1

Ureñuje: Ljiljanka Mitoš

Misija Alerta je Svoboda
informiranje o zaštiti Izdavač: Press centar za
okoliša, očuvanju okoliš Hrvatske
MB : 01885057 OIB
prirodne i kulturne 61613498234
baštine kao ŽR : PBZ 2340009-
društvenom i 1110335583
političkom Kontakt:
pokretu. info@alertonline.org

Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

Poglavlje Okoliš čeka implementaciju Direktive o otpadnim vodama i REACH

direktivu koja se odnosi na trgovanje kemikalijama, kao i donošenje morske i
Dunavske strategije
U tom su području
grañani i grañanke u
suradnji sa
Ministarstvom zaštite
okoliša, prostornog
ureñenja i graditeljstva i
Fondom za zaštitu
okoliša i energetsku
učinkovitost postiglo
najviše, čak više nego
neke stare članice EU,
koje nikako da riješe
problem vezane za
otpad. U razdoblju od
stupanja na snagu
Zakona o otpadu i
Prvih dana travnja župani i županice županija i gradonačelnici i Pravilnika o ambalaži
gradonačelnice većih gradova u Hrvatskoj imali su priliku upoznati (2006.g.) do danas je
Operativni program za zaštitu okoliša (OPZO), kojeg u sklopu prikupljeno gotovo četiri
predpristupnog programa IPA (Instrument for Pre-Accession milijuna komada
Assistance) plaća Europska unija. Prezentaciju „Čuvajmo okoliš jer (3.772.328.495 jedinica)
drugi nemamo“, u Zagrebu su pripremila tri ministarsva: okoliša, ambalaže, što je teško
poljoprivrede i ruralnog razvitka. Operativni program za zaštitu okoliša 318.848.100 tona.
usmjeren je na područja gospodarenja otpadom i gospodarenja Najviše je sakupljeno
vodama, te čini programski okvir za korištenje financijskih sredstava PET ambalaže,
EU za razvoj infrastrukture. Hrvatskoj treba poslužiti kao financijski 83.518.557 tona, zatim
izvor u procesu uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te 229.907 tona stakla,
zaštitu voda kroz poboljšanje uvjeta za vodoopskrbu i odvodnju. Naime, 5.284 tona Al/Fe
Hrvatska ima relativno visok stupanj očuvanosti okoliša, no novčana limenki, 608.258 tona
ulaganja i odgovorno ponašanje prema okolišu do nedavno je bilo ambalažnog kartona,
znatno niže nego u drugim europskim zemljama. OPZO-Operativni 15.190 tona ostalih
program za zaštitu okoliša predstavlja jedan od tri operativna programa polimera. Od drugih
, a bespovratna IPA pomoć za provedbu programa za razdoblje 2007.- vrsta otpada sakupljeno
2009. godine iznosi 53,5 milijuna eura, dok je za razdoblje 2010. - je 86.681 tona otpadnih
2011. planirano sufinanciranje od 43,2 milijuna eura. Veleposlanik guma, 49.757 komada
Paul Vandoren, šef delegacije EU u Hrvatskoj, objašnjavajući detalje starih (otpadnih) vozila,
OPZO, naglasio je da je Europa mnogo uložila u zaštitu okoliša, tla, 27.607.494 litara
zraka i vode. Na tome se temelji i Strategija za Europu 2020, koja je otpadnih ulja, 25.212
ustvari europska strategija za održivi razvitak. No, Hrvatska, jedina tona akumulatora i
država koja je još u pregovorima sa EU, postigla je vrlo dobar napredak baterija, 20.193 t
u zaštiti okoliša, posebno u onome dijelu u kojem smo morali riješiti električnog i
nagomilane divlje deponije komunalnog i posebnog otpada. elektroničkog otpada.
 2
Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

Dio novaca iz IPA programa već U dalju zaštitu i propisno

je uložen u programe koji su korištenje voda moramo uložiti
bili dobro pripremljeni: centri 22,3 milijarde kuna. Ali i
za gospodarenje otpadom europski fondovi sufinancirat
Bikarac- Šibensko-kninska će neke od naših projekata
županija, Marišćina- zaštite voda, prvenstveno
Primorsko-goranska županija, gospodarenje komunalnim
Kaštijun- Istarska županija. U otpadnim vodama. Trenutno su
najvišem stupnju u fazi provedbe tri projekta u
pripremljenosti nalaze se centri Slavonskom Brodu, Drnišu i
u Benkovcu za Zadarsku Kninu u koje će iz državnog
županiju, regionalni centar u proračuna i IPA programa te u
Piškornici za Koprivničko- nekim projektima iz proračuna
križevačku, Meñimursku, lokalnih zajednica biti
Varaždinsku i Krapinsko- investirano preko 50 milijuna
zagorsku županiju te Lećevica eura. Njihovom realizacijom
u Splitsko-dalmatinskoj izgradit će se ureñaji za
županiji. Da bi jedinicama pročišćavanje otpadnih voda iz
regionalne i lokalne domaćinstava i industrije i
samouprave te njihovim poboljšati kanalizacijske mreže.
komunalnim tvrtkama pomogli Sljedeći planirani projekt je
u ubrzanom pripremanju Sisak.
projektne dokumentacije po
strogim uvjetima EU-a, putem Mediji i „zeleni“-za sada
Fonda za zaštitu okoliša i kontraproduktivni
energetsku učinkovitost
osigurana su sredstva za Iako je prezentacija OPZO bila
izradu dokumentacije te je upriličena kako bi se sve
ministarstvo izradilo smjernice institucije uključene u
za izradu dokumentacije. realizaciju Programa što bolje
Centri za gospodarenje upoznale s obvezama i uvjetima
otpadom zamijeniti će koje je potrebno ispuniti za
postojeća odlagališta učinkovito korištenje sredstva iz
komunalnog otpada. Do danas IPA, najvažnije od svega je
je završena sanacija na 78 podizanje razine znanja i
službenih odlagališta a na pripremljenosti lokalnih vlasti
ostalih 221 deponija sanacija je na pisanje dobrih i kvalitetnih
u tijeku. Hrvatska će od 1. projektnih prijedloga kojima žele
siječnja 2012. za projekte iskoristiti velike europske novce
gospodarenja otpadom godišnje pripremljene za Hrvatsku.
iz strukturnih europskih Uloga medija u praćenju
fondova imati na raspolaganju provedbe svih projekta iz OPZO
170 milijuna eura. i potrošnja novaca iz IPA
Hrvatska je bogata vodom. programa vrlo je važna, jer se
Upravljanje vodama utvrñeno samo kroz medije može
je Strategijom upravljanja informirati javnost o dobrim i
vodama i EU Okvirnom praktičnim rezultatima koje
direktivom o vodi. Sreća koju Hrvatska postiže. No, mediji su
su dočekali naše rijeke, jezera i još uvijek okrenuti prema
druge vodene površine, senzacionalizmima koje kroz
zapisana je u novom Zakonu o negativne primjere potiču zelene
vodama, koje zabranjuje udruge.
eksploataciju pijeska, šljunka i
šodera na način kakav se radio
do nedavno.
 3
Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

