O knjizi ABECEDNA AZBUKA Sabahudina Hadžialića:

“...Veliki poljski, jevrejski i svetski pisac Stanislav Jerži Lec

zapisao je da je “najveći roman rečenica”. U knjizi
Abecedna azbuka nalazi se nekoliko hiljada sjajnih
“romana”...”

Aleksandar Čotrić, književnik, Beograd, 2009.g.

“...Sabijev humoropis Abecedna azbuka sastavljen je iz tri

cjeline koje su idejno i logički povezane u jedno...”
30 GODINA KNJIŽEVNOG I NOVINARSKOG RADA
Ivo Mijo Andrić, književnik, Zagreb, 2009.g.

SABAHUDIN HADŽIALIĆ

RATKO OROZOVIĆ
Višeslojna poetska izražajnost Orozovića nije samo proizvod
dešavanja u bivšoj Jugoslaviji krajem osamdesetih godina
prošloga vijeka već je to i način uobličavanja jedne nove
komedije — komedije kratke, jezgrovite misli. Naime,
mnoštvo isprepletenih likova, sudbina i prostora je pokušaj
ovog režisera i scenariste da kroz aforističnu misao satiričnog
odsjaja predoči nama ovdašnjim da film jeste zabava, ali
45 GODINA FILMSKOG I KNJIŽEVNOG RADA
itekako ozbiljna zabava. Zabava gdje se i ljubi ali i gdje
realnost spaljivanja doktorskih disertacija i nije ništa drugo do
naša svakodnevnica sa kojom se suočavamo i danas, mada u
obliku koji se, nažalost ni ne može porediti sa ozbiljnom
surovošću onoga vremena. Ali...i danas se vozimo u istim
tramvajima kao i tada. I, šta nam to govori?
Sabahudin Hadžialić
dvadeset godina poslije, 2009.g.
 "...Ratko Orozović je u životu govorio mnogo glasno, ali
ne ljudskim govorom, nego jednom naročitom
semantikom koja pripada višestrukom iskazu umjetnika.
Karakterizira ga ironični, cinični i sarkastični odnos u
mišljenju i životnom stilu...“

Akademik Vladimir Premec,

Krug 99, Sarajevo, 2004.g.

O “Organi(ziranoj)zovanoj anarhiji Sabahudina

Hadžialića”....” Zato i pojedini, vrlo efektni tekstovi, ne bez
humora, vrlo često sa satiričnom žaokom, pogađaju u žive,
otvorene rane naše države i našeg društva u
formiranju...Zbog toga ova knjiga nije samo kvalitetan
literarni i publicistički broj, već prije svega odslik totalnog
angažmana jednog pisca, koji se bez ostatka daje onome što
je tako fluidno, tako neizvjesno, jer je i sam državnik s ovih
prostora kazao da je Bosna, zasad, samo ideja...”
Gradimir Gojer,
predsjednik Društva pisaca BiH, 2004.g.
Večernje novine, Sarajevo

Orozovićevi kratki filmovi su svojevrstan oblik vlastite

vizije vremena i prostora u kojem se živi, nerijetko sa
itekako humornim, da ne kažem humorističkim
O knjizi poezije “Prosjaci uma”...: “Hadžialićevu zbirku pristupom obilježavanju jednog itekako zanimljivog
pjesama predstavili su, u Kamernom teatru 55 u Sarajevu, sadržaja koji se obrađuje. Filmovi: “Bolji život divljih
književnici Alija Kebo i Amir Brka, koji su bili i recenzenti svinja”, nagrađen na Međunarodnom festivalu Zlatna
knjige. Amir Brka se upitao šta je to u poeziji Sabahudina kaluga u Moskvi; “Gaga i Ziga kojoj je maca pojela večeru”,
Hadžialića što ga ne odbija. U pitanju je odziv duše a ne “Čarli Čaplin klon bosanski”, “Vodeni ćiro u srce me diro”,
intelekta, odnosno sentencioznost stihova, mudrost koja “Životopis Alekse Maskalenka” su filmovi koji ne samo da
govori o dehumaniziranom i uništenom svijetu. Za individualiziraju likove i djelo otisnuto na filmskoj traci
književnika Aliju Kebu, ova zbirka potvrđuje svoje mjesto, već jesu i vlastiti obol čovjeka koji se ne može pomiriti
uopće, u svijetu poezije. Sam pjesnik uspijeva da oblikuje sa zaboravljenim, ponekad čak i surovim, sudbinama
egzistencijalnu dramu suvremenog čovjeka, ispisujući je na običnih ljudi...ljudi koji u stvari i jesu društvo sui generis.
individualan način...” Angelina Šimić,
dnevna novina Oslobođenje, Sarajevo, 2003.g. Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, 2009.g.