Anda di halaman 1dari 48

IZVOD IZ PRAVILA O RADU U

LABORATORIJIMA

Laboratoriji nisu pogonski prostor. Njihova namjena je takva, da mnogi ureaji i dijelovi postrojenja
ne smiju biti zaklonjeni promatranju i pristupu, pa se ne mogu primijeniti sve one sigurnosne mjere
koje su propisane za pogonske prostorije.Uslijed toga pristup u laboratorije imaju samo za to
kvalificirane osobe, uz posebno odobrenje efa laboratorija. Uenicii koji obavljaju vjebe, ili rade
diplomski rad u laboratoriju, smiju tamo boraviti samo u prisustvu asistenta, ili laboranta kojeg je
asistent odredio, te se u tom sluaju, a po potpisivanju "izjave" uz ova pravila, smatraju
kvalificiranim osobama.
T.1. Uenici su duni da o primijeenim nedostacima ili nastaloj teti smjesta obavijeste prisutnog
nastavnika ili deurnog profesora.
T.2. Uenici su duni i ovlateni prisustvovati vjebama u odreeno vrijeme i po odreenom
rasporedu. Oni su duni pripremiti se za vjebu, te aktivno sudjelovati u njenom provoenju i razradi
rezultata. Uenici su ovlateni ukljuiti mjerno kolo na napon tek po direktnom odobrenju prisutnog
nastavnika, uz pridravanje dobivenih pismenih i usmenih uputa. Uenici su duni u svemu se
pridravati ovih pravila.
T.3. Nastavno osoblje duno je i ovlateno: da odstrani iz laboratorija nekvalificirane osobe kao i
one uenike koji bi svojim nepripravnou, nepridravanjem ovih pravila ili na bilo koji slian nain
doveli ili mogli dovesti u opasnost ivot ili zdravlje samog sebe ili drugih osoba, kao i prouzroiti
vee tete.

4. Opasnosti
a) Opasnost od visokog napona predstavlja mogunost sluajnog dodira dijelova pod naponom,
prevelikog pribliavanja kod kojega moe doi do preskoka, loeg privrenja dijelova i dovoda
kod ega moe doi do prevrtanja ili pada dijela pod naponom, ili neopreznog uklapanja na napon
prije no to su svi izali iz opasne zone. Zato je potrebna posebna koncentracija i panja pri
postavljanju i spajanju mjernog kola, strogo potivanje propisanih distanci, i potpuna mehanika
stabilnost i sigurnost. Prije uklapanja visokog napona sve osobe se moraju povui iz opasne zone,
koju treba vidljivo oznaiti (ograda, vrpca, svjetlosni signali). Uklapanje smije izvriti samo za to
odgovorna osoba, koja e prije toga jasno i glasno upozoriti prisutne rijeima ili zvunim signalom.
b) Opasnost od niskog napona predstavlja mogunost direktnog dodira dijelova pod naponom, ili
prekida visokih struja sa stvaranjem luka. Dodir dijela pod naponom uzrokuje prolaz struje kroz
tijelo. Veliina te struje odreena je visinom napona i otporom puta kojim se struja kroz tijelo
zatvara. Struja reda veliine 10 mA moe ve biti smrtonosna. Osobito je opasno kad se strujni krug
zatvara kroz podruje oko srca (od jedne ruke na drugu), ili kad se stoji na dobro vodljivoj podlozi
(vlaga, metal). U takovim okolnostima ve i naponi daleko ispod 100 V mogu biti opasni. Ova se
opasnost jo poveava time to se "niski" napon esto dovoljno ne respektira, pa se vre prespajanja
i sl. pod naponom. Druga je opasnost kod prekida velikih struja, gdje se moe uspostaviti elektrini
luk, koji moe izazvati teke opekotine i oteenja vida.
Zato se treba uvijek pridravati jednostavnih pravila:
1) ne vriti spajanja, prespajanj a, premjetanja instrumenata i sl. pod naponom,
2) stajati na izolacionoj podlozi za vrijeme rada na spajanjima i mjerenjima,
3) sve instrumente i ureaje postavljati vrsto i sigurno,
4) ne hvatati dijelove mjernog kola s obje ruke istovremeno,
5) sve spojeve, a osobito glavne vodove koji vode vee struje, izvesti temeljito i mehaniki vrsto, te
provjeriti prije ukljuivanja.

c) Opasnost od rotirajuih dijelova. Pri rotaciji - osobito veih jedinica - moe doi do ugroavanja
okoline, ako na rotoru, spojci, remenici i sl. postoje dijelovi koji nisu privreni kako treba, ili je
nepanjom zaboravljen alat, spojni materijal i sl. u dodiru s rotorom ili u njegovoj blizini. Osim
toga, vrlo je opasno pribliiti se dijelovima koji rotiraju s nepritegnutom odjeom (al, kravata,
nakit, privjesci i sl.), ili dugom kosom, koju stroj moe zahvatiti.
Zato treba uvaavati sljedea pravila:
1) nikada ne ostavljati bilo kakve predmete na takvom mjestu s kojega mogu pasti, ili na kojem ih
mogu zahvatiti rotirajui dijelovi,
2) nikada se ne pribliavati dijelovima u pokretu s raskopanim kaputom ili odijelom, sa alom ili
kravatom koja visi, laniima, privjescima ili dugom neprivrenom kosom.
d) Opasnost oteenja instrumenata.
Glavna pravila sigurnog rukovanja instrumentima mogla bi se saeti u slijedee:
1) paljivo odabrati instrumente s obzirom na vrstu i opseg mjerenja,
2) instrumente postaviti stabilno i povezati sigurnim spojevima,
3) provjeriti spojeve kao i mjerna podruja, prije uklapanja. Uenik ne smije uklapati bez odobrenja
prisutnog nastavnika,
4) svaku zapaenu neispravnost smjesta javiti nastavniku ili deurnome, zbog uvoenja u
laboratorijsku knjigu.

5. Opta pravila o ponaanju u laboratoriji


Kao teki prekraji reda u laboratoriju, zbog kojih e prekritelj biti odstranjen iz laboratorija uz
poduzimanje daljnjih disciplinskih mjera moe se navesti slijedee:
a) pristupanje radu u laboratoriju ne poznavajui ova pravila, kao i osnovne pojmove o mjerenjima
koja treba izvriti,
b) prekoraivanje ovlatenja i zanemarivanje dunosti koje proizlaze iz ovog pravilnika,
c) namjerno zanemarivanje upozorenja i uputa o opasnostima u laboratoriju i mjerama sigurnosti,
d) odbijanje koordinacije s ostalima koji rade u laboratoriju,
e) diranje i baratanje nepoznatim dijelovima postrojenja, nepoznatim ureajima i instrumentima, bez
ovlatenja,
f) diranje i vrenje bilo kakvih zahvata u tuim mjernim kolima, bez prisutnosti i znanja onoga tko
ih
je sloio,
g) diranje, premjetanje ili bilo kakve promjene na tablama i upozorenjima koje su drugi postavili,
bez ovlatenja,
h) povran i neodgovoran rad kod mjerenja i priprema,
i) namjerno ili lakoumno oteenje ureaja, instrumenata ili pr edmeta u laboratoriju,
j) namjerno zatajivanje ili neprijavljivanje nastalih teta i primijeenih neispravnosti.
Uslov putanja na rad u laboratoriju je upoznavanje s ovim pravilima i njihovo prihvaanje te
potvrda toga potpisom.

