SVJETSKA AKCIJA
27. ožujka u 20,30 sati
i grañane, pozvati institucije, lokalnu upravu,
druge organizacije te poslovne tvrtke da sudjeluju
i javno podrže akciju. No, kada proñe akcija „Sat
za naš planet“, treba nastaviti u svakodnevnim
aktivnostima uvoditi energetsku racionalnost i
štednju u kućansvu i na radnom mjestu, ali i
konstantno apelirati na javnost, gospodarstvo i
politički da se ponašaju odgovorno prema
energiji.
Sat za naš planet organiziran je 27. ožujka
2010. godine, s početkom u 20,30 sati, za
srednjoeuropsko vrijeme. Gradovi diljem svijeta
isključit će svjetla na jedan sat po svojem
lokalnom vremenu, šaljući snažan globalni poziv
za akciju svakom pojedincu i pojedinki, i u
javnom i u privatnom sektoru, te svakoj zajednici
diljem svijeta. To je poziv svima da preuzmu
odgovornost i krenu putem koji će osigurati
održivu budućnost. Znamenite grañevine i
Sat ujedinjene akcije cijelog obilježja na prostorima od Europe preko Azije do
svijeta: za naš planet, protiv Amerike bit će u mraku. Ljudi diljem svijeta sa
svih kontinenata ujedinit će se u proslavi i
promjena klime razgovoru o onome što nam je svima zajedničko –
briga o našem Planetu. Prvi je korak jednostavan:
Pripremio: Srñan Dvornik isključiti svjetla. Poticanje gradova da učine taj
jednostavan korak, u trajanju od samo jednog
Osnovna je poruka ove akcije podrška svim sata, šalje snažnu poruku svijetu o tome kako je
aktivnostima kojima bi se spriječile štetne prijeko potrebno naći rješenje za problem
promjene klime prouzročene ljudskim promjena klime, i pokazuje da svatko može
djelovanjem. U sklopu te poruke mogu se pridonijeti da ovaj svijet učini boljim. Sat za naš
istaknuti aspekti koji su trenutno planet akcija je koja je počela u samo jednom
značajni.Tako se gašenjem svjetala može gradu, 2007. godine, kada je više od 2,2 milijuna
upozoriti i na mrak koji prijeti ako ostanemo kućanstava i poduzeća u Sidneyu, u subotnju
ovisni o fosilnim energentima i zakasnimo s večer 31. ožujka, isključilo svjetla na jedan sat.
uvoñenjem obnovljivih, ili često neracionalno Samo godinu dana kasnije, akcija Sat za naš
trošenje energije. Gašenje svjetala podsjetnik je planet proširila se na 370 gradova u više od 35
i na zanemareno zagañenja okoliša svjetlosnim zemalja i 18 vremenskih zona, a kampanja je iz
izvorima koje remeti dnevno-noćne cikluse lokalnog dogañaja u Sidneyu prerasla u globalni
života životinja, posebno ptica, ometa pokret za održiv razvoj. Procijenjeno je da je 2008.
astronomska i meteorolška promatranja i godine u sklopu akcije Sat za naš planet izmeñu
slično. Osim one najvidljivije aktivnosti u 50 i 100 milijuna ljudi diljem svijeta isključilo
subotu, 27.ožujka, gašenja svjetla u kući, na svjetla, a u mraku su bili i poznati objekti poput
radnom mjestu , na ulicama, ovu globalnu mosta Golden Gate, rimskog Coloseuma,
akciju možete podržati registriranjem na web billboarda Coca Cole na Times Squareu i hotela
stranici www.earthhour.org , koristeći javna Jumeirah u Dubaiju.
glasila obavijestiti i pozvati druge grañanke i 1
Što je svjetlosno zagañenje?