HRVATSKA
Povijest sedmogodišnjeg
debakla slavonskog
centra za gospodarenje
Centar za gospodarenje otpadom otpadom
gradi se 11 godina Napisao Kruno Kartus
Objavljeno u Alertu,
Napisao Kruno Kartus/izvorno objavljeno na Tportalu 25.09.2008
Jedino brdo, deponij smeća
Gradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lončarica, u inače
Osječko-baranjske županije konačno bi morala biti gotova ravničarskoj okolici Osijeka
do 1. siječnja 2012. godine, ocijenio je na današnjoj nastavit će rasti slijedećih
sjednici županijske skupštine župan Vladimir Šišljagić. godina jer istočnoslavonski
Dakle, oko 85 tisuća tona godišnje nastalog otpada u toj političari nisu sposobni, u
županiji po europskim standardima počet će se zbrinjavati skladu za zakonom, ugovoriti
tek četiri godine kasnije od isprva planiranog roka. i izvesti izgradnju regionalnog
centra za gospodarenje
Tako je jer je propao meñužupanijski projekt s Vukovarsko- otpadom. Niti sedam i pol
srijemskom županijom i pet gradova o gradnji zajedničkog godina od kada su četiri
regionalnog centra koji je trebao biti gotov do 2008. godine. grada, Vukovar, Vinkovci,
Tek je nedavno osnovana županijska komunalna tvrtka Ekos, Beli Manastir, Županja i
što je bio uvjet da Fond za zaštitu okoliša i energetsku Osijek, osnovali Javnu
učinkovitost (FZOEU) projektu dodijeli financijsku pomoć. Nakon ustanovu za zbrinjavanje
osnivanja Ekosa, ugovor o sufinanciranju u veljači je i potpisan, otpada istočne Slavonije
pa je sada županiji na raspolaganju šest milijuna kuna za izradu (ZOIS) i četiri i pol godine od
projektne dokumentacije za izgradnju centra. U tim troškovima javnog natječaja odabira
FZOEU sudjeluje s 60 posto (šest milijuna kuna), a županija konzorcija Strabag i
snosi ostalih 40 posto troškova izrade dokumentacije. Saubermacher koji bi centar
Država, odnosno FZOEU, inzistirala je na osnivanju Ekosa jer je izgradio, projekt ne može
raniji aranžman kršio zakon predviñajući da projekt nosi privatni dobiti grañevinsku dozvolu za
konzorcij Strabag-Saubermacher. Nakon meñunarodnog javnog lokaciju centra u osječkom
natječaja, ugovor s austrijskim konzorcijem sklopila je Javna prigradskom naselju
ustanova za zbrinjavanje otpada istočne Slavonije (ZOIS). Antunovac jer nije u skladu
Meñutim Ministarstvo zaštite okoliša proglasilo ga je za zakonom.
protupropisnim i odbilo izdati grañevinsku dozvolu. 'Dozvola za „Projekt ne odgovora
gradnju može se izdati samo za projekte koji su u skladu s propisima Republike
važećim propisima, što znači da je projekt potrebno doraditi, tj. Hrvatske. Dozvola za gradnju
uskladiti s propisima Republike Hrvatske', ustvrdilo je može se izdati samo za
Ministarstvo zaštite okoliša u izjavi za ekološki magazin Alert u projekte koji su u skladu s
rujnu 2008. godine. Poslije je ZOIS jednostrano raskinuo ugovor važećim propisima što znači
sa Strabag-Saubermacherom, a Austrijanci sudskom tužbom da je projekt potrebno
sada traže naknadu štete od čak 5,5 milijuna eura. Ishod doraditi tj. uskladiti sa
sudskog spora još nije poznat. propisima Republike
Zavrzlama oko jednog jedinog centra za gospodarenje otpadom Hrvatske.", potvrdilo je za
koji treba niknuti na lokaciji Orlovnjak u Općini Antunovac Alert Ministarstvo zaštite
nedaleko Osijeka traje od 2001. godine, kada je osnovan ZOIS. okoliša.
Osim propasti te ustanove u koju je od osnivanja bilo uvučeno Pravna analiza odvjetnika
pet gradova i dvije županije, na njezin rad potrošeno je, bačeno u Zorana Ranñelovića pokazala
vjetar, oko 750 tisuća eura (5,5 milijuna kuna). Ravnatelj je da je prekršen ugovor
ustanove Ivan Domanovac otišao je u mirovinu, a rok završetka izmeñu ZOIS-a i
gradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom s kraja koncesionara te da može biti
2008. pomaknut je za 1. siječnja 2012. godine. Tako jedan jednostrano razvrgnut. U tom
projekt, umjesto sedam, traje 11 godina. slučaju ne bi trebalo platiti
vrlo visoku odštetu.

