Anda di halaman 1dari 16

Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša,

očuvanju prirodne i kulturne baštine kao


društvenom i političkom
pokretu.
Ureñuje: Ljiljanka Mitoš Svoboda
Izdavač: Press centar za okoliš Hrvatske
MB : 01885057 OIB 61613498234
ŽR : PBZ 2340009-1110335583
Kontakt: info@alertonline.org

Ožujak/Mart 2010. Godina 1, broj 4

SVJETSKA AKCIJA
27. ožujka u 20,30 sati
i grañane, pozvati institucije, lokalnu upravu,
druge organizacije te poslovne tvrtke da sudjeluju
i javno podrže akciju. No, kada proñe akcija „Sat
za naš planet“, treba nastaviti u svakodnevnim
aktivnostima uvoditi energetsku racionalnost i
štednju u kućansvu i na radnom mjestu, ali i
konstantno apelirati na javnost, gospodarstvo i
politički da se ponašaju odgovorno prema
energiji.
Sat za naš planet organiziran je 27. ožujka
2010. godine, s početkom u 20,30 sati, za
srednjoeuropsko vrijeme. Gradovi diljem svijeta
isključit će svjetla na jedan sat po svojem
lokalnom vremenu, šaljući snažan globalni poziv
za akciju svakom pojedincu i pojedinki, i u
javnom i u privatnom sektoru, te svakoj zajednici
diljem svijeta. To je poziv svima da preuzmu
odgovornost i krenu putem koji će osigurati
održivu budućnost. Znamenite grañevine i
Sat ujedinjene akcije cijelog obilježja na prostorima od Europe preko Azije do
svijeta: za naš planet, protiv Amerike bit će u mraku. Ljudi diljem svijeta sa
svih kontinenata ujedinit će se u proslavi i
promjena klime razgovoru o onome što nam je svima zajedničko –
briga o našem Planetu. Prvi je korak jednostavan:
Pripremio: Srñan Dvornik isključiti svjetla. Poticanje gradova da učine taj
jednostavan korak, u trajanju od samo jednog
Osnovna je poruka ove akcije podrška svim sata, šalje snažnu poruku svijetu o tome kako je
aktivnostima kojima bi se spriječile štetne prijeko potrebno naći rješenje za problem
promjene klime prouzročene ljudskim promjena klime, i pokazuje da svatko može
djelovanjem. U sklopu te poruke mogu se pridonijeti da ovaj svijet učini boljim. Sat za naš
istaknuti aspekti koji su trenutno planet akcija je koja je počela u samo jednom
značajni.Tako se gašenjem svjetala može gradu, 2007. godine, kada je više od 2,2 milijuna
upozoriti i na mrak koji prijeti ako ostanemo kućanstava i poduzeća u Sidneyu, u subotnju
ovisni o fosilnim energentima i zakasnimo s večer 31. ožujka, isključilo svjetla na jedan sat.
uvoñenjem obnovljivih, ili često neracionalno Samo godinu dana kasnije, akcija Sat za naš
trošenje energije. Gašenje svjetala podsjetnik je planet proširila se na 370 gradova u više od 35
i na zanemareno zagañenja okoliša svjetlosnim zemalja i 18 vremenskih zona, a kampanja je iz
izvorima koje remeti dnevno-noćne cikluse lokalnog dogañaja u Sidneyu prerasla u globalni
života životinja, posebno ptica, ometa pokret za održiv razvoj. Procijenjeno je da je 2008.
astronomska i meteorolška promatranja i godine u sklopu akcije Sat za naš planet izmeñu
slično. Osim one najvidljivije aktivnosti u 50 i 100 milijuna ljudi diljem svijeta isključilo
subotu, 27.ožujka, gašenja svjetla u kući, na svjetla, a u mraku su bili i poznati objekti poput
radnom mjestu , na ulicama, ovu globalnu mosta Golden Gate, rimskog Coloseuma,
akciju možete podržati registriranjem na web billboarda Coca Cole na Times Squareu i hotela
