Analiza Plaća 2014

Zavrno izvjee istraivakog projekta:
Analiza plaa u javnom

i privatnom sektoru u Hrvatskoj
Zagreb, prosinac
20 14 .
e
j
i
tud
Zavrno izvjee istraivakog projekta:

ANALIZA PLAA U JAVNOM I PRIVATNOM SEKTORU U HRVATSKOJ
Naruitelj istraivanja:
Ministarstvo financija Republike Hrvatske
Voditelj istraivanja:
dr. sc. Danijel Nesti
Suradnici:
Ivica Rubil
dr. sc. Iva Tomi
Zagreb, prosinac 2014.
Predgovor
Ovo izvjee prikazuje rezultate istraivanja u okviru projekta Analiza plaa u javnom i privatnom
sektoru u Hrvatskoj koje je Ekonomski institut, Zagreb proveo za potrebe Ministarstva financija.
Istraivanje ima za cilj usporediti stanje i kretanje plaa u javnom i privatnom sektoru. Analiza
plaa temelji se na individualnim podacima Ankete o radnoj snazi. Razmatrale su se plae u tri
kljuna sektora: i) privatni sektor, ii) sektor poduzea u dravnom vlasnitvu i iii) javni sektor
(zaposleni kod drave kao poslodavca u sektorima javne administracije, obrazovanja i zdravstva).
Razmotrene su razlike u prosjenoj visini plaa, distribuciji plaa, te razlike u plaama po
obrazovnoj strukturi i drugim relevantnim imbenicima. Budui da se struktura plaa po sektorima
mijenja vrlo malo iz godine u godinu, ova je analiza ukljuila razmatranje stanja samo u tri izabrane
godine, u 2004., 2008. i 2012., za koje vjerujemo da mogu dati dobar uvid u trendove posljednjih
desetak godina.
Prezentirani rezultati mogu se smatrati tek jednim od koraka u sveobuhvatnoj analizi razlika u
plaama i strukturi zaposlenosti izmeu razliitih sektora vlasnitva koju je potrebno napraviti u
cilju kvalitetnijeg voenja politike plaa u Hrvatskoj, kako u javnom sektoru, tako i ukupno, na
razini nacionalne ekonomije. Za upotpunjavanje sadanje analize razlika u plaama izmeu
privatnog i javnog sektora potrebni su detaljni individualni podaci o plaama i ostalim primanjima
iz administrativnih baza podataka, poput podatka iz Porezne uprave, iz JOPPD obrasca (Izvjee o
primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja) ili COP-a
(Centralnog obrauna plaa). Vjerujemo da e ovdje prikazani rezultati istraivanja biti korisni
nositeljima ekonomske politike i kao takvi dobra polazna osnova za definiranje buduih
istraivakih zadataka koji bi se trebali temeljiti na detaljnim administrativnim podacima.
Iako smo nastojali rezultate istraivanja prikazati vrijednosno neutralno, mogue je da e se u
izvjeu pojaviti i odreene normativne tvrdnje koje tada treba smatrati stavovima autora izvjea,
a ne nuno institucija koje su povezana uz istraivanje, odnosno Ekonomskog instituta, Zagreb ili
Ministarstva financija. Uz sve napore suradnika na projektu da prikau tone i precizne rezultate,
mogue je da su u izvjeu ostale odreene pogreke ili nejasnoe, za to suradnici preuzimaju
odgovornost i obvezu da ih isprave u kasnijim verzijama izvjea.
Sadraj
str.
Saetak glavnih rezultata ................................................................................................................... 1
1. Uvod ...................................................................................................................................................... 3
1.1. Motivacija za istraivanje ............................................................................................................................ 3
1.2. Cilj istraivanja ................................................................................................................................................. 3
1.3. Izvori podataka - Anketa o radnoj snazi ............................................................................................... 3
1.4. Ogranienja istraivanja na bazi anketnih podataka ..................................................................... 4
2. Osnovni pokazatelji zaposlenosti u javnom i privatnom sektoru .................................. 5
2.1. Definicija sektora ............................................................................................................................................. 5
2.2. Struktura zaposlenosti .................................................................................................................................. 5
2.3. Dobna i spolna struktura zaposlenika .................................................................................................... 6
2.4. Obrazovna struktura zaposlenika ............................................................................................................ 7
2.5. Iskustvo i voenje ............................................................................................................................................. 8
2.6. Odsutnost s posla/bolovanje ....................................................................................................................... 9
2.7. Vrsta ugovora i veliina poslodavca ..................................................................................................... 10
2.8. Zanimanje i djelatnost ................................................................................................................................ 11
3. Analiza plaa prema razliitim sektorima vlasnitva ...................................................... 13
3.1. Sati rada i visina plaa ............................................................................................................................... 13
3.2. Relativne plae ............................................................................................................................................... 14
3.3. Mjere nejednakosti ....................................................................................................................................... 16
3.4. Plae prema spolu ........................................................................................................................................ 16
3.5. Plae prema razini obrazovanja ............................................................................................................ 17
3.6. Plae prema skupinama zanimanja ..................................................................................................... 19
4. Regresijska analiza ....................................................................................................................... 21
5. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog i privatnog sektora .......... 22
Literatura.............................................................................................................................................. 25
Dodatak 1: Usporedbe zaposlenosti i plaa prema podacima iz Godinjeg izvjetaja o
zaposlenima i isplaenoj plai Dravnog zavoda za statistiku .........................................................26
Dodatak 2: Rezultati regresijske analize plaa .....................................................................................29
Dodatak 3: Grafiki prikazi rezultata dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog i
privatnog sektora ...............................................................................................................................................35
Dodatak 4: Grafiki prikaz distribucije plaa u javnom i privatnom sektoru 2004., 2008., i
2012. .......................................................................................................................................................................39
ii
Saetak glavnih rezultata

Ovim je istraivanjem obuhvaena usporedba stanja i kretanja plaa u javnom sektoru, sektoru
poduzea u dravnom vlasnitvu i privatnom sektoru. Zaposleni u ustanovama i organizacijama u
dravnom vlasnitvu u djelatnostima javne administracije, obrazovanja i zdravstva definirani su
kao zaposleni u javnom sektoru. Poduzea u dravnom vlasnitvu su poslovni subjekti u veinskom
dravnom vlasnitvu koje se bave drugim djelatnostima osim triju djelatnosti kojima se bavi javni
sektor. Zaposleni u pravnim subjektima u privatnom vlasnitvu ine privatni sektor. Osnovni izvor
podatka za istraivanje je Anketa o radnoj snazi (ARS), odnosno pojedinani podaci za zaposlenike
koji su prikupljeni anketom. Usporedba ukljuuje 2004., 2008. i 2012. godinu, pri emu je 2012.
posljednja godina za koju su bili raspoloivi anketni podaci na individualnoj razini u trenutku
provedbe istraivanja.
Anketni podaci pokazuju da se udio zaposlenih u javnom sektoru poneto smanjio izmeu 2004. i
2008., ali se poveao izmeu 2008. i 2012. Udio zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu se
smanjuje u promatranom razdoblju, kako zbog privatizacije, tako i zbog restrukturiranja.
Zaposlenici u privatnom sektoru u prosjeku su za vie od 5 godina mlai u odnosu na zaposlene u
javnom sektoru ili poduzeima u dravnom vlasnitvu i ta je dobna razlika poneto poveana
zadnjih godina. Udio ena zaposlenih u javnom sektoru vei je od 2/3, ali je zato njihov udio meu
zaposlenima u poduzeima u dravnom vlasnitvu manji od 1/3. Udio ena zaposlenih u privatnom
sektoru u cijelom se razdoblju kretao oko 45 posto. Najveu razinu obrazovanja posjeduju
zaposleni u javnom sektoru, gdje je udio zaposlenih sa zavrenim sveuilinim obrazovanjem
(preddiplomski, diplomski ili poslijediplomski studij) iznosio preko 30 posto u 2012., dok je taj
udio u privatnom sektoru bio oko 10 posto. to se tie iskustva, odnosno godina staa, primjetno je
da u prosjeku najdulji sta imaju zaposlenici u poduzeima u dravnom vlasnitvu (24 godine u
2012.). Sta kod trenutnog poslodavca isto je tako najvei u dravnim poduzeima (19 godina),
neto malo je manji u javnom sektoru (17 godina), a najmanji u privatnom sektoru (11 godina), to
ukazuje da je privatni sektor daleko dinaminiji u pogledu tokova u i iz zaposlenosti. U pogledu
broja rukovodeih pozicija, pokazuje se da javni sektor i dravna poduzea imaju vei broj osoba
zaposlenih na rukovodeim pozicijama nego privatni sektor. Javni sektor, u odnosu na privatni ima
i neto vei stupanj odsutnosti s posla bilo zbog bolovanja, osobnih razloga, rodiljnog ili drugog
dopusta. U pogledu sati rada, u prosjeku se najvei broj sati na tjednoj razini odrauje u privatnom
sektoru.
U sektorskoj usporedbi mogu se primijetiti znaajne razlike u visini neto plaa. Prosjena neto
plaa po satu rada je u javnom sektoru bila za oko 25 posto vea nego u privatnom sektoru. U
sluaju poduzea u dravnom vlasnitvu, prosjena je plaa bila izmeu 17 i 21 posto vea nego u
privatnom sektoru, ovisno o promatranoj godini. Ovakav se pokazatelj jaza u prosjenim plaama
izmeu javnog i privatnog sektora naziva jo i neprilagoenim jazom jer se ne uzima u obzir
obrazovna struktura, iskustvo i druge karakteristike zaposlenika. U razdoblju krize, izmeu 2008. i
2012., privatni je sektor proao loije u pogledu plaa, tako da se prednost javnog sektora i sektora
poduzea u dravnom vlasnitvu u prosjenim plaama u odnosu na privatni sektor poneto
poveala u tom razdoblju. Nejednakost u raspodjeli plaa u privatnom sektoru vea je nego u dva
sektora s dominantnim dravnim vlasnitvom. Izmeu 2004. i 2012. smanjene su razlike izmeu
najbolje plaenih poslova i srednje plaenih poslova u javnom sektoru, za razliku od privatnog
sektora, to ukazuje da postoji egalitarna tendencija u javnom sektoru te ostaje pitanje utjecaja
takve tendencije na motivaciju za rad kod osoba s viim plaama.
1
U pogledu usporednih plaa prema razinama obrazovanja, pokazuje se da u javnom sektoru postoji
premija na plae u odnosu na privatni sektoru na svim razinama obrazovanja iznad osnovne kole,
osim kod zavrenog visokog obrazovanja. Nepostojanje pozitivne premije na sveuilinoj razini
obrazovanja, kao i visokoj nesveuilinoj razini u 2012. godini, sugerira da je povrat na (visoko)
obrazovanje neto vii u privatnom sektoru. U sluaju poduzea u dravnom vlasnitvu, vidljiva je
via razina prosjenih plaa u odnosu na privatni sektor na svim stupnjevima obrazovanja i u svim
godinama, osim za sveuilino obrazovanje u 2008.
Osim usporedbe prosjenih plaa po sektorima i prema pojedinanim karakteristikama (npr.
obrazovanje, sta), mogue je razmatrati sektorske razlike nakon to se istovremeno uzmu u obzir
sve poznate relevantne karakteristike zaposlenika i radnih mjesta. Takav se pokazatelj jaza u
plaama izmeu javnog i privatnog sektora naziva jo i prilagoeni jaz. Prilagodba jaza
napravljena je na dva naina, i) regresijskom analizom gdje se kao zavisna varijabla pojavljuje
razina plaa, a kao nezavisne varijable brojne karakteristike zaposlenika ili radnog mjesta, a kao
pokazatelj jaza uzima se vrijednost koeficijenta uz pokazatelj sektora zaposlenja; te ii) OaxacaBlinderovom dekompozicijom jaza gdje se premija na plau za rad u jednom sektoru rauna kao
neobjanjeni dio razlika u plaama izmeu sektora. Rezultati su slini u oba sluaja. Premija na
plae za rad u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, nakon to se kontrolira za sve
raspoloive razlike u karakteristikama zaposlenika i radnih mjesta, iznosila je oko 10 posto u 2004.
godini, da bi do 2008. godine ta premija pala na oko 6 posto te se dodatno smanjila na 5 posto do
2012. godine. Premija na plae zbog rada u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na
privatni sektor bila je 2004. priblino ista kao i u javnom sektoru, oko 10 posto, ali se sporije
smanjivala, tako da je 2012. ostala na razini od oko 7 posto. Iako precizne meunarodne usporedbe
sektorskog jaza u plaama za sada nisu mogue, okvirne usporedbe s istraivanjem de Castro, Salto
i Steinera (2013) za zemlje EU pokazuju da je jaz u Hrvatskoj priblino na razini prosjeka za zemlje
EU ako se promatra jaz izmeu javnog i privatnog sektora, odnosno neto vei od prosjeka ako se
promatra jaz u plaama izmeu poduzea u dravom vlasnitvu i privatnog sektora.
1. Uvod
1.1. Motivacija za istraivanje
Javni sektor obino obuhvaa znatan dio ukupne zaposlenosti, a odreivanje plaa u javnom
sektoru putem svog demonstracijskog uinka na ostale sektore ima implikacije za cjelokupno
funkcioniranje trita rada. Usporedba razine plaa izmeu javnog i privatnog sektora moe pruiti
vane informacije za razumijevanje odreenog trita rada, ali i za ocjenu politike plaa. Meutim,
prilikom takvih usporedbi treba biti posebno oprezan. Javni sektor esto prua one usluge (ili
proizvode) koje ne prua privatni sektor. Mnoga zanimanja koja postoje u javnom sektoru teko je
ili nemogue pronai u privatnom sektoru, a znanja i vjetine potrebne za obavljanje posla mogu se
znaajno razlikovati. Takoer, mehanizmi odreivanja plaa se esto temelje na razliitim
kriterijima u privatnom i javnom sektoru. Stoga usporedbu razine plaa izmeu sektora ne treba
promatrati na razini obinih prosjeka, nego je radi pouzdanijih zakljuaka potrebno uzeti u obzir
to vie karakteristika zaposlenika i poslova kako bi se usporeivale plae i naknade za to slinije
poslove i zanimanja koji iziskuju usporedive kompetencije.
Dosadanja istraivanja o razlikama u plaama izmeu javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj su
rijetka, ali ne i nepostojea. Tako Nesti (2005.) na podacima Ankete o radnoj snazi za 2003.
pronalazi da je prosjena premija na plae u javnom sektoru, nakon kontrole za relevantne opaene
karakteristike, oko devet posto, dok se premija smanjuje s poveanjem razine plaa i razine
obrazovanja. Rubil (2013.) ukazuje na postojanje premije plaa u javnom sektoru, na razini oko 25
posto u 2008. i 2011, dok se poveanje premije plaa u krizi nije pokazalo znaajnim. Nikoli, Rubil
i Tomi (2014.), takoer koristei podatke Ankete o radnoj snazi, ukazuju na postojanje pozitivne
premije na plae u javnom sektoru u Hrvatskoj, ali i da je jaz u plaama izmeu javnog i privatnog
sektora bio unutar uobiajenog raspona procjena za zemlje EU. Meutim, ovdje treba naglasiti da
spomenute studije koriste razliite metodologije i definicije javnog sektora, zbog ega se pojavila
potreba za jednim cjelovitijim istraivanjem koje e obuhvati due razdoblje.
1.2. Cilj istraivanja