Ovlateni profesor:
_________________________

U savremenom svijetu elektrina energija je veoma vana.Aparati u domainstvu, nauni, instrumenti,


saobraaj, vjetaki satreliti, atomske podmornice, industrija, osvjetljenje, komunikacije za svoj rad koriste
elektrinu energiju. Elektricitet je moni i pouzdanisluga ovjeka koji mu ivot ini udobnijim. Mogunosti
za mladog ovjeka koji ulazi u ovo polje rada zaista nemaju ogranienja.
Stalan progres elektrotehnike podijelio je elektriarsku slubu u vie kategorija. Ljudi moraju biti obueni i
specijalizovani za jedno odreeno polje rada, odnosno zanimanje kao to su:
Elektromehaniar,elektroinstalater, elektromonter, RTV mehaniar, elektriar, autoelektriar, itd.
Elektromehaniar opravlja, ispituje, kontrolie i vri remont elektrinih maina i aparata.
Elektroinstalater montira, opravlja, ispituje i kontrolie ispravnost elektrinih instalacija.
Elektromonter radi napostavljanju elektroenergetske mree, zatim ispituje, kontolie ispravnost, opravlja i
odrava.
RTV mehaniar radi na odravanju radio-elektronskih ureaja, opravkama, kontroli ispravnosti te
postavljanju telekomunikacionih ureaja.
Ovih nekoliko kratkih reenica dovoljno ilustruju raznovrsnost elektriarskih radova i nunost usmjeravanja
mladih.
Rad sa alatom, mainama i priborom esto moe izazvati povredu radnika sa lakim ili teim posljedicama.
To se naroito deava pri radu sa sjekaem dlijetom, pri otrenju alata na brusilici, pri padu na visini,
prilikom lemljenja ili pri radu sa bilo kojim elektrinim aparatom i ureajem.
U kolskoj radionici, za rad na elektroureajima propisuju se sljedea pravila:
1. Pristupajui radu na elektroureajima imajte na umu opasnost od strujnog udara i budite stalno
oprezni.
2. Elektrina kola sastavljajte samo pri iskljuenom izvoru napajanja.
3. Provjerite ispravnost izolacije spojnih provodnika. Ne upotrebljavajte provodnike bez zavrnica.
Spojne provodnike postavljajte planski i pregledno, a njihove zavrnice pouzdano privrstite na
spojnim mjestima.
4. Ne treba prstima provjeravati prisustvo napona na izvorunapajanja: za to postoji voltmetar ili
indikator napona.
5. Izvor napajanja prikljuite samo sa dozvolom nastavnika. Prvo uklapanje provjerenog elektrinog
kola obavite u prisustvu nastavnika.
6. Pazite da za vrijeme rada sluajno ne dodirnete ogoljela mjestaelektrinog kola pod naponom.
7. Sva povezivanja u kolu obavljajte pri iskljuenom izvoru napajanja, a pri radu sa elektrinim
mainama samo nakon potpunog zaustavljanja motora.
8. Nakon izvrenih posmatranja i mjerenja iskljuite izvor napajanja.
9. Pamtite da je dodir napunjenog kondezatora opasan. Nakon iskljuenja kola sa kondezatorom ne
zaboravite da ga ispraznite.
10. Ako primjetite bilo kakvu neispravnost u radu ureaja, maina i aparata koji su pod naponom, odmah
isklopite sklopku u kolu izvora napajanja i izvijestite nastavnika.
11. Izmjenu i postavljanje osiguraa obavljajte pri isklopljenoj sklopki na komandnoj tabli i samo po
odobrenju nastavnika.
12. Nakon potpunog zavretka rada iskljuite sve izvore napajanja, isklopite sve sklopke, rastavite
elektrino kolo i dovedite u red radno mjesto.

PRAVILA RADA
Da bi se vjeba uspjeno izvrila uenik je duan :
1) napraviti tehniku pripremu (pisani izvjetaj )po mogunosti posjedovati valsatiti digitalni univerzalni
mjerni instrument
2) poznavati teoretske sadraje uz vjebu
3) poznavati rad s mjernim instrumentima
4) poznavati redosljed rada na temelju danih uputa
5) izmjeriti traene vrijednosti i rezultate mjerenja unijeti u tabelu
6) za svako oteenje mjernih instrumenata i sredstava vjebe zbog nepridravanja pravila rada odgovoran je
izvoa vjebe , a nastalu tetu mora nadoknaditi
7) izraunati traene vrijednosti na temelju izmjerenih veliina
8) odgovoriti na postavljena pitanja i donijeti zakljuak
9) predati pisani izvjetajo napravljenoj vjebi na pregled
Uspjeh uenika u izvoenju vjebe ocjenjuje se na temelju :
a) uenikova znanja teoretskih sadraja
b) pokazanih vjetina i i donoenja zakljuaka
d) uredenosti izrade pripadne samostalnosti pri koritenju mjernih instrumenata i spajanja strujnih krugova
c) obradi podataka mjerenja dokumentacije
Vjebe osmislio i pripremio za rad te raunalski obradio: dipl.ing.el. Asmir Manduki

Teoretski dio
Praktini dio

1. S T R U J N I U D A R
1.1 ovjeije tijelo u strujnom kolu
Nae tijelo, kada se nae u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor. Vrijednost tog otpora zavisi od stanja
vlanosti koe, veliine kontaktne povrine i duine strujnog toka kroz tijelo. Prema nekim autorima od
znaaja moe biti i raspoloenje ovjeka. U svakom sluaju vrijednost otpora je individualna stvar, odnosno
mijenja se od ovjeka do ovjeka. Visina napona u strujnom kolu direktno utie na vrijednost otpora.
Pri viim naponima struja probija kou na vie mjesta, pa se tako poveava kontaktna povrina, odnosno
smanjuje se otpor.
Ako se eli ostvariti kontrola nad moguim izlaganjem ovjeka djelovanju elektrine struje potrebno je
odrediti koji je to napon koji uzrokuje protjecanje doputene granine struje.Iz tog razloga potrebno je
poznavati impedansu ljudskog tijela (u praksi se redovno zanemaruje reaktansa , odnosno promatra samo
djelatni otpor).
Otpor kojim se ovjeije tijelo suprostavlja proticanju struje sastoji se u stvari od tri redna otpora: ulaznog
otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontaktni otpori koji zavise od veliine
dodirne povrine, vlanosti koe na tom mjestu i visine napona. Otpor tijela takoe nije stalan.
Djelatni otpor ljudskog tijela nije stalan ve zavisi od niza faktora:
istoi, vlanosti i debljini koe
naponu koji djeluje na ljudsko tijelo i trajanju djelovanja
jaini struje
kontaktnom pritisku i povrini elektrode, itd.
Kod razrade pojedinih mjera zatite vrijednost otpora ljudskog tijela posmatra se redovno samo u zavisnosti
o naponu dodira.

Vrijednosti ukupne impedanse tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici vrijede za put struje rukaruka, odnosno ruka-noga pri kontaktnoj povrini izmeu 50 i 100 cm2 i pri suhoj koi.
Poznavajui djelovanje struja razliitih jaina na ljudski organizam i prosjenu impedansu ljudskog tijela
mogue je zakljuiti o naponima opasnim za ivot ovjeka.
Za normalne uslove okolia i upotrebe trajno doputeni naponi dodira su manji od 50 V za izmjeninu struju,
a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju.
Za tee uslove rada i okolia (trajni dodir ovjeka s potencijalom zemlje i znatne promjene impedanse tijela
ovjeka u ovisnosti o vlanosti koe) granini napon dodira iznosi 25 V za izmjeninu struju, a 60 V za
istosmjernu struju.