stranici www.earthhour.org , koristeći javna Jumeirah u Dubaiju.
glasila obavijestiti i pozvati druge grañanke i 1
Što je svjetlosno zagañenje?
U ožujku 2009. stotine milijuna ljudi je isključilo
svjetla; u akciji je sudjelovalo 4.000 gradova iz 88
Svjetlosno zagañenje je svaka
zemalja. Prošle je godine sudjelovala i Hrvatska, u
nepotrebna/nekorisna emisija umjetne
kojoj su, izmeñu ostalih, bila ugašena svjetla katedrale
svjetlosti u prostor izvan zone koju je
Svetog Duje u Splitu i Hrvatskog narodnog kazališta u
potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga,
Zagrebu. Uz pomoć široke meñunarodne mreže WWF,
spomenika, reklame...). Svako emitiranje
akcija Sat za naš planet za ovu, 2010. godinu već se
umjetnog svjetla u područja gdje je ono
priprema u više od 90 zemalja, a njihov se broj
nepotrebno ili neželjeno rezultira
povećava svakog dana. Od pet najviših grañevina
zagañenjem neba i okoline viškom svjetlosti
svijeta, za četiri je već odlučeno da ugase svjetla u
odnosno nestankom noći. Astronomi su bili
subotu, 27. 3. u 20:30 sati. Za ovogodišnju akciju već
prvi znanstvenici koji su ukazali na ovoj
se prijavilo 115 zemalja, a svoja
problem. Neke europske zemlje (Češka, neke
svjetla ugasiti i Bosporski most koji spaja Evropu i
pokrajine u Italiji) u svojim zakonima o
Aziju. Chathamski otoci u New Zealandu bit će prvi
rasvjeti ukazuju na problem svjetlosnog
teritorij koji će započeti Sat za naš planet, a 24 sata
zagañenja i propisuju vrste rasvjetnih tijela
kasnije zaključit će ga otočje Samoa u južnom
koja se smiju odnosno ne smiju
Pacifiku.
upotrebljavati u instalacijama javne rasvjete
Akciji se pridružuju i
Uzroci svjetlosnog zagañenja su
tri najsjevernija svjetska gradova-Murmansk (Rusija),
neodgovarajući dizajn rasvjetnih tijela i
Hammerfest (Norveška) i Nuuk (Grenland), kao i tri
nepravilna montaža rasvjetnih tijela. Brojna
najjužnija: Hobartu (Australija), Ushuaiji (Argentina)
rasvjetna tijela su dizajnirana tako da
i Queenstown.
svjetlost emitiraju u gotovo svim smjerovima.
Sat za naš planet poruka je nade i poziv u akciju.
Time se svjetlost nepotrebno rasipa, umjesto
Zamislite koliko bismo mogli postići ako djelujemo
da se usmjeri samo na površinu koju treba
zajednički!
asvijetliti. Takva rasvjetna tijela imaju
plexi/staklenu kuglu ili polukuglu izbačenu
izvan kućišta rasvjetnog tijela, a po izvedbi
ih dijelimo na nezaštićena i poluzaštićena
rasvjetna tijela. Posljedice svjetlosnog
zagañenja su višestruke. Nesmetana i jasna
izmjena dana i noći temeljna je odrednica
čitavog ekosustava. Zbog svjetlosnog
onečišćenja dolazi do poremećaja u
prirodnim ciklusima - noći nestaju, a dan
postaje neizdrživo dug, zbog čega noćne
životinje nemaju dovoljno vremena za
hranjenje, dnevne životinje nemaju dovoljno
vremena za odmor, previše svjetla izaziva
dezorijentaciju, gubitak staništa.
Neodgovarajuća vanjska rasvjeta može biti
energetski vrlo neučinkovita - potrošnja
električne energije može biti čak 30-40% viša
nego uz uporabu potpuno zaštićenih
rasvjetnih tijela s odgovarajućim izvorom
svjetlosti, koji daju istu ili čak bolju razinu
rasvjetljenosti. Većina proizvoñača u svom
asortimanu proizvoda nudi potpuno
zaštićena rasvjetna tijela i njihova cijena nije
viša u usporedbi s nezaštićenim ili
poluzaštićenim rasvjetnim tijelima.