U ožujku 2009. stotine milijuna ljudi je isključilo
svjetla; u akciji je sudjelovalo 4.000 gradova iz 88
Svjetlosno zagañenje je svaka
zemalja. Prošle je godine sudjelovala i Hrvatska, u
nepotrebna/nekorisna emisija umjetne
kojoj su, izmeñu ostalih, bila ugašena svjetla katedrale
svjetlosti u prostor izvan zone koju je
Svetog Duje u Splitu i Hrvatskog narodnog kazališta u
potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga,
Zagrebu. Uz pomoć široke meñunarodne mreže WWF,
spomenika, reklame...). Svako emitiranje
akcija Sat za naš planet za ovu, 2010. godinu već se
umjetnog svjetla u područja gdje je ono
priprema u više od 90 zemalja, a njihov se broj
nepotrebno ili neželjeno rezultira
povećava svakog dana. Od pet najviših grañevina
zagañenjem neba i okoline viškom svjetlosti
svijeta, za četiri je već odlučeno da ugase svjetla u
odnosno nestankom noći. Astronomi su bili
subotu, 27. 3. u 20:30 sati. Za ovogodišnju akciju već
prvi znanstvenici koji su ukazali na ovoj
se prijavilo 115 zemalja, a svoja
problem. Neke europske zemlje (Češka, neke
svjetla ugasiti i Bosporski most koji spaja Evropu i
pokrajine u Italiji) u svojim zakonima o
Aziju. Chathamski otoci u New Zealandu bit će prvi
rasvjeti ukazuju na problem svjetlosnog
teritorij koji će započeti Sat za naš planet, a 24 sata
zagañenja i propisuju vrste rasvjetnih tijela
kasnije zaključit će ga otočje Samoa u južnom
koja se smiju odnosno ne smiju
Pacifiku.
upotrebljavati u instalacijama javne rasvjete
Akciji se pridružuju i
Uzroci svjetlosnog zagañenja su
tri najsjevernija svjetska gradova-Murmansk (Rusija),
neodgovarajući dizajn rasvjetnih tijela i
Hammerfest (Norveška) i Nuuk (Grenland), kao i tri
nepravilna montaža rasvjetnih tijela. Brojna
najjužnija: Hobartu (Australija), Ushuaiji (Argentina)
rasvjetna tijela su dizajnirana tako da
i Queenstown.
svjetlost emitiraju u gotovo svim smjerovima.
Sat za naš planet poruka je nade i poziv u akciju.
Time se svjetlost nepotrebno rasipa, umjesto
Zamislite koliko bismo mogli postići ako djelujemo
da se usmjeri samo na površinu koju treba
zajednički!
asvijetliti. Takva rasvjetna tijela imaju
plexi/staklenu kuglu ili polukuglu izbačenu
izvan kućišta rasvjetnog tijela, a po izvedbi
ih dijelimo na nezaštićena i poluzaštićena
rasvjetna tijela. Posljedice svjetlosnog
zagañenja su višestruke. Nesmetana i jasna
izmjena dana i noći temeljna je odrednica
čitavog ekosustava. Zbog svjetlosnog
onečišćenja dolazi do poremećaja u
prirodnim ciklusima - noći nestaju, a dan
postaje neizdrživo dug, zbog čega noćne
životinje nemaju dovoljno vremena za
hranjenje, dnevne životinje nemaju dovoljno
vremena za odmor, previše svjetla izaziva
dezorijentaciju, gubitak staništa.
Neodgovarajuća vanjska rasvjeta može biti
energetski vrlo neučinkovita - potrošnja
električne energije može biti čak 30-40% viša
nego uz uporabu potpuno zaštićenih
rasvjetnih tijela s odgovarajućim izvorom
svjetlosti, koji daju istu ili čak bolju razinu
rasvjetljenosti. Većina proizvoñača u svom
asortimanu proizvoda nudi potpuno
zaštićena rasvjetna tijela i njihova cijena nije
viša u usporedbi s nezaštićenim ili
poluzaštićenim rasvjetnim tijelima.
4
More je naše vodeno blago...
Eko savjeti
1. Nakon izleta u prirodu pokupite sve stvari
koje ste donijeli sa sobom. Smeće bacite u
najbližu kantu ili kontejner.
2. Ulje od automobila nikada ne bacajte u
prirodu jer je izuzetno otrovno i trajno truje
svu vodu oko sebe.
3. Ne odbacujte baterije u prirodu jer su
izuzetno otrovne.
4. Ne koristite deterdžente za pranje u
potocima.
5. Nikada ne palite otvorenu vatru u prirodi;
ukoliko ste sa sobom donijeli roštilj počistite
prije odlaska mjesto gdje ste boravili, a ugljen
iz roštilja odstranite tek nakon što ste se
uvjerili da nema više niti malo žara.
6. Ne berite neobično cvijeće, neke vrste su
rijetke i zaštićene (npr. runolist).