Glavni je cilj ovog istraivanje usporedba stanja i kretanja plaa u javnom i privatnom sektoru na
osnovi podatka iz Ankete o radnoj snazi (ARS), tonije na osnovi pojedinanih podataka za
zaposlenike koji su prikupljeni ovom anketom a koju redovito provodi Dravni zavod za statistiku
(DZS).
1.3. Izvori podataka - Anketa o radnoj snazi

Anketa o radnoj snazi je statistiko istraivanje koje se provodi s ciljem prikupljanja aurnih
informacija o stanju i tokovima na tritu rada na podruju cijele Hrvatske i tijekom cijele godine.
Rezultati se u novije vrijeme objavljuju na tromjesenoj razini (prije 2007. oni su se objavljivali
samo na polugodinjoj razini), a neto detaljniji rezultati dostupni su i na godinjoj razini. Sama
anketa je metodoloki usklaena sa zahtjevima Eurostata, a kljune definicije zaposlenosti,
nezaposlenosti i aktivnosti slijede preporuke Meunarodne organizacije rada. Uz brojna druga
pitanja koja se tiu ekonomske aktivnosti ispitanika, njihovog obrazovanja, demografskih
3
karakteristika i radnog mjesta, Anketa sadri i pitanje o iznosu neto plae na glavnom poslu, kao i
preteno vlasnitvo ustanove zaposlenja. Upravo su odgovori na to pitanje omoguili da se anketa
koristi za usporedbu plaa ovisno o karakteristikama pojedinca i sektoru zaposlenja.
Uzorak ARS-a ini oko 5600 stambenih jedinica u svakom tromjeseju. Anketiraju se svi lanovi
kuanstava koji stalno ive u izabranim stambenim jedinicama. Dio kuanstava odbija sudjelovati
u anketi ili nisu dostupna u odgovarajuem razdoblju, to smanjuje broj stvarno anketiranih
kuanstava. Uzorak stambenih jedinica rotira se po naelu 2-(2)-2, to znai da se lanovi
kuanstava na izabranoj adresi anketiraju u dva uzastopna tromjeseja, zatim se izostavljaju iz
uzorka u idua dva tromjeseja, te ponovno anketiraju u jo dva uzastopna tromjeseja. Takav
nain uzorkovanja omoguuje veu stabilnost u anketnom praenju tokova na tritu rada.
Meutim, u naem istraivanja koje je pripremljeno na godinjoj razini kompilacijom etiri
tromjesene ankete to ini odreeni problem zbog mogunosti da se neke osobe u uzorku pojave
vie puta, a neke samo jednom. Zbog toga su iz uzorka iskljuene svi popisni krugovi koji se u
uzroku pojavljuju vie puta tijekom godine, a time su posredno iskljune i sve anketirane osobe
koje bi se u uzorku mogle pojaviti vie puta tijekom jedne godine.
Glavni predmet usporedbe je neto plaa. To je iznos za koji je intervjuirana osoba rekla da
uobiajeno prima za svoj rad na svom glavnom poslu na mjesenoj razini. Radi to bolje usporedbe,
istraivanje je fokusirano na plae zaposlenika. Drugim rijeima, iz analize su iskljueni samostalni
poljoprivrednici, obrtnici i druge samostalne djelatnosti. Naime, ove djelatnosti u sebi sadre i
komponentu samostalnog djelovanja i odluivanja, to znai da dio zarade predstavlja dohodak s
osnova poduzetnitva, a samo jedan dio je plaa za obavljeni rad. Osim toga, kod samostalnih
djelatnosti pojavljuju se znatno vee varijacije u broju radnih sati i vrijednosti obavljenog posla.
Kada bi one bile ukljuene u privatni sektor, to bi moglo iskriviti kljune usporedne podatke do
kojih se pokualo doi u istraivanju - razlike u naknadi za obavljeni nesamostalni rad izmeu
javnog i privatnog sektora.
U konanici je istraivanje bazirano na uzorku od 7.821 anketiranog zaposlenika u 2004. godini,
5.075 zaposlenika u 2008. godini i 3.719 zaposlenika u 2012. godini. Razlog za pad veliine uzorka
izmeu 2004. i 2008. je drugaiji naini izbora uzroka u 2004, kada nije bilo rotacije uzroka, ve se
jedno kuanstvo u uzroku pojavljivalo samo jednom tijekom godine, pa nije bilo niti iskljuivanja
jedinica koje se vie puta pojavljuju u uzorku. Razlika u broju opservacija izmeu 2008. i 2012.
nastala je zbog vee stope neodgovora kuanstava na ankete u 2012., te zbog smanjene
zaposlenosti. Naime, u istraivanju se prate samo zaposlenici koji su odgovorili na pitanje o visini
plae na glavnom poslu. to je manje zaposlenih ili je manje njih odgovaraol na pitanja, manji je i
uzorak za istraivanje.
1.4. Ogranienja istraivanja na bazi anketnih podataka

Jedna od moguih slabosti istraivanja baziranog na anketi je netono izvjetavanje ispitanika o
plai. Vrlo vjerojatno je ovaj problem prisutniji u sluaju visokih i vrlo visokih plaa. Mogue da je
on neto prisutniji u privatnom nego u javnom sektoru, jer su u javnom sektoru plae za svako
radno mjesto javno poznate ili se mogu lako doznati, dok u privatnom sektoru esto postoji naelo
tajnosti plaa pa je mogue da su ispitanici i u anketama neskloni otkriti stvarni iznos plae.
Nadalje, u privatnom sektoru, posebno kod malih poslodavaca, moe se oekivati ea pojava
isplate dijela plae na ruke. Mogue je da taj dio plae ispitanici u anketama nisu skloni navesti
4
kao sastavni dio plae. No, isto je tako mogue da je velik dio takvih isplata ipak obuhvaen, to
zapravo moe biti prednost u odnosu na neke druge (slubene) izvore podatka o plaama. Usprkos
odreenim potekoama s kojima se suoavaju sve ankete kod istraivanja plaa i drugih prihoda,
vjerujemo da prikupljeni podaci i njihova analiza omoguuju donoenje zakljuaka o glavnim
trendovima.
Mogue je da bi administrativni podaci, npr. podaci Porezne uprave dali preciznije podatke o
plaama. Stoga je u kasnijim fazama istraivanja plaa u Hrvatskoj predviena analiza i takvih
podataka. Meutim, treba znati da administrativni podaci pate od problema prikrivanja plaa
isplaenih na ruke, i to zasigurno vie nego anketni podaci, te stoga oni ne moraju nuno biti
pouzdaniji pokazatelj za usporedbu plaa u javnom i privatnom sektoru. Tek e usporedba
dobivenih rezultata iz vie izvora omoguiti visok stupanj pouzdanosti zakljuaka.
2. Osnovni pokazatelji zaposlenosti u javnom i privatnom

sektoru
U ovom dijelu prikazani su statistiki pokazatelji osnovnih karakteristika zaposlenih i radnih
mjesta prema sektorima zaposlenja, a na osnovi podataka iz Ankete o radnoj snazi.
2.1. Definicija sektora

Za definiranje sektora zaposlenja koritena su dva osnovna kriterija. Jedan je vlasniki status
subjekta u kojem je osoba zaposlena, a drugi se odnosi na djelatnost poduzea/ustanove u kojoj je
osoba zaposlena, koristei se nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Koristei ta dva kriterija,
definirana su tri sektora:
i.
javni sektor koji obuhvaa zaposlene kod drave kao poslodavca u
sektorima/djelatnostima javne administracije, obrazovanja i zdravstva (NKD: O, P i Q za
2012., te NKD: L, M i N za 2008. i 2004.);
ii.
poduzea u dravnom vlasnitvu koji obuhvaa zaposlene u poduzeu, ustanovi ili
organizaciji u veinskom dravnom vlasnitvu u sektorima/djelatnostima razliitim od
javne administracije, obrazovanja i zdravstva;
iii.
privatni sektor koji obuhvaa sve zaposlene koji nisu definirani putem prethodnih dviju
kategorija.
Radi to vee usporedivosti sektora, u analizi su u obzir uzeti samo zaposleni (ne i vlasnici
poduzea, obrtnici ili samostalni poljoprivrednici), i to oni koji rade puno radno vrijeme, odnosno
izmeu 36 i 48 sati tjedno.
2.2. Struktura zaposlenosti

Tablica 1. prikazuje strukturu zaposlenih prema razliitim sektorima vlasnitva, u 2004., 2008. i
2012. godini. Udio privatnog sektora u ukupnoj zaposlenosti vei je od 50 posto u svim
razdobljima. Isto tako, taj se udio poveao s oko 51 posto u 2004. na oko 57 posto u 2008. i 2012.
Poveanje udjela privatnog sektora u ukupnoj zaposlenosti dobrim se dijelom moe objasniti
privatizacijom i smanjenjem zaposlenosti u poduzeima u dravnom vlasnitvu. Uz to, privatni je
sektor izmeu 2004. i 2008. kreirao vie radnih mjesta nego javni sektor ime je njegov udio
dodatno povean. No, izmeu 2008. i 2012. dolazi do preokreta u trendu, pa se udio zaposlenih u
5
javnom sektoru, koji je bio oko 22 posto u 2008. poveao na gotovo 24 posto u 2012. Ovo
poveanje, kao i smanjenje udjela zaposlenih u privatnom sektoru u tom istom razdoblju,
posljedica je krize koja je utjecala na osjetno vee smanjenje zaposlenosti u privatnom sektoru, dok
u javnom sektoru do smanjenja zaposlenosti uope nije dolo.1
Tablica 1. Zaposlenost prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
godina/sektor vlasnitva
2004.
2008.
2012.
Prosjek (2004.-2012.)
javni sektor
24,1% 22,3% 23,7%
23,3%
poduzea u dravnom vlasnitvu
25,1% 20,0% 19,6%
21,5%
privatni sektor
50,8% 57,7% 56,8%
55,2%
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
2.3. Dobna i spolna struktura zaposlenika

Ako se razmotri dobna struktura zaposlenih prema sektoru vlasnitva (tablica 2.), moe se
primijetiti da su zaposlenici u privatnom sektoru u prosjeku mlai za vie od 5 godina u odnosu na
zaposlene u javnom sektoru ili poduzeima u dravnom vlasnitvu. U 2012. u odnosu na 2004. ta se
razlika poveala s prosjenih 4,7 godina na 6,2 godine. Izmeu 2004. i 2012. prosjena je starost
zaposlenika u privatnom sektoru poveana za 2,2 godine, u javnom sektoru za 3,4 godine, a u
pouzeima u dravnom vlasnitvu za 4 godine.
Tablica 2. Dobna i spolna struktura zaposlenih prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
javni
sektor
43,3
2004.
poduzea
u dr. vl.
43,1
privatni
sektor
38,5
Udio 15-24^
2,9%
3,9%
Udio 25-49^^
67,9%
Udio 50+^
29,3%
Dob^
javni
sektor
44,6
2008.
poduzea
u dr. vl.
44,5
javni
sektor
46,7
2012.
poduzea
u dr. vl.
47,1
privatni
sektor
38,8
privatni
sektor
40,7
11,5%
2,1%
4,4%
12,9%
3,0%
1,2%
8,0%
66,4%
69,9%
65,1%
59,9%
65,4%
50,9%
51,4%
65,0%
29,7%
18,6%
32,9%
35,7%
21,7%
46,1%
47,3%
27,0%
Udio ena^
68,7%
31,9%
44,3% 69,6%
28,6%
44,9% 68,5%
29,5%
44,8%
Napomene: ^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom
vlasnitvu u odnosu na zaposlene u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^ Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom vlasnitvu u
odnosu na zaposlene u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto, dok za 2004. i 2008. to
vrijedi samo za zaposlene u poduzeima u dravnom vlasnitvu.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
U svim sektorima najvei udio u zaposlenima imaju zaposlenici u primarnoj radnoj dobi (25-49
godina). Ipak, i taj se udio s vremenom smanjuje dok se udio starijih zaposlenika (50 i vie godina)
poveava. To ukazuje na zamrzavanje tokova zapoljavanja, posebno u javnom sektoru, odnosno
na nedovoljno pomlaivanje na radnim mjestima to je primarno rezultat smanjene potranje za
radom, a to su najvie osjetili mladi ije je zapoljavanje usporeno. Osim toga, zasigurno je u
U Dodatku 1. prikazani su podaci o kretanju zaposlenosti u promatranom razdoblju na temelju slubenih
podataka Dravnog zavoda za statistiku iz Godinjeg izvjetaja o zaposlenima i isplaenoj plai, te njihova
usporedba s podacima iz Ankete o radnoj snazi. Pokazuje se da podaci iz Ankete koji se prikupljaju od
graana priblino odgovaraju podacima iz Godinjeg izvjetaja koji se prikupljaju od poslovnih subjekata.
1
procesu redukcije zaposlenosti tijekom krize dolo i do toga da su poslove ee gubili mlai
zaposlenici. O takvim tokovima ne moemo sa sigurnou govoriti samo na temelju raspoloivih
podatka iz Ankete o radnoj snazi; meutim, i ostali podaci o stanju na tritu rada sugeriraju
upravo takva kretanja.
Primjetne su velike razlike u dobnoj strukturi zaposlenika izmeu sektora. Tako je u 2012. udio
zaposlenika starijih od 50 godina u javnom sektoru iznosio 46 posto, u poduzeima u dravnom
vlasnitvu 47 posto, a u privatnom sektoru manje od 30 posto. Udio zaposlenika mlaih od 25
godina u javnom sektoru i poduzeima u dravnom vlasnitvu je ispod 5 posto, dok je u privatnom
sektoru prije krize on iznosio preko 10 posto, da bi u 2012. godini pao na 8 posto.
Najmanji udio ena meu zaposlenima primjetan je u poduzeima u dravnom vlasnitvu (manji od
jedne treine), dok je u javnom sektoru on na razini od gotovo 70 posto (tablica 2.). Ovo i ne
iznenauje obzirom na djelatnosti koje pripadaju pojedinim sektorima (vidjeti tablicu 8a. i 8b.).
Udio ena u privatnom sektoru je stabilan u svim promatranim razdobljima, na razini od oko 45
posto.
2.4. Obrazovna struktura zaposlenika

