Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša, očuvanju
prirodne i kulturne baštine kao društvenom i političkom
pokretu.
Izdavač: Press centar za okoliš Hrvatske
MB : 01885057 OIB 61613498234
ŽR : PBZ 2340009-1110335583
Kontakt: info@alertonline.org
Ureñuje: Ljiljanka Mitoš Svoboda
Veljača/februar 2010.
220102010.
Reportaža
Hrabro plovili po Dravi niz
sjevernjak...
Napisao : Goran Čižmešija
Šesnastog siječnja 2010. g. organiziran je
Drugi zimski spust Dravom te se tako u stvarnost
pretvara san i želja više skupina obožavatelja rijeka
Mure i Drave, naših prirodnih ljepotica sjevera
Lijepe Naše. Sudionici zimskog spusta od Velikog
Bukovca kajak stazom pa dalje starim tokom
Drave do Donje Dubrave i još dalje prirodnim
tokom "prave" Drave do ušća Mure u Dravu u
Legradu bili su udruga ZEUS i rafting klubovi
"Burkač", "Koprivnica" i "Matis White Water".
Sveukupno 26 veslača i 4 osobe u logistici pripremili
su nesvakidašnju pomalo ekstremnu ekspediciju
plovidbe tokom rijeke Drave u duljini otprilike 17 km.
Pri temperaturi 25°C, niz lagani ali nimalo ugodan
sjevernjak, hrabri avanturisti uz dobro raspoloženje i
druženje veslali su punih 4 sata.
Apel ovogodišnjeg spusta je SAMO TEKUĆA
DRAVA JE PRAVA, pronoseći važnost očuvanja rijeka
Mure i Drave u dobrom prirodnom stanju, bez
projekata regulacije i kanaliziranja prirodnih
vodotokova i bez iskapanja šljunka direktno iz
korita rijeka. Tijekom veslanja viñeno je mnoštvo
rijetkih ptica i interesantnih pojava gdje rijeka
mijenja svoj tok. Na spustu sudjelovali su slijedeći
članovi ZeuS2a Ana Škoda, Domagoj Perc, Davor
Mustač, Danijel Meñimurec, Roman Mraz, Sven Kiš,
Nikola Dravinski te Goran Čižmešija. Treba
spomenuti i Tanju Pongrac i Josipa Brljaka koji su
odradili logistički dio posla za ZEUS. Ove godine po
prvi puta masovnije i malo bolje organizirani uživali
smo u ljepotama dravskih sprudova napola
prekrivenih snijegom i laganoj polusmrznutoj maglici
tik iznad površine hitre i bistre Drave. Dečki iz
Varaždina pobrinuli su se da ugoñaj bude potpuniji
i zaokružen kzhanim vinom i odlično spremljenim
grahom koji je dočekao ekipu nakon dugog i
iscrpljujućeg veslanja.
Godina 1, broj 1
Svakako, zaključak je da se tradicija nastoji
održati i da se vidimo slijedećeg siječnja na novom
zimskom spustom smaragdnom rijekom Dravom.
Cilj nam je svake godine podjećati na važnost
očuvanja prirodnih rijeka u dobrom stanju jer one
nose veliki potencijal za sigurniji i kvalitetniji život
budućih pokoljenja. I zapamtite samo tekuća rijeka
je živa rijeka, samo tekuća Drava je prava!
Poštovane čitateljice i čitatelji,
vjerojatno ste već pročitali da je on line
magazin Alert, www.alertonline.org zastao u
svojoj misiji svakodnevnog informiranja javnosti o
okolišnim temama. Dok nastavljamo kao
malobrojni volonteri u zaista neobičnim uvjetima
rada, prkoseći trulosti koja je inficirala čak i
civilno društvo, raduje nas koliko nam stiže
moralne podrške, lijepih riječi i konkretnih poteza.
Posebno se zahvaljujemo uredništvu portala
http://dugoselo.org koji su učinili ono što bi kao
primjer trebalo poslužiti svim „nezavisnim“, do
nedavna Alertovim suradničkim portalima! Kako
informiranje o politici zaštite okoliša ne bi
prestalo, Nezavisni dugoselski portal odlučio je
“pružiti ruku” Alertu - nezavisnom mediju za
okoliš otvaranjem malog prostora za objavu naših
tekstova. Kao što nam je napisao jedan čitatelji
„živimo i radimo u uvjetima u kojima dobra
namjera i borba za opće dobro jednostavno ni
izdaleka nije dovoljna za dosezanje cilja, odnosno
misije, jer se riječ „uspjeh” sasvim izjednačava sa
novčanim iznosom na računu”. No, svjesni toga,
odlučni smo prevladati prepreke, tegobe ukloniti,
probleme riješiti. Pozivamo vas da volontirate s
nama, pišite nam o okolišnim temama, pošaljite
vijesti iz svojeg kraja, napišite svoje mišljenje.