Od ukupnog broja nesrea od elektrokucije koje zavravaju smru:


80-85 % su mukarci
15-20% su ene
Najvea zastupljenost smrtnih sluajeva je kod ljudi od 25 do 34 godine starosti.
Od svih nesrea uzrokovanih elektrinom strujom 5% su smrtne.
85% ih izazove napon do 1kV, a 15% napon iznad 1 kV.
Mogue je zakljuiti da su nesree na VN rjee, ali i oko 4 puta
opasnije.
1.2 Bioloko djelovanje elektrine struje
Elektrokucija svjesno ili nesvjesno izlaganje ovjeka djelovanju elektrine struje.
Pri razmatranju djelovanja elektrine struje na ljudski organizam razlikujemo slijedee struje:
Otputajua struja najvea struja pri kojoj se ovjek moe snagom svojih miia odvojiti od dijelova
pod naponom.
Fibrilacijska struja jaina struje koja izaziva smrtnost (njezina je vrijednost relativna za svakog ovjeka)
Nefibrilacijska struja jaina struje koja ne izaziva smrtnost (moe se smatrati neopasnom za ovjeka).
Vrlo veliki uticaj na posljedice koje e nastati djelovanjem elektrine struje ima trajanje njenog proticanja.
Proticanje el.struje kroz nae tijelo izaziva reakciju miinog ivanog sistema. Prag osjeaja nalazi se
izmeu 1mA i 3mA. Struje vee od 10 mA izazivaju grenje miia koje je pri proticanju 25mA ve tako
veliko da ne moemo odvojiti ruku ako smo akom uhvatili provodnik pod naponom. U toku nekoliko
minuta moe nastupiti smrt, iako se smatra da su tek struje od 50 mA smrtonosne.
Proticanje struje odreene jaine u blizini srca izaziva treperenje sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko
poveava da takav napor srce ne moe izdrati i prestaje da radi. To se deava ako je jaina struje 100 mA i
ako protie bar 3 sekunde.
Jae struje su smrtonosne i u kraem vremenskom intervalu npr.1A ve u toku 0,4 sekunde. Proticanje
takvih struja odreene jaine trenutno izaziva gr srca koji traje do deset minuta i ovjek umire.
Struje jae od 4-5 A ,ako teku krae od deset sekundi, izazivaju trenutnu obamrlost srca, ali ne i smrt.
Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno otkucava, ali ovjek ipak ostane iv.
Meutim usljed Dulove toplote javljaju se opekotine. Pri duem proticanju jake struje tijelo se ugljenie i
izgubi teinu. Pa ipak postoji odreena koliina toplote koja se u odreenom roku mora razviti da bi udar bio
smrtonosan.
Znatan uticaj ima i frekvencija el.struje. Od frekvencija koje se primjenjuju najopasnija je ona koju
svakodnevno koristimo (50 Hz). Jednosmjerna struja istog napona manje je opasna, a struje visoke
frekvencije (500 000 Hz) u oreenom reimu rada ak se primjenjuju u dijatermiji za lijeenje.
Meutim i jake struje ovdje mogu izazvati opokotine.
1.3 Prva pomo
Unesreenog od strujnog udara treba hitno odvojiti od strujnog kola. Radi line sigurnosti treba postupiti na
sljedei nain:
1. uvidjeti da li je udar izveden strujom niskog ili visokog napona
2. ako je u pitanju niski napon,tada:
- isklopiti vod
- dugom suhom drvenom letvom odvojiti vod od unesreenog ili
- izolirati se od tla (daskama,suhim gumenim ili plastinim prostirkama,gumeni izmama),
- omotati ruke suhom tkaninom i povui unesreenog za odjeu da bi se odvojio od strujnog
voda. Ako se nalazi iznad poda ili iznad tla,osigurati ga od padanja
3.ako je u pitanju udar struje visokog napona,tada:
ne odvajati unesreenog dok se ne isklopi visokonaponski vod ili taj dio postrojenja, pa zato
treba;
obavjestiti elektrodistributivno preduzee da isklopi vod i
pozvati ljekara
Snalaljivost i brzina su glavni uslovi za uspjeno pruanje prve pomoi.

U oekivanju pozvanog ljekara unesreenom treba otkopati odjeu, raskomotiti ga i na licu mjesta
primijeniti vjetako disanje.
Najbolje je primijeniti metoda usta na usta.Unesreenog poloiti na lea. Pod lopatice mu podmetnuti jastuk
napravljen od odjee. Prii mu sa lijeve strane, kleknuti, desnom rukom obuhvatit njegov potiljak, a lijevom
pritisnuti elo da se glava zabaci unazad.

Time je put do disajnih organa slobodan. Drugi spasilac spustiti se na uzglavlje unesreenog i maramicom
mu obrie usta.
Prvu pomo moe vriti i jedan spasilac. Tada se kombinuje uduvavanje i masaa srca. Nakon dva-tri
duboka uduvavanja, slijedi masiranje srca 15-20 sekundi.

Vjetako disanje se primjenjuje sve dok unesreeni ne pone disati. To katkad traje satima pa se spasioci
moraju smjenjivati, ali smjena ne smije da rui kontinuitet, odnoso ritam disanja.

2. ZATITNE MJERE PROTIV STRUJNOG UDARA


Vidjeli smo da su struje od 50 mA navie opasne ako prolaze u blizini srca. Takva struja javlja se kad dvjema
rukama dodirnemo dva razliita provodnika pod naponom.Ako su to fazni provodnik i nulti provodnik otpor
tijela imae vrijednost od 1300 oma,odnosno,izmeu kontaktnih taaka jedne i druge
ruke vladae napon dodira Ud=0,050*1300=65V.
Nai propisi usvojili su taj napon kao dozvoljeni napon dodira. Meutim,vrijeme trajanja dodira je prema
biolokom djelovanju el.struje znaajan inilac pa se i ono obuhvata propisima. Na kraju ne treba izgubiti iz
vida da napon sam po sebi nije opasan za ovjeka. Prema tome pojam dodirnog napona javlja se kao
posredna veliina u razmatranju efekta strujnog udara .
Izrada el. prijemnika i izvoenje elektrine instalacije u skladu sa propisima treba normalno da obezbjede
punu sigurnost u radu i manipulisanju. Meutim i najbolje izvedene instalacije ili ureen prijemnik mogu se
nepanjom ili nakon duge upotrebe otetiti. Tada dolazi do proboja izolacije pa se pod naponom nau i oni
dijelovi koji se izloeni dodiru ruke ( npr. kuite prijemnika ). Svaki dodir takvog prijemnika moe da bude
smrtonosan. Moramo se u tom smislu posebno osigurati.U praksi se primjenjuju razne zatitne mjere.

Tipovi mrea niskog napona:


Tehnike zatitne mjere od direktnog i indirektnog dodira u uzajamnoj su vezi s vrstama
razdjelnih mrea niskog napona.
Prema IEC standardu, vrste razdjelnih sistema niskog napona odreuju se brojem i tipom
aktivnih vodia te vrstom sistema uzemljenja.

Vrsta sistema uzemljenja


Radi preglednog prikazivanja pojedinih vrsta sistema uzemljenja, provedeno je oznaavanje sistema
uzemljenja s dva osnovna i jednim do dva dodatna slova.

Prvo slovo oznaava odnos izmeu mree i uzemljenja:


T direktno spojena jedna toka mree na zemlju (npr. neutralna toka transformatora)
I svi aktivni dijelovi mree izolovani su od zemlje ili u jednoj taki spojeni s zemljom preko impedanse
Drugo slovo oznaava odnos izmeu dohvatljivih vodljivih dijelova (kuita troila i sl.) i uzemljenja:
T direktno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kuita) na zemlju, neovisno o sistemu
uzemljenja mree
N direktno elektrino spajanje vodljivih dijelova (kuita) na uzemljenu taku sistema mree (npr. na
uzemljenu neutralnu taku sistema)
Dodatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo, oznaava raspored neutralnog i zatitnog vodia:
S - neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) meusobno su odvojeni u cijeloj mrei
C neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) kombinovani su u jednom (PEN) vodiu
U razdjelnim mreama niskog napona postoje tri tipa mrea s obzirom na sistem uzemljenja:
TN sistem
TT sistem
IT sistem

TN sistem
Ima jednu taku sistema (neutralnu taku) direktno spojenu sa zemljom, dok su dohvatljivi dijelovi (kuita)
spojeni preko zatitnog vodia na direktno uzemljenu neutralnu toku

S obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zatitnog vodia postoje tri podvrste TN sistema:
TN-S sistem kod kojeg je u cijeloj mrei zatitni vodi (PE) odvojen od neutralnog vodia (N), to znai
da pogonska struja ne tee kroz zatitni vodi
TN-C-S sistem kod kojeg u dijelu mree PEN vodi ima funkciju i zatitnog i neutralnog vodia, a u
drugom dijelu mree blizu troila od zadnje razvodne ploe, zatitni vodie je odvojen od neutralnog
vodia

TN-C sistem u cijeloj mrei ima sjedinjen zatitni i neutralni vodi u jedan PEN vodi

TT sistem
Neutralna taka sustava uzemljena je posredstvom jednog uzemljivaa, a kuita troila uzemljena su preko
drugih uzemljivaa, elektriki neovisnih o uzemljenju neutralne take sistema.
U ovaj sistem se ubraja zatitno uzemljenje s pojedinanim uzemljivaem

IT sistem
- svi aktivni vodii su izolirani od zemlje ili su u jednoj taki spojeni sa zemljom preko velike impedanse
- kuita troila se uzemljuju
- prema prijanjim tehnikim normativima ovaj sistem je bio nazivan sistemom zatitnog voda, koji je
poznat i pod nazivom zatitno uzemljenje izoliranih sistema
Koje su zatitne mjere od opasnog dodirnog napona?
Uslijed kvara na izolaciji vodia, kuita troila i opreme te ostale metalne mase, koje u redovnom pogonu
nisu pod naponom, mogu doi pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu.

Ug je napon kvara koji predstavlja potencijal kuita troila prema zemlji.


Napon koji se pojavljuje izmeu istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se
napon dodira, Ud (dodirni napon).

Napon dodira moe poprimiti najvie vrijednost faznog napona ako je kvar zanemarive impedanse nastao na
prikljunoj stezaljci jednog troila, a drugi istodobno dostupni pristupani vodljivi dio ima direktan spoj sa
zemljom.
Takav najvii napon dodira koji se moe pojaviti u elektrinoj instalaciji prilikom kvara sa zanemarivom
impedansom zovemo oekivani napon dodira.
Vrste zatita od indirektnog dodira:
Prema nainu djelovanja moemo ih podijeliti u tri grupe:
Istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira
sigurnosni mali napon (SELV)
uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV)
mali radni napon (FELV)
Bez ureaja za prekidanje struje kvara
zatita primjenom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom
nevodljiva okolina
elektrino odvajanje (galvansko odvajanje)
izjednaavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom

S ureajima za automatsko isklapanje napajanja:


TS sistemi
isklapanje s ureajima nadstrujne zatite
isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje
TT sistemi
isklapanje s nadstrujnom zatitom
isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje
IT sistemi
kontrolnik izolacije
isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje
isklapanje s uporabom ureaja nadstrujne zatite
Osim navedenih mjera zatite od previsokog napona dodira, danas kao dopunska zatita obavezno
primjenjuje izjednaavanje potencijala za cijeli objekt ili dijelu nekog objekta.
Izbor i primjena neke od navedenih zatitnih mjera ovisi o uvjetima koji vladaju u tienom objektu,
traenom stupnju sigurnosti i trokovima izvedbe.
1. Izjednaavanje potencijala_
U tehnikim normativima za izvedbu elektrinih instalacija izjednaavanje potencijala se ne navodi kao
jedna od osnovnih zatitnih mjera od previsokog napona dodira, jer se smatra da sama za sebe nije uvijek
dovoljna.
Ipak, ona prua sve elemente dobre i uinkovite zatite u sklopu s ureajima za brzo iskljuenje struje greke
ili s dobrim uzemljivaem.
Izjednaavanjem potencijala postie se meusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova
razliitih instalacija sa zatitnim vodiem elektrinih instalacija u nekom prostoru.
U sluaju pojave napona greke na kuitima elektrinih troila, taj isti napon pojaviti e se i na svim
meusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija te nee postojati razlika napona izmeu
vodljivih dijelova instalacija.

2.Zatita malim naponom_


U loim uvjetima upotrebe i okoline, gdje je stupanj opasnosti velik (npr. radovi s prenosivim elektrinim
alatom na metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama, mokrim prostorijama) najdjelotvornija mjera
zatite je sniavanje nazivnih napona ureaja na vrijednosti ispod granice opasnih napona.
Na taj nain postie se istodobno zatita od direktnog i indirektnog dodira.
Visina nazivnog napona ograniena je na najvie 50V efektivno kod izmjeninih struja, odnosno 120V kod
istosmjerne struje.
Kao standardni nazivni naponi najee se primjenjuju:6 V, 12 V, 24 V i 42 V.
S obzirom na stupanj sigurnosti koju pruaju, a i na nain izvedbe posebno male napone dijele se na:
sigurnosni mali napon (SELV*)
uzemljeni zatitni mali napon (PELV*)
mali radni napon (FELV*)
Zatita malim ( snienim ) naponom:
Koriste se uglavnom za rune svjetiljke, elektrini alat, upravljake i signalne krugove, u poljodjelstvu, te za
djeije igrake.
Primjena im je dosta ograniena jer se mogu prikljuiti samo ureaji malih snaga i na male udaljenosti.
2.1. Sigurnosni mali napon (SELV Safety extra low voltage)
nazivni napon obino ne prelazi 25 V
nuan je sigurnosni izvor napajanja tako da se u sluaju kvara ne mogu pojaviti vii
naponi u krugu sigurnosnog malog napona od nazivnog napona (sigurnosni
transformatori s odvojenim namotima, motor-generatori s odvojenim namotima,
baterije, akumulatori, i sl.)
vodii i kuite malog sigurnosnog napona ne smiju biti nigdje uzemljeni
vodii sigurnosnog napona moraju biti odvojeno poloeni od ostalih vodia viih
napona
2.2 Uzemljeni zatitni mali ( snieni ) napon (PELV Protective extra low voltage)
ponekad nije mogue izbjei spoj kuita troila, prikljuenog na mali napon, sa
zemljom (npr. ako iz konstrukcijskih i funkcionalnih razloga vodii malog napona
moraju biti uzemljeni)
kod uzemljenog zatitnog malog napona zahtjevi u pogledu izvora napajanja i izvedbe
strujnih krugova te prikljunog pribora su istovjetni onim kod zatitne mjere
sigurnosnog malog napona (SELV)
no kuita troila ili vodia smiju biti uzemljena

Kod malog radnog napona zbog izvedbe izvora napajanja i izvedbe strujnih krugova nije iskljuena
mogunost prenesenih napona dodira primarne mree pa se mora izvesti zatita od indirektnog dodira

Ako je primarni strujni krug tien od indirektnog dodira nekom od zatitnih mjera s automatskim
iskljuivanjem napajanja svi izloeni vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se sa zatitnim vodiem
primarnog strujnog kruga.
Kada se mali radni napona dobiva iz izvora koji se napaja iz NN mree tiene elektrikim odvajanjem, svi
izloeni vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se s neuzemljenim vodiem za izjednaavanje potencijala
primarnog strujnog kruga.
3. Zatita elektrinim odvajanjem
Strujni krug troila se, pomou transformatora za odvajanje ili motor-generatora (s namotima odgovarajue
izolacije) galvanski odvoji od ostale elektrine mree (sekundarni krug se ne smije uzemljiti).Zatitno
djelovanje temelji se na injenici da e struja greke i kod potpunog spoja jedne faze sa zemljom biti vrlo
mala jer se strujni krug zatvara smo preko otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog
vodia.
Budui da struja greke raste s duinom prikljuenih vodova, preporua se da umnoak nazivnog napona
u voltima i duine strujnog kruga u metrima ne prijee vrijednost od 100 Vm, pod uvjetom da duljina
vodova strujnog kruga nije vea od 500m.
Nazivni napon elektriki odvojenih strujnih krugova ne smije biti vei od 500 V.
Za razliku od prijanjih tehnikih normativa nova norma doputa mogunost da se iz jednog izvora za
elektriko odvajanje napaja vie troila, uz neke dodatne uvjete.

4. Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja


Da bi ova zatita ispunila svoju zadau, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzroiti dovoljno jaku struju
kvara koja e izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nuno za sigurnost ljudi.
Ova vrsta zatite temelji se na dva elementa:
postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omoguava protjecanje struje kvara (oblik
kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja TT, TN i IT mree)
prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zatitnih ureaja u tako kratkim vremenima da ne doe do
ozljeivanja osobe koja je bila izloena naponu dodira

TT sistemi:
u TT sustavu uzemljuje se neutralna toka sustava (zvijezdite transformatora, generatora)
sve mase troila (izloene vodljive dijelove) opreme i ureaja, koji mogu doi pod napon u sluaju
kvara, galvanski se povezuju s zatitnim vodiem i uzemljuju preko posebnog uzemljivaa (u nekom
objektu moe se koristiti jedan uzemljiva za sva troila)

u sluaju proboja izolacije na opremi, odnosno kvara zanemarive impedancije, struja kvara e protei
kroz zatvoreni strujni krug kako je prikazano na slici
karakteristike nadstrujnih zatitnih ureaja i ukupni otpor uzemljivaa moraju se odabrati tako da u
sluaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko iskljuivanje napajanja u vremenu ne duljem od
0.2s (strujni krugovi s prikljunicama, prenosnim troilima ili troilima koja se za vrijeme rada dre u
ruci) odnosno 5 sekundi (u svim ostalim strujnim krugovima) i zbog toga mora biti ispunjen uvjet:
RA I a U L

gdje je :
UL doputeni napon dodira (50V ili 25V)
RA ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa od tienog troila
Ia struja kvara koja osigurava isklapanje nadstrujnog zatitnog ureaja

4.1. Zatitno uzemljenje sa zajednikim uzemljivaem


ako se jedna transformatorska stanica nalazi u uem krugu potroaa, npr. jedna industrijska
transformatorska stanica, onda je mogue uzemljenje svih potroaa provesti sa zajednikim
uzemljenjem
obino je taj uzemljiva manje ili vie rasprostranjen, a esto se sastoji od nekoliko uzemljivaa
meusobno povezanih ili se pak radi o mrei uzemljivaa
zatitno i pogonsko uzemljenje su meusobno dobro spojeni vodiem (jednim ili vie njih) dovoljnog
presjeka

Otpor rasprostiranja ovakvog skupnog uzemljivaa ne smije biti vei od 2 .


4.2. Nulovanje i zatitno uzemljenje u istoj elektrinoj mrei
Zatitno uzemljenje u nulovanoj mrei:
Ukoliko se u mrei nalaze troila tiena pojedinanim zatitnim uzemljenjem, prijeti opasnost od pojave
napona na nultom vodiu i na kuitima svih nulovanih troila uslijed proboja izolacije vodia na troilu s
pojedinanim uzemljivaem
iz istih razloga iz kojih nije dozvoljeno da se u nulovanoj mrei neko troilo zatitno uzemlji
pojedinanim uzemljivaem, nije dozvoljeno niti obrnuto da se u mrei s zatitnim uzemljenjem
pojedinanim uzemljivaem jedno troilo nuluje
ako se radi o mrei s zatitnim uzemljenjem sa zajednikim uzemljivaem, struja kvara ima dva
paralelna puta od troila do transformatora jedan preko uzemljivaa i zemlje (zbog velikog otpora
struja je mala) i drugi kroz spojni vod uzemljenja koji je povezan s pogonskim uzemljenjem (ovim
putem se zatvara vei dio struje kvara jer je otpor ove petlje manji)
stoga je mogue u mrei s zatitnim uzemljenjem sa zajednikim uzemljivaem provesti nulovanje
pojedinih potroaa
IT sistemi
osnovna je karakteristika IT sustava da u njemu ni jedan dio mree, koji se nalazi pod naponom, ne smije
biti direktno uzemljen, odnosno cijela mrea mora biti izolirana od zemlje
mogue je uzemljenje zvijezdita samo preko velike impedancije, ija vrijednost u pravilu iznosi ~
(5-6)Un ()
mase troila moraju biti uzemljene - uzemljenje moe biti pojedinano za svako troilo, skupno za
nekoliko troila ili zajedniko za sva troila u mrei

U sluaju proboja izolacije nekog od faznih vodia, prema masi troila potei e struja zemljospoja male
vrijednosti zato to se njezin strujni krug prema izvoru napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora
izolacije preostalih ispravnih faznih vodia u mrei.
Struju zemljospoja moe se pojednostavljeno izraunati prema izrazu:
I z cU n L (A)

gdje je:
Iz struja zemljospoja
c konstanta koja ovisi o tipu vodia i vrsti izolacije (obino priblino 0.2)
Un nazivni napon (kV)
L ukupna duljina svih vodova u promatranoj mrei (km)
U IT sistemu kao zatitni ureaji koriste se:
kontrolnici izolacije
nadstrujni zatitni ureaji
zatitni ureaji diferencijalne struje
Zbog vrlo malih napona dodira kod prve greke, IT sustavi se primjenjuju u sredinama s tekim uvjetima
rada kao to su rudnici i u prostorima ugroenim od eksplozije
Osim toga u industrijskim mreama u kojima nema jednofaznih troila i uvijek samo za jednu
transformatorsku stanicu odvojeno.
5. Zatitno izoliranje
Zatitno izoliranje je zatita od dodirnog napona koja se postavlja na dijelove i na kuita elektrinih
naprava s kojima ljudi dolaze u dodir, a to je obino izolacioni materijal. Primjeri strojeva koji imaju
zatitno izoliranje: builica, brusilica, usisiva za prainu, mlinek za kavu itd. , a ti strojevi ne smiju imati
posebnu stezaljku za prikljuak zatitnog voda.
6. Nulovanje
Kao zatitna mjera ovdje se uzima povezivanje sa nultim provodnikom metalnih djelova instalacije i
ureaja, odnosno naprava (slika). Svaki proboj izolacije faznog provodnika izaziva struju kratkog spoja,
usljed koje osigurai ili automatski prekidai isklapaju tu fazu.
Nulovanje se smije primijeniti samo ako je dovoljno sigurno da se na nultom vodiu niti u sluaju kratkog
spoja, niti u sluaju zemljospoja nee pojaviti napon vii od 50V, a ako se pojavi da e se odrati samo
najkrae vrijeme odnosno do iskljuenja strujnog kruga zatitnim ureajem nulti vodi treba obavezno
uzemljiti kod napojne transformatorske stanice i na vie mjesta u niskonaponskoj mrei.
Prema nainu djelovanja zatitna mjera od indirektnog dodira u TN sustavu s automatskim iskljuivanjem
napajanja pomou nadstrujnih zatitnih ureaja jednaka je nulovanju, ali su uvjeti za ispravnost zatitne
mjere razliiti
prema prijanjim tehnikim normativima za ispravno nulovanje moraju biti ispunjeni slijedei osnovni
uvjeti:
struja kvara mora biti vea od isklopne struje zatitnog ureaja to je ispunjeno ako je otpor petlje kojim
prolazi struja greke takav da je ispunjeno:
Ru

Uf
Ik

Uf
k I0

U ve postojeoj distributivnoj mrei struja koja se javlja zavisi od udaljenja mjesta proboja izolacije od
sekundara transformatora. Da se ne bi pojavio opasni dodirni napon, isklapanje treba da se izvri u
najkraem roku nakon proboja izolacije. Taj period nije definisan, ali prema onome to je izneseno o
biolokom djelovanju struje trebalo bi ga ograniiti na 0,1 do 0,2 sekunde.
Prema karakteristici topljivog ili automatskog osiguraa koju daje proizvoa, moe se odrediti kolika je
struja kratkog spoja potrebna za trenutno isklapanje.
presjek nulvodia mora biti u odreenom odnosu spram presjeka faznih vodia mora imati jednaki
presjek kao fazni vodi ako presjek faznog vodia nije vei od 16 mm2 kod bakrenih izoliranih vodova i
kabela, odnosno ako presjek vodia nije vei od 50 mm2 za nadzemne vodove

ako su presjeci faznih vodia vei od navedenih vrijednosti onda nulvodi moe imati za dva stupnja
manji presjek iz standardnog niza za presjeke vodia, ali nikada ne smije presjek nulvodia biti manji od
polovice presjeka faznog vodia
nulvodi mora sainjavati mehaniki i galvanski jednu cjelinu po cijeloj svojoj duljini, te nigdje ne smije
biti prekidan niti osiguraima niti drugim zatitnim ureajima
Propisi predviaju da struja kratkog spoja bude 3,5 puta vea od nazivne struje osiguraa (k=3,5), a ako je u
pitanju tromi osigura od 63 A navie, zahtijevaju struju kratkog spoja 5 puta veu od nazivne struje
osiguraa.
7. Zatitno uzemljenje
Zatitno uzemljenje je zatita od dodirnog napona koja se sastoji u elektrinom spajanju metalnih dijelova
elektrinih naprava s uzemljivaem pomou zatitnog (dozemnog) vodia, prikazano na slici 42.