Obrazovna struktura zaposlenih prema sektorima vlasnitva sugerira kako najveu razinu
obrazovanja posjeduju zaposleni u istom javnom sektoru, s udjelom onih sa zavrenim
sveuilinim obrazovanjem (preddiplomski, diplomski ili poslijediplomski studij) od preko 30
posto u 2012. (tablica 3.). Ovaj nalaz je takoer oekivan obzirom na djelatnosti (javna
administracija, obrazovanje i zdravstvo) ije obavljanje u veoj mjeri zahtjeva visokoobrazovane
djelatnike.
U pogledu prosjene duine i strukture obrazovanja, poduzea u dravnom vlasnitvu i privatni
sektor imaju sline pokazatelje. U prosjeku, udio visokoobrazovanih se tijekom promatranog
razdoblja poveava u sva tri sektora, dok se udio zaposlenika sa zavrenom ili nezavrenom
osnovnom kolom smanjuje. S ovime je mogue povezana i dobna struktura zaposlenih prema
razliitim sektorima vlasnitva; naime, poveanje udjela visokoobrazovanih podrazumijeva i
kasniji ulazak na trite rada, odnosno manji udio mlaih zaposlenika (ispod 25 godina). Takoer,
u sluaju poduzea u dravnom vlasnitvu i privatnog sektora poveava se udio zaposlenika sa
zavrenim etverogodinjim srednjim kolama nautrb onih sa zavrenim trogodinjim srednjim
kolama.
Tablica 3. Obrazovna struktura zaposlenih prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Godine kolovanja^^
javni
sektor
13,2
2004.
pod. u
dr. vl.
11,7
privatni
sektor
11,4
javni
sektor
13,3
2008.
pod. u
dr. vl.
11,8
privatni
sektor
11,6
javni
sektor
13,5
2012.
pod. u
dr. vl.
12,1
privatni
sektor
11,9
Osnovna kola ili

9,6%
16,1%
16,1%
7,6%
13,3%
13,7%
7,1%
12,4%
10,8%
manje^^^
Srednja strukovna
12,1%
34,0%
41,5%
13,1%
33,7%
41,2%
10,1%
28,0%
32,5%
kola (3 god.)^
Srednja kola (4 god.
31,5%
31,4%
30,3%
31,7%
34,9%
31,9%
33,3%
38,2%
41,0%
i gimnazija)^^^^
Via kola i
19,2%
6,2%
4,6%
20,6%
7,7%
5,2%
17,6%
8,0%
5,7%
nesveuilino v/o^
Sveuilino visoko
27,6%
12,3%
7,5%
27,0%
10,4%
7,9%
31,8%
13,5%
10,1%
obrazovanje^^
vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95
posto. ^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom
posto, osim u 2012. za zaposlene u poduzeima u dravnom vlanitvu gdje je razlika znaajna na razini 90
posto. ^^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na karakteristike
zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^^^ - U 2012. razlika izmeu
karakteristika zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 95 posto, dok je u 2008. razlika izmeu karakteristika zaposlenih u
poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru statistiki
znaajna na razini od 90 posto.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
2.5. Iskustvo i voenje

to se tie iskustva, odnosno godina staa, primjetno je da u prosjeku najdulji sta imaju
zaposlenici u poduzeima u dravnom vlasnitvu (tablica 4.). U 2012. prosjean sta zaposlenih u
tim poduzeima iznosio je preko 24 godine dok je prosjean radni sta zaposlenika u javnom
sektoru iznosio neto manje od 23 godine, a onih u privatnom sektoru 17,5 godina. Ove brojke se
djelomino mogu povezati i s dobi zaposlenika prema sektorima vlasnitva (tablica 2.), gdje je
privatni sektor vidljivo 'najmlai'. Sta kod trenutnog poslodavca je takoer u prosjeku najvii za
zaposlene u poduzeima u dravnom vlasnitvu a vidljivo najmanji za zaposlenike u privatnom
sektoru. Takoer, osim za 2012., najmanja razlika izmeu ukupnog radnog staa i radnog staa kod
trenutnog poslodavca je u sluaju zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu to sugerira da
je u takvim poduzeima i najmanja fluktuacija zaposlenih obzirom da vei dio radnog vijeka
zaposlenici provedu u jednom te istom poduzeu. Ova je razlika najvea u sluaju privatnog sektora
to ukazuje na daleko veu dinaminost i fluktuaciju radnika u tom sektoru.
Zaposleni u poduzeima u dravnom vlasnitvu su u najveoj mjeri i na nekoj voditeljskoj poziciji,
odnosno nekome su ef na svom trenutnom poslu. Preko 16 posto zaposlenika u poduzeima u
dravnom vlasnitvu je bilo na voditeljskoj poziciji u 2012., dok je to sluaj s oko 14 posto
zaposlenih u javnom sektoru i s neto preko 12 posto u privatnom sektoru. Ove brojke
predstavljaju poveanje udjela voditelja u svim sektorima u odnosu na 2008.
Tablica 4. Iskustvo zaposlenih prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Godine staa^
Sta kod
trenutnog
poslodavca^
javni
sektor
19,9
2004.
poduzea
u dr. vl.
20,9
privatni
sektor
16,1
14,7
16,3
9,4
javni
sektor
21,2
2008.
poduzea
u dr. vl.
22,2
privatni
sektor
16,2
16,0
17,7
9,4
javni
sektor
22,7
2012.
poduzea
u dr. vl.
24,3
privatni
sektor
17,5
17,3
18,7
10,8
ef^^
12,6%
15,2%
10,3%
13,8%
16,1%
12,4%
posto. ^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na karakteristike zaposlenih
u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 90 posto u 2008., dok je razlika izmeu karakteristika
zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru
statistiki znaajna na razini od 95 posto.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
2.6. Odsutnost s posla/bolovanje

U tablici 5. prikazan je udio zaposlenih koji su bili odsutni s posla u tjednu prije provoenja ankete
prema sektoru vlasnitva. Razlozi odsustva mogu biti osobni ili ope i ekonomske prirode. to se
tie ukupnog odsustva, razlike meu sektorima variraju iz godine u godinu. U 2004. sektori su
prilino izjednaeni, sa 7 7,5 posto odsutnih zaposlenika. U 2008. godini najvie je odsutnih bilo u
javnom sektoru preko 9 posto dok su poduzea u dravnom vlasnitvu i privatni sektor prilino
izjednaeni sa 6,1 posto i 6,7 posto odsutnih zaposlenika u tjednu prije provoenja ankete. U
2012. godini zaposlenici u poduzeima u dravnom vlasnitvu su najmanje odsutni neto vie od
4 posto dok je vie od 7 posto zaposlenika u javnom sektoru bilo odsutno s posla zbog razliitih
osobnih i ekonomskih razloga, te oko 6 posto odsutnih u privatnom sektoru.
Tablica 5. Odsutnost s posla zaposlenih prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
javni
sektor
7,1%
2004.
poduzea
u dr. vl.
7,6%
privatni
sektor
7,2%
javni
sektor
9,4%
2008.
poduzea
u dr. vl.
6,7%
privatni
sektor
6,1%
javni
sektor
7,2%
2012.
poduzea
u dr. vl.
4,2%
privatni
sektor
5,9%
Odsutan*^
Na bolovanju ili
3,1%
3,5%
4,1%
2,9%
2,4%
3,7%
1,9%
1,9%
2,6%
porodiljinom^^
Napomene: * - Osobni razlozi za odsustvo podrazumijevaju: vlastitu bolest, ozljedu ili trenutanu
onesposobljenost; rodiljni dopust; roditeljski dopust; mirovanje radnog odnosa zbog osobnih potreba; njegu
lana obitelji; godinji odmor; druge vrste dopusta; dok opi i ekonomski razlozi ukljuuju: nepovoljne
vremenske uvjete, tehnike i druge zastoje; elementarne nepogode ili posljedice rata; kolovanje,
osposobljavanje; nedostatak posla, narudaba, klijenata; steaj, likvidaciju, zatvaranje poduzea; trajk, radni
spor, iskljuivanje s rada; ekanje. ^ - Razlika izmeu karakteristika u javnom i privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 95 posto u 2008., dok je razlika izmeu karakteristika zaposlenih u
znaajna na razini od 90 posto u 2012. ^^ - Razlika izmeu karakteristika u javnom i privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 90 posto u 2004., dok je razlika izmeu karakteristika zaposlenih u
znaajna na razini od 90 posto u 2008.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Ako se promatra odsutnost zbog bolesti, ozljede, trenutane onesposobljenosti, te porodiljinog ili
roditeljskog dopusta, onda su zaposlenici u privatnom sektoru odsutni u neto veoj mjeri nego
9
zaposlenici u javnom sektoru ili u poduzeima u dravnom vlasnitvu. Ovakav je rezultat

dominantno pod utjecajem porodiljnog i roditeljskog dopusta, koji je zbog prosjeno mlaih
zaposlenika prisutniji u privatnom sektoru. Ipak, odsustvo zbog ovih razloga se smanjuje u svim
sektorima tijekom promatranog razdoblja, to se moe povezati sa starenjem, odnosno poveanjem
prosjene dobi zaposlenika na koje je ve ukazala tablica 2.
2.7. Vrsta ugovora i veliina poslodavca

Velika veina zaposlenika u svim sektorima je zaposlena temeljem ugovora na neodreeno. Ipak,
razlike izmeu sektora su i vie nego vidljive. Tako je u 2012. ugovor na odreeno u poduzeima u
dravnom vlasnitvu imalo samo pet posto zaposlenih dok je u privatnom sektoru takav ugovor
imalo 13 posto zaposlenih (tablica 6.). U javnom sektoru udio zaposlenika s ugovorima na
odreeno u 2012. je iznosio oko 8,5 posto, to je poveanje od tri postotna boda u odnosu na 2004 i
donosi se vjerojatno na val novog zapoljavanja i zamjene zaposlenika koji su otili u mirovinu, gdje
se u prvo vrijeme zapoljava na ugovor na odreeno vrijeme. S druge strane, udio zaposlenika s
ugovorima na odreeno u poduzeima u dravnom vlasnitvu se ak neto i smanjio u odnosu na
2004. zbog oito sporijeg obnavljanja radne snage, dok je privatnom sektoru taj udio za sve tri
godine oko 13 posto zbog prisutnije fluktuacije zaposlenika. Ovi pokazatelji govore neto i o snazi
sindikata i kolektivnom pregovaranju unutar pojedinih sektora.
Tablica 6. Vrsta ugovora i veliina poslodavca prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
javni
sektor
2004.
poduzea
u dr. vl.
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
Na odreeno^
5,5%
5,9%
Na neodreeno^
94,4%
Sezonski^^
Povremeni
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
privatni
sektor
12,5%
5,0%
5,5%
13,1%
8,5%
5,4%
12,9%
93,3%
86,9%
94,9%
93,8%
85,8%
91,5%
93,9%
85,6%
0,0%
0,7%
0,6%
0,1%
0,6%
0,9%
0,0%
0,7%
1,4%
0,1%
0,0%
0,1%
0,0%
0,1%
0,2%
0,0%
0,0%
0,0%
Ugovor
Poslodavac
Mali (<=50)^
34,2%
23,7%
48,2%
42,5%
30,0%
51,9%
46,2%
38,3%
56,4%
Srednji (5035,2%
28,7%
25,9%
29,8%
26,6%
24,3%
29,8%
20,6%
20,0%
200)^^
Veliki (>200)^^^
30,6%
47,6%
25,9%
27,7%
43,4%
23,8%
24,0%
41,2%
23,5%
posto. ^^ - Razlika izmeu karakteristika u javnom i privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95
posto. ^^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na
karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Kada govorimo o veliini poslodavca opet su primjetne razlike izmeu sektora. Tako je u sluaju
privatnog sektora najvie zaposlenika kod malog poslodavca (poduzea) - do 50 zaposlenih. Taj se
udio poveao s oko 48 posto u 2004. na preko 56 posto u 2012. S druge strane, u sluaju poduzea
u dravnom vlasnitvu, preko 40 posto zaposlenika radi kod velikih poslodavaca s vie od 200
zaposlenih. Taj udio se smanjio sa skoro 48 posto u 2004. na 41 posto u 2012. U javnom sektoru,
10
gdje je veliina poslodavca prije svega ovisi o tome koga zaposlenih percipira kao konkretnog
poslodavca, najvie je zaposlenih kod malih poslodavaca a najmanje kod velikih.
2.8. Zanimanje i djelatnost

Tablica 7. prikazuje strukturu zaposlenih prema razliitim zanimanjima u razliitim sektorima2.
Tako u sluaju javnog sektora preko 60 posto (preko 65 posto u 2012.) svih zaposlenih pripada
prvim trima skupinama zanimanja: (i) zakonodavci, dunosnici i direktori; (ii) znanstvenici,
inenjeri i strunjaci; te (iii) tehniari i struni suradnici. Ako se vratimo na Tablicu 3 i obrazovnu
strukturu prema sektoru vlasnitva jasno je da su u javnom sektoru najbrojniji oni s viim i visokim
obrazovanjem to odgovara ovim skupinama zanimanja. U sluaju poduzea u dravnom vlasnitvu
oko 40 posto zaposlenih pripada skupinama tehniara i strunih suradnika te administrativnih
slubenika. Nakon toga dolaze tzv. obrtnici i pojedinana zanimanja.
Tablica 7. Zanimanja prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
i) Zakonodavci
javni
sektor
1,5%
2004.
pod. u
dr. vl.
1,0%
privatni
sektor
1,1%
javni
sektor
1,5%
2012.
pod. u
dr. vl.
1,8%
ii) Znanstvenici^
26,1%
iii) Tehniari^
33,6%
8,6%
6,5%
43,1%
11,5%
8,5%
19,7%
13,8%
20,8%
20,2%
13,5%
iv) Administr.^^
19,1%
14,6%
9,6%
19,7%
12,6%
10,5%
6,4%
19,8%
12,2%
9,1%
24,9%
0,5%
0,1%
2,4%
0,6%
1,8%
0,3%
17,9%
17,9%
3,4%
17,8%
17,3%
0,8%
14,4%
14,2%
13,2%
18,3%
1,1%
14,5%
18,4%
1,9%
11,0%
17,0%
privatni
sektor
1,4%
javni
sektor
2,3%
10,5%
5,3%
24,8%
16,1%
13,0%
33,7%
13,8%
20,4%
14,0%
13,3%
v) Usluna i trg.^
10,2%
8,2%
19,7%
vi) Poljoprivrednici^
0,04%
1,0%
vii) Obrtnici^^^
2,5%
viii) Rukovatelji^
1,7%
2008.
pod u
dr. vl.
1,8%
privatni
sektor
1,2%
11,8%
10,0%
10,7%
9,7%
7,9%
10,2%
10,5%
7,9%
ix) Jednostavna^^^^ 10,5%
Napomene: Zanimanja u tablici su sljedea: (i) zakonodavci, dunosnici i direktori; (ii) znanstvenici, inenjeri
i strunjaci; (iii) tehniari i struni suradnici; (iv) administrativni slubenici; (v) usluna i trgovaka
zanimanja; (vi) poljoprivrednici; (vii) obrtnici i pojedinana zanimanja; (viii) rukovatelji postrojenjima i
strojevima, industrijski proizvoai i sastavljai; (ix) jednostavna zanimanja. ^ - Razlika izmeu
karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na
karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^ - Razlika
izmeu karakteristika zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike
zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^^ - Razlika izmeu
karakteristika zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru,
te u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 90 posto, osim za javni sektor u 2004.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
U privatnom sektoru su najbrojnija usluna i trgovaka zanimanja, nakon ega slijede rukovatelji
postrojenjima i strojevima, industrijski proizvoai i sastavljai te obrtnici i pojedinana
zanimanja. U razdoblju izmeu 2008. i 2012. smanjio se udio obrtnika i pojedinanih zanimanja te
administrativnih slubenika dok se udio uslunih i trgovakih zanimanja znaajno poveao te
Vano je napomenuti da postoje neke razlike u definiranju skupina zanimanja izmeu 2004./2008. i 2012.
godine. U 2004./2008. definicija zanimanja se temelji na ISCO-88 (COM) klasifikaciji, dok je anketa iz 2012.
temeljna na ISCO-08 klasifikaciji. Detaljnije: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/isco/isco08/
2
11
dostigao razinu od 25 posto. Zanimljivo, najvei udio zaposlenih u jednostavnim zanimanjima