Neka ovaj Alert-bilten do daljega bude dostojna
zamjena za upokojeni portal Alert.
Srdačan pozdrav,
Ljiljanka Mitoš Svoboda, urednica
Kruno Kartus, predsjednik Press centra za okoliš
 Nakon analize svih rezultata odreñena se posebno
vrijedna područja predlažu za zaštitu i očuvanje. To
U Meñimurju ZEUS i DOPPS su takozvana IBA (Important Bird Areas).
zajedno pobrojali 41.121 pticu Udruga ZEUS je ponosna što može reći da je
kontinuiranim brojanjem ptica svih 13 godina
pridonijela što je područje rijeke Drave u
Napisao : Goran Čižmešija Meñimurju jedno od europskih IBA područja.
Pitanje je samo da li smo mi Meñimurci svijesni
Udruga ZEUS i slovenska udruga DOPPS kolika je vrijednost prirodnih sustava dviju rijeka
uspješno su obavili zimsko brojanje ptica močvarica Mure i Drave u netaknutom i neoskvrnjenom
na akumulacijama i starom toku rijeke Drave na obliku, a kakve su posljedice po ljudsko zdravlje
prostoru od Varaždina do Donjeptica močvarica na kad se krene s rušilačkim projektima regulacije,
akumulacijama i starom toku rijeke Drave na kanaliziranja i iskopa velikih razmjera direktno iz
prostoru od Varaždina do Donje Dubrave. korita naših rijeka? Naše ljepotice su važni
Ovu tradicionalnu aktivnost onjodubravska rezervoari pitke vode, značajan primjer visokog
udruga ZEUS redovito obavlja već 13. godinu za stupnja biološke različitosti, potencijal razvoja
redom te posjeduje vrlo vrijedne podatke i analize prirodi bliskog turizma i samo netaknute,
o kretanju brojnosti divljih vrsta ptica koje neoskvrnute i očuvane prenijet će te svoje
prezimljuju na Dravi u Meñimurju. Možemo reći da vrijednosti budućim pokoljenjima.
uništavanje prirodnih vodotokova šljunčarenjem,
pretvaranjem u ogromne umjetne akumulacije,
nepotrebnim radovima regulacije i kanaliziranja
vodotokova, sječe šuma više je u proteklih 15,tak
godina naštetilo ljudima nego pticama. S jedne strani
evidentno je povećanje broja oboljelih od raznih
bolesti dišnog sustava, a s druge strani brojnost
ptica ne opada.
Ove godine u prebrojavanje ptica uključio se
rekordan broj zainteresiranih. Pomoću dalekozora,
durbina i teleobjektiva te Collinsovog ključa za
prepoznavanje vrsta obavljen je terenski rad
prebrojavanja ptica na akumulacijskim jezerima i
starom toku Drave. Svojim iskustvom i znanjem
mnogo su pomogli i slovenski kolege iz DOPPS,a
(Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije). Čubasti gnjurac
Ukupno je pobrojano 41.121 ptica od toga su
članovi ZEUS,a prebrojali 6.082 ptice. Naše ljepotice su važni rezervoari pitke
Ovogodišnje siječanjsko brojanje ptica vode, značajan primjer visokog stupnja biološke
obuhvatilo je područje Drave od Varaždina do Donje različitosti, potencijal razvoja prirodi bliskog
Dubrave. Sudjelovali su članovi ZeuS,a Zvijezdan turizma I samo netaknute, neoskvrnute i očuvane
Haramija, Robert Meñimurec, Vinko Habek, Nenad prenijet će te svoje vrijednosti budućim
Podgorelec, Sven Kiš, Petra i Tanja Pongrac te Goran pokoljenjima.
Čižmešija. Ove godine po prvi puta i malo bolje
opremljeni opremom za promatranje ptica zadovoljni
su viñenim vrstama od kojih izdvajamo bijelog ronca,
ćubastog gnjurca, patuljastog vranca, sivu gusku,
patku batoglavicu i krunatu patku. Neke vrste
viñenih ptica nalaze se na crvenoj listi ugroženih
vrsta te su zbog svoje malobrojnosti visoko zaštićene.