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010.
Prema procjenama pojedinih službenika osječke
gradske uprave (koji o ovome žele ostati
anonimni) od 2001. godine na rad Javne
ustanove za zbrinjavanje komunalnog otpada
istočne Slavonije (ZOIS) i izradu razne
dokumentacije potrošeno je najmanje 750
tisuća eura.
Ali otpad, kojeg je samo 2005. godine u
Osječko-baranjskoj županiji nastalo preko 86
tisuća tona i dalje se odlaže na zastarjelim i
mahom nepropisnim deponijama, koje rade po
načelu "navezi i zatrpaj zemljom". Vukovarsko
srijemska kao druga županija u projektu
postaje nestrpljiva i traži alternativni vlastiti
model. Nervoza kod svih raste i zbog
propuštanja mogućnosti 80-postotnog
sufinanciranja centra iz državnog budžeta.
Ostvari li se ovakav projekt, svjesni su, cijeli
trošak snosit će samo gradski budžeti osnivača.
To dokazuje i dopis direktora Fonda za zaštitu
okoliša Vinka Mladinea predsjedniku Zelenih
Hrvatske Zdravku Peki, koji od početka 2008.
godine sudjeluje u vladajućoj gradskoj koaliciji i
u ime Osijeka kao član ZOIS-ova upravnog
vijeća.
„ Fond sufinancira samo ulaganje u odobrenu
lokaciju radi izgradnje centra, a ne ulaganje u
moguće suvlasničke ili koncesijske odnose
vezane za upravljanje centrom. Fond ne može
prihvatiti niti podržati koncesijski ugovor koji se
odnosi na lokaciju Antunovac niti će ulagati
sredstava u izgradnju odlagališta, već samo u
izgradnju centara koji će zbrinjavati otpad
mehaničko biološkom obradom „ napisao je
Mladineo u srpnju 2006. godine. Prepreka
potpori, dakle, nije samo zastarjeli projekt nego
i koncept u kojemu bi najveću financijsku korist
izvukao ZIPOS, privatna tvrtka sa sjedištem u
Antunovcu u većinskom vlasništvu Strabaga i
Saubermachera. Peko zato misli da je projekt
mrtav da ga ne treba oživljavati nego krenuti
ispočetka.„Morat će se osnovati
meñužupanijska tvrtka koja će, budući da je u
javnom vlasništvu, moći ostvariti državnu
potporu. Projekt se sada održava na životu jer
svi čekaju da netko drugi povuče pravi potez, a
najveći strah je zbog tih navodnih 5,5 milijuna
eura odštete“, rekao je Peko.Većina čelnika
sadašnje osječke gradske vlasti za debakl
najviše krivi ravnatelja ZOIS-a Ivana
Domanovca i koncesionara tvrtku ZIPOS, koju
je osnovao austrijski konzorcis Strabag i
Saubermacher. Nasuprot tome Domanovac
optužuje pojedince u najvećem osnivaču, Gradu
Osijeku, koji u upravnom vijeću ZOIS-a ima tri
od sedam glasova.
4
Godina 1. broj 5
„ O tome bi se mogao napisati roman. Više se
ne donose stručne nego političke odluke.
Pojedinci uporno dovode u pitanje
meñunarodni natječaj provoden prije četiri
godine. Grañevinsku dozvolu dobit ćemo ako
upravno vijeće slijedeći tjedan pristane da se
izradi jedan geodetski elaborat za što će
trebati nekoliko mjeseci i oko sto tisuća kuna.
Onda se može početi – ustvrñuje Domanovac,
koji je zahtjev za grañevinsku dozvolu u lipnju
predao osječko-baranjskom upravnom odjelu
za prostorno ureñenje i do sada nije dobio
pozitivan odgovor.Grad Osijek već je htio
jednostrano razvrgnuti ugovor sa ZIPOS-om,
ali od toga se odustalo jer su ugovoreni vrlo
visoki penali, navodno 5,5 milijuna eura koje
bi trebalo isplatiti Austrijancima u slučaju
prekida posla. Odustavši od toga, krajem
2006. godine Grad Osijek dokapitaliziravši
ZIPOS s 66 tisuća eura postao je vlasnik 33
posto ZIPOS-a, što je tadašnji gradonačelnik
Anto Đapić u izjavi navedenoj u Poslovnom
dnevniku nazvao "najmanje lošom
varijantom". Đapić je takoñer izvjestio da je
postignut dogovor da se za deponiju osigura
45 tisuća tona godišnje umjesto prijašnjih 50
tisuća tona. Najmanje loša varijanta ispala je
bez obzira na upozorenje iz fonda, pa se očito
već 2006. odustalo od potpore državnog
novca.Meñutim, tijekom godina čekanja
grañevinske dozvole prekršen je ugovor
izmeñu ZOIS-a i ZIPOS-a, što sada otvara
mogućnost za jednostrani raskid, prekid
agonije. Bar tako tvrdi najnovija pravno
stručna analiza osječkog odvjetnika Zorana
Ranñelovića završena početkom rujna.„
Koncesionar nije u ugovornom roku podnio
zahtjev za izdavanje grañevinske dozvole (16
tjedana), niti je istu pribavio u roku od 9
mjeseci od stupanja na snagu ugovora
(30.12.2007.g.), ili od pribavljanja dokumenta-
pravo grañenja (05.09.2008.g.). To daje
mogućnost JU ZOIS na jednostrani raskid
ugovora s trenutnim učinkom“, navodi
Ranñeloviću u analizi.Pored toga Ranñelović
navodi druga kršenja ugovora. ZIPOS nije
uplatio kauciju od 200.000 eura, a prema
sudskom registri temeljni kapital i dalje je 20
tisuća kuna. Ako koncesionar nije u stanju
uplatiti tako malen iznos u odnosu na cijelu
investiciju, kako onda očekivati valjano
obavljanje ugovorenih poslova?, ističe
odvjetnik Ranñelović. Kako bilo, grad
poznatom po nadimku "grad slučaj" opet je
smiješan primjer nesposobnosti odrañivanja
osnovne svrhe političara -da obavljaju javne
poslove na korist društva.

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010.
Invazivne svojte u Hrvatskoj (1.dio)
Sto najgorih svjetskih invazivnih vrsta
Napisala: Ivana Buzuk/JU Agencija za zaštićene dijelove prirode Osječko-baranjske županije
Pod pojmom invazivnih svojti
podrazumijevamo sve one vrste koje se brzo
razmnožavaju i šire na nekom području. One
mogu biti zavičajne (autohtone) ili strane
(alohtone) vrste.
Autohtona vrsta (native or indigenous
species) je vrsta koja živi unutar svog
prirodnog areala (prošlog ili sadašnjeg), dok
je alohtona vrsta (alien, non-native, non-
indigenous, species) vrsta prisutna izvan
svoga normalnog prošlog ili sadašnjeg
areala. Invazivna alohtona vrsta (invasive
alien species) ili samo alohtona vrsta je ona
čija populacija svojim postojanjem i širenjem
prijeti ekosistemima, staništima i/ili vrstama
ekonomskom i/ili ekološkom štetom.
Naturalizirana alohtona vrsta (naturalized
species) je alohtona vrsta koja se
kontinuirano razmnožava i održava svoju
populaciju dulje od jednog životnog ciklusa
bez ljudska pomoći, ali ne napada prirodne,
polu prirodne ili antropogene ekosisteme.
Kao i ostale europske zemlje, Hrvatska ima
sve više problema s invazivnim stranim
vrstama (Invasive Alien Species – IAS).
Najstariji poznati problem datira još iz 1910.
godine, kada je 11 primjeraka indijskog
mungosa (Herpestes javanicus
auropunctatus) uneseno na otok Mljet kako
bi se smanjila populacija zmija otrovnica. Za
dvadesetak godina, nakon što su istrijebili
gotovo sve zmije, mungosi su počeli napadati
druge male divlje životinje, migratorne ptice i
domaće životinje. Iako je problematika
invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj
regulirana Zakonom o zaštiti prirode, kao i
sektorskim propisima (primjerice Zakonom o
lovstvu, Zakonom o morskom i iznimno velike plodnosti istiskuje autohtone
slatkovodnom ribarstvu, Zakonom o vrste
dobrobiti životinja) Hrvatska još nije izradila
specifične dokumente niti nacionalnu
strategiju vezanu uz izbjegavanje,
sprječavanje i uklanjanje utjecaja invazivnih
vrsta. Popis prisutnih invazivnih vrsta i
njihova klasifikacija (crna, siva i bijela lista)
5
Godina 1. broj 5
još nisu izrañeni, a distribucija i veličina
populacija mnogih gotovo je u potpunosti
nepoznata. Invazivne strane vrste drugi su
razlog ugroženosti biološke raznolikosti na
globalnom nivou, odmah nakon direktnog
uništavanja staništa. Pored negativnog
utjecaja na biološku raznolikost, invazivne
vrste mogu negativno utjecati na život i
zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne štete
gospodarskom razvitku. Širenje invazivnih
stranih vrsta ( eng. invasive alien species -
IAS) danas se navodi kao jedan od glavnih
uzroka gubitka biološke raznolikosti u svijetu
- po jačini utjecaja svrstan je odmah nakon
direktnog uništavanja staništa. Osim
unesenih vrsta, u posljednjih 15-ak godina
zabilježeno je i širenje ponto-kaspijskih vrsta
glavoča koji se šire uzvodno Dunavom iz
Crnog mora. To su vrste riječni glavočić
(Neogobius fluviatilis), glavočić (N.
melanostomus) i Keslerov glavočić (N.
Kesslerii), koje su zabilježene i u hrvatskom
dijelu Dunava, a vjerojatno konkuriraju za
staništa i hranu autohtonim glavočima.
Spomenimo još školjkaša Dressenia
polymorpha i riječnog raka Orconectes
limosus, prijenosnika račje kuge. Meñu
stotinu najgorih invazivnih vrsta u svijetu
ubrajaju se rakovi i školjkaši. Najpoznatija je
raznolika trokutnjača, Dreissena polymorpha.
dalji roñak dagnje s prirodnim staništem u
Kaspijskom i Crnom moru. Maksimalna
veličina joj je oko 3 cm. Nepravilna je
trokutasta oblika, sa smeñim do crnim
prugastim obojenjima. Čvrstim nitima se
prihvaća za čvrstu podlogu, a nalaze je u
mnogim vodotocima. Prisutna je u cijelom
toku hrvatskog dijela Drave i Dunava. Zbog
školjkaša, filtracijom planktona
smanjuje količinu hrane drugim vrstama te
svojom aktivnošću mijenja sastav i strukturu
zajednice riječnog dna. Uzrokuje velike
probleme u ljudskim aktivnostima, jer može u
kratkom roku začepiti ili pokriti velike
površine raznih struktura, kao što su cijevi
hidroelektrana ili komunalnih sustava.