nalazi se u poduzeima u dravnom vlasnitvu te u istom javnom sektoru.
Tablice 8a. i 8b. prikazuju strukturu zaposlenih prema sektoru vlasnitva i Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti (NKD). Bitno je napomenuti da je u 2004. i 2008. koritena NKD 2002 a u 2012. NKD
20073. Iz same definicije u uvodu jasno je da javni sektor ine samo tri djelatnosti: (i) javna uprava i
obrana, obvezno socijalno osiguranje; (ii) obrazovanje; te (iii) zdravstvena zatita i socijalna skrb.
Iako gotovo jednako raspodijeljen udio zaposlenih unutar sve tri djelatnosti, ipak je neto vei udio
onih u obrazovanju, dok je najmanji udio onih koji pripadaju djelatnosti zdravstvene zatite i
socijalne skrbi.
Tablica 8a. Djelatnosti prema sektoru vlasnitva, 2004. i 2008.
javni
sektor
Poljoprivreda, lov i umarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vaenje
Preraivaka industrija
Opskrba el. energijom, plinom i vodom
Graevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo; ...
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladitenje i veze
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje ...
Javna uprava i obrana; obvezno soc.osig.
Obrazovanje
Zdravstvena zatita i socijalna skrb
Ostale drutvene, soc. i osobne usl. djelat.
Djelatnosti kuanstava
Izvanteritorijalne organizacije i tijela
Izvor: ARS 2004. i ARS 2008.
2004.
poduzea u
dr. vl.
7,0%
1,5%
23,7%
11,4%
6,9%
5,4%
4,3%
21,0%
4,4%
3,3%
35,0%
35,7%
29,3%
11,0%
0,1%
privatni
sektor
2,2%
0,3%
0,6%
38,6%
0,4%
10,7%
25,0%
5,5%
4,7%
2,8%
5,3%
0,5%
1,5%
1,9%
0,1%
javni
sektor
2008.
poduzea u
dr. vl.
7,4%
2,0%
20,7%
12,6%
5,8%
3,3%
3,4%
22,7%
2,8%
4,8%
privatni
sektor
2,0%
0,2%
0,5%
36,3%
0,4%
10,6%
25,2%
6,2%
4,6%
3,4%
6,3%
14,4%
0,3%
1,1%
2,9%
34,6%
36,1%
29,4%
0,1%
Kod poduzea u dravnom vlasnitvu najvei udio zaposlenih je u djelatnostima prijevoza i

skladitenja, nakon ega slijede preraivaka industrija; opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okolia; te opskrba elektrinom energijom, plinom,
parom i klimatizacija.
U privatnom sektoru preko jedne treine svih zaposlenih radi u preraivakoj industriji, nakon
ega slijedi trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla. U razdoblju prije
krize (2004. i 2008.) graevinarstvo je bilo na treem mjestu s preko 10 posto zaposlenih u
privatnom sektoru dok je u 2012. udio zaposlenika privatnog sektora u djelatnosti graevinarstva
gotovo izjednaeno s udjelom u djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane
oko 7 posto.
Detaljnije:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Glossary:Statistical_classification_of_econo
mic_activities_in_the_European_Community_(NACE)
3
12
Tablica 8b. Djelatnosti prema sektoru vlasnitva, 2012.

javni
sektor
Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo
2012.
poduzea u
dr. vl.
7,9%
privatni
sektor
2,2%
Rudarstvo i vaenje
2,0%
0,6%
Preraivaka industrija
15,2%
34,5%
Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija
8,7%
0,1%
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,...
11,4%
0,7%
Graevinarstvo
5,6%
7,2%
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
3,4%
23,6%
Prijevoz i skladitenje
21,3%
4,3%
Djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane
3,4%
7,4%
Informacije i komunikacije
1,5%
3,6%
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
3,7%
3,6%
Poslovanje nekretninama
0,7%
0,1%
Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti
2,4%
4,0%
Administrativne i pomone uslune djelatnosti
2,7%
3,8%
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
33,3%
Obrazovanje
35,1%
Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi
31,6%
Umjetnost, zabava i rekreacija

Ostale uslune djelatnosti
Izvor: ARS 2012.
0,9%
1,5%
7,1%
0,9%
2,9%
0,9%
3. Analiza plaa prema razliitim sektorima vlasnitva

U ovom dijelu prikazana je detaljna usporedna analiza plaa u javnom sektoru, sektoru poduzea u
dravnom vlasnitvu i privatnom sektoru.
3.1. Sati rada i visina plaa

U pogledu satu rada, u prosjeku se najvei broj sati na tjednoj razini odrauje u privatnom sektoru
(tablica 9.). Iako razlike u odnosu na javni sektor nisu velike, one su statistiki znaajne. Meutim,
kod usporedbe visine plaa moemo primijetiti znaajnije razlike izmeu sektora. Najvie
prosjene (neto) plae u svakoj od promatranih godina isplaene su u javnom sektoru, nakon ega
slijede poduzea u dravnom vlasnitvu te privatni sektor. Primjerice, prosjena mjesena neto
plaa u 2012. u javnom sektoru iznosila je, prema izjavama ispitanika Ankete o radnoj snazi, neto
preko 5.220 kuna, zaposlenika u dravnim poduzeima neto ispod 4.950 kuna, a zaposlenika u
privatnom sektoru 4.200 kuna. Obzirom na najvei prosjeni broj sati rada na mjesenoj razini u
privatnom sektoru, razlika u plaama po satu izmeu javnog i privatnog sektora jo je izraenija.
Ako se razmotre promjene tijekom promatranog razdoblja, uoava se porast plaa u nominalnom
iznosu u svim sektorima. Tako je izmeu 2004. i 2008., u razdoblju ekspanzije ekonomske
aktivnosti, prosjena nominalna plaa po satu u javnom sektoru i javnim poduzeima porasla oko
13
15 posto, to je manje nego privatnom sektoru gdje je porast iznosio oko 19 posto. U razdoblju
krize, izmeu 2008. i 2012. rast plaa je bio umjereniji, te neto vei u javnom sektoru (10 posto) i
dravnim poduzeima (blizu 12 posto) nego u privatnom sektoru (9,9 posto). Rast prosjenih
nominalnih plaa u svim sektorima u razdoblju krize i razdoblju ozbiljnog smanjivanja zaposlenosti
sugerira da u Hrvatskoj postoji razmjerno snana nominalna rigidnost plaa.
Tablica 9. Sati rada i visina plaa prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Sati rada - tjedno^
javni
sektor
40,2
2004.
pod. u privatni
dr. vl.
sektor
40,5
40,9
javni
sektor
40,3
2008.
pod. u privatni
dr. vl.
sektor
40,5
40,9
javni
sektor
40,3
2012.
pod. u privatni
dr. vl.
sektor
40,3
40,6
Sati rada - mjeseno^
168,8
170,1
171,9
169,1
170,1
171,7
169,1
169,3
170,6
Nom. mj. plaa^
4143
3864
3234
4745
4450
3843
5222
4945
4203
Real. mj. plaa^
5278
4922
4119
5191
4869
4205
5222
4945
4203
Nom. plaa po satu^
24,57
22,76
18,88
28,08
26,20
22,46
30,89
29,23
24,68
Real. plaa po satu^
31,30
29,00
24,06
30,73
28,66
24,58
30,89
29,23
24,68
Rast nom. plae/sat
Rast plaa 2008./2004.
Rast plaa 2012./2008.
14,3%
10,0%
15,1%
19,0%
11,6%
9,9%
Rast real. plae/sat

-1,8%
-1,2%
2,2%
0,5%
2,0%
0,4%
Napomene: Prosjean broj sati rada na mjesenoj razini dobiven je tako da je broj sati rada na tjednoj razini
pomnoen s 4,2. Realne plae izraene su u cijenama iz 2012. godine. ^ - Razlika izmeu karakteristika
zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih
u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Ako se kod razmatranja plaa uzme u obzir rast cijena, odnosno ako se nominalni rast plaa umanji
za stopu inflacije, dobiva se rast realnih plaa koji ukazuje na neto drugaiju ukupnu dinamiku
plaa, premda odnosi meu sektorima ostaju isti. Realno izraene plae po satu rada su tijekom
krize, izmeu 2008. i 2012. blago poveane u javnom i privatnom sektoru, te sasvim solidno u
poduzeima u dravnom vlasnitvu. To pak sugerira na mogunost da u Hrvatskoj postoji i
rigidnost realnih plaa u odnosu na smanjivanje zaposlenosti. Pad realnih plaa u javnom sektoru i
poduzeima u dravnom vlasnitvu izmeu 2004. i 2008. je ponajprije rezultat viih stopa inflacije
krajem 2007. i tijekom 2008 uzrokovanih globalnim rastom cijena nafte i hrane. No, u to je doba
rast privatnog sektora i tamo isplaenih plaa bio je dovoljno snaan da kompenzira ak i takve
poveane stope inflacije, te je tada poveana i realna plaa.
3.2. Relativne plae

U tablici 10. prikazane su relativne plaa prema sektorima u dvije varijante. U prvoj je varijanti
prosjena plaa u privatnom sektoru postavljena kao baza s vrijednou 1,00, a prosjene plae u
drugim sektorima su prikazane u odnosu na takvu bazu. U drugoj varijanti je prosjena plaa u
javnom sektoru postavljena kao baza za vrijednou 1,00. Moe se uoiti da su prosjene plae u
javnom sektoru za oko 25 30 posto vee nego one u privatnom sektoru. Na primjer, u 2012.
godini, prosjena plaa po satu rada u javnom sektoru je bila za oko 25 posto vea nego u
privatnom sektoru. U sluaju poduzea u dravnom vlasnitvu, prosjena je plaa bila izmeu 17 i
21 posto vea nego u privatnom sektoru, ovisno o promatranoj godini. U razdoblju krize, izmeu
14
2008. i 2012. privatni je sektor proao loije, tako da se prednost javnog sektora i sektora poduzea
u dravnom vlasnitvu u prosjenim plaama u odnosu na privatni sektor poneto poveala. Ipak, u
2012. ovi sektori s pretenim dravnim vlasnitvom ipak imaju manju prednost u plaama u
odnosu na privatni sektor nego 2004. godine.4
Tablica 10. Relativne plae po satu prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Relativna plaa po satu (privatni sektor = 1)
2004.
2008.
Relativna plaa po satu (javni sektor = 1)
2012.
2004.
2008.
2012.
javni sektor
1,301
1,250
1,252
1,000
1,000
1,000
poduzea u dr. vl.
1,205
1,166
1,184
0,926
0,933
0,946
privatni sektor
1,000
1,000
1,000
0,769
0,800
0,799
ukupno
1,124
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
1,089
1,096
0,864
0,871
0,875
Osim prosjene plae u svakom od sektora, zanimljivo je promotriti i raspodjelu plaa unutar
sektora, odnosno udjele niskih, odnosno visokih plaa u svakom od sektora. Da bi dobili takav uvid,
raspodjela plaa promatra se prema kvintilima. Kvintili plaa izraunati su na nain da se u obzir
uzima realna plaa po satu svih zaposlenika u svim sektorima, napravi se poredak zaposlenika
prema visini plaa, te se on razdijeli na pet jednakih dijelova. Svaki dio sadri 20 posto zaposlenika.
Prva petina (prvih 20 posto) zaposlenika ini prvi kvintil u kojem su najnie plae. Peti kvintil ini
20 posto zaposlenika s najviim plaama. Za svaki od sektora tada se promatralo kako su njihovi
zaposlenici razvrstani prema kvintilima. Kao to je vidljivo iz tablice 11., u ovom sluaju postoje
velike razlike izmeu sektora.
Tablica 11. Kvintili realna plaa po satu, 2004., 2008. i 2012.
1. kvintil
javni
sektor
6,8%
2004.
poduzea
u dr. vl.
10,4%
privatni
sektor
30,0%
javni
sektor
6,2%
2008.
poduzea
u dr. vl.
8,8%
privatni
sektor
25,9%
javni
sektor
6,5%
2012.
poduzea
u dr. vl.
6,7%
privatni
sektor
26,9%
2. kvintil
10,8%
14,1%
24,7%
11,8%
13,0%
26,1%
10,8%
13,7%
24,7%
3. kvintil
19,2%
23,2%
19,0%
18,2%
28,1%
19,5%
23,5%
29,9%
22,0%
4. kvintil
35,0%
32,4%
14,0%
33,1%
27,0%
15,0%
26,1%
24,4%
12,1%
12,2%
30,7%
23,1%
13,5%
33,1%
25,3%
14,2%
5. kvintil
28,1%
19,8%
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Tako u sluaju privatnog sektora, preko 50 posto svih zaposlenih spada u prva dva kvintila ili u
skupinu od 40 posto hrvatskih zaposlenika s najniim plaama, od ega jedna etvrtina ili vie
zaposlenika privatnog sektora pripada prvom kvintilu. S druge strane, oko 60 posto zaposlenih u
javnom sektoru pripada dvama kvintilima s najviim plaama, odnosno 40 posto 'najbogatijih'
zaposlenika. U sluaju zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu 20 posto ili vie ih pripada
u prva dva kvintila, dok 50 posto ili vie zaposlenih pripada etvrtom i petom kvintilu.
Vrlo slini zakljuci mogu se izvesti na temelju podataka iz Godinjeg izvjetaja o zaposlenima i isplaenoj
plai koji su prikazani u Dodatku 1 (tablice D1.3. i D1.4.). To pokazuje da podaci iz Ankete o radnoj snazi na
kojoj temeljimo usporedbu plaa o sektorima i koji su dobiveni na temlju ispitivanja graana dobro
odraavaju stvarne odnose plaa budui da se oni prilino dobro poklapaju s podacima koji su prikupljeni u
Godinjem izvjetaju na temelju upitnika koji ispunjavaju odgovorne osobe u poslovnim subjektima.
4
15
Na temelju prikazanog moglo bi se zakljuiti da postoje znaajne razlike u plaama izmeu sektora
te odreene nejednakosti izmeu zaposlenika u razliitim sektorima, no vie o tome bit e reeno u
nastavku analize.
3.3. Mjere nejednakosti