7. Ne gurajte ruke u pukotine u stijenama,
drveću i ne podižite kamenje i panjeve; osim
što je opasno, mogli biste uništiti staništa
nekih vrsta.
8
REKLAMA
EUROPA
http://dugoselo.org/
KONFERENCIJA SVJETSKE ZDRAVSTVENE
nezavisni informativni portal
ORGANIZACIJE U PARMI
grada Dugog sela
Ministri djeci obećali vodu, čist zrak
za disanje, prostor rekreaciju.... do
2020. godine
Napisao: Kruno Kartus
10
Jakab se sastala s hrvatskim
izaslanstvom u kojem su bili državni Amflora - krumpira za industrijsku
tajnik Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi Ante Zvonimir
primjenu
Golem, savjetnica za europske
integracije u tom ministarstvu Sibila Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda
Žabica, voditeljica ureda SZO u
Hrvatskoj Antoinette Kaić-Rak, U Europi se, nakon 13 godina natezanja, brojnih
zamjenik ravnatelja Hrvatskog znanstvenih dokazivanja i opovrgavanja, slobodno može
zavoda za javno zdravstvo Krunoslav uzgajati genetski modificirani krumpir. U ovom
Capak, savjetnica u Ministarstvu krumpiru, nazvanom „amflora“, škrob je izmijenjen i
zaštite okoliša, prostornog ureñenja prilagoñen za industrijske svrhe, a njegova upotreba
i graditeljstva Marina Prelec i odobrena je početkom veljače od strane Europske
veleposlanik u Italiji Tomislav komisije. „Amflora“ krumpir je namijenjen isključivo kao
Vidošević. sirovina za industriju škroba. Komisija je odobrila
Hrvatski izvještaj o prevenciji korištenje otpadnog materijala (celuloze) od proizvodnje
ozljeñivanja djece, koji je glavni škroba u proizvodnji stočne hrane. Meñutim, Amflora
uzrok dječjih smrti, SZO je dobro krumpir ne smije se koristiti kao hrana. Škrob se u
ocjenila. U Hrvatskoj se provodi 86 konvencionalnom krumpiru sastoji od dvije komponente
posto učinkovitih mjera prevencije - amilopektina i amiloze. Obje ove komponente su iste
ozljeñivanja djece, ocjena je SZO. vrijednosti u pogledu ljudske ishrane.
Naglašava se da još pozornosti treba
usmjeriti na prevenciju požara i
trovanja kao uzroka ozljeda i
smanjenju izloženosti djece alkoholu
te osobito prevenciji vožnje u
pijanom stanju. Prema podacima
Zavoda za javno zdravstvo od
ozljeda je u 2008. godini smrtno
stradao 121 maloljetnik, a po
smrtnosti najvažnije su tri vrste
ozljeda – prometne nesreće,
samoubojstva i utapanje.
SZO ministarske konferencije na
kojima povezuje zdravstvene i Meñutim, u industrijskim procesima one se ne mogu
ekološke stručnjake organizira koristiti zajedno, jer oni imaju različite karakteristike.
svake četiri godine od 1989. kada je Kemijska modifikacija ili razdvajanje tih dviju
prva konferencija održana u komponenti povezana je povećanom potrošnjom energije
Frankfurtu, ubrzo nakon pada i vode. Istraživači na BASF Plant Science institutu razvili
Berlinskog zida. Dječje zdravlje bilo su novi škrob u krumpiru koji se sastoji isključivo od
je glavna tema i na prošloj jedne komponentne. Genetski modificiran krumpir već
konferenciji u Budimpešti, a bit će i nekoliko godina prolazi testiranja koja prate prinose,
na slijedećem skupu za četiri štetočine i otpornosti na krumpirovske bolesti, a takoñer
godine. i utvrñuju razinu štetnosti za zdravlje ljudi, životinja i
okoliša. Polja testiranja su bila u Češkoj, Nizozemskoj,
Švedskoj, Njemačkoj, i to na različitim lokacijama i
površinama.
Iako je prva aplikacija za odobrenje upotrebe
novorazvijene sorte krumpira podnesena još 1996.
godine, tek se u 2003. godini, nakon isteka moratorija
na eksperimentiranje sa GMO, započeo je proces
odobravanja upotrebe „amflora“ krumpira, i to kao
sirovine za stočnu hranu. Istovremeno je povećana
brojnost i sigurnost primjene novih propisa kojima EU
kontrolira genske tehnologije koje su na snazi.