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010.
Bodljobradi rak
Orconectes limosus
Kineski rak
Eriocheir sinensis
Signalni rak
Pacifastacus leniusculus
6
Godina 1. broj 5
Vrsta raka, signalni rak, Pacifastacus leniusculus,
slatkovodna je vrsta prirodnog staništa na
sjeverozapadu Amerike i jugozapadne Kanade.
Maksimalna veličina mu je izmeñu 12 i 16cm.
Intenzivno plavo obojenje na klještima izmeñu
pokretnog i nepokretnog prsta razlikuje ga od drugih
rakova. Donja strana kliješta je narančasto-crvena.
Vrsta je zabilježena na graničnom području sa
Slovenijom, u blizini naselja Sv. Martin na Muri. Vrlo
brzo raste i producira veliki broj potomaka.
Agresivan je u borbi za prostor i hranu i zbog toga
odgovoran za drastična smanjenja autohtonih
populacija. Što je najgorje, prijenosnik je račje kuge,
gljivične bolesti koja inficira samo rakove.
Bodljobradi rak, Orconectes limosus, slatkovodna je
vrsta koja je prirodno rasprostranjena u Sjevernoj
americi. Naraste oko 10 cm, a na zatiljku ima
uočljive tamnosmeñe do crvene pruge i mnogo trnova
sa strane oklopa na prednjem dijelu tijela. Na
unutrašnjoj strani zadnjeg članka, prije kliješta, ima
izraženu izraslinu u obliku trna, po kojoj je i dobio
ime. U vodotoku Drave, na području ušća Drave u
Dunav utvrñena je prisutnost odreñenog broja ovog
raka. Vrsta se u Dravu proširila iz Dunava, u kojem
je prvi put zabilježena 2003. godine na području
Kopačkog rita. Istraživanjima utvrñena
rasprostranjenost ove vrste dolazi do petog kilometra
od ušća Drave u Dunav. Kao i signalni rak, brzo
raste i još brže se razmnaža, pa je zato i agresivan u
borbi za prostor i hranu. Takoñer prenosi račju
kugu.
Kineski rak, Eriocheir sinensis je migratorska vrsta
koja prirodno obitava u Aziji,ali se proširila Europom
i Sjevernom Amerikom. Oklop je okruglasta oblika, a
duljina oklopa mu je do 8 cm, dok su mu noge
minimalno dva puta duže od širine oklopa. Kliješta
ima mjestima koja su mu dlakava.Katadromne vrste
- spolne zrele jedinke migriraju iz rijeka, jezera,
potoka, močvarnih voda u estuarije (boćate vode)
kako bi se parile. Ova vrsta raka ima sposobnost
preživljavanja u promijenjenim i zagañenim
staništima, a ima negativan utjecaj na prirodne
populacije beskralježnjaka. Nije zabilježen na našem
dijelu Dunava, iako se pretpostavlja da se ova vrsta
proširila i na područje Hrvatske, s obzirom da je
utvrñena u Dunavu na području Mañarske i Srbije.
Specifičnost prethodno navedenih invazivnih vrsta je
što do današnjeg dana isu pronañeni načini za
uspješnu kontrolu.
U slijedećem broju Alerta nastavak o ribama i
biljakama: Opasnot! Jeste li vidjeli?
 7

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

Nevjerojatno lijepa priča: let preko 13.000 Za par mjeseci u leglu će biti 4-
nebeskih kilometara zbog velike ljubavi 5 mladunaca koje će mužjak
Rodan učiti letjeti pošto to
Rodan se vratio svojoj rodi Malenoj Malena ne može. U kolovozu
kada se počnu okupljati i
Izvor: BBC, Reset-Italia.net skupljati za put ka Africi i JAR-
u, Stipa i Malena će ostati kod
I ove godine, na prvi dan proljeća doletjevši svojoj Malenoj, kuće, prezimiti uz toplu peć i
Rodan je dokazao da je savršeno točan, jer po predviñanjima televizor, ponovo strahovati i
, umjesto u 16 sati, iznenadio ju je već u 14 sati. Iznenadio je čekati novo proljeće i ožujak.
i mnogobrojne domaće i strane novinare, ove godine i .
snimatelje BBC-a, koji su svjedočili Maleninoj radosti, gužvi u
gnijezdu i klepetanju kljunova. Putovanje ga nije toliko
iscrpilo da ne bi mogao svoju dragu pozdraviti.

Malena i njen Rodan iz Brodske Varoši jedan su od onih

vjernih parova roda. Talijanski lovci su rodi Malenoj prije
18 godina prostrijelili krilo. Spasio ju je Stjepan Vokić, 62-
godišnji domar osnovne škole Ivane Brlić Mažuranić u
Slavonskom Brodu, i od tada brine o njoj. "Pecao sam gore
na Iločkom ribnjaku, kupila je po putu male žabe, a krilo joj
je bilo slomljeno. Vjerojatno su lovci pucali na nju. Moja
dva prijatelja i ja smo je vidjeli, a onda sam je ja uzeo sebi",
ispričao je Stjepan. O svojoj rodi se pomno brine. Saznao je
da rode inače žive do 55-60 godina, a u osmoj godini spolno
sazriju. On svoju Malenu hrani, grije, njeguje i pazi da joj
nikada ništa ne nedostaje. U zimskim večerima najviše voli
gledati filmove o sebi, a Sjepan joj i po nekoliko sati „prije
spavanja“ prikazuje različite dokumentarne filmove o
Rodanu i njoj, koju su snimale i domaće i strane TV kuće.
"Godinama gledam kako dočekuje svog mužjaka Rodana i
svaki put zasuzim. Takve ljubavi nema nadaleko. U sat zna
kad će doći. Popne se ovom 'uzletnom stazom' koju sam joj
sagradio jer ne može letjeti do gnijezda, i čeka ga. Neke
godine zakasni po nekoliko dana. Nevrijeme ga omete ili
umor. Tada roda Malena od nervoze nije ni jela, a iz
gnijezda nije izlazila", priča Stjepan. Snažna je ta ljubav
koja ih veže, tih dana kad Malena čeka Rodana, zaboravi i
na svojeg spasitelja, niti mu prilazi niti išta traži. Inače,
tijekom godine prati Stjepana gdje god bi krenuo. Malena
snažno voli svojeg Rodana, jer ju prije njega niti jedan
mužjak nije htio ni pogledati. Nitko nije želio rodu
slomljenog krila, dok se prije devet godina nije pojavio
Rodan koji je do sada s krova u Slavonskom Brodu za
Afriku poveo 32 mladunca, a Stjepan se nada da će ih
odvesti još toliko.
„Rode s drugih gnijezda u Brodsku Varoš stići će tek za koji
dan, a ovaj mangup uvijek požuri kući jer zna da ga moja
Malena čeka, smije se Stjepan sretan što više ne mora
strepiti da se Rodanu nešto nije dogodilo tijekom skoro
osmomjesečnog izbivanja. I sada su sretni. I Stipa i Malena.
Dok Malena i Rodan ljubuju, Stjepana očekuje više posla,
jer treba loviti ribu na ribnjacima za dvije rode.
 8
Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