Rezultati brojanja se upisuju u posebne
formulare i šalju u Hrvatsko društvo za zaštitu ptica
i prirode koje prikuplja sve rezultate brojanja s
prostora Lijepe naše, analizira ih i dalje proslijeñuje Zaštitarsko-ekološka udruga „Senjar“ (ZEUS) ,Donja
u Nizozemsku gdje je baza podataka za cijelu Dubrava , više informacija potražite na www.senjar.hr
Europu.
Zlodjela protiv ekosustava
Opasni otpad u morima, na
plažama, u pustinjama
Prije dva desetljeća, tegljač smeća, Khian Sea,
napustio je teritorijalne vode SAD-a, ploveći oceanom u
potrazi za državom i lokacijom koja je spremna
prihvatiti teret od 14.000 tona otrovnog pepela iz
spalionica. Prvo je otišao na Bahame, a zatim u
Dominikansku Republiku, pa Honduras, Bermude,
Gvineju Bisao i Nizozemske Antile. Gdje god da je stigao,
ljudi su žestotko prosvjedovali, pa nitko htio milijuna
funti za pepeo iz filadelfijskih spalionica komunalnog
smeća. Brodska posada često je lagala o vlastitom teretu
kojeg prevozi, nadajući se da će uhvatiti vlade „na
spavanju“ i uvaliti im taj opasni otpad kao pepeo i
ostatak grañevnog materijala, viška blatnjavog otpada
od izgradnje cesta i slične gluposti. No, stručnjaci za
okoliš i organizacije poput Greenpeace uglavnom su bili
jedan korak naprijed u obavještavanju mogućih
primatelja tog otrovnog paketa.
Tako je brod doplovio i do Haitia, gdje je njihov
predsjednik sa SAD-podlogom, diktator Baby Doc
Duvalier, izdao dozvolu za istovar pepela, pod nazivom
"gnojiva". Tako je na plažu u gradu Gonaives izbačeno
četiri tisuće tona opasnog otpada-pepela. Stanovništvo
je ipak shvatilo o čemu se radi, te su se pobunili, tražeći
da se opasni teret vrati na brod. No, Ali Khan je
pobjegao ostavivši otrov na plaži. Dvije godine nakon
toga brod više nije niti u jednoj državi mogao prodati
opasni otpad u obliku pepela, pa je preostalih 10.000
tona u Indijski ocean.
Skupina ekoloških aktivista iz Greenpeace izvršila
je veliki pritisak na američku vladu kako bi ovi obavili
testiranje "umjetnog gnojiva" sa plaže Gonaives na
Haitiu. Tako su stručnjaci državne američke Agencije za
zaštitu okoliša i Greenpeace pronašli u „gnojivu“ 1.800
kilograma arsena, 4.300 kg kadmija i 435.000 kg olova,
dioksina i ostalih otrova. U srpnju 1992. godine
američko ministarstvo pravosuña, pod pritiskom iz
ekoloških grupa širom svijeta, podiglo je optužnice
protiv dvojice trgovaca opasnim otpadom koji su
odbacili 14.000 tona fhiladelfijskog otrovnog pepela. Ali,
ni nakon više od 20 godina taj opasni otpad nije očišćen
–dio je ostao na plaži, a dio je prevezen u neke rupe u
blizini plaže. Kako je Haiti zaista siromašna i zapuštena
država, na koju su 1994,godine amerikanci izvršili
invaziju, nema pouzdanih podataka koliko je ljudi
oboljelo od posljedica trovanja opasnim otpadom sa
Gonaives plaže.
Slučaj otrovnog pepela sa Haitia otvorio je
probleme rješavanja opasnog otpada iz
industrijaliziranih zemalja, koji se izvozi pod lažnim
nazivima "reciklirani materijal ili „ gnojivo“. Troska,
prašina iz kontrolnih filtera, pepeo i praškaste tvari
iz industrija pesticida i vojne industrije isporučuju
se u vrećama u one države koje ih žele preuzeti, a za
to dobiti pozamašne svote novaca.
Svake godine, tisuće tona takvog otpada iz
SAD-a, varljivo označenog kao "gnojiva", istovaraju
se na farmama, plažama i pustinje u Bangladešu,
Haitiu, Somaliji, Brazilu I desecima drugih
siromašnih zemalja. Jedan od inicijatora takvog
„biznisa“ bivši je američki predsjednik George Bush,
koji je donošenjem čudnih propisa, omogućio
američkim korporacijama prodaju spalioničkog
pepela i otpada koji sadrži visoke koncentracije
olova, kadmija i žive s poljoprivrednim
kemikalijama.