U tablici 12. prikazane su osnovne mjere nejednakosti prema razliitim sektorima vlasnitva na
temelju realnih plaa po satu rada. Iz tablice je vidljivo da svi pokazatelji, u svim promatranim
razdobljima, upuuju na veu nejednakost u plaama u privatnom sektoru nego u dva sektora s
dominantnim dravnim vlasnitvom. Nejednakosti plaa u javnom sektoru su gotovo u potpunosti
jednake onima u poduzeima u dravnom vlasnitvu. Ako gledamo promjene u nejednakostima
plaa tijekom promatranih godina, vidimo da su se one u pravilu blago smanjivale izmeu 2004. i
2008. da bi se u 2012. lagano poveale.
Rasponi plaa promatrani preko omjera odreenih percentila zanimljiv su pokazatelj, posebno za
usporedbu javnog sektora sa privatnim. Primjerice, omjer izmeu 90. i 50. percentila ukazuje na
razlike u plaama u gornjem dijelu distribucije. Tako se promatra plaa osobe koja je na donjoj
granici skupine s 10 posto najviih plaa u sektoru i osobe tono u sredini distribucije (medijan).
Javni sektor ima najmanje razlike u tom dijelu distribucije (omjer 1,40), a ta se razlika jo i
smanjuje. Moglo bi se rei da su izmeu 2004. i 2012. smanjene razlike izmeu najbolje plaenih
poslova i srednje plaenih poslova, odnosno da postoji egalitarna tendencija u tom dijelu
distribucije. U tom smislu moe se postaviti i pitanje utjecaja takve tendencije na motivaciju za
radom kod osoba s viim plaama u javnom sektoru. U sektoru dravnih poduzea takve tendencije
nije bilo, a niti u privatnom sektoru izmeu 2008. i 2012. Istina, u javnom sektoru je izmeu 2008. i
2012. zabiljeeno vee zaostajanje plaa najslabije plaenih poslova (10. percentil) u odnosu na
prosjek (50. percentil), gdje je omjer p10/p50 smanjen sa 0,64 na 0,60.
Tablica 12. Mjere nejednakosti (realna plaa po satu), 2004., 2008. i 2012.
Gini koef.
Theil indeks
javni
sektor
0,188
2004.
poduzea
u dr. vl.
0,198
javni
sektor
0,180
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,180
privatni
sektor
0,252
0,060
0,072
javni
sektor
0,194
2012.
poduzea
u dr. vl.
0,185
privatni
sektor
0,242
privatni
sektor
0,245
0,117
0,055
0,055
0,107
0,065
0,058
0,123
Omjeri percentila
p90/p10
2,324
2,500
2,917
2,241
2,222
2,727
2,333
2,297
2,520
p90/p50
1,452
1,507
1,786
1,444
1,465
1,714
1,400
1,556
1,714
p10/p50
0,625
0,603
0,612
0,644
0,659
0,629
0,600
0,677
0,680
p75/p25
1,544
1,524
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
1,750
1,507
1,429
1,778
1,500
1,458
1,667
3.4. Plae prema spolu

Osim promatranja razlika u plaama po sektorima, analizu plaa moemo dodatno produbiti tako
da razmotrimo i, primjerice, razlike u plaama po spolu unutar istog sektora te izmeu razliitih
sektora. U tablici 13. prikazane su realne plae po satu rada posebno za mukarce i ene prema
razliitim sektorima vlasnitva.
16
Tablica 13. Realna plaa po satu prema spolu i sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Plaa po satu
2004.
Relativna plaa (privatni = 1)
privatni
sektor
26,14
ene
29,62
27,44
21,44
25,34
Mukarci
1,34
1,14
1,00
1,09
28,56
1,38
1,28
1,00
1,18
92,3%
82,0%
88,7%
Udio ena u zaposlenima
68,7%
31,9%
44,3%
47,1%
Mukarci
33,52
29,38
26,26
28,04
ene
29,51
26,87
22,51
25,34
Mukarci
1,28
1,12
1,00
1,07
ene
1,31
1,19
1,00
1,13
Jaz (plaa ena u % plae muk.)
88,0%
91,5%
85,7%
90,4%
69,6%
28,6%
44,9%
47,2%
Mukarci
33,98
29,78
26,66
28,51
ene
29,48
27,93
22,25
25,41
Mukarci
1,27
1,12
1,00
1,07
ene
1,32
1,26
1,00
1,14
86,7%
93,8%
83,5%
89,1%
68,5%
29,5%
44,8%
47,4%
ene
ukupno
84,7%
Plaa po satu
2012.
poduzea
u dr. vl.
29,73
Plaa po satu
2008.
Mukarci
javni
sektor
34,99

Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Iz tablice je vidljivo kako u svim promatranim sektorima mukarci imaju viu plau po satu rada,
ukljuujui i javni sektor bez obzira to je u svim godinama preko 65 posto svih zaposlenih u tom
sektoru bilo enskog spola. Ipak, ako pogledamo tzv. relativne plae gdje je plaa u privatnom
sektoru postavljena kao baza, onda razlika ide u korist ena. To je jasno vidljivo i iz prikazanog jaza
izmeu plaa mukaraca i ena, odnosno udjela plaa po satu rada za ene u plaama po satu rada
za mukarce po pojedinim sektorima. Naime, iz tog pokazatelja proizlazi da je najvea razlika
izmeu plaa mukaraca i ena upravo u privatnom sektoru, dok je najmanja u poduzeima u
dravnom vlasnitvu. Isto tako, omjer prosjene plae ena u javnom sektoru i ena u privatnom
sektoru je vei od omjera plaa mukaraca u javnom i privatnom sektoru. Na temelju ovih podataka
baziranih na obinim prosjecima plaa, moglo bi se rei da su ene u nepovoljnijem poloaju u
privatnom nego u javnom sektoru. U svim sektorima, osim poduzea u dravnom vlasnitvu, jaz
plaa izmeu mukaraca i ena poveao se u 2008. u odnosu na 2004., dok se u 2012. smanjio u
odnosu na 2008.
3.5. Plae prema razini obrazovanja

Razlike u stupnju obrazovanja izmeu sektora mogle bi biti vrlo vane u objanjavanju opaene
razlike u prosjenim plaama. U javnom sektoru vie je zaposlenih sa viim i visokim obrazovanjem
(tablica 3.) pa bi ve na temelju toga oekivali vie prosjene plae u tom sektoru. No, razlike u
plaama po sektoru mogu se promatrati i za usporedive razine obrazovanja. U tablici 14. prikazane
su relativne plae po satu prema razinama obrazovanja u odnosu na plae u privatnom sektoru na
tim istim razinama obrazovanja. U istom javnom sektoru postoji premija na plae u odnosu na
privatni sektor na svim razinama obrazovanja iznad osnovne kole, te sve do zavrenog
sveuilinog obrazovanja. Nepostojanje pozitivne premije na sveuilinoj razini obrazovanja, kao i
17
visokoj nesveuilinoj u 2012., sugerira da je povrat na (visoko) obrazovanje neto vii u

privatnom sektoru. Takoer, ukupne prosjene plae su vie u odnosu na one u privatnom sektoru
na svim razinama obrazovanja, osim za sveuilino visoko obrazovanje. U sluaju poduzea u
dravnom vlasnitvu, vidljiva je pozitivna premija na plae u odnosu na privatni sektor na svim
razinama obrazovanja i u svim godinama, osim za sveuilino visoko obrazovanje u 2008.
Tablica 14. Relativna plaa po satu (privatni sektor = 1) prema obrazovanju, 2004., 2008. i 2012.
javni
sektor
2004.
poduzea
u dr. vl.
Osnovna kola ili

0,93
manje
Srednja strukovna
1,12
kola (3 god.)
Srednja kola (4
1,17
god. i gimnazija)
Via kola i
1,07
nesveuilino v/o
Sveuilino visoko
0,97
obrazovanje
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
ukupno
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
ukupno
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
1,12
1,02
0,99
1,14
1,03
1,00
1,22
1,05
1,20
1,06
1,11
1,20
1,05
1,14
1,17
1,05
1,18
1,09
1,11
1,18
1,06
1,14
1,21
1,07
1,23
1,08
1,01
1,04
1,01
0,94
1,06
0,98
1,03
0,99
0,89
0,94
0,94
0,94
1,02
0,98
ukupno
Tablica 15. prikazuje realne plae po satu prema razinama obrazovanja u odnosu na plau koju
dobivaju zaposlenici sa zavrenom osnovnom kolom ili manje u svakom pojedinom sektoru.
Tablica 15. Relativna plaa po satu (osnovna kola i manje = 1) prema obrazovanju i sektoru
vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
javni
sektor
2004.
poduzea
u dr. vl.
Srednja strukovna
1,33
kola (3 god.)
Srednja kola (4
1,57
god. i gimnazija)
Via kola i
1,85
nesveuilino v/o
Sveuilino visoko
2,23
obrazovanje
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
privatni
sektor
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
1,19
1,10
1,32
1,23
1,17
1,27
1,06
1,11
1,32
1,25
1,49
1,36
1,32
1,40
1,22
1,23
1,76
1,60
1,85
1,64
1,80
1,66
1,52
1,76
1,96
2,13
2,14
1,96
2,37
2,11
1,88
2,24
privatni
sektor
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
Iz tablice je vidljivo kako na razini srednje kole najvea razlika u plaama, u odnosu na osnovnu
kolu, postoji u javnom sektoru, dok je za 2004. i 2008. ta razlika najmanja u privatnom sektoru a
za 2012. u poduzeima u dravnom vlasnitvu. Kod nesveuilinog visokog i vieg obrazovanja
ponovno je do 2012. najvea razlika u plaama u odnosu na zavrenu osnovnu kolu ili manje
primjetna u javnom sektoru da bi u 2012. to prelo na stranu privatnog sektora. Kod sveuilinog
visokog obrazovanja, osim u 2004., najvea je razlika u plaama izmeu razliitih razina
obrazovanja primjetna u privatnom sektoru. Vidljivo, je takoer, kako se razlika u plaama izmeu
razliitih razina obrazovanja u pravilu poveavala u promatranom razdoblju u privatnom sektoru,
dok se u javnom sektoru i poduzeima i dravnom vlasnitvu ili smanjivala ili stagnirala.
18
Tablica 16. dodatno elaborira razlike u plaama prema razliitim razinama obrazovanja u razliitim
sektorima putem jedne od ranije prikazanih mjera nejednakosti Gini koeficijenta. Ponovno su
najvee nejednakosti, na svim razinama obrazovanja, prisutne u privatnom sektoru. Ipak,
najizraenija nejednakost u plaama, u svim sektorima, prisutna je na najviim razinama
obrazovanja.
Tablica 16. Nejednakost plaa (Gini koeficijent) prema obrazovanju i sektoru vlasnitva, 2004.,
2008. i 2012.
javni
sektor
2004.
poduzea
u dr. vl.
Osnovna kola ili

0,10
manje
Srednja strukovna
0,15
kola (3 god.)
Srednja kola (4
0,12
god. i gimnazija)
Via kola i
0,11
nesveuilino v/o
Sveuilino visoko
0,17
obrazovanje
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
privatni
sektor
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,16
0,23
0,13
0,16
0,18
0,09
0,14
0,18
0,17
0,21
0,15
0,16
0,20
0,14
0,15
0,19
0,15
0,22
0,13
0,14
0,20
0,13
0,13
0,20
0,17
0,21
0,10
0,14
0,21
0,11
0,17
0,28
0,19
0,24
0,16
0,17
0,24
0,18
0,17
0,28
privatni
sektor
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
3.6. Plae prema skupinama zanimanja