U Osijeku: akcija 1000 gradova - 1000

života

Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda

Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je gradove da

jedan dan tijekom tjedna 7.-11. travnja 2010. organiziraju
različite aktivnosti. Svjetski dan zdravlja ove godine
obilježava se pod motom "1000 gradova 1000 života" a
posvećen je temi "urbanizacija i zdravlje" ukazujući na
utjecaj koji urbanizacija ima na globalno zdravlje i zdravlje
svakog pojedinca, Faktori koji su izvan zdravstvenog
područja a ubrajaju se u socijalne odrednice zdravlja, kao
što je urbanizacija, imaju utjecaj na mnoge zdravstvene
izazove povezane s vodom, okolišem, nasiljem i ozljedama,
nezaraznim bolestima i faktorima rizika za nastanak
kroničnih bolesti (uporaba duhana, nezdrava prehrana,
fizička neaktivnost, zlouporaba alkohola).
Urbanizacija je nepovratan i sve više negativan proces koji
destruktivno i agresivno utječe na okoliš, stanovništvo i
ekosustave. Urbano planiranje treba promovirati zdravije
životne navike i ponašanja, tako da i lokalne vlasti
investirajući u gradski promet, osmišljavanje i dizajniranje
prostora, potiču fizičku aktivnost te grañane i grañanke
usmjeravaju na održivi razvoj.
U Osijeku je akcija „1000 gradova-1000 života“ održana u
nedjelju, 10.travnja, a na „vašaru zdravlja“ sudjelovalo je
pedesetak sportsko-rekreativnih i zdravstvenih udruga. Za
potrebe ove akcije na nekoliko sati zatvorena je jedna od
ulica u strogom centru grada, a koja inače predstavlja
osječko „usko grlo“.
 9
Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

EUROPA

Dunavska strategija
Napisala : Ljiljanka Mitoš Svoboda

Održivi razvoj mora se razvijati kroz integrirani pristup

specifičnim izazovima pojedine regije, poručilo je Europsko
vijeće članovima i članicama Europske komisije, te zatražilo
da se krene u proces priprema Europske strategije za
Podunavlje, odnosno Dunavske strategije. Rok za to je kraj
2010. godine.Države koje su obuhvaćene procesom aspekt, razvoj ljudskih i
suradnje kroz Dunavsku strategiju su Njemačka, (pokrajine institucionalnih potencijala, te
Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Slovačka, dobro upravljanje (sigurnosna
Češka, Mañarska, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i pitanja, korupcija).U Radnoj
Hercegovina, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Republika skupini sudjeluju predstavnici
Moldova i Ukrajina (regija uz Dunav). Vukovarsko srijemske
županije, obzirom da Dunav
Europska strategija za Dunav bila je u veljači ove godine obuhvaća ovu županiju.
tema konferencije u gradu Ulmu, u njemačkoj pokrajini Vukovarsko-srijemska i
Baden-Württemberg, a vodio ju je povjerenik Europske Osječko-baranjska županija
komisije za regionalnu politiku, Pawel Samecki. Na dostavile su svoje prioritete
konferenciji su razmjenjena pozitivna iskustva iz ma kro- suradnje sukladno
regionalne strategije za Baltičko more kao i mogućnosti Županijskim razvojnim
prenošenja tih iskustava u razvijanju ogromnog strategijama i prioritetima
ekonomskog potencijala europske najduže rijeke-Dunava i NUTS II regije, te su europskoj
Alert-magazin za zaštitu
poboljšanja stanja okoliša
okoliša Travanj/April 2010.
u Podunavlju. Godina 1. broj 5
komisji već dostavljeni i
Dunav ima značajan gospodarski, ekološki i socijalni projekti koji bi se trebali
potencijal, jer prolazi kroz 14 država. Uz mnoge uvrstiti na listu projekata koja
mogućnosti gospodarskog povezivanja, ova rijeka treba će biti prilog hrvatskog
biti poveznica u rješavanju ekoloških problema i onih koje stajališta i područja suradnje.
su prouzročeni poplavama i sušama. Dunavska strategija Službena stajališta sa državnih
već sada daje smjernice za finalni okvir, pa se govori o razina koja se odnose na izradu
makro-regionalnom pristupu, koji ne zahtjeva nove EU Dunavske strategije
propise i izmjenu nacionalnih zakona, nego jačanje veza zaključuju se 29. lipnja, na
izmeñu različitih politika i koordiniraje poslova u širokom sam Dan Dunava, a nakon
rasponu sudionika. Iako se kroz Strategiju nije čega Europskoj komisiji
predviñeno dalje financiranje njene realizacije, već je sada preostaje druga polovica godine
u pripremnoj fazi značajan financijski moment u regiji, da izradi dokument, a koji se
koji se ogleda u brojnim europskim programima i treba usvojiti u prvoj polovici
projektima. Tako je 95 milijardi eura pripremljeno kroz 2011. godine, za vrijeme
kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, predsjedanja Mañarske
Kohezijski fond, Europski socijalni fond) u periodu izmeñu Europskom Unijom.
2007. i 2013. godine. Njihova je namjena
makroregionalna i računa se da će njihivo korištenje
doprinijeti rješavanju lokalnih problema.
Do kraja lipnja 2010.godine traju raličite konferencije i
javne rasprave na temu buduće Dunavske strategije, pa
se tako omogućuje zainteresiranima da izraze svoje
mišljenje i ideje. Ovaj proces će se nastaviti sve do
početka ljeta. Hrvatska je uključena u pripreme za
Dunavsku strategiju kroz Radnu skupinu za Dunavsku
strategiju. poplave, zagañenje), socijalno−ekonomski