11
Stavros Dimas, direktor ureda za okoliš
pri Europskoj komisiji, naglasio je u
svojim brojnim javnim nastupima da je
ovaj krumpir, kao i mnoge genske
tvorevine, kritičan i zahtjeva strogu
kontrolu, jer ima genetski marker koji
reagira na neke antibiotike.
Europska agencija za lijekove (EMEA)
potvrdila je Dimasove izjave, naglasivši
da antibiotici koji se dovode u vezu sa
„amflora“ krumpirom, igraju važnu ulogu
Europa obilježava Europski u liječenju odreñenih zaraznih bolesti u
tjedan održive energije ljudi i životinja medicine. Meñutim, u
daljnjim diskusijama i promatranjima
novog krumpira ipak je prevagnuo
Izvor: Ured Delegacije EU u Hrvatskoj
laboratorijski lobi kreatora „amflore“, pa
je u lipnju 2009.godine ova nova vrsta
U organizaciji Izvršne agencije za konkurentnost I
proglašena bezopasnom, te učinkovitost
inovacije (Executive Agency for Competitiveness
antibiotika za njegove konzumente ne bi
and Innovation – EACI), a u ime Europske
trebala biti ugrožena.
komisije, od 22. do 26. ožujka se diljem Europe
Problem suživota konvencionalnih i
tradicionalno obilježava Europski tjedan održive
genetski modificirane vrste krumpira
energije. Tom se prilikom diljem kontinenta
prvenstveno se temelji na njegovom
održava niz dogañanja na noseću temu. Glavna
slobodnom razmnažanju u prirodi, jer je
tema ovogodišnjih dogañanja je oblikovanje
vrlo teško gontrolirati broj gomolja koji bi
energetske budućnosti Europe.
se eventualno zadržao u tlu nakon berbe.
Pod motom „Iskoristite tjedan kako bi promijenili
Tako je omogućeno da krumpir koji
sutra“ (Take a week to change tomorrow), u
ostane u tlu, sljedeće godine samostalno
ovogodišnjih više od 200 dogañanja sudjeluju 23
klija i raste, križajući se sa okolnim
zemlje Europske unije, ali i sedam drugih
biljkama.
europskih zemalja, meñu njima i Hrvatska.
Poljoprivrednici koji žele uzgajati
„Očekujemo da diljem Europe u nizu dogañanja
„amflora“ krumpir su se obvezali da će
sudjeluje više od 35 tisuća ljudi. Želja nam je
poštivati odreñena pravila kako ne bi
okupiti predstavnike mnogih sektora uključenih –
konvencionalni krumpir došao u dodir s
i predanih – u unaprjeñenje razvoja održive
GM kultivatorom, te neće obrañivati polja
energije,“ izjavio je, najavljujući Europski tjedan
godinu dana nakon što su izvršili
održive energije, Patrick Lambert, direktor Izvršne
posljednju berbu „amflore“. Nadalje, cijeli
agencije za konkurentnost i inovacije. Europski
lanac proizvodnje „amflore“, od sjemena
tjedan održive energije dio je Kampanje za održivu
krumpira do obrade u industriji škroba
energija Europe, inicijative Europske komisije
mora biti na svaki način fizički odvojen
pokrenute 2005. godine. Kampanja doprinosi
od konvencionalne proizvodnje krumpira.
ostvarivanju ciljeva energetskih politika Europske
Institut BASF je odgovoran za
unije na područjima izvora obnovljive energije,
osiguravanje i ispunjavanje svih
energetske učinkovitosti, čistog transporta i
sigurnosnih uvjeta.
alternativnih goriva. U 149 dogañaja u sklopu
Europskog tjedna održive energije 2009.