Talijanske vlasti pronašle su olupinu broda,
koji je navodno prevozio otrovni materijal, dok
postoje tvrdnje da ga je potopila mafija, objavili su
talijanski zvaničnici. Razvažanje opasnog optada
nije samo američka priča, U rujnu 2009.godine
jedan je doušnik talijanske mafije Calabria izjavio
za talijansku štampu da je netom pronañena
olupina potopljenog broda samo jedan od mnogih
brodova koji su potopljeni u sklopu ilegalne
operacije "pronalaženja rupa u zakonu o odlaganju
otrovnog otpada."Potopljeni brod pronañen je na 30
kilometara od jugozapadne obale Italije, a na brodu
se nalazio nuklearni otpad. Premda su talijanski
stručnjaci i dužnosnici najavili da će odraditi
ispitivanja o mogućem prisustvu radijacije, još se
na znaju rezultati istraživanja. No, dokaz je to da se
mafija organizirala u unosni posao odlaganja
radioaktivnog otpada, ali i drugog opasnog otpada.
Europske korporacije takoñer ilegalno odbacuju svoj
opasni otpad, premda je po europskim propisima to
zabranjeno. Takva je i britanska naftna tvrtka
Trafigura , koja je na obale Bjelokosti bacila više od
sto tona otrovnog otpada (toliko opasnog da je
zabranjen u Europi). Iako se to smatra jednim od
najvećih onečišćenja, Trafigura je odvojila odštetu
od 100 milijuna funti za posljedice trovanja 31.000
stanovnika, kojima je 400 tona najtežih otrova
zauvijek uništilo zdravlje i životnu sredinu.
Obradila: Lj.M.S.
Izvor: Corporate Watch
Natječaji
Zaštita okoliša
POZIV NA ISKAZIVANJE INTERESA
za meñunarodni projekt 'Zaštite od
onečišćenja voda u priobalnom području 2
faza' – IBRD 7640 HR
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja
i graditeljstva objavljuje poziv na iskaz interesa za
obavljanje konzultantskih usluga za potrebe jačanja
sustava za nadzor kakvoće priobalnih voda u sklopu
projekta - Program praćenja stanja Jadranskog mora,
II faza, koji se financira zajmom Meñunarodne banke
za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekt zaštite od
onečišćenja voda na priobalnom području 2.
Cilj Programa je izvršenje znanstveno-stručne
ocjene postojećeg sustava praćenja stanja mora i
njegove usklañenosti s odredbama Okvirne Direktive
o Vodama Europske Unije (ODV, Water Framework
Directive - 2000/60/EC) te utvrñivanje potrebnih
poboljšanja i proširenja. Takoñer, za potrebe ovog
Programa definirat će se najvažniji parametri kojima
se mogu pratiti promjene u morskom ekosustavu
nastale kao posljedica onečišćenja, posebno
ispuštanjem pročišćenih komunalnih fekalnih i
industrijskih otpadnih voda, ali i ostalih planiranih
ljudskih djelatnosti u unutarnjemu moru Republike
Hrvatske. Konzultant treba obaviti program praćenja
morskog okoliša u razdoblju od 3,5 godine.
Pozivaju se kvalificirane konzultantske tvrtke da
pošalju pismo kojim iskazuju svoj interes zajedno s
dokumentima na hrvatskom i na engleskom koji
sadrže sve potrebne informacije na najviše 50
stranica najkasnije do 15. veljače 2010. godine na
adresu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
ureñenja i graditeljstva, Republike Austrije 20, 10
000 Zagreb.
Dodatne informacije možete dobiti od 09:00 do
14:00 sati na broj telefona 051/213-499.
, Oba javna poziva vrijede do 28.veljače,
Zaštita prirode
VOLUME II, NUMBER IX
Dva natječaja Ministarstva culture
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
objavilo je dva javna poziva za prijavu projekata
iz područja zaštite prirode u svrhu financiranja iz
sredstava Državnog proračuna raspoloživih u
2010. godini.
Na I-Javni poziv mogu se prijaviti projekti koji
imaju za cilj izradu akcijskih planova za zaštitu
ugroženih svojti sukladno IUCN kriterijima u
okviru provođenja Strategije i akcijskog plana
zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti
Republike Hrvatske („Narodne novine“, br:
143/08) u poglavlju 3.1.4. Zaštita i očuvanje
divljih svojti. Predlagatelj projekta može biti
isključivo nevladina udruga čiji je djelokrug
rada zaštita prirode i koja ima prethodno iskustvo
u području zaštite prirode.