Slino kao i kod obrazovanja, tablice u nastavku prikazuju razlike u plaama izmeu razliitih
skupina zanimanja prema sektorima vlasnitva. Tablica 17. prikazuje relativne plae u odnosu na
one u privatnom sektoru prema razliitim skupinama zanimanja.
Tablica 17. Relativna plaa po satu (privatni sektor = 1) prema zanimanjima, 2004., 2008. i 2012.
ukupno
i) Zakonodavci...
javni
sektor
0,99
2004.
poduzea
u dr. vl.
0,98
ukupno
0,99
javni
sektor
0,80
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,78
ukupno
0,88
javni
sektor
0,76
2012.
poduzea
u dr. vl.
0,99
ii) Znanstvenici...
0,97
1,05
1,00
0,87
0,91
0,92
0,89
1,00
0,94
iii) Tehniari..
1,02
1,07
1,02
1,03
1,07
1,02
0,92
1,03
0,98
iv) Administrativni...
1,08
1,17
1,07
1,03
1,12
1,04
1,04
1,12
1,04
v) Usluna i trg...
1,41
1,19
1,10
1,31
1,23
1,07
1,23
1,24
1,06
vi) Poljoprivrednici
0,93
1,27
1,14
1,67
1,39
1,23
1,11
1,07
vii) Obrtnici...
0,99
1,10
1,03
1,10
1,14
1,04
1,09
1,15
1,04
viii) Rukovatelji...
1,38
1,35
1,10
1,39
1,29
1,07
1,33
1,29
1,06
1,07
1,00
1,00
1,14
1,03
1,01
1,13
1,03
0,93
ix) Jednostavna...
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
0,94
Pozitivnu premiju na plae u javnom sektoru u pravilu imaju zanimanja 'nie' razine, dok su plae
zakonodavaca, dunosnika i direktora te znanstvenika, inenjera i strunjaka ipak vie u privatnom
sektoru. Meutim, bitno je napomenuti kako ove potonje skupine zanimanja ine preko 25 posto
(preko 40 posto u 2012.) ukupno zaposlenih u javnom sektoru dok u privatnom sektoru ova
zanimanja ine manje od 10 posto ukupne zaposlenosti (tablica 7.). Kod poduzea u dravnom
19
vlasnitvu, osim ove najvie razine zanimanja (zakonodavaca, dunosnika i direktora), sve skupine
zanimanja ukazuju na pozitivnu premiju plaa u odnosu na plae za ta ista zanimanja u privatnom
sektoru.
Tablica 18. pokazuje kako je, osim u 2004., upravo u privatnom sektoru najvea razlika izmeu
prve tri skupine zanimanja (zakonodavci, dunosnici i direktori; znanstvenici, inenjeri i strunjaci;
te tehniari i struni suradnici) i jednostavnih zanimanja. Kod, primjerice, uslunih i trgovakih
zanimanja, obrtnika i pojedinanih zanimanja te rukovatelja postrojenjima i strojevima,
industrijskih proizvoaa i sastavljaa vea premija na plae u odnosu na jednostavna zanimanja
prisutna je u javnom sektoru.
Tablica 18. Relativna plaa po satu (jednostavna zanimanja = 1) prema zanimanjima i sektoru
vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
i) Zakonodavci...
javni
sektor
2,90
2004.
poduzea
u dr. vl.
2,48
privatni
sektor
2,70
javni
sektor
2,99
2008.
poduzea
u dr. vl.
2,56
privatni
sektor
3,72
javni
sektor
2,40
2012.
poduzea
u dr. vl.
2,82
privatni
sektor
3,20
ii) Znanstvenici...
2,26
2,14
2,16
2,19
2,01
2,51
2,07
2,09
2,35
iii) Tehniari..
1,83
1,68
1,67
1,83
1,67
1,79
1,60
1,60
1,76
1,46
1,38
1,26
1,42
1,35
1,37
1,39
1,34
1,34
v) Usluna i trg...
1,53
1,12
1,00
1,50
1,23
1,14
1,33
1,20
1,09
1,12
1,34
1,12
1,56
1,14
0,93
1,15
1,17
vii) Obrtnici...
1,36
1,31
1,27
1,45
1,33
1,33
1,37
1,29
1,26
1,53
1,31
1,03
1,61
1,31
1,15
1,50
1,31
1,14
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Tablica 19. Nejednakost plaa (Gini koeficijent) prema zanimanjima i sektoru vlasnitva, 2004.,
2008. i 2012.
i) Zakonodavci...
javni
sektor
0,12
2004.
poduzea
u dr. vl.
0,23
javni
sektor
0,17
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,18
privatni
sektor
0,27
ii) Znanstvenici...
0,17
0,18
iii) Tehniari..
0,11
v) Usluna i trg...
privatni
sektor
0,27
0,21
0,15
0,16
0,16
0,23
0,10
0,10
0,13
0,18
0,16
0,16
0,17
0,12
0,20
javni
sektor
0,17
2012.
poduzea
u dr. vl.
0,17
privatni
sektor
0,20
0,20
0,17
0,16
0,24
0,13
0,21
0,11
0,14
0,24
0,09
0,11
0,15
0,11
0,12
0,18
0,15
0,16
0,18
0,14
0,15
0,15
0,16
0,13
0,11
0,12
vii) Obrtnici...
0,11
0,14
0,24
0,14
0,14
0,20
0,06
0,11
0,19
0,20
0,18
0,20
0,11
0,17
0,19
0,09
0,14
0,19
0,16
0,22
0,11
0,14
0,15
0,08
0,17
0,17
0,09
ix) Jednostavna...
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Pokazatelji nejednakosti (Gini koeficijent) u tablici 19. ponovno ukazuju da je nejednakost plaa
najvea u privatnom sektoru, kod svih skupina zanimanja. Ona je najizraenija u prvoj skupini
zanimanja, odnosno za zakonodavce, dunosnike i direktore.
20
4. Regresijska analiza
U dosadanjem dijelu analize razlike (u plaama) izmeu javnog i privatnog sektora (i poduzea u
dravnom vlasnitvu) su razmatrane gledajui sektorske razlike u prosjenim plaama prema
svakoj od karakteristika posebno. Nalazi prikazani u tablicama su dosta informativni, meutim,
dodatni uvid u razlike izmeu sektora moe se dobiti analizirajui utjecaj svih karakteristika
zajedno.
Stoga je napravljena regresijska analiza u kojoj je zavisna varijabla prirodni logaritam nominalne
plae po satu a nezavisne varijable su razliite skupine karakteristika predstavljene u prethodnom
dijelu teksta. Osim za ukupan uzorak, regresija je napravljena i za svaki sektor pojedinano.
Detaljni rezultati su prikazani u tablicama u Dodatku 2. dok su u tablici 20. prikazani samo rezultati
iz skupne regresije za svaku od tri promatrane godine, pri emu se jazom u plaama smatra
koeficijent uz kategorijalnu varijablu koja oznaava pripadnost odreenom sektoru (javnom
sektoru ili sektoru poduzea u dravnom vlasnitvu). Kao referentna kategorija uzima se privatni
sektor. S obzirom da se kao zavisna varijable u regresijskim jednadbama pojavljuje prirodni
logaritam plae po satu, rezultati iz tablice 20. mogu tumaiti kao oekivana postotna razlika u
prosjenoj plai po satu u javnom sektoru (sektoru poduzea u dravnom vlasnitvu) u odnosu na
plau u privatnom sektoru nakon to se u obzir uzmu svi drugi imbenici koji bi mogli utjecati na
visinu plaa i o kojima imamo informacije u naoj anketnoj bazi podatka.
Tablica 20. Jaz plaa izmeu javnog i privatnog sektora rezultati regresijske analize, 2004., 2008.
i 2012.
2004.
2008.
2012.
Javni sektor
0,105***
(0,009)
0,056***
(0,011)
0,050***
(0,013)
Poduzea u dravnom vlasnitvu
0,102***
(0,009)
0,070***
(0,011)
0,070***
(0,013)
Napomene: Standardne greke su u zagradama. *** p<0,01; ** p<0,05; * p<0,1.

Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Rezultati regresijske analize pokazuju da, nakon to kontroliramo za razliite karakteristike

zaposlenika i radnih mjesta, jo uvijek postoji premija na plae u javnom sektoru i poduzeima u
dravnom vlasnitvu u odnosu na privatni sektor. Prema prikazanim rezultatima, u 2008. i 2012.
premija je neto via u poduzeima u dravnom vlasnitvu nego u javnom sektoru. To je neto
drugaiji rezultat u odnosu na informacije koje smo dobili putem deskriptivne statistike (tablice 9. i
10.) gdje je javni sektor imao najveu premiju. Ovo govori da je premija na plae za rad u javnom
sektoru, u odnosu na privatni, bolje objanjena karakteristikama zaposlenika i radnih mjesta nego
premija na plau za rad u poduzeima u dravnom vlasnitvu.
Ipak, u odnosu na 2004. premija se smanjuje u oba sektora. Premija na plau zbog rada u javnom
sektoru tako je 2004. godine iznosila oko 10 posto u odnosu na rad u privatnom sektoru, da bi se
ona do 2012. smanjila na oko 5 posto. Premija na plau zbog rada u poduzeima u dravnom
vlasnitvu u odnosu na rad u privatnom sektoru iznosila je 2004. isto tako oko 10 posto, ali je do
2012. godine ona zadrana na oko 7 posto.
21
5. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog i

privatnog sektora
Prethodna regresijska analiza imala je za cilj razluiti onaj dio jaza koji je vezan uz sektor
zaposlenja, a ne moe se objasniti drugim opaenim karakteristikama zaposlenika ili radnog
mjesta. Vidjeli smo da je taj prilagoeni jaz u plaama manji nego neprilagoeni jaz, odnosno jaz
koji promatra samo i jedino razlike u prosjenim plaama po sektorima. No isti se cilj razluivanja
dijela jaza koji je striktno vezan uz sektora zaposlenja moe pokuati dostii i drugim
ekonometrijsko-statistikim metodama. U nastavku emo prikazati rezultate jedne od metoda
dekompozicije jaza u plaama na objanjeni i neobjanjeni dio.
Dekompozicija jaza u plaama izmeu javnog i privatnog sektora na dio koji se moe objasniti
opaenim karakteristika radnika/radnog mjesta (objanjeni dio) i dio koji ostaje neobjanjen i
stoga se moe smatrati da predstavlja premiju ili kaznu za rad u javnom sektoru (neobjanjeni
dio) napravljena je koritenjem Oaxaca-Blinderove dekompozicije (Oaxaca, 1973.; Blinder, 1973.).
Tonije, pripremljena je jedna od varijanti Oaxaca-Blinderove dekompozicije, takozvana
nediskriminacijska dekompozicija koju je predloio Reimers (1983.) kojom se nastoji izbjei
nekonzistentnost i arbitrarnost u odabiru referentnog sektora (bilo privatnog, bilo javnog). Isti
pristup nedavno su primijenili de Castro, Salto i Steiner (2013.) te Christofides i Michael (2013.) u
svojoj analizi za zemlje EU, u kojoj naalost nisu prikazani podaci za Hrvatsku.
Ako se uvedu sljedee oznake: S = sektor; J = javni sektor; P = privatni sektor; tada plau (u
logaritamskom obliku) za pojedinca i iz sektora S moemo modelski opisati kao:
ln(wiS) = XiSS + iS
pri emu je: w = nominalna plaa po satu; X = vektor opaenih karakteristika; = vektor graninih
povrata na opaene karakteristike; = utjecaj neopaenih karakteristika i njihovih graninih
povrata pri emu je E[S] = 0.
Dekompozicija prosjene plae izmeu javnog i privatnog sektora pripremljena je na sljedei nain.
Neka je za javni sektor oekivana plaa:
E[ln(wJ)] = E[XJJ] + E[J] = E[XJ]J
a za privatni sektor:
E[ln(wP)] = E[XPP] + E[P] = E[XP]P
tada se njihova razlika moe opisati kao:
E[ln(wJ)] E[ln(wP)] = E[XJ]J E[XP]P
= (E[XJ] E[XP]) + E[X](J P)
= objanjeno + neobjanjeno
gdje je
= (J + P)/2
E[X] = (E[XJ] + E[XP])/2
22
Polazei od istog skupa podatka kao u prethodnoj regresijskoj analizi i uzimajui u obzir isti skup
objanjavajuih varijabli (varijable koje su koritene u regresijskim jednadbama mogu se vidjeti u
Dodatku 2), a primjenom Oaxaca-Blinderove dekompozicije prema Reimersoj (1983.) verziji,
dobiveni su rezultati koji su prikazani u tablici 21., dok su odgovarajui grafikoni prikazani u
Dodatku 3. Dobivene razlike u plaama koje se izraene u obliku logaritama mogu se tumaiti kao
postotne razlike u oekivanim plaama na razini prosjene plae.
Tablica 21. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog, privatnog i sektora poduzea u
dravnom vlasnitvu
2004.
2008.
2012.
Stand.
Stand.
Stand.
Procjena
Procjena
Procjena
pogreka
pogreka
pogreka
I. Javni i privatni sektor
***
(A) Javni sektor
3,143
0,008
3,281***
0,010
3,366***
0,012
***
***
***
(B) Privatni sektor
2,835
0,007
3,017
0,008
3,106
0,009
***
***
***
(C) Razlika, (A)-(B)=(C1)+(C2)
0,307
0,010
0,264
0,012
0,260
0,015
***
***
***
(C1) Objanjeno
0,208
0,010
0,200
0,012
0,211
0,015
(C2) Neobjanjeno
0,099***
0,010
0,064***
0,011
0,049***
0,015
II. Poduzea u dravnom vlasnitvu i privatni sektor
(A) Poduzea u dravnom vlasnitvu 3,057***
0,008
3,211***
0,010
3,319***
0,013
***
***
***
(B) Privatni sektor
2,835
0,007
3,017
0,008
3,106
0,009
***
***
***
0,222
0,011
0,194
0,013
0,212
0,015
***
***
***
(C1) Objanjeno
0,122
0,008
0,120
0,011
0,124
0,013
(C2) Neobjanjeno
0,100***
0,009
0,074***
0,011
0,088***
0,013
III. Javni sektor i poduzea u dravnom vlasnitvu
***
(A) Javni sektor
3,143
0,008
3,281***
0,010
3,366***
0,012
(B) Poduzea u dravnom vlasnitvu 3,057***
0,008
3,211***
0,010
3,319***
0,013
***
***
**
0,085
0,011
0,070
0,014
0,048
0,018
***
***
***
(C1) Objanjeno
0,093
0,010
0,073
0,013
0,066
0,017
(C2) Neobjanjeno
-0,007
0,010
-0,003
0,012
-0,018
0,016
Napomena: * p<0,05;, ** p<0,01;, *** p<0,001.
Izvor: Izrauni autora na osnovi ARS 2004., 2008. i 2012.
Moe se uoiti da su rezultati Oaxaca-Blinderove dekompozicije slini rezultatima regresijske

analize. Neobjanjeni dio razlike u plaama je postotna razlika u visini plae koja se ne moe
objasniti obrazovanjem, staom, starou, zanimanjem, veliinom poslodavca, regijom i slino, ve
nam ostaje taj dio protumaiti kao premiju na rad u odreenom sektoru, slino kao kod regresijske
analize. Strogo govorei, taj dio ne odraava samo premiju na rad u odreenom sektoru, nego i
utjecaj razlika u neopaenim faktorima (karakteristikama) koji nisu uzeti u obzir. Ipak, budui da
ova analiza kao i ostale ovoga tipa u obzir uzimaju relativno obiman skup relevantnih opaenih
karakteristika, utjecaj neopaenih faktora ne bi trebao biti dovoljno velik da onemogui
interpretaciju ove komponente jaza kao premije na rad u odreenom sektoru. Tako je premija na
plae za rad u javnom sektoru u odnosu na rad u privatnom sektoru u 2004. godini iznosila 9,9
posto i smanjila se na 4,9 posto u 2012. Slina je premija u 2004. zabiljeena zbog rada u
poduzeima u dravnom vlasnitvu, ali je ona u 2012. iznosila 8,8 posto. Rezultati isto tako
pokazuju da nema statistiki znaajne razlike u visini plaa u javnom sektoru u odnosu na
23
poduzea u dravnom vlasnitvu jednom kada se u obzir uzmu razlike u karakteristikama radnika,
radnog mjesta ili poslodavca.
Rezultati za Hrvatsku mogu se usporediti s nalazima slinih studija za europske zemlje. Slika 1
prikazuje usporedbu s rezultatima istraivanja koje su proveli de Castro, Salto i Steiner (2013.).
Treba ipak upozoriti da se ne radi o potpuno usporedivim rezultatima ak niti za zemlje koje su
analizirali ovi autori zbog razliitih definicija javnog sektora. U studiji za zemlje EU za veinu
zemalja javni sektor ukljuuje i poduzea u dravnom vlasnitvu, no i nekim od zemlje usporedba
plaa pripremljena je bze zaposlenih u javnoj administraciji. Uz to, izvor podataka za nae rezultate
za Hrvatsku bila je Anketa o radnoj snazi iz 2012. godine, dok su de Castro, Salto i Steiner (2013.)
koristili Anketu o strukturi zarada iz 2010. Uz navedene ograde, moe se ipak rei da kako je
mogue da je neobjanjeni dio jaza u plaam izmeu javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj
priblino na razini prosjeka za zemlje EU, odnosno neto vei od prosjeka ako se promatra jaz u
plaa izmeu poduzea u dravom valsnitu i privatnog sektora. Drugim rijeima, moe se
zakljuiti da u prosjeku za zaposlene u javnom sektoru, odnono dravnim poduzeima postoji
odreena premija u vidu neto veih plaa.
Slika 1. Neobjanjeni dio jaza u plaa izmeu javnom i privatno sektora u EU, 2010
Napomena: 2012 za Hrvatsku.