sudjelovalo je više od 30 tisuća ljudi diljem
Europe. Pročitajte više informacija o Europskom
tjednu održive energije, kao i o temama o kojima
će biti riječi ove godine te inicijativi Europske
komisije, Kampanja za održivu energiju Europe:
http://www.eusew.eu/
12
HRVATSKA
13
UDRUGE
Uskladiti propise s prirodom i
Ekopark Pernat obnavlja strukom
kulturnu baštinu na
Skup stručnjaka ekoloških proizvoñača u regiji i
Cresu središnjoj Europi trajajao je u Bizovcu kraj Osijeka,
od 18.do 20. ožujka 2010.g. Znanstveno stručni
Sunčana Pešak, krajobrazna skup organizirala je EKO VET, poslovna udruga
arhitektica, Marina Butorac, veterinara, veterinarskih tehničara i veterinarskih
krajobrazna arhitektica i organizacija sa sjedištem u Zagrebu. Trodnevni
geomantkinja, u suradnji s Mariom program konferencije obuhvatio je sajamsko izložbeni
Šlosarom, voditeljem projekta dio, u kojem su na dvadesetak izložbenih klupa svoje
ureñenja arhitektonsko-kulturološkog prehrambene i kozmetičke proizvode predstavili
kompleksa "Dvor". Ekopark Pernat je proizvoñači iz cijele Hrvatske, te konferencijski dio.
neprofitna organizacija koja na Posebno zanimljivi proizvodi iz vlastite proizvodnje
području poluotoka Pernat, EKO VET-a su tako zvane škrinjice zdravlja: koktel
odumirućem dijelu otoka Cresa, biljnih preparata ukusno upakovan u drvenoj kutiji.
nastoji cjelovitim pristupom očuvati i Konferencijski dio dotaknuo je teme o kojima se malo
oživjeti razne oblike svakodnevna zna ili ništa ne zna, a tiču se konzumiranja hrane,
života. Takoder se žele primijeniti i nebrige za zdravlje potošače, te podilaženje
odreñeni elementi alternativnih izvora trgovačkom sektoru a na račun stručnjaka i
energije koji se mogu oklopiti u taj veterinarske struke. Naime, država je prije pola
ruralni prostor. Trenutno pripremaju godine, usvajanjem dva nova pravilnika o
provedbu predstavljanja projekta veterinarstvu, ukinula svakodnevnu kontrolu u
ureñenja vrta u sklopu arhitektonsko- proizvodnji mesne hrane, pa je tako omogućila još
urbanističkog kompleksa "Dvor" u veći šlamperaj i samovolju uvozno-profiterskim
Lubenicama. Ovaj je projekt rezultat klaoničarskim i mesoprerañivačkim lobijima, dajući
višegodišnje volonterske suradnje im još veću slobodu u njihovim mutnim radnjama.
Sunčane Pešak, Marine Butorac sa Po mišljenju veterinara i stručnjaka prisutnih na
Udrugom za održivi razvoj predavanjima dr.vet.med. Željka Krpana i Ivana
"Ekopernat", te je podržan od Zaklade Topića, najviše bolesti pojedemo i popijemo. Naime,
za civilni razvoj Istre. Lubenice su inflacija veterinarsko- sanitarnih propisa, glomazne
malo mjesto, urbanizirano, ali koje administracije i nepostojanje uvjeta za provoñenje
živi na ruralan način. Projektom istih propisa u kombinaciji sa spomenutim trgovačko
ureñenja održivog kompleksa klaoničarskim lobijem, dovela je u pitanje sigurnost
namijenjenog mladima, turistima, mesne hrane.
lokalnom stanovništvu, te svim Kako se može raditi na livadama i uz to još dobro
zainteresiranima želi se oživjeti ovo zaraditi, pokazao je na predavanju dr.med.vet. Željko
mjesto, i to primjerom korištenja Krpan, opisujući projekt pod radnim naslovom
održivih tehnologija, solarne energije, „ekstenzivni uzgoj ljekovitog bilja“. Ovaj poznati
biopročistača koji je planiram u veterinar i biolog, nekadašnji uspješni rukovoditelj
budućnosti u sklopu cijelog farmaceutske industrije Biopharma, nastavio je
kompleksa "Dvor", te vrtom prenijeti nakon domovinskog rata uzgoj i sakupljanje
ideju održivog razvoja u ovaj dio otoka ljekovitog bilja na područjima koja upravo zbog rata i
Cresa. (M.B./Lj.M.S.) miniranih polja, nisu bila kemijski tretirana niti
obrañivana u komercijalne svrhe. Korisnost
ekstenzivnog uzgoja ljekovitog bilja pokazana je na
oglednom primjeru od 5 hektara livade na kojem je
utvrñeno oko 20 vrsta ljekovitog bilja, sa koje je
ubrano je oko 1500 kg bilja, te prodano kozmetičkoj i
prehrambenoj industriji za 350.000 kuna.