Slika
Zadatak zatitnog uzemljenja je da kad zatieni dijelovi dou u dodir sa naponom, aktivira zatitu, npr.
osigura, i time postie prekid strujnog kruga. Otpor uzemljenja RZ izraunava se prema jednadbi:
polovica napona prema zemlji
RZ = ----------------------------------------struja iskapanja
Spajanje kuita elektrinih prijemnika i naprava sa zemljom da bi se sprijeilo javljanje opasnog dodirnog
napona na njima u sluaju proboja izolacije ini zatitno uzemljenje .
Sigurnu zatitu imamo ako je zadovolje sljedei kriterijum:
Rz

65
65

Ik
k I0

(1)

Pri emu faktor k ima iste vrijednosti kao pri nulovanju. Nominalna struja osiguraa (I0) mora biti k puta
manja od struje kvara. Tada osigura pregorijeva trenutno, odnosno za 0,1 0,2 sek. Obrazac (1) veoma je
strog i zahtijeva male vrijednosti zato propisi nekih drava dozvoljavaju da otpor zatitnog uzemljenja bude
Rz

1/ 2 U f
k I0

110
k I0

(2)

Obrazac (2) predpostavlja da je Rp priblian Rz odnosno da otpor zatitnog uzemljivaa nee biti vei od
otpora pogonskog uzemljivaa.

3. ALAT I PRIBOR KOJI KORISTI ELEKTRIAR

Radna mjesta elektriara su u pogonu, u elektroradionici, na terenu. Alat, maine i pribor koji upotrebljavaju
na radu veoma su raznovrsni i uslovljeni karakteristinom djalatnou pojedinog zanimanja. Ono to svi
upotrebljavaju su indikator napona, makaze, klijeta za skidanje izolacije, kablovski no, odvija, lemilo,
kombinovana klijeta. Prema potrebi oni se koriste runom builicom, merdevinama za rad na visini,
dlijetom za pravljenje ljebova u zidu itd. prema usmjerenje, upotrebljavaju razne elektrine instrumente za
mjerenje struje, napona, snage itd. Ovaj alat i pribor, njegovu funkciju i primjenu uenici e upoznati u toku
niza vjebi i proizvodnog rada u radionoci.

Metar

Libela (vasser vaga)

Sajlica za provlaenje provodnika


kroz fleksibilna crijeva

paga sa kredom za obiljeavanje pravca


Visak za obiljeavanje vertikale

Analogni i digitalni instrumenti

Klijeta ( sjeice )

klijeta kombinovana

Probna lampa ( glimerica )

klijeta za skidanje izolacije

eki

Komplet borera

Tiplovi
6x26 plastini tiplovi
8x38 plastini tiplovi
10x48 plastini tiplovi

Vezice za privrivanje
od 60x2,5mm do 750x12mm

Pitolj za silikon

Izolir traka u bojama

Multimetar pogodan za brzo i jednostavno mjerenje napona i


otpora, kao i ispitivanje provodnosti, kratkogspoja ili prekida u provodniku uredaju
sklopu i sl.

Gumirane zatitne rukavice

Zatitne slualice

Zatitni ljem

Detektor smijera vrtnje motora


i indikator napona

Zatitni ljem sa maskom

Radne zatitne rukavice

Strujna klijeta

Kitra sa alatom

4. ELEKRINE INSTALACIJE
Pojam i zadatak elektrinih instalacija
to su elektrine instalacije?
Elektrine instalacije su skup stalno ugraenih elektrinih vodova i pripadajuih instalacijskih naprava
koje se postavljaju u graevinske objekte, na vozila i dr., a slue za prikljuenje stalno montiranih i
prenosnih elektrinih troila kao i za prikljuak na zatitno ili gromobransko uzemljenje.
Kako se razvrstava instalacija jake struje ?
Instalacija jake struje moe se razvrstati prema materijalu na: vodovi, cijevi s priborom, rasklopni materijal,
naprave za nadstrujnu zatitu i brojila.
Da bi se elektrina energija pretvorila u neke druge vidove energije(toplotnu,mehaniku,svjetlosnu) i
omoguila njena ira primjena u industrijskim postrojenjima i u svakodnevnici koristimo ureaje koji se
zovu el.prijemnici.Poto je potrebno da se oni prikljue na niskonaponsku mreu sluimo se ureajem koji
vri prikljuenje i razvoenje el.energije do pojedinih prijemnika.Takvi ureaji se nazivaju elektrine
instalacije.U uem smislu el.instalacija se koristi u zatvorenim prostorijama i ine je provodnici i
elektroizolacioni materijali.Oni omoguavaju povezivanje i upravljanje radom pojedinih prijemnika,njihovu
zatitu,odnosno siguran pogon el.prijemnika.

4.1 Podjela elektrinih instalacija


Najosnovnija podjela el.instalacija je na :
el.instalacije jake struje(sve instalacije napona do 250V prema zemlji)
el.instalacije slabe struje(sve instalacije napona 50V prema zamlji)
Prema namjeni el.instalacije jake struje se djele na:
el.instalacije elektrinog osvjetljenja
el.instalacije elektrotermikog prijemnika
el.instalacije za napajanje elektromotornog pogona
el.instalacije za napajanje prijemnika sa mjeovitim optereenjem
el.instalacije za napajanje svjetleih cijevi visokog napona
el.instalacije elektrohemijskih postrojenja i dr.
Prema izradi el.instalacije jake struje djele se na:
el.instalacije izvedene na zidu
el.instalacije izvedene u zidu ( sa instalacionim cijevima i sa provodnica bez cijevi)
Prema prostorijama u kojima se postavljaju el.instalacije jake struje dijele se na:
el.instalacije u suhim prostorijama
el.instalacije u prostorijama sa specifinim uslovima(vlane prostorije,opasnost od
poara,opasnost od eksplozije)
el.instalacije sa specifinim ureajima(specijalne maine)
Prema namjeni el.instalacije slabe struje dijele se na:
el.instalacije za signalizaciju(svjetlosnu i zvunu)
el.instalacije za radio i TV antene
telefonske instalacije

4.2 Elektroinstalacioni materijali

Materijali koji slue za izradu elektrinih instalacija nazivaju se elektroinstalacioni materijali.


U elektroinstalacione materijale spadaju:provodnici i kablovi,instalacione cijevi,pribor za
kablove,osigurai,prekidai,prikljuni ureaji,sijalina grla,razvodne table i materijali za izradu
kunog prikljuka.

