tenosti, kao i kod Van der Waalsovog
prijanjanja, pokazuje se kod odreene hrapavosti minimum, koji moe biti manji
za nekoliko desetnih potencija nego maksimalna sila prijanjanja. Ovaj efekt se
koristi u tehnici aglomeriranja i za ometanje aglomerat-tvorevine (dodatak tzv.
tekuem sredstvu).
Za mostove tenosti sile prijanjanja doputaju obraunavanje i drugih
kontaktnih oblika. Kao primjer izabran je na slici 14 model II s konusnom
hrapavou. Dok je sila prijanjanja mosta tenosti izmeu 10 m lopte i ploe
kod veoma malih hrapavosti neovisna o modelu, pojavljuje se, u suprotnosti o
modelu I sila privlaenja koja nije pod utjecajem r, ukoliko se stvorio most
tenosti izmeu ploe i konusne hrapavosti.

19

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Druga slika utjecaja hrapavosti na Van der Waalsovo prijanjanje daje

primjer prikazan na primjeru modela i konusne hrapavosti s radijusom (r), (slika
15). Nanesena je sila prijanjanja (F) preko radijusa estice (R). Parametar je
uzvienje hrapavosti (r). U skladu sa slikom 11, izabrane su kao konstante h =
5 eV, i ao = 0,4 nm.

Slika 15. Van der Waalsove sile prijanjanja (F)

izmeu lopte radijusa (R) s hrapavou radijusa (r) i ploe
(idealno vrsti sistem) u ovisnosti o radijusu lopte (R)

Poznato je da je prema veliini hrapavosti sila prijanjanja prije svega

neovisna o radijusu estice (R) i samo pod utjecajem uzvienja hrapavosti (r).
Funkcija s kojom se mijenja Van der Waalsova sila prijanjanja s rastuom
veliinom estice, ovisi u velikoj mjeri o veliini hrapavosti. Analizirajui
situaciju na slikama 11 i 12 razvidne su potekoe u obraunavanja Van der
Waalsove sile i prijanjanje kroz kondenzirane mostove tenosti za realne estice,
budui je veoma jak utjecaj hrapavosti, ije su veliine i oblik veinom
nepoznate, i ne mogu se pouzdano odrediti. Za tonije izjave je stoga neophodno
da se izmjere sile prijanjanja.
1.7

POJAANJE SILA PRIJANJANJA KROZ DEFORMACIJE NA

KONTAKTIMA ESTICAMA

Ako se dodiruju dva vrsta tijela bez djelovanja vanjske sile, tada sila
prijanjanja stoji u ravnotei s odbojnom silom, pri emu je deformiranje partnera
prijanjanja u kontaktnom podruju uobiajena posljedica. Kroz deformiranje se
poveava kontaktna povrina, a samim tim i sila prijanjanja.

20

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Ako se partneri prijanjanja dodatno stlae vanjskom silom, tada je kroz

odgovarajue jae deformiranje mogue dalje jaanje sila prijanjanja.
Izmeu elastinog i plastinog deformiranja razlikuje se kontaktna zona.
Kod realnih estica su esto u kombinaciji obje vrste deformiranja. Elastina
deformiranja daju openito samo beznaajan doprinos za prijanjanje. Stoga se
dalje raspravlja samo o inelastinim deformacijama, koje nastupaju kod
dovoljno jakog tlaenja vrstih tijela koja se dodiruju praktino uvijek u
kontaktnom podruju. Openito promatrajui postoje razliiti djelotvorni
mehanizmi prijanjanja s obzirom na intenzitet sila prijanjanja te je stog
neophodno uspostaviti razliku izmeu ostvarene jaine kontakta.
Kod manjeg tlaka deformiraju se inelastina, prije svega, veoma mala
uzvienja hrapavosti veliine nanometra. Kroz to se umanjuje djelotvorno
rastojanje izmeu partnera prijanjanja. U sluaju Van der Waalsovog prijanjanja,
ovo znai jak rast sile prijanjanja, budui je sila prijanjanja obrnuto
proporcionalna kvadratu rastojanja (tablica 1). Kod jaeg tlaka mogu se
inelastino deformirati vea podruja u kontaktnoj zoni. jaanje sila prijanjanja
se tada ostvaruje iz dodatnog djelovanja Van der Waalsovog tlaka deformiranih
kontaktnih povrina. Kako su pokazali prorauni modela, rast sile prijanjanja je
s rastuom silom tlaenja u ovom sluaju manji nego za prije imenovane
mehanizme za pojaanje. Rauni modela bi se mogli u meuvremenu dokazati
pokusima. Na slici 16, prikazana su mjerenja sile prijanjanja estica vapnenca
(srednja veliina Xv = 58 m) na srebreno-elinom supstratu po Schutzu.

21

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Slika 16. Pokusno pronaene sile prijanjanja F20, F50 i F80, kod kojih se
centrifugiralo dotinih 20 %, 50 % ili 80 % are u centrifugi, u ovisnosti o vanjskoj sili
pritiskivanja (Fp)

Uz pomo centrifuge, centrifugirane su estice kod razliitog broja

obrtaja i iz toga pronaena raspodjela sile prijanjanja. Na osnovu razliite
kontaktne geometrije nisu sile prijanjanja kod realnih estica, usprkos istoj
veliini, jednake nego zadovoljavaju raspodjelu. Na slici 16, su sile prijanjanja
F20, F50 i F80, kod kojih se centrifugiralo 20 %, 50 % i 80 % unesene are u
polju centrifugalne sile jedne ultra-centrifuge u ovisnosti o tlanoj sili (Fp).
Za manje pritiskivanje promatra se jak rast sile prijanjanja, koji se svodi
na odstojno umanjujue djelovanje deformiranih veoma malih hrapavosti. S
rastuim tlaenjem je pojaanje sile prijanjanja slabije, dok se konano odri
linearna veza izmeu F i Fp.
Na osnovu svega reenog, o najvanijim teorijskim i praktinim
rezultatima vezanim za problematiku vezivnih mehanizama u procesu
aglomeriranja, mogu se donijeti sljedei zakljuci:

22

Sile prijanjanja opadaju po sljedeem redosljedu: sile mostova vrstih

tijela, Van der Waalsove sile, sile mostova tenosti i elektrostatike sile.

Van der Waalsove sile prijanjanja i sile u veoma malim mostovima

tenosti osjetljivo reagiraju na promjenu rastojanja. Ove sile utjeu
odluujue na nepoznatu strukturu povrina estica.

PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA

OSNOVI AGLOMERIRANJA

M. Petrovi

Kao posljedica toga pojavljuje se na sluajnim dodirnim mjestima

odreena raspodjela sila prijanjanja.

23

Elektrostatike (Coulombove) sile, kao i naizmjenino djelovanje

velikih mostova tenosti, mnogo su manje osjetljivi na rastojanje,
odnosno hrapavost.

Ako se estice pomou privlanih sila "uhvate" na veoj udaljenosti,

tada su u pitanju iskljuivo Coulombove sile. Pri kontaktu estica, ove
sile se pak, nasuprot drugim mehanizmima prijanjanja, povlae.