Izvori: de Castro, Salto i Steiner (2013.) i vlastiti izrauni za Hrvatsku.
24
Literatura
Blinder, A. S., 1973. Wage Discrimination: Reduced Form and Structural Estimates, The Journal of
Human Resources, 8, str. 436-455.
Christofides, L. N. & Michael, M., 2013. Exploring the Public-Private Sector Wage Gap in European
Countries, IZA Journal of European Labor Studies, online. http://dx.doi.org/10.1186/2193-9012-215.
de Castro, F., Salto, M. & Steiner, H., 2013. The Gap between Public and Private Wages: New
Evidence for the EU, European Commission, Directorate-General for Economic and Financial
Affairs Economic Papers No. 508, Brussels: European Commission.
Nesti, D. 2005. The Determinants of Wages in Croatia: Evidence from Earnings Regressions, In .
Lovrinevi, A. Mervar, D. Mihaljek, M. Nuinovi, S. Radas, N. Starc, S. valjek, & I. Teodorovi (ur.),
65th Anniversary Conference of the Institute of Economics, Zagreb - Proceedings, (str. 131-162),
Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb.
Nikolic, J., Rubil, I. & Tomi, I., 2014. Changes in Public and Private Sector Pay Structures in Two
Emerging Market Economies during the Crisis," Working Papers 1403, Zagreb: Ekonomski institut,
Zagreb.
Oaxaca R., 1973. Male-Female Wage Differentials in urban labor Markets, International Economic
Review, 14, str. 693-709.
Reimers, C. W. 1983. Labor Market Discrimination Against Hispanic and Black Men. The Review of
Economics and Statistics, 65, str. 570-579.
Rubil, I., 2013. The Great Recession and the Public-Private Wage Gap: Distributional
Decomposition Evidence from Croatia 2008-2011, MPRA Paper 46798, University Library of
Munich, Germany.
25
Dodatak 1: Usporedbe zaposlenosti i plaa prema podacima iz Godinjeg izvjetaja o zaposlenima i

isplaenoj plai Dravnog zavoda za statistiku
Tablica D1.1. Zaposleni prema tipu poslodavca i sektoru (stanje 31. oujka)
Broj zaposlenih
Zaposleni u pravnim osobama

Dravno vlasnitvo
Privatno vlasnitvo
Zadruno vlasnitvo
Mjeovito vlasnitvo
Radnici kod fizikih osoba
Obrtnici
Poljoprivrednici
Samostalne djelatnosti
UKUPNO
2004.
2008.
2012.
2013.
Zaposleni prema tipu poslodavca
1.095.643
1.238.576
1.148.525
1.122.885
419.398
421.909
434.757
418.294
533.203
689.491
645.466
640.213
3.336
3.371
2.303
1.916
139.706
123.805
65.999
62.462
149.436
161.045
115.209
111.134
82.782
80.733
66.827
64.203
56.081
38.954
29.564
26.336
12.457
16.859
23.036
23.078
1.396.399
1.536.167
1.383.161
1.347.636
Zaposleni prema sektoru zaposlenja i tipu rada
1.245.079
1.399.621
1.263.734
1.234.019
259.773
272.544
280.074
281.431
Poveanje/smanjenje
2004.-2008.
2008.-2012.
2012.-2013.
142.933
2.511
156.288
35
-15.901
11.609
-2.049
-17.127
4.402
139.768
-90.051
12.848
-44.025
-1.068
-57.806
-45.836
-13.906
-9.390
6.177
-153.006
-25.640
-16.463
-5.253
-387
-3.537
-4.075
-2.624
-3.228
42
-35.525
Zaposlenici (nesamostalni rad)

154.542
-135.887
-29.715
Javni sektor*
12.771
7.530
1.357
Poduzea u dr. vlasnitvu**
299.331
273.170
220.682
199.325
-26.161
-52.488
-21.358
Privatni sektor***
685.975
853.907
762.978
753.263
167.932
-90.929
-9.715
Samostalni rad
151.320
136.546
119.427
113.617
-14.774
-17.119
-5.810
(obrt, poljoprivreda, ostalo)
UKUPNO
1.396.399
1.536.167
1.383.161
1.347.636
139.768
-153.006
-35.525
Napomene: *Javni sektor ine zaposlenici u pravnim osobama u dravnom vlasnitvu u djelatnostima javne administracije, obrazovanja i zdravstva. **Poduzea u
dravnom vlasnitvu su pravne osobe u dravnom vlasnitvu izvan djelatnostima koje ine javni sektor, a ukljuene su i pravne osobe u mjeovitom vlasnitvu. ***U
zaposlenike u privatnom sektoru ubrojani su zaposlenici u pravnim osobama u privatnom vlasnitvu, zaposlenici u pravnim osobama u zadrunom vlasnitvu, kao i
zaposlenici kod obrtnika.
Izvori: Dravni zavod za statistiku (Godinje istraivanje o zaposlenima i isplaenoj plai za broj zaposlenih u pravnim osobama, prema objavi u Statistikom ljetopisu
2005., 2009., 2013. i 2014.) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Statistike informacije HZMO broj 1/2004, 1/2008, 1/2012 i 1/2013 za broj zaposlenih kod
obrtnika, broj obrtnika, samostalnih poljoprivrednika i ostalih samostalnih djelatnika).
26
Tablica D1.2. Struktura zaposlenika prema sektoru vlasnitva poslodavca prema administrativnim
podacima i Anketi o radnoj snazi
Godinji izvjetaj o zaposlenosti i
plaama (stanje 31. oujka)
2004.
2008.
2012.
Javni sektor*
Poduzea u dr. vlasnitvu**
Privatni sektor***
20,9%
24,0%
55,1%
19,5%
19,5%
61,0%
Anketa o radnoj snazi
22,2%
17,5%
60,4%
2004.
2008.
2012.
24,1%
25,1%
50,8%
22,3%
20,0%
57,7%
23,7%
19,6%
56,8%
UKUPNO
100,0%
100,0%
100,0%
100,0%
100,0%
100,0%
Napomene: *Javni sektor ine zaposlenici u pravnim osobama u dravnom vlasnitvu u djelatnostima javne
administracije, obrazovanja i zdravstva. **Poduzea u dravnom vlasnitvu su pravne osobe u dravnom
vlasnitvu izvan djelatnostima koje ine javni sektor, a ukljuene su i pravne osobe u mjeovitom vlasnitvu.
***U zaposlenike u privatnom sektoru ubrojeni su zaposlenici u pravnim osobama u privatnom vlasnitvu,
zaposlenici u pravnim osobama u zadrunom vlasnitvu, kao i zaposlenici kod obrtnika.
Izvori: Dravni zavod za statistiku (Godinje istraivanje o zaposlenima i isplaenoj plai, prema objavi u
Statistikom ljetopisu 2005., 2009. i 2013.), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Statistike informacije
HZMO broj 1/2004, 1/2008 i 1/2012 za broj zaposlenih kod obrtnika), vlastiti izrauni na temelju
individualnih podataka iz Ankete o radnoj snazi za 2004., 2008. i 2012.
Tablica D1.3. Prosjena bruto plaa zaposlenika koji su radili svih 12 mjeseci u godini
Prosjene mjesena bruto plaa
2004.
2008.
Razina plaa
2012.
Stopa promjene
2004-2008
2008-2012
Javni sektor
6.701
8.494
8.764
26,8%
3,2%
Privatni sektor
5.245
6.716
6.963
28,1%
3,7%
6.549
8.295
8.715
26,7%
5,1%
36,3%
15,7%
Poduzea u mjeovitom vlasnitvu
5.934
8.087
9.352
Relativna plaa u odnosu na privatni sektor
Javni sektor
1,278
1,265
1,259
1,249
1,235
1,252
Poduzea u mjeovitom vlasnitvu
1,131
1,204
1,343
Napomena: Vidjeti objanjenja sektora u napomeni ispod tablice D1.2., pri emu su poduzea u dravnom
vlasnitvu prikazana posebno od skupine poduzea u mjeovitom vlasnitvu.
Izvor: Vlastiti izrauni na osnovi podataka Dravnog zavoda za statistiku iz Godinjeg istraivanja o
zaposlenima i isplaenoj plai.
27
Tablica D1.4. Prosjena bruto plaa zaposlenika koji su radili svih 12 mjeseci u godini u
djelatnostima javnog sektora
Prosjena mjesena
bruto plaa
2008.
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno
osiguranje
Dravna uprava te ekonomska i socijalna
politika
Pruanje usluga zajednici kao cjelini
Djelatnosti obveznoga socijalnog osiguranja
2012.
Stopa
promjene
2008.2012.
Broj
zaposlenih
koji su radili
12 mjeseci
8.778
8.967
2,1%
93.115
8.897
9.163
3,0%
31.428
8.822
8.997
2,0%
56.592
7.675
7.421
-3,3%
5.095
7.839
8.225
4,9%
83.170
Predkolsko obrazovanje
7.097
7.086
-0,1%
12.886
Osnovno obrazovanje
6.936
7.179
3,5%
37.158
Obrazovanje
Srednje obrazovanje
7.578
7.869
3,8%
18.844
Visoko obrazovanje
11.619
12.717
9,4%
13.390
7.781
8.394
7,9%
892
8.941
9.188
2,8%
61.168
Djelatnosti bolnica
9.404
9.831
4,5%
39.546
Djelatnosti medicinske i stomatoloke prakse
9.051
8.648
-4,5%
10.080
Ostale djelatnosti zdravstvene zatite

Socijalna skrb sa smjetajem za osobe s
tekoama u razvoju
Socijalna skrb sa smjetajem za starije osobe i
osobe s invaliditetom
Ostale djelatnosti socijalne skrbi sa smjetajem
9.987
9.890
-1,0%
2.031
7.213
7.248
0,5%
1.042
6.070
6.118
0,8%
4.520
8.074
8.138
0,8%
996
Ostalo obrazovanje i pouavanje

Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi
Djelatnosti socijalne skrbi bez smjetaja

7.741
7.736
-0,1%
2.718
Napomena: Vidjeti objanjenja sektora u napomeni ispod tablice D1.2., pri emu su poduzea u dravnom
vlasnitvu prikazana posebno od skupine poduzea u mjeovitom vlasnitvu.
Izvor: Vlastiti izrauni na osnovi podataka Dravnog zavoda za statistiku iz Godinjeg istraivanja o
zaposlenima i isplaenoj plai.
28
Dodatak 2: Rezultati regresijske analize plaa

Tablica D2.1. Rezultati regresijske analize za 2004.
ukupno
javni sektor
poduzea u dr. vl.
privatni sektor
Dob 25-49 (ref.)

Dob 15-24
Dob 50+
ene
U braku / zajednici
Godine staa
Sta kod trenutnog
poslodavca
Gradsko ili prigradsko
naselje
-0,0445***
0,0263
-0,0675*
-0,0443**
(0,0151)
(0,0337)
(0,0376)
(0,0196)
-0,0361***
-0,0326**
-0,0138
-0,0427**
(0,0110)
(0,0165)
(0,0194)
(0,0177)
-0,171***
-0,116***
-0,152***
-0,180***
(0,00743)
(0,0121)
(0,0150)
(0,0114)
0,0309***
0,0140
0,0515***
0,0315**
(0,00825)
(0,0124)
(0,0155)
(0,0129)
0,00511***
0,00537***
0,00295**
0,00569***
(0,000592)
(0,000943)
(0,00123)
(0,000866)
-0,000463
0,000702
0,000594
-0,00169**
(0,000482)
(0,000759)
(0,000946)
(0,000742)
-0,00842
0,00357
0,00250
-0,0198*
(0,00763)
(0,0121)
(0,0145)
(0,0116)
-0,0888***
-0,126***
-0,0946***
-0,0743***
(0,0116)
(0,0252)
(0,0210)
(0,0165)
0,0866***
0,135***
0,0932***
0,0659***
(0,00996)
(0,0223)
(0,0183)
(0,0140)
Srednja strukovna kola (3

god.) - ref.
Osnovna kola ili manje
Srednja kola (4 god. i
gimnazija)
Via kola i nesveuilino
v/o
Sveuilino visoko
obrazovanje
0,181***
0,219***
0,242***
0,150***
(0,0161)
(0,0267)
(0,0316)
(0,0280)
0,300***
0,374***
0,271***
0,304***
(0,0219)
(0,0354)
(0,0415)
(0,0343)
-0,153***
-0,0321**
-0,154***
-0,223***
(0,0103)
(0,0151)
(0,0204)
(0,0159)
-0,158***
-0,0348**
-0,124***
-0,231***
(0,0101)
(0,0157)
(0,0197)
(0,0153)
-0,0349***
-0,0243
-0,0437**
-0,0325*
(0,0110)
(0,0168)
(0,0192)
(0,0176)
-0,0746***
-0,0211
-0,110***
-0,0770***
(0,0105)
(0,0155)
(0,0193)
(0,0167)
-0,00833
-0,0163
-0,00553
-0,0113
(0,00843)
(0,0123)
(0,0175)
(0,0129)
0,0508***
0,0543***
0,0253*
0,0735***
(0,00864)
(0,0128)
(0,0153)
(0,0144)
Zagrebaka regija - ref.

Istona Hrvatska
Sredinja Hrvatska
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Srednji poslodavac - ref.
Mali poslodavac
Veliki poslodavac
Ugovor na odreeno - ref.
29
Ugovor na odreeno
Sezonski ugovor
Povremeni ugovor
-0,0884***
-0,109***
-0,112***
-0,0728***
(0,0125)
(0,0240)
(0,0294)
(0,0167)
-0,0318
0,332
-0,0336
-0,0571
(0,0484)
(0,263)
(0,0746)
(0,0689)
-0,271**
-0,168
0,276
-0,462***
(0,118)
(0,159)
(0,282)
(0,175)
Administrativni slubenici
- ref.
Zakonodavci, dunosnici i
direktori
0,418***
0,418***
0,326***
0,458***
(0,0326)
(0,0484)
(0,0675)
(0,0489)
Znanstvenici, inenjeri i
strunjaci
0,207***
0,194***
0,194***
0,277***
(0,0222)
(0,0303)
(0,0418)
(0,0382)
Tehniari i struni
suradnici
0,133***
0,163***
0,0551**
0,161***
(0,0123)
(0,0177)
(0,0225)
(0,0205)
-0,124***
0,0837***
-0,175***
-0,149***
(0,0131)
(0,0250)
(0,0271)
(0,0189)
0,00232
-0,178
0,0508
-0,0615
Usluna i trgovaka
zanimanja
Poljoprivrednici
Obrtnici i pojedinana
zanimanja
Rukovatelji postr. i stroj.,
ind. proizv.i i sast.
(0,0486)
(0,242)
(0,0646)
(0,0780)
-0,0614***
-0,0741*
-0,0682***
-0,0540***
(0,0139)
(0,0388)
(0,0233)
(0,0204)
-0,128***
0,0275
-0,0664***
-0,157***
(0,0141)
(0,0443)
(0,0246)
(0,0201)
-0,180***
-0,132***
-0,209***
-0,159***
(0,0155)
(0,0295)
(0,0274)
(0,0235)
2,919***
2,835***
3,043***
2,963***
(0,0188)
(0,0355)
(0,0348)
(0,0276)
Broj opaanja
7821
1848
1937
4036
R2
0,503
0,611
0,451
0,427
Jednostavna zanimanja
Javni sektor
Poduzea u dravnom
vlasnitvu
Konstanta
0,105***
(0,00943)
0,102***
(0,00875)

Izvor: ARS 2004.
30

ukupno
javni sektor
poduzea u dr. vl.
privatni sektor
Dob 25-49 (ref.)