4.3 Provodnici
Provodnik je metalni dio izolovanog provodnika koji slui za provoenje el.struje.U el. instalacijama se
pomou njih povezuju pojedini elementi strujnih kola. Materijal koji se koristi za izradu provodnika
potrebno je da ima mali el.otpor i veliku el. provodnost.Najpoznatiji su srebro,bakar i aliminijum.
Vodovi za niskonaponske instalacije mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe:
A. instalacijski vodovi za prikljuak prijenosnih troila
B. instalacijski vodovi za trajno polaganje
a. nadbukno polaganje
b. podbukno polaganje
c. polaganje u instalacijske cijevi
Provodnici mogu biti:goli(neizolovani) i izolovani nekom iyolacijom.
Provodici se oznaavaju bojama za laku upoterebu i koritenje i to:
Vrsta struje
Oznaka voda

Trofazna

Faza R
Faza S
Faza T
Nulovod
Zatitno uzemljenje

BOJA
crna
smea
crvena
plava
uto-zelena

4.3.1 Izbor izoliranih vodia


P
P/L
PP-41
PP-45
PP/L
PP/R
PG/R
PG/P
GT/U

za uvlaenje u instalacijske cijevi


za prikljuak malih pokretnih troila
PP 00/0
za nadzemno polaganje, vanjsku rasvjetu i kune prikljuke
za razvod u gradskim mreama
za polaganje u zemlju
za prikljuak malih pokretnih troila
za polaganje pod buku
za polaganje pod buku
za nadbukno polaganje
za prikljuak pominih troila (npr. glaalo)

Koji su standardni presjeci vodia i koje su doputene trajne struje u kabelima ?


Standardni presjeci vodia i doputene trajne struje u kabelima moemo prikazati tablicom .

4.3.2 Standardni presjeci vodia (Cu)


0.75 mm2
1.5
mm2
2.5
mm2
4
mm2
6
mm2
10
mm2
16
mm2
25mm2
35mm2

rasvjeta (<10A)
prijenosna troila (el. alati, ureaji;16-20A)
vrsto postavljanje (utinice; 20-25A)
vea troila (25-35A)
kuni prikljuak (35-50A)
kuni prikljuak (50-63A)
NN mrea (>63A)

50mm2
70mm2
95

ta je P - vod?
P -vod je sastavljen od golog bakrenog vodia i sloja pvc-izolacije. Izrauju se samo jednoilni, od 1,5 do
95mm2,za vrsto polaganje u cijevima iznad ili ispod buke u suhim prostorijama, prikazan je na slici 2.

Slika 2 P - vod

ta je PGP vod ?
PGP - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se
obloi slojem prirodne gume i slojem od pvc - mase. Izrauju se dvolni, troilni i etverolni od 1,5 do 10
mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi iznad ili ispod buke u suhim i vlanim prostorijama, prikazan je
na slici 3.

Slika 3 PGP - vod

ta je PP/R- vod ?
PP/R - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile poloe jedna uz drugu
u istoj ravnini i zajedno se obloe slojem od pvc - mase tako da izmeu ila postoji razmak. Izrauju se
dvoilni i troilni od 1,5 do 4 mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi ispod buke u suhim prostorijama,
prikazan je na slici 4.

Slika 4

PP/R - vod

ta je GT - vod?
GT - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja gume, sloja pamunih niti i sloja
obojenog pamunog konca. Izrauju se dvoilni i trolni od 1,5 ; 1 i 1,5 mm2 , za prikljuak svih vrsta
prenosivih troila, kazan je na slici 5.

Slika 5 GT vod

ta je GG/L - vod?
GG/L - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja gume i sloja gumenog plata
Izrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od 0,75 i 1 mm2 , za prikljuak manjih prenosivih troila, prikazan
je na slici 6.

Slika 6 GG/L -vod

ta je PP00 - kabel?
PP00 - kabel je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se
obloi slojem pvc - mase i slojem od pvc - mase. Izrauju se dvoini, troilni, etveroilni i peteroilni od
1,5 mm2 navie, za polaganje u suhim i vlanim prostorijama u kabelskim kanalima i razvodnim
postrojenjima, prikazan je na slici 7.

Slika 7 PP00 kabel


Dozvoljena optereeja za kabal PP OO
Dimenzije

2x1,5 3x1,5 3x2,5 4x1,5 4x2,5 4x4 4x6 4x10 4x16 4x25 4x35 4x50 4x70 4x95 4x120

Max. opterenje (A
U ZRAKU (20C)
U ZEMLJI (30C)

32
20

27
19,5

36
26

27
19,5

36
26

46 58 78 101 132 159 188 232


34 43 59 78 105 129 157 199

280
246

4.3.3 Elementi niskonaponske instalacije


A. instalacijske cijevi (Bergman, PVC, eline, polietilen)
B. instalacijske kutije
a. prema upotrebi (montane, razvodne, univerzalne)
b. prema obliku (etvrtaste, okrugle)
c. nainu polaganje (ukopane, nadbukne)
d. prema namjeni (krianje,odvajanje i prolaz vodova;montaa sklopnih elemenata)
C. obujmice (za uvrivanje cijevi ili kabela na zid/strop)
D. kanalice (nadbukna instalacija)
E. posebne metalne konstrukcije za stropno/podno polaganje kabela

4.4 Instalacione kutije


Slue za uvod i smjetaj provodnika,ukljetenja ili odvajanja instalacionoh cijevi ili za smjetaj
elektroinstalacionog materijala (prekidai,prikljunice) i zatitu njihovih spojeva od unitenja.
Prema nainu upotrebe djele se na :
montane(za prekidae,prikljunice)
kutije koje slue za uvod i smjetaj provodnika na mjestima granjanja
Prema obliku dijele se na :okrugle i etvrtaste i one imaju specijalne poklopce kojima se zatvaraju.

4.5 Obujmice
Obujmice se primjenjuju za uvrivanje instalacionih cijevi na zidu.

318
285

4.6 Prikljuni ureaji


Prikljuni ureaji se koriste za spajanje pokretnih potroaa kao to su npr.: elektrine pegle,TV aparati,
aparati za zavarivanje itd. Prema namjeni, prikljuni ureaji su podijeljeni na:
utinice (prikljunice),
utikae,
natikae i
rave.

4.6.1 Utinice
Utinice se prema ugradnji dijele na podbukne (p/), nadbukne (n/) i prijenosne koje se koriste kod
produnih kablova. Prema broju faza imamo monofazne i trofazne utinice, a prema stupnju zatite imamo
nezatiene utinice, utinice za vlane prostorije i utinice za prostore ugroene eksplozivnim smjesama.
Posebna vrsta utinica su utinice sa ugraenom prenaponskom zatitom. Danas su u upotrebi mnogi
elektronski ureaji koji su jako osjetljivi na povienje napona. To su npr. raunari, TV aparati i drugi ureaji.
Da bi se ovi ureaji zatitili preporuljivo je da se napajaju preko utinica sa prenaponskom zatitom. Ove
utinice imaju ugraen osigura koji pregorijeva pri povienju napona. Da bismo znali da li je osigura
ispravan u ove utinice se ugrauje kontrolna lampica. Takoer imamo posebne utinice za telefonske
instalacije, TV instalacije, instalacije mree raunara i instalacije zatitno niskog napona.
Osnovni podaci o utinici su radni napon i radna struja. Standardne struje utinica su: 10A,16A, 32A,
63A i 125A. Utinice za podbukno instaliranje se montiraju u instalacionim kutijama prenika 55 mm.
Pri instaliranju se obavezno mora izvriti spajanje zatitnog PE vodia na zatitne kontakte.
Kod trofaznih utinica raspored prikljuaka je dat na slici 11b (pogled sa prednje strane utinice). Treba
voditi rauna da se ne zamjene zatitni PE I neutralni N vodi, jer e u tom sluaju pri ukljuenju potroaa
FI sklopka izvriti iskljuenje.

Dupla I obina monofazna utinica


sa zatitnim kontaktom

Nadzidna EURO utinica IZN IP44

Obina monofazna utinica bez zatitnog kontakta

Nadgradna utinica sa zatitnim kontaktom

4.6.2 Utikai
Utikai slue da se spoje provodnik za napajanje elektrinog prijemnika sa prikljunicom.Sastoji se od
epova i tijela utikaa.Na utika se uvijek spaja samo jedan provodnik.