(LJ.M.S./Agroturizam)
14
Obzirom da se planiramo zadržati ovom
REKLAMA načinu informiranja javnosti ,a možda
REKLAMA
jednom prijeći i na štampani mjesečni
Novinarstvom po Alert, slobodni smo vam ponuditi
„Jezik“ je jedini časopis reklamni prostor u ovom sadašnjem
za kulturu hrvatskoga okolišu
obliku dvotjednika. Promidžbom na
književnoga jezika u nas, stranicama elektronskog biltena Alert,
izlazi bez prekida već 57 Ova knjiga autorice
Ljiljanke Mitoš Svoboda, možete proširiti krug poslovnih partnera,
godina, u njemu a i naših će redovitih tisuću čitateljica i
surañuju najugledniji i ujedno urednice
magazina Alert-a, može čitatelja koje prima Alert putem alert-
hrvatski jezikoslovci.
biti svojevrsni priručnik liste dobiti će mogućnost upoznati vaše
Izlazi u pet brojeva proizvode i usluge.
godišnje. Glavna i onima koji se
namjeravaju upustiti u Ukoliko ste zainteresirani za detaljnije
odgovorna urednica je informacije i naš cjenik, pišite nam na
prof. dr.sc. Sanda okolišno novinarstvo.
Pored teorijskog dijela, info@alertonline.org
Ham.Uredništvo poziva
grañanke i grañane, raspršenog u uvodnom,
studente i studentice i a potom i zaključnom Knjižara Nova, nalazi se u centru
sve druge zainteresirane dijelu, najveću Osijeka, na Trgu Ante Starčevića 4.U
da se pretplate na ovaj vrijednost ove knjige svojoj ponudi ima brojne naslove
časopis, te tako predstavljaju konkretni zanstvenih, popularnih, dječjih i
doprinesu njegovanju i primjeri.Ukoliko nakon beletrističkih sadržaja domaćih i stranih
očuvanju kulture i čitanja ovog priručnika autora. U sklopu knjižare otvoren je Klub
samosvojnosti bar jedan od okolišnih knjižare Nova, koji je počeo s radom 1998.
hrvatskoga književnoga novinara u Hrvatskoj godine. Zamišljen je kao prostor za
jezika.Godišnja pretplata počne pisati još okupljanje ljubitelja pisane riječi,
iznosi 110 kuna. profesionalnije i ukoliko razgovora i razmjene mišljenja i
Informacije o pretplati bar jedan novinar, koji razmišljanja.Tu su održana su brojna
mogu se dobiti na do sada nije istraživao predstavljanja knjiga, tribine i
kontakte: sham@ffos.hr, okolišne teme, to počne predavanja. Kroz klub je prošao veliki broj
jezik.hr@gmail.com činiti, autorica je pisaca i intelektualaca: Krešimir Pintarić,
jezik@ffos.hr napravila mnogo. Damir Karakaš, Roman Simić, Enes
Više o časopisu „Jezik“ Recenzije su napisali Kišević, dr. sc.Slaven Letica, dr.sc.Ivan
možete vidjeti na novinarka Lidija Tošić, Grubišić, dr.sc. Slobodan Lang, Florance
novinari Saša Leković I Hartmann, pokojni Simo Mraović i dr.sc.
stranicama Hrčka
Damir Svoboda. Izdavač Ivan Supek, kao i gosti iz Australije,
http://hrcak.srce.hr/jezik je Press centar za okoliš Mañarske, Vojvodine, Bosne i
Hrvatske. Knjiga ima Hercegovine.
120 stranica, cijena je Preporučamo knjigu Gradski rituali -
100 kuna, a može retradicionalizacija društvenog života
naručiti na kontakt u hrvatskim gradovima nakon 1990.
Presscentra za okoliš, Autor knjige je Anka Mišetić, izdavač
info@alertonline.org HSZ,uvez meki, godina izdanja
2004.Knjiga ima 276, a cijena je 130,00
kuna. Ukoliko kupujete putem web
knjižare http://shop.knjizaranova.hr
ostvarujete popust od 10 %.
Novine za civilno Ukratko o sadržaju: ritualne prakse
društvo i urbanu sastavni su dio socijalne komunikacije i
kulturu u suvremenim gradovima. Gotovo u
www.zamirzine.net cijeloj (zapadnoj) Europi, zadnja tri
desetljeća 20. stoljeća, društveni je život
obilježen trendom porasta »javnog
svetkovanja« i općenito »javnih proslava«
temeljenih na tradicijskoj baštini.