Dob 15-24
Dob 50+
ene
U braku / zajednici
Godine staa
Sta kod trenutnog poslodavca
Gradsko ili prigradsko naselje
-0,0123
-0,0880*
-0,0291
-0,00893
(0,0162)
(0,0472)
(0,0421)
(0,0199)
-0,0524***
-0,0394**
-0,0214
-0,0559***
(0,0125)
(0,0193)
(0,0230)
(0,0187)
-0,169***
-0,0928***
-0,143***
-0,183***
(0,00853)
(0,0150)
(0,0185)
(0,0119)
0,0294***
0,0313**
0,0864***
0,0171
(0,00933)
(0,0152)
(0,0191)
(0,0132)
0,00526***
0,00453***
0,00256*
0,00593***
(0,000684)
(0,00112)
(0,00154)
(0,000946)
-0,000246
0,00149*
0,00164
-0,00235***
(0,000539)
(0,000903)
(0,00111)
(0,000769)
0,0352***
0,0435***
0,00574
0,0355***
(0,00864)
(0,0144)
(0,0170)
(0,0123)
-0,0944***
-0,0750**
-0,128***
-0,0801***
Srednja strukovna kola (3

god.) - ref.
gimnazija)
Via kola i nesveuilino v/o
Sveuilino visoko
obrazovanje
(0,0140)
(0,0325)
(0,0272)
(0,0184)
0,0621***
0,0742***
0,0743***
0,0484***
(0,0107)
(0,0245)
(0,0215)
(0,0140)
0,190***
0,174***
0,208***
0,188***
(0,0175)
(0,0299)
(0,0344)
(0,0280)
0,222***
0,243***
0,247***
0,203***
(0,0254)
(0,0397)
(0,0575)
(0,0370)
-0,128***
0,0127
-0,142***
-0,188***
(0,0116)
(0,0175)
(0,0236)
(0,0168)
-0,126***
-0,0247
-0,0588**
-0,185***
(0,0115)
(0,0192)
(0,0232)
(0,0162)
-0,00911
0,00848
0,000435
-0,0249
(0,0137)
(0,0233)
(0,0255)
(0,0198)
-0,0451***
-0,00911
-0,0882***
-0,0431**
(0,0116)
(0,0180)
(0,0235)
(0,0167)
-0,0237**
0,00361
0,00111
-0,0425***
(0,00955)
(0,0149)
(0,0203)
(0,0137)
0,0322***
0,0575***
0,0373*
0,0376**
(0,0104)
(0,0163)
(0,0193)
(0,0157)
-0,101***
-0,102***
-0,145***
-0,0890***
(0,0138)
(0,0298)
(0,0353)
(0,0171)
-0,0205
-0,160
-0,0809
-0,00847

Istona Hrvatska
Sredinja Hrvatska
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Mali poslodavac
Veliki poslodavac
Ugovor na odreeno
Sezonski ugovor
31
(0,0468)
Povremeni ugovor
(0,209)
(0,102)
(0,0566)
-0,103
-0,173
-0,119
(0,112)
(0,251)
(0,132)
Administrativni slubenici ref.

direktori
strunjaci
Tehniari i struni suradnici
Usluna i trgovaka zanimanja
Poljoprivrednici
zanimanja
Rukovatelji postr. i stroj., ind.
proizv.i i sast.
Javni sektor
Poduzea u dravnom
vlasnitvu
Konstanta
0,556***
0,555***
0,360***
0,670***
(0,0361)
(0,0488)
(0,0720)
(0,0576)
0,278***
0,253***
0,198***
0,373***
(0,0259)
(0,0362)
(0,0579)
(0,0394)
0,138***
0,179***
0,104***
0,133***
(0,0140)
(0,0224)
(0,0254)
(0,0213)
-0,117***
0,0531*
-0,0947***
-0,154***
(0,0145)
(0,0280)
(0,0349)
(0,0193)
-0,180***
0,140
-0,0999*
-0,262***
(0,0436)
(0,226)
(0,0540)
(0,0727)
-0,0743***
-0,0211
-0,0433
-0,0902***
(0,0159)
(0,0414)
(0,0286)
(0,0215)
-0,133***
0,0890
-0,0692**
-0,159***
(0,0158)
(0,0613)
(0,0291)
(0,0211)
-0,217***
-0,233***
-0,172***
-0,229***
(0,0182)
(0,0337)
(0,0353)
(0,0261)
3,071***
2,940***
3,106***
3,143***
0,0564***
(0,0108)
0,0694***
(0,0106)
(0,0213)
(0,0426)
(0,0420)
(0,0294)
Broj opaanja
5075
1110
1012
2953
R2
0,542
0,642
0,505
0,502

Izvor: ARS 2008.
32

ukupno
javni sektor
poduzea u dr. vl.
privatni sektor
Dob 25-49 (ref.)

Dob 15-24
Dob 50+
ene
U braku / zajednici
Godine staa
Sta kod trenutnog poslodavca
Gradsko ili prigradsko naselje
-0,0196
-0,0919*
0,197**
-0,0218
(0,0225)
(0,0519)
(0,0850)
(0,0273)
-0,0230
-0,0405*
-0,0419
0,000226
(0,0146)
(0,0242)
(0,0268)
(0,0221)
-0,159***
-0,130***
-0,128***
-0,163***
(0,0100)
(0,0185)
(0,0216)
(0,0140)
0,0391***
0,0289
0,0404*
0,0420***
(0,0109)
(0,0188)
(0,0219)
(0,0156)
0,00376***
0,00538***
0,00302*
0,00306***
(0,000800)
(0,00145)
(0,00168)
(0,00111)
0,00264***
0,00153
0,00285**
0,00254***
(0,000621)
(0,00112)
(0,00120)
(0,000890)
0,0113
-0,000637
0,00133
0,00979
(0,00995)
(0,0178)
(0,0192)
(0,0141)
-0,0574***
-0,0943**
-0,0310
-0,0648***
(0,0180)
(0,0435)
(0,0316)
(0,0243)
0,0722***
0,0525
0,0899***
0,0578***
(0,0125)
(0,0329)
(0,0238)
(0,0162)
Srednja strukovna kola (3 god.)

- ref.
gimnazija)
Via kola i nesveuilino v/o
Sveuilino visoko obrazovanje
0,146***
0,0843**
0,247***
0,145***
(0,0213)
(0,0406)
(0,0401)
(0,0328)
0,273***
0,254***
0,305***
0,232***
(0,0253)
(0,0445)
(0,0619)
(0,0389)
-0,149***
-0,0208
-0,110***
-0,220***
(0,0144)
(0,0246)
(0,0288)
(0,0208)

Istona Hrvatska
Sredinja Hrvatska
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
-0,108***
-0,0102
-0,0472
-0,157***
(0,0142)
(0,0258)
(0,0297)
(0,0199)
-0,0278*
-0,0291
-0,0451
-0,0270
(0,0156)
(0,0278)
(0,0302)
(0,0224)
-0,0573***
-0,00677
-0,0967***
-0,0468**
(0,0141)
(0,0256)
(0,0272)
(0,0201)
-0,00946
0,00456
0,0143
-0,0287*
(0,0119)
(0,0192)
(0,0247)
(0,0173)
0,0359***
0,0929***
0,0317
0,0225
(0,0132)
(0,0226)
(0,0249)
(0,0197)
-0,112***
-0,282***
-0,195***
-0,0503**
(0,0166)
(0,0336)
(0,0441)
(0,0212)

Mali poslodavac
Veliki poslodavac
Ugovor na odreeno
33
Sezonski ugovor
Povremeni ugovor
0,00936
-0,136
0,0511
(0,0477)
(0,107)
(0,0559)
-0,290
-0,214
(0,288)
(0,308)
Administrativni slubenici - ref.

direktori
0,503***
0,305***
0,449***
0,635***
(0,0435)
(0,0743)
(0,0830)
(0,0651)
strunjaci
0,249***
0,234***
0,211***
0,334***
(0,0252)
(0,0387)
(0,0633)
(0,0410)
0,130***
0,0961***
0,0953***
0,157***
(0,0173)
(0,0316)
(0,0300)
(0,0260)
Tehniari i struni suradnici

Usluna i trgovaka zanimanja
Poljoprivrednici
zanimanja
Rukovatelji postr. i stroj., ind.
proizv.i i sast.
Javni sektor
Poduzea u dravnom
vlasnitvu
-0,109***
-0,0418
-0,0556
-0,134***
(0,0170)
(0,0369)
(0,0363)
(0,0231)
-0,0576
-0,0512
-0,0752
(0,0636)
(0,0712)
(0,114)
-0,0766***
-0,0800***
-0,0546
-0,0453
(0,0200)
(0,0984)
(0,0331)
(0,0270)
-0,106***
-0,0462
-0,0140
-0,118***
(0,0196)
(0,0673)
(0,0360)
(0,0259)
-0,180***
-0,192***
-0,176***
-0,180***
(0,0216)
(0,0427)
(0,0376)
(0,0316)
0,0496***
(0,0129)
0,0701***
(0,0128)
3,107***
3,115***
3,156***
3,150***
(0,0258)
(0,0572)
(0,0506)
(0,0352)
Broj opaanja
3719
873
711
2135
R2
0,530
0,598
0,541
0,475
Konstanta

Izvor: ARS 2012.
34
Dodatak 3: Grafiki prikazi rezultata dekompozicije jaza u

plaama izmeu javnog i privatnog sektora
Slika D3.1. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog i privatnog sektora
0.35
0.3
Ln-bodovi
0.25
0.2
0.15
0.1
0.05
0
2004.
Jaz
2008.
Objanjeno
2012.
Neobjanjeno
Slika D3.2. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu sektora poduzea u dravnom
vlasnitvu i privatnog sektora
0.25
Ln-bodovi
0.2
0.15
0.1
0.05
0
2004.
Jaz
2008.
Objanjeno
2012.
Neobjanjeno
35
Slika D3.3. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu sektora poduzea u dravnom
vlasnitvu i javnog sektora
0.1
0.08
Ln-bodovi
0.06
0.04
0.02
0
-0.02
-0.04
2004.
Jaz
2008.
Objanjeno
2012.
Neobjanjeno
Slika D3.4.
36
Slika D3.5.
Slika D3.6.
Slika D3.7.

37
Slika D3.8.
Slika D3.9.
38
Dodatak 4: Grafiki prikaz distribucije plaa u javnom i

privatnom sektoru 2004., 2008., i 2012.
Slika D4.1. Distribucija realnih plaa po sektorima i godinama
3
4
ln(plaa)
1
0
.5
Gustoa
1
0
.5
Gustoa
0
.5
Gustoa
1.5
2012.
1.5
2008.
1.5
2004.
Privatni sektor
Poduz. u dr. vlas.
Javni sektor
ln(plaa)
Privatni sektor
Poduz. u dr. vlas.
Javni sektor
Privatni sektor
Poduz. u dr. vlas.
Javni sektor
Poduz. u dr. vlas.
3
4
ln(plaa)
2004.
2008.
2012.
1
.5
0
.5
Gustoa
Gustoa
.5
0
Gustoa
1.5
Javni sektor
1.5
Privatni sektor
4
ln(plaa)
3
4
ln(plaa)
2004.
2008.
2012.
3
ln(plaa)
2004.
2008.
2012.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
39

Analiza Plaća 2014

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Analiza Plaća 2014

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Zavrno izvjee istraivakog projekta:

Analiza plaa u javnom

Zavrno izvjee istraivakog projekta:

Zagreb, prosinac 2014.

Saetak glavnih rezultata

1.2. Cilj istraivanja

1.3. Izvori podataka - Anketa o radnoj snazi

1.4. Ogranienja istraivanja na bazi anketnih podataka

2. Osnovni pokazatelji zaposlenosti u javnom i privatnom

2.1. Definicija sektora

2.2. Struktura zaposlenosti

2.3. Dobna i spolna struktura zaposlenika

2.4. Obrazovna struktura zaposlenika

Osnovna kola ili

2.5. Iskustvo i voenje

Tablica 4. Iskustvo zaposlenih prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.

2.6. Odsutnost s posla/bolovanje

zaposlenici u javnom sektoru ili u poduzeima u dravnom vlasnitvu. Ovakav je rezultat

2.7. Vrsta ugovora i veliina poslodavca

2.8. Zanimanje i djelatnost

dostigao razinu od 25 posto. Zanimljivo, najvei udio zaposlenih u jednostavnim zanimanjima

Kod poduzea u dravnom vlasnitvu najvei udio zaposlenih je u djelatnostima prijevoza i

Tablica 8b. Djelatnosti prema sektoru vlasnitva, 2012.

Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,...

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

Djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti

Administrativne i pomone uslune djelatnosti

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi

Umjetnost, zabava i rekreacija

3. Analiza plaa prema razliitim sektorima vlasnitva

3.1. Sati rada i visina plaa

Sati rada - tjedno^

Sati rada - mjeseno^

Nom. mj. plaa^

Real. mj. plaa^

Nom. plaa po satu^

Real. plaa po satu^

Rast nom. plae/sat

Rast plaa 2008./2004.

Rast plaa 2012./2008.

Rast real. plae/sat

3.2. Relativne plae

Relativna plaa po satu (javni sektor = 1)

poduzea u dr. vl.

3.3. Mjere nejednakosti

3.4. Plae prema spolu

Relativna plaa (privatni = 1)

Udio ena u zaposlenima

Jaz (plaa ena u % plae muk.)

Udio ena u zaposlenima

Relativna plaa (privatni = 1)

Relativna plaa (privatni = 1)

Jaz (plaa ena u % plae muk.)

Jaz (plaa ena u % plae muk.)

3.5. Plae prema razini obrazovanja

visokoj nesveuilinoj u 2012., sugerira da je povrat na (visoko) obrazovanje neto vii u

Osnovna kola ili

Osnovna kola ili

3.6. Plae prema skupinama zanimanja

Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.

Napomene: Standardne greke su u zagradama. * p<0,01; p<0,05; * p<0,1.

Napomene: Standardne greke su u zagradama. * p<0,01; p<0,05; * p<0,1.

Napomene: Standardne greke su u zagradama. * p<0,01; p<0,05; * p<0,1.

Napomene: Standardne greke su u zagradama. * p<0,01; p<0,05; * p<0,1.