Prikljune naprave: (rava,produni kabl, monofazni (uko)utika, trofazni utika)

Trofazni euro utika

4.7 Instalacione sklopke ( prekidai )


.
Prekidai slue za runo ili automatsko ukljuivanje ili iskljuivanje strujnog kola elektrinih prijemnika ili
grupe el. prijemnika.Oni moraju istovremeno da ukljue ili iskljue sve polove strujnog kruga.

sklopni ureaji slue za uklapanja strujnih krugova u instalacijskim krugovima u domainstvima


izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A
predviene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti
Prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo:
jednopolne (iskljuuju ili ukljuuju samo fazu), jednopolni prekida sa regulacijom
dvopolne (iskljuuju ili ukljuuju fazu i nulu)
tropolne prekidae
grupne ili serijske (slue za ukljuenje ili ukljuenje grupe potoaa)
izmjenine
krine ili unakrsni
taster (tipkalo),

Uz prekidae se jo koriste i ureaji kao to su: impulsni automat i stubini automat.

SIMBOLI
vod

4.7.1 JEDNOPOLNI PREKIDA


Jednopolni prekida se koristi za ukljuenje rasvjete, zidnih elektrinih grijalica, ventilatorai drugih ureaja
sa jednog mjesta.Sklopka se smjeta u fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku koja se nalazi u nul
vodiu instalacija ostaje pod naponom.

jednopolna

dvopolna

Zadatak br.1:Nacrtaj kako izgleda jednopolna sklopka sa prednje i zadnje strane

Razvod elektrine instalacije sa jednopolnim prekidaem, dvije sijalice i jednom utinicom

Zadatak br.2: Nacrtaj jednopolnu, tropolnu i montanu emu za razvod na slici

Zadatak br.3:
Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za po datoj emi.
Za spajanje se koristi kabl PP-Y 3x1,5 mm2 ili PP/R 3x1,5 mm2 koji imaju po tri provodnika.

dvopolna ema

Potreban materijal i oprema:


-monofazna utinica sazatitnim kontaktom
-obujmice
-jednopolni prekida
-sijalino grlo

-fleksibilno crijevo
-izolir traka ili redna stezaljka
-razvodna kutija

Montana ema jednopolnog prekidaa i jedne sijalice

MONTAA
Prikljuivanje jednopolnog prekidaa

Prilikom prikljuivanja prekidaa mora se voditi rauna o pravilnom postavljanu uice pod vijak
(da se prilikom zavrtanja vijka uica savija i sama sebe dotee te da prilikom skidanja izolacije sa vodia
neviri goli dio vodia ).

4.7.2 SERIJSKI PREKIDA (SKLOPKA)


Serijski (dvostruki) prekida se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta ukljuivati dva potroaa. Mogue
je naizmjenino sklapanje dvije grupe troila, pri emu obje grupe mogu biti istodobno uklopljene.

0
R

grupna
Zadatak br.4:
Nacrtaj kako izgleda serijski prekida sa prednje i zadnje strane

Zadatak br.5:
Na datoj slici pravilno pospajati zadate instalacione elemente

Zadatak br.6:
Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za datu emu

Tropolni razvod sa pripadajuim elementima

Jednopolna ema
Potreban materijal i oprema:
-dupla monofazna utinica sazatitnim kontaktom
-obujmice
-izmjenini prekida
-sijalino grlo
kom.2
-razvodna kutija

-fleksibilno crijevo
-izolir traka ili redna stezaljka

Shema i mjesto primjene serijskog prekidaa prikazana je na slici .


Zadatak br.7 :Nacrtati tropolnu emu za dati razvod sa slike.

4.7.3 IZMJENINI PREKIDA (SKLOPKA)


Stubita i hodnici su esto osvijetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i
ugasiti i na poetku i na kraju hodnika, odnosno stubita, konstruirani su izmjenini prekidai.

Izmjenini prekida ( sklopka)

Izmjenini prekida sa utinicom

Potezni izmjenini prekida

Zadatak br.8:
Nacrtati jednopolnu emu za razvod sa prethodne slike

Primjeri primjene izmjeninog prekidaa( sklopke) sa utinicom:

Univerzalna razvodna kutija

Shema i mjesto primjene izmjeninog prekidaa prikazana je na slici .

Zadatak br.9:
Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za emu na slici i nacrtati jednopolnu emu date instalacije

Potreban materijal i oprema:


-izmjenini prekida
kom.2

-sijalino grlo
kom.2
-razvodna kutija
-izolir traka ili redna stezaljka
-fleksibilno crijevo
-obujmice

4.7.4 KRINI PREKIDA (SKLOPKA)


Krini prekidai su konstruirani da bi se na stubitima i hodnicima mogla paliti i gasiti rasvjeta sa tri mjesta.
Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubini automati. Izvoru i troilu uvijek je najblia
izmjenina sklopka izmeu njih se nalaze krine.

Shema krine i izmjenine sklopke prikazana je na slici .

Zadatak br.10:

Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za emu na slici i nacrtati tropolnu emu

Potreban materijal i oprema:


-krini prekida
-izmjenini prekida
-razvodne kutije
-sijalino grlo

kom.1
kom.2
kom.2
kom.1

Zadatak br.11
Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za po datoj emi

Potreban materijal i oprema:


-monofazna utinica kom.4
-razvodna kutija
kom.2
-fleksibilno crijevo
2m

Indikator

Indikator horizontalni

Indikator vertikalni

Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu prikazana je na slici

Zadatak br.12
Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za emu na slici
Potreban materijal i oprema:
-indikator
-sijalino grlo
-razvodna kutija
-sijalino grlo

kom.1
kom.1
kom.1
kom.3

TROFAZNA UTINICA

Trofazna utinica sa zatitnim kontaktom

Zadatak br.13
Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za datu emu I nacrtati tropolnu emu

Potreban materijal i oprema:


-troofazna utinica
kom.2
-razvodna kutija
kom.1
-fleksibilno crijevo
1,5m

IMPULSNI AUTOMAT
Impulsni automat (stubini prekida) je ureaj koji omoguuje da se sa vie mjesta moe upaliti i ugasiti
jedna svjetiljka. Koristi se u stubitima, hodnicima, predsobljima i holovima.
Svjetiljke se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo svjetiljka se pali, a narednim
pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora.
Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala su na slici. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se
moe spojiti proizvoljan broj tipkala (sl. 44 i 45).

Zadatak br.14:

STUBINI AUTOMAT

Stubini automat sa dimerom


Stubini automat, 230 V~, 10 A, 2300W, cos fi=1, 1300W, cos fi=0,6, relejni izlaz podesiv od 30 s do 15
min ili trajno ukljueno - iskljueno, 3 i 4- ilni prikljuak, montaa na DIN nosa 35mm

Napon napajanja AC 230 V

Funkcija kanjenja isklapanja aktivira se pritiskom na upravljako tipkalo


Zatita od zaglavljivanja tipkala
Vremenski opsezi 1s do 10 minuta
AUTO - normalan rad prema namjetenom vremenu
OFF - trajno isklopljena ( pri servisu rasvjete)
ON - trajno uklopljena
Vrijeme se postavlja potenciometrom
Kontakt izlaznog releja 16 A ( moe sklapati )
troilo do 4000 VA AC
Mogunost upotrebe tipkala sa tinjalicom

Zadatak br.15:
Praktino uraditi razvod elektrine instalacije za datu emu:

Stubini automat u kombinaciji sa kontakterom

Principijelna ema kontaktera

ema spajanja sa tasterima sa tinjalicom

Potreban materijal i oprema:


- stubini automat
kom.1
- razvodna kutija
kom.3
- fleksibilno crijevo 1,5m
- tasteri
kom. 3
- sijalino grlo
kom. 3
- osigura automatski 10A kom.1
- kontakter
kom. 1

ELEKTRINO BROJILO