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010.
Propisi za učinkovito
trošenje vode
U svjetlu uvoñenja novih pravila o energetski
učinkovitim zgradama i energetski
učinkovitim električnim aparatima,
Europska komisija željela bi uvesti slične
mjere kako bi se u zgradama na učinkovit
način trošila voda. 'Potencijal uštede vode u
EU-u procjenjuje se na 40 posto. Mogla bi se
razmotriti obvezujuća pravila kako bi se
štedila voda u javnim i privatnim zgradama',
kaže Europska komisija u svom radnom
programu za 2010. Ranija studija iz 2007.
pokazala je da se učinkovitost potrošnje vode
može poboljšati za gotovo 40 posto samim
tehnološkim promjenama, a da promjene u
ponašanju ljudi mogu otvoriti daljnji prostor
za uštedu. U izvješću se dalje kaže da bi
brojne specifične tehnološke i tehničke
promjene na slavinama, vodokotlićima,
tuševima i na ostaloj opremi koja koristi
vodu mogle smanjiti potrebe za vodom i
dovesti do uštede od čak 80 posto. Po
izvješću, samo nekoliko zemalja članica
dosad je uključilo standarde uštede vode u
nacionalna pravila o izgradnji
zgrada. Postojeća europska okvirna direktiva
o vodi traži od zemalja članica da uvedu
politike cijena kojima je cilj učinkovita
uporaba vode, ali ona ne postavlja standarde
za potrošačke proizvode. Najavljeno je da bi
na temelju iskustva iz direktive o energetski
učinkovitim zgradama Komisija mogla
pokrenuti studiju kako bi se razmotrila
potreba slične direktive o zgradama u kojima
bi se učinkovito trošila voda. Dodatno, jedan
je dužnosnik Komisije napomenuo da bi se
učinkovitost korištenja vode u zgradama
mogla povećati i korištenjem tzv. 'sive vode'
koja se može koristiti primjerice za ispiranje
zahodskih školjka ili zalijevanje vrtova. 'Siva
voda' je dio kućne otpadne vode, primjerice
iz kada, umivaonika, tuševa ili strojeva za
pranje rublja koja bez izuzetka dospijeva u
kanalizaciju a mogla bi se pročistiti i
ponovno koristiti. Meñutim, instaliranje
takvih sustava traži odreñeni stupanj
promjene ponašanja, a osim toga oni su
primjereni novim zgradama, a teško izvedivi
na starim, dodao je dužnosnik.
10
Godina 1. broj 5
2,3 milijarde eura za 43
energetska projekta
Europska komisija u četvrtak 4. ožujka je
izabrala 43 projekta energetske infrastrukture
diljem EU-a koje će sufinancirati, a meñu tim
projektima je i izgradnja plinonovodne
interkonekcije Mañarske i Hrvatske. Za 43
projekta koji bi trebali pridonijeti sigurnosti
opskrbe energijom stvaranjem prekogranične
infrastrukture, Komisija je izdvojila 2,3
milijarde eura. Meñu tim projektima, 31 se
odnosi na plin, a 12 na električnu
energiju. Za projekt interkonekcije Mañarske i
Hrvatske predviñeno je 20 milijuna
eura. Financijskim doprinosom EU-a u tim
projektima u visini do 50 posto, aktivirat će se
22 milijarde eura investicija iz privatnog
sektora, navodi Komisija. 'U sklopu plana EU-
a za oporavak gospodarstva mi financiramo
'pametne investicije', to jest kratkoročne
poticaje usmjerene na dugoročne ciljeve.
Investiranje u ključnu infrastrukturu neće
samo potaknuti gospodarstvo i zapošljavanje
nego i pomoći da grañani u svojim domovima
imaju struje i plina, čak i u slučaju
poremećaja opskrbe. Naučili smo lekciju iz
nedavne krize s opskrbom plinom i to je jedan
od razloga za dodjelu velike financijske pomoći
novim energetskim infrastrukturnim
projektima', rekao je predsjednik Europske
komisije José Manuel Barroso. Najveći dio
sredstava dobio je projekt plinovoda Nabucco -
200 milijuna eura. Za izgradnju LNG
terminala u Poljskoj izdvojit će se 80 milijuna
eura, za interkontektor Mañarske i Slovačke
30 milijuna a Mañarske i Rumunjske 16 i pol,
a za sustav prijenosa plina u Sloveniji od
austrijske granice do Ljubljane 40 milijuna
eura.
 11

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

IZ RADA UDRUGA

ZELENdan udruge Roda Rijeka Drava je u opasnosti

Udruga za istraživanje i popularizaciju
„Živimo u svijetu koji je kaotičan, prenapučen,
znanosti Baobab iz Koprivnice poslala je
zagañen, gdje se pod pritiskom lakih i brzih
Vladi RH otvoreno pismo kao znak
blagodati civilizacije gube poveznice s prirodom,
protivljenja najavi hitne izgradnje novih
harmonija suživota jednih s drugima, bićima i
energetskih postrojenja, meñu njima i nove
okolišem koji nas okružuju. Mi odrasli nismo
hidroelektrane na Dravi. Smatrajući da je
odgajani da se posebno brinemo za Zemlju, jer
Vlada RH podlegla grañevinskom i
naši roditelji nisu vjerovali da je to potrebno. Tad
energetskom lobiju bez obzira na sve druge
je bio drugačiji svijet, prije nekoliko desetaka
postojeće struke, a kamoli grañane, u svome
godina. No, promjene (na gore) su brze. Danas
pismu članice i članovi udruge naglašavaju
postoji niz malih zajednica svjesnih ljudi koji žele
da „HEP zaista želi više struje, već bi davno
preusmjeriti putanju promjena prema održivom i
obnovio energetsku mrežu i smanjio gubitke
ljepšem svijetu, ljudi ispunjenih brigom za našu
daleko iznad europskog prosjeka, no to im
zajedničku majku Zemlju i brigom za našu djecu.
nije isplativo. Isplativa je gradnja i okretanje
Iako nam se sada čini da nas je malo,
stotina milijuna kuna pa se pod izlikom
usporeñujući se s većinom, masovnim
ekonomske krize sada guraju propali
konzumerizmom i silom velikih kompanija s
projekti. Podsjetimo, stanovništvo Podravine
velikim profitom, svjesni smo da možemo ono što
reklo je odlučno NE hidroelektrani Novo Virje
nisu radili naši roditelji. Odgajati djecu kojoj je
jer je uvidjelo da im je očuvana rijeka važnija
stalo. Od prvih dana, od izbora načina na koji
od svih megavata struje.“ Udruga Baobab
ćemo tu djecu roditi da bi bila sposobnija za
smatra da HEP upravo koristi energetsku
ljubav, izbora dojenja i prvih prirodnih pelena, od
ovisnost da bi gurao megalomanske projekte
biranja proizvoda koji ne štete okolišu i ne štete
Alert-magazin na trošak i grañana i države. „Ovdje ne5
ljudima koji zaihzaštitu okoliša
proizvode Travanj/April
ili koriste, do aktivnih2010. Godina 1. broj
govorimo samo o troškovima investicije već
članova i članica društva koji se trude smanjiti
troškovima koji nastaju potpunim
potrošnju energije, Zemljinih resursa, smanjiti
poremećajem sustava rijeke i cijelog sliva.
otpad i uzgajati hranu zdravu kao u vrijeme naših
Rijeka Drava zaštićena je kao regionalni
baka i djedova. Kad ih tako odgajamo od prvih
park, ekološka mreža te budući rezervat
dana, vjerujemo da će zajednice brižnih ljudi u
biosfere, Drava je naša neizmjerna prirodna
sljedećoj generaciji biti – velike. Dovoljno jake da
baština kakve nema u cijeloj Europi!
očuvaju našu i njihovu Zemlju i njezine
Europska Unija je prepoznala rijeke, ne
stanovnike,“ pišu na svojoj web stranici
samo kao dio zdravog okoliša, nego i kao
http://roda.hr/zelendan/index članice i članovi
ekonomski izrazito važne. Daje im se
udruge Roda. Pozivaju na ZELENdan – Rodin
prostora, primjerice u Danskoj i Nizozemskoj
dječji eko sajam, koji okuplja isključivo djeci i
se pod vrlo visoku cijenu obnavljaju rijeke u
Zemlji prijateljske proizvoñače i aktivnosti.
preko 200 projekata. Nemojte dopustiti da
Posebno podržava proizvoñače platnenih pelena i
Hrvatska, zemlja predivne prirode i kulturne
proizvoda koji promiču povezujuće roditeljstvo, od
baštine, zemlja turizma i zdravog života
prirodnih su ili recikliranih materijala, udruge
postane „ružna betonjara".Predlažemo da se
koje se bave socijalnim poduzetništvom, i one
u hitnom postupku u cijelosti analizira
izlagače čiji proizvodi, usluge ili aktivnosti
projekt izgradnje hidrocentrala, poštujući
doprinose kvalitetnijem suživotu s djecom i
sve ostale struke, gledajući na budućnost
edukaciji djece o održivom gospodarenju
Hrvatske koja bi trebala razvijati zdrav život,
okolišem. Na sajmu želimo promicati cjelovite
održivi turizam, znanost i visoke
zdrave i sigurne načine življenja – zdravu hranu,
tehnologije!“, završavaju svoje pismo dipl.
kretanje, svjesnu brigu o okolišu, koji su nužan
ing. Goran Šafarek i dr. sci. Olga Jovanović
dio kvalitetnog roditeljstva. ZELENdan – Rodin
iz udruge za istraživanje i popularizaciju
dječji eko sajam koji se održava u subotu 17.
znanosti Baobab. Udruga Kneja podržala je i
travnja, 10 – 19 sati na Bundeku u Zagrebu.
priključuje se svim aktivnostima s ciljem
zaustavljanja gradnje hidroelektrane na
rijeci Dravi.
 12