II- Javni poziv za prijavu projekata iz
područja zaštite prirode u svrhu financiranja iz
sredstava Državnog proračuna raspoloživih u
2010. godini odnosi se na prijave projekata za
zaštitu prirodnih vrijednosti od međunarodnog i
državnog značenja kao temeljne vrijednosti
Republike Hrvatske u skladu s općim načelima i
osnovnim strateškim ciljevima Strategije i
akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti („Narodne novine“, br:143/08).
Predlagatelj za ovaj javni poziv može biti
isključivo Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima na
području županija.
2010.g. Detaljne informacije nalaze se na web
stranici Ministarstva kulture:
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5587
Europa
Zatvarajte tuševe!
NOVEMBER, 2004

Kako objavljuje njemački tjednik Der Spiegel, nakon običnih

žarulja koje bi iz Europske unije trebale potpuno nestati do
godine 2012., krenuti će bitka i protiv indirektnih trošila
energije u kućanstvima, kao što je glava tuša, osobito onog
koji propušta mnogo vode.

Europski kreatori propisa uvjereni su da je energetski

najprihvatljiviji tuš onaj koji propušta najmanje tople vode. Sve članice
su praktično dale zeleno svjetlo Europskoj uniji da radi planove za
štednju energije i smanjivanje ugljičnog dioksida. S planovima koji su
već prihvaćeni, EU planira do 2020. uštedjeti 150 milijuna tona
ugljičnog dioksida.
Tu nije samo riječ o običnim žaruljama: od početka ove godine je
zabranjeno da električni ureñaji ostanu "na pričuvi" (stand-by) i da tako
neopaženo troše struju, a ograničena je i količina energije koju smiju
trošiti televizori. Doduše ne svi - ureñaji s plazma ekranima bi onda
smjesta trebali biti zabranjeni, ali je Bruxelles dopustio industriji da još
malo razvija tu tehnologiju kako bi i ona bila štedljivija.
Od travnja ove godine stupa na snagu ograničenje osvjetljivanja
ureda i ulica, od srpnja će iz trgovina morati nestati hladnjaci koji gutaju
previše energije. Ideja za uštedu ima još - i osim tuševa. Niti slavine ne
bi smjele propuštati previše tople vode, a previše se energije troši i s
običnim prozorima i vratima. I njih bi se moglo zabraniti, baš kao i
uvesti obvezujuće standarde za izolaciju zgrada - čak i za sredstva za
čišćenje. Sa svim tim lijepim planovima bi se moglo uštedjeti još
dodatnih 7-8 milijuna tona CO2.
Zapravo, ništa ne stoji na putu europskim birokratima da i provedu
svoje naume: "Teoretski, mi smo ovlašteni propisivati i vezice za cipele i
kocke šećera" podsjeća europski zastupnik Liese. Naravno da se već čuju
i kritike na takve planove Europske unije: u prvom redu se prigovara
kako bi sve zemlje članice morale zaposliti prave vojske kontrolora da i
nadziru sve propise koji se neumorno pišu u Bruxellesu. A dok grañani
već škrguću zubima i zbog zabrana električnih žarulja, ovakve
intervencije svakako predstavljaju ozbiljno uplitanje anonimnih
birokrata iz Bruxellesa u svakodnevnicu Europljana i čuju se već izrazi
poput "Eko-diktature".
Što je najgore - u svojim odlukama jedva da su promislili što će se
dogoditi. Jer kada su odlučivali o zabrani običnih žarulja, baš nitko nije
razmišljao što će biti sa dotrajalim, takozvanim "ekološkim" žaruljama.
Iako im to u pravilu piše na kutiji, s ekologijom one imaju veze samo
kada je riječ o potrošnji električne energije.
Ali u osnovi, to su obične i dobro poznate neonske cijevi u kojima je
jedan od osnovnih sastojaka - živa! Tko će i kako odstranjivati te žarulje
- i koliko će to koštati kilovata i ugljičnog dioksida, s tim "sitnicama" se
u Bruxellesu nisu bavili.

Obradila Lj.M.S. Izvor: Deutche Welle

Alertova knjižnica
Okoliš i održivi razvoj-ugroženost okoliša i sortama , 22.- 25. rujna 2010., Poreč
estetika krajolika Državni Zavod za zaštitu prirode pokrenuo je
Autor: Ivan Cifrić organizaciju 2.