15
VIJESTI IZ POVIJESTI
NATJEČAJI
11. prosinca 2006
Hrvatsko novinarsko društvo u
suradnji s APO-om raspisalo je 12. Sabor izglasao Aarhušku konvenciju:
natječaj za godišnje nagrade „Velebitska Hrvatski Sabor izglasao je Zakon o potvrñivanju
degenija“ za najbolji novinarski rad u Konvencije o pristupu informacijama,
području zaštite okoliša. Nagrade će se sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu
dodjeljivati u sklopu proslave 40. godina pravosuñu u pitanjima okoliša (Aarhuška
Dana planeta Zemlje u Novinarskom konvencija). Obveza svake stranke Konvencije da
domu. Rok za prijavu radova je 12. svakoj fizičkoj i pravnoj osobi osigura pravo
travanj 2010. Proslava je registrirana pri pristupa informacijama o okolišu. Aarhuška
Earth Day Network. Dodjeljuje se po konvencija o pristupu informacijama,
jedna nagrada za radove objavljene u sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu
tisku, na radiju i televiziji u razdoblju od pravosuñu u pitanjima okoliša potpisana je 25.
1. ožujka 2009. godine do 28. veljače lipnja 1998. u danskom gradu Aarhusu na 4.
2010. godine.Svaka nagrada se sastoji od konferenciji ministara kada ju je potpisala i
novčanog dijela (12.000 kn), plakete, i Republika Hrvatska. Konvencija je stupila na
diplome.Sve potrebne detalje za prijavu snagu 30. listopada 2001., odnosno devedesetoga
na natječaj potražite na slijedećim dana od datuma polaganja 16. isprave o potvrdi.
stranicama Ecogreen Europe: Aarhušku konvenciju do sada je potvrdilo 39
http://www.ecogreeneu.org/hr/environ država, EU ju je potvrdila 2005. godine.
ment/project/earth_day_event/journalis
m_awards_velebitska_degenija_competiti 30. siječnja 2006
on_2010
Podržavamo plinifikaciju Hrvatske:
Poziv istrazivackim novinarima za Udruga Eko Kvarner poslala je predstavku
dodjelu financijskih sredstava Imate premijeru Ivi Sanaderu povodom njegova poziva
dobru novinarsku priču, ali vam da mu se obrate svi zainteresirani u vezi
nedostaje novac i podrška da je istražite? predložene izgradnje LNG terminala na Jadranu:
SCOOP, mreža za poticanje istraživačkog „Poštovani, obraćamo Vam se ponukani Vašim
novinarstva u istočnoj i jugoistočnoj pozivom (izrečenim u odgovoru na zastupničko
Europi, daje financijsku i logističku pitanje na aktualnom satu u Hrvatskom Saboru
podršku istraživačkim novinarima. 25. siječnja 2006.) da Vam se obrate svi
SCOOP nudi pokrivanje troškova zainteresirani u vezi predložene izgradnje LNG
istraživanja – puta, prijevoda, pravnih terminala na Jadranu. Naša je želja staviti Vam na
savjeta, pretraživanja baza podataka i raspolaganje spoznaje do kojih je došla LNG radna
honorira vrijeme potrebno za istraživanje. grupa naše udruge tijekom proteklih 20 mjeseci
Takoñer, SCOOP uspješno razvija mrežu i rada, koliko (od posjeta predsjednika Mesića
suradnju novinara u regiji te potiče Kataru u ožujku 2004.) proučava problematiku
transnacionalne istraživačke projekte. predloženog terminala na Krku.“
SCOOP je osnovan 2003. godine pod
vodstvom danske nevladine medijske
organizacije International Media Support, Naš slijedeći bilten šaljemo
u suradnji s Danskim udruženjem putem Alert-liste za dva tjedna.
istraživačkih novinara (FUJ), a financira
se većinskim dijelom sredstvima danskog Ukoliko ga ne želite primati ili
Ministarstva vanjskih poslova. Ako imate se želite ispisati sa Alert-liste,
dobre ideje, javite se SCOOP-ovoj
koordinatorici za Hrvatsku Barbari pošaljite svoju e-mail adresu na
Matejčić: barbara.matejcic@gmail.com info@alertonline.org
Rok za prijave za financijsku pomoć je
četiri puta godišnje: 01.01., 01.04,
01.07., 01.10.. Hvala.
16