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

NAJAVE DOGAĐANJA

Dan planeta Zemlje 2010.

Uoči 40-e obljetnice Dana planeta Zemlje svijet se nalazi pred najvećom opasnošću
ikad, ali i jedinstvenom prilikom u izgradnji nove budućnosti. Dan planeta Zemlje
pruža mogućnost za ostvarenje povijesnih pomaka u klimatskoj politici, korištenju
obnovljivih izvora energije i stvaranju tzv. zelenih radnih mjesta potičući milijune
ljudi širom svijeta na poduzimanje malih koraka u svojim domovima, školama i
tvrtkama koji zbrojeni svi zajedno predstavljaju izniman kolektivan doprinos u
razvoju zelene ekonomije. Naši koordinirani napori sada bit će u budućnosti
prepoznati kao prekretnica prema održivom razvoju.
Ove godine nastaviti će se kampanja započeta 2009. godine Za zelenu generaciju!
(Green Generation Campaign!), s naglaskom na osobni doprinos svakoga od nas
pod sloganom Milijarda zelenih djela (A Billion Acts of Green).
Dan planeta Zemlje prvi je puta obilježen 22. travnja 1970. godine kao dogañanje
na sveučilištima i u studentskim domovima diljem Amerike. Poticaj za
obilježavanje tog dana dao je senator Gaylord Nelson po uzoru na tada popularne
antiratne skupove na američkim sveučilištima. U toj prvoj masovnoj demonstraciji
za okoliš sudjelovalo je više od 20 milijuna ljudi, a prozvana je 'nacionalnim
skupom o okolišu'. Veliki interes javnosti za tu problematiku doveo je pitanje
zaštitu okoliša na političku pozornicu.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje ponovno je postalo aktualno dvadeset godina
kasnije - 1990. godine kada je u manifestacijama Dana planeta Zemlje sudjelovalo
više od 20 milijuna ljudi diljem svijeta. Ta je globalna pojava dobila službeni oblik
1992. godine na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je
sudjelovao velik broj predstavnika vlada i NVO-a koji su usuglasili dugoročan
program za promociju održivog razvoja.
U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine. Dan
planeta Zemlje tradicionalno obilježavaju udruge za zaštitu okoliša kako bi
upozorile javnost na važnost očuvanja okoliša dok se Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog ureñenja i graditeljstva pridružuje udrugama u obilježavanju tog dana
pozivom svim grañanima Republike Hrvatske da prihvate okolišu prijateljske
načina ponašanja. Ministarstvo od 1999. financijski podupire projekte nevladinih
udruga vezane uz problematiku zaštite okoliša pa je tako i 2009. godine za eko
projekte izdvojilo sredstva iz Državnog proračuna za 2009.

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010.
NAJAVE DOGAĐANJA
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i
Sekcija za zdravstvenu ekologiju
Hrvatskog farmaceutskog društva
organiziraju stručni skup s meñunarodnim
sudjelovanjem na temu „ ZDRAVSTVENA
EKOLOGIJA U PRAKSI - PREHRAMBENE I
ZDRAVSTVENE TVRDNJE“.Skup će se
održati od 21. do 23. travnja 2010. u
Zagrebu, u hotel "Aristos", s početkom u 10
sati.
Dunavska strategija-konferencija na temu
transporta, energije i okoliša, održava se u
Beču i Bratislava, od 19. do 21 travnja 2010.
Ovo je jedna od najvažnijih konferencija prije
donošenja EU strategije za pametan,
uravnotežen i održivi razvoj. Više o temi na
http://ec.europa.eu/regional_policy/coopera
tion/danube/index_en.htm
Europsko natjecanje u bacanju kamnečića
u Dravu-žabica “ Vratimo šljunak Dravi”
Alert-magazin
Dravske šume kodza zaštitu okolišaproglašene
Varaždina Travanj/April
su
od strane Hrvatskih šuma, šumama posebne
namjene kojima se gospodari prvenstveno u
cilju očuvanja njihovih ekoloških
općekorisnih funkcija u prostoru uz rijeku.
Rijeka Drava i prostor uz rijeku ušli su još
početkom 2003. i u obuhvat meñunarodne
inicijative za proglašenje Biosfernog
rezervata Drava-Mura. U želji da skrenemu
pozornost javnosti, udruga Franjo Koščec iz
Varaždina započela je 2004. godine
organiziranje „Europsko natjecanje
žabicama (bacanje kamenčića u rijeku s
ciljem da što više puta odskoče od vodene
površine). Sada je to već meñunarodno
dogañanje povodom Dana planete zemlje, u
kojem sudjeluju udruge iz Njemačke,
Austrije, Italije, Slovenije, Mañarske pa čak i
Engleske. Udruga Franjo Koščec poziva sve
zainteresirane da se i ove godine prijave za
ovu akciju, koja se održava od 19. do
24.travnja. Prijave i informacije na Zeleni
telefon Varaždinske županije: 042 320 359,
ili na e-mailekoloska-udruga@vz.htnet.hr
13
Godina 1. broj 5
Agro-arca primjer ekološke brige o zaštiti
ljudskog okruženja: ovogodišnji 3.
Meñunarodni sajam inovacija, novih ideja,
proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i
prehrambenoj industriji Agro-arca održat
će se u Slatini od 7. do 9. svibnja. Više
informacija : Udruga inovatora
Hrvatske,Zagreb,tel.: +385 1 48 86 540,
GSM: +385 91 5060929, e-mail:
silvana.svilar@inovatorstvo, odnosno Grad
Slatina,tel: +385 33 55 13 57, e-mail:
vera.radas@slatina.
Studenti Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i
članovi udruge BIUS pripremili su javno
predavanje, odnosno seriju kratkih
prezentacija, pod nazivom David i Golijat -
kratka povijest suživota Zemlje i čovjeka.
Predavanje će se održati u Novinarskom
domu u Zagrebu 21. travnja 2010. u 16:00.
Ovo
2010. je još jedno dogañanje lansirano s 5
Godina 1. broj
platforme EcoGreen Europe povodom 40.
proslave Dana planete Zemlje.
i
Obilježavajući 40.-tu godišnjicu Svjetskog
dana planete Zemlje, Hrvatsko novinarsko
društvo će 22.travnja u Novinarskom
domu u Zagrebu organizirati svečanu
dodjelu novinarske nagrade za najbolji
novinarski uradak na temu zaštite okoliša i
u očuvanja prirode. Tom prigodom će Robert
Kakarigi, novinar i fotograf održati dva
multimedijska predavanja, 21. travnja i 22.,
2010, u 18:30 i 20:00 sati.
Ecoloji, Meñunarodni sajam eko proizvoda
i eko industrije, održava se u Istanbulu, u
Turskoj, od 06.do 09. svibnja 2010. To je
najpoznatiji sajam sa najvećim brojem
izlagača eko proizvoda i čistih tehnologija u
ovom dijelu Europe. Zainteresiranima više
informacija na web stranici sajma
http://www.asdf.com.tr/index.php?p=1
 14

Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

Vijesti iz povijesti

Vjesnik, 27.srpnja, 2000.g.

Kovačević: Nema pritisaka za izdavanjem dozvola Plominu II
ZAGREB- Ministar zaštite okoliša i prostornog ureñenja Božo Kovačević u četvrtak je
za Vjesnik opovrgnuo tvrdnje da se na njegovo ministarstvo utječe da izda dozvole za
novu termoelektranu Plomin II. Da pritisci postoje, izjavila je u srijedu na
konferenciji za novinare odvjetnica Dafinka Večerina koja zastupa Udrugu »Zelena
Istra«. Odvjetnica Večerina je tom prigodom najavila da će, ako Ministarstvo
podlegne pritiscima, zaštitu zatražiti na Ustavnom sudu Hrvatske i Europskom sudu
za ljudska prava.»Nema nikakva pritiska«, rekao nam je ministar Kovačević i dodao
da, ako pritisak i postoji, to čini Udruga »Zelena Istra«, a što je njeno Ustavom
zajamčeno pravo. »Predstavnici te udruge posjetili su prije nekoliko dana
Ministarstvo i razgovarali o Plominu II. s našim stručnjacima. Pretpostavljam da
članovi udruge misle da nije moguće surañivati s HEP-om, što nije točno«, rekao je
Kovačević i dodao da je inspekcija u krugu Plomina II. već obavljena. »Ustanovljeni
su odreñeni nedostatci za koje smo dogovorili da će ih Uprava HEP-a sanirati do 31.
kolovoza«, rekao je.Prema njegovim riječima, nije točna pretpostavka Udruge oko
termoelektrane Plomin II. Oni misle, kaže ministar, da je Plomin II, koji je znatno
veća elektrana od Plomina I, samo uvećan Plomin I koji je bio ekološka katastrofa.
»Plomin II ne koristi isto gorivo kao Plomin I. Takoñer, uz Plomin II već su ugrañeni
ureñaji za pročišćavanje i mjerenje stupnja onečišćenja, pa nisu mogući incidenti
poput onih u ekološki nesigurnijem Plominu I. Na ulazu i izlazu dimnjaka nove
termoelektrane i na još šest mjesta u njenoj blizini postavljeni su mjerni ureñaji koji
ne pokazuju ni jedan podatak koji bi upućivao na prekoračenje zakonom dopuštene
emisije štetnih tvari. Štoviše, one su znatno manje od očekivanih«, tvrdi Kovačević.
(C. K.)

Božo Kovačević stopirao gradnju HE Virje na Dravi

Bankamagazin, 3.travnja, 2001.g
HE Novo Virje neće se graditi prije nego što se izradi procjena utjecaja na okoliš, u
čemu će sudjelovati i Republika Mañarska. Stav je to Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog ureñenja koje, unatoč postojanju Studije utjecaja na okoliš stručne
komisije, neće izdati rješenje za gradnju. Hrvatska je, naime, potpisnica
meñunarodne ESPOO konvencije (o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih
granica), koja ju obvezuje na to da se u svim zahvatima koji bi mogli imati
prekogranično djelovanje savjetuje sa susjednim državama. Mañarska je strana 7.
veljače pristala na sudjelovanje u postupku procjene, a ministar Božo Kovačević
sastat će se 11. travnja s njihovim ministrom zaštite okoliša u Pečuhu. Meñu
ostalim, tema razgovora bit će gradnje HE Novo Virje najavila je glasnogovornica
ministarstva Marijana Petir. Nije joj, kaže, poznato posjeduje li Hrvatska
elektroprivreda dozvole za gradnju hidroelektrane. Bez suglasnosti ministarstva
takve dozvole, ističe, ne mogu biti važeće. Prije osnivanja ministarstva gradnjom HE
bavila se, podsjećamo, Potkomisija za višenamjensko korištenje i zaštitu rijeka Drave
i Mure, koja je djelovala u sklopu Stalne hrvatsko-mañarske komisije za vodno
gospodarstvo. Mañarska je strana, meñutim, odustala od sporazuma o gradnji
četiriju zajedničkih hidroelektrana, koji je još 1988. potpisala s bivšom SFRJ.
 15
Alert-magazin za zaštitu okoliša Travanj/April 2010. Godina 1. broj 5

Reklamni prostor

Obzirom da se planiramo
REKLAMA
zadržati ovom načinu
informiranja javnosti, a možda
jednom prijeći i na štampani
mjesečni Alert, slobodni smo http://dugoselo.org/
vam ponuditi reklamni prostor u nezavisni informativni
ovom sadašnjem obliku portal grada Dugog Sela
dvotjednika. Promidžbom na
stranicama elektronskog biltena
Alert, možete proširiti krug
poslovnih partnera, a i naših će
redovitih tisuću čitateljica i
čitatelja koje prima Alert putem
alert-liste dobiti će mogućnost
upoznati vaše proizvode i
usluge.

Ukoliko ste zainteresirani za

detaljnije informacije i naš
cjenik, pišite nam na Peti lipnja -zadruga za zaštitu
info@alertonline.org okoliša

Naš slijedeći bilten Naše uslužne djelatnosti pokrivaju

područje zaštite okoliša.
šaljemo putem Alert-liste Organiziramo, pripremamo i
za dva tjedna. Ukoliko ga osiguravamo tehničko-konzultantske
ne želite primati ili se uvjete za održavanje skupova
poslovnih subjekata, institucija i
želite ispisati sa Alert- udruga, na meñusektorskoj,
liste, pošaljite svoju e-mail promidžbenoj ili obrazovnoj razini
adresu na (info dani, forumi, seminari,
info@alertonline.org radionice, konferencije). U našoj
ponudi organizacije preporučamo
istočni dio Hrvatske, Osječko-
Hvala. baranjsku i Vukovarsko-srijemsku
županiju. Na taj način promičemo
agroturističke vrijednosti i potičemo
održivi razvoj.
Kontakt :
zadrugapetilipnja@gmail.com