Knjigom Okoliš i održivi razvoj dr.Ivan Cifrić samo je
dodatno utvrdio svoju poziciju jednog od najupornijih i
najplodnijih autora koji se bave sve popularnijom idejom
održivog razvoja. U slučaju konkretne knjige "popularno"
ne treba shvatiti kao površno i prolazno, već dapače, kao
pokušaj znanstvenika da pri promišljanju društvenih
problema naglasi njihovu meñupovezanost, čak i kada to
na prvi pogled ne izgleda tako. Za svaku pohvalu je što
nam se nudi čitava isprepletena mreža izmeñu
globalizacije, održivog razvoja, zagañivanja seoskog
okoliša, ratova i našeg neodgovornog ponašanja, strategija
zaštite okoliša, pa i estetike ruralnog krajolika. (Recenzija
Dražena Šimleše). Knjiga je štampana u Biblioteci Razvoj i
okoliš , biblioteka časopisa Socijalna ekologija. Nakladnik
je Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju
Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Cijena knjige je 150 kn . Može se kupiti narudžbom
U Hrvatskom sociološkom društvu ili u on line knjižari
Pontes.
Atlas otrovnog bilja slavonskog gorja
Mirko Tomašević
U knjizi je opisana opširna kolekcija različitog bilja iz
područja Požeške kotline. Izdavač knjige je SPIN VALIS
Knjiga ima 281 stranicu, a cijena je 200,00 Kn. Može se
kupiti on line ili direktono u Knjižari Nova, u Osijeku.
Novinarstvom po okolišu
Ljiljanka Mitoš Svoboda
Ova knjiga može biti svojevrsni priručnik onima koji se
namjeravaju upustiti u okolišno novinarstvo. Pored
teorijskog dijela, raspršenog u uvodnom, a potom i
zaključnom dijelu, najveću vrijednost ove knjige
predstavljaju konkretni primjeri.Ukoliko nakon čitanja
ovog priručnika bar jedan od okolišnih novinara u
Hrvatskoj počne pisati još profesionalnije i ukoliko bar
jedan novinar, koji do sada nije istraživao okolišne teme,
to počne činiti, autorica je napravila mnogo. Recenzije su
napisali novinarka Lidija Tošić, novinari Saša Leković I
Damir Svoboda. Izdavač je Press centar za okoliš Hrvatske.
Knjiga ima 100 stranica, cijena je 100 kuna, a može
naručiti na kontakt Presscentra za okoliš,
info@alertonline.org .
Najave dogañanja
Druga Konferencija o izvornim pasminama i
Konferencije o izvornim
pasminama i sortama kao dijelu prirodne i
kulturne baštine s meñunarodnim
sudjelovanjem. Konferencija će se održati od 22.
do 25. rujna 2010. godine u Poreču. Uz Državni
zavod za zaštitu prirode u organizaciji
sudjeluju: Ministarstvo kulture, Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski
konjogojski centar, Zavod za sjemenarstvo i
rasadničarstvo iz Osijeka, Prirodoslovno
matematički, Agronomski i Veterinarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni
fakultet Osijek, Upravni odjel za poljoprivredu,
šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu
Istarske županije i Agencija za ruralni razvoj
Istre. Sve detaljne informacije o načinu i
troškovima sudjelovanja objavljene su na web
stranici Ministartsva kulture.
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5570
Radionica o procjeni rizika od pesticida u
okolišu 15. travanj 2010.
Radionica EFSA-ine Radne grupe za
ekotoksikološke učinke Odbora za proizvode za
zaštitu bilja i njihove rezidue na kojoj će se
održati savjetovanje ciljnih grupa 15 travnja
2010. godine u Parmi, Italija.
Od Odbora za proizvode za zaštitu bilja i
njihove rezidue zatraženo je da pripremi i usvoji
znanstveno mišljenje o procjeni rizika od
pesticida u okolišu, kako bi savjetovali
upravljače rizikom i zaintersirane strane,
odnosno ciljne skupine, kojima je ova radionica
i namijenjena.
Više informacija o ovoj radionici te načinu
sudjelovanja pogledajte na
http://www.efsa.europa.eu/EFSA/efsa_locale-
1178620753812_1211903083997.htm
Naš slijedeći bilten šaljemo putem
Alert-liste za dva tjedna. Ukoliko ga
ne želite primati ili se želite ispisati
sa Alert-liste, pošaljite svoju e-mail
adresu na info@alertonline.org
Hvala.