Više o svjetlosnom zagañenju možete


pročitati na web stranici MojaEnergija,
www.mojaenergija.hr
2
Svjetski dan voda od čega se u zemljama u razvoju 80 % ispušta
direktno u okoliš. Sve veća privatna i
industrijska potrošnja vode u razvijenim
Čista voda za zdrav svijet državama stvara nove količine otpadnih voda.
Procjenjuje se da će do 2050. godine u
Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda gradovima živjeti 6,4 milijarde ljudi, u odnosu
na ovogodišnjih 3,4 milijarde u 2010. godini,
Cilj ovogodišnjeg Svjetskog Dana voda, koji koji će višestruko zagañivati okoliš. Ako se
se obilježava svakog 22. ožujka, jest ovako brzi rast hitno ne uskladi sa rastom
kampanja za podizanje profila kakvoće vode i infrastrukture za pitku vodu i pročišćavanje i
odnosa prema tom prirodnom resursu kroz recikliranje otpadnih voda, nastat će gadni
političku odgovornosti i obavezu. Jer, voda je zdravstveno-higijensko-ekološki problemi
nacionalno blago, pa je svako ugrožavanje upravo u razvijenom dijelu svijeta i
vodenih resursa ujedno ugrožavanje čovječanstva.
nacionalne sigurnosti. Ali ovaj puta ne radi se
samo o problemu pitke vode u žednim
područjima Afrike i Azije, nego o opasnosti
otpadnih voda i njihovom načinu
zbrinjavanja. Stoga UN ove godine šalje
čovječanstvu poruku : čista voda za zdrav
svijet.
Kao i sa svakom drugom vrstom otpada, sa
otpadnim vodama mora se pravilno
gospodariti. U nekim austrijskim,
njemačkim i nizozemskim gradovima, u
australijskim velegradovima poput Sidneya i
Melbourna, izgrañeni su pogoni za reciklažu
otpadnih voda. Pročišćavanje ide do
savršenstva - obnovljena voda vraća se
posebnim dovodnim sustavima u upotrebu
širokog spektra u industriji, za natapanje i
navodnjavanje, održavanje javne čistoće i
gradskog zelenila i slično. Takva voda se
može kupovati u posebnoj ambalaži za
potrebe održavanja kućnih vrtova,
grañevinske radove, manje obrte poput
autopraonica i automehaničarskih radionica
i slično. Infrastruktura takoñer prati takvo
gospodarenje otpadnim vodama, jer već u
izgradnji naselja instaliraju se dvostruki Od ukupne potrošnje vode u Hrvatskoj 10 %
sustavi odvodnje, jedan sakuplja vodu iz otpada na potrošnju u domaćinstvima. U
kada i tuš kabina, umivaonika i sudopera, prosjeku po stanovniku troši se 136 m3 vode na
odvodi na reciklažu, a drugi sustav iz WC-a, godinu, ne računajući urnebes od potrošnje
na pročišćavanje i zbrinjavanje. vode u turističkoj sezoni. Nešto umanjen je
To su ipak malobrojni primjeri odgovornosti postotak otpadne vode, vraćen kroz kanalizacije
prema vodnom blagu, jer veliki dio direktno u okoliš. Na kanalizacijski sustav u
čovječanstva samo je deklarativno zabrinut Hrvatskoj priključeno je oko 60 % stanovnikâ.
za vodu, dok u je praksi nemilice razbacuje, Priključivanje na sustav javne kanalizacije ne
pretvarajući pitku u otpadnu vodu, rješava problem, jer ionako sva otpadna voda
zatrovanu kemikalijama i nutritijentima. bez pročišćavanja, završava u našim
Svake godine stanovništvo planete proizvede vodotokovima, rijekama i moru. Otpadne vode iz
1.500 kubičnih kilometara otpadnih voda, domaćinstava postavljene su na visoko mjesto
od čega se u zemljama u razvoju 80 % na listi zagadivača. Bez obzira postoji li
ispušta direktno u okoliš. Sve veća privatna i kanalizacijska mreža ili jame taložnice, odnosno
industrijska potrošnja vode u razvijenim septičke jame, konačni izljev otpadnih voda
državama stvara nove količine otpadnih završava u okolišu.
3
Održana dosad najmasovnija
akcija čišćenja rijeke Jadro

Akciju su u povodu 22. ožujka, Svjetskog


dana voda organizirali Gradska uprava
Solina i Udruga za zaštitu okolišta "Plavi
planet" iz Splita. Više od 300 učenika,
volontera, pripadnika nevladinih i
ekoloških udruga te članova Hrvatske
gorske službe spašavanja Split i
Hrvatskog planinarskog društva Mosor
sudjelovalo je u današnjoj akciji čišćenja
rijeke Jadro. Čistili su okoliš na izvoru i Apsurdno je da se većina udruga za okoliš u Hrvatskoj
duž toka rijeke Jadro, a 15-tak ronilaca protivi industrijskom zagañenju nadzemnih i
je čistilo dno rijeke od otpada. Akciju su podzemnih voda, ignorirajući zagañenja koja
u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana prouzrokuju kućanstva, a koja su daleko opasnija i
voda organizirali Gradska uprava Solina i trajnija i teško ih je ili nemoguće kontrolirati. Sastav
Udruga za zaštitu okolišta "Plavi planet" otpadnih voda iz domaćinstava prepun je štetnih
iz Splita. Izvorište rijeke Jadro je po organskih i anorganskih spojeva, klora i kloriranih
izdašnosti vode drugi izvor u u Europi. Rijeka ugljikovodika (sredstva za čišćenje, dezinfekciju,
Jadro je duga oko tri kilometra, izvire ispod lijekovi), kiselina i lužina, metala, te plinova kao
zapadnih padina Mosora, a u more se ulijeva u proizvoda najrazličitijih kemijskih procesa koji se
vranjičkom zaljevu. Vodom rijeke Jadro odvijaju u otpadnim vodama. Kakove posljedice za
zdravlje može imati nepropisno i nekontrolirano
opskrbljuje se više od 300.000 stanovnika na
ispuštanje otpadnih voda iz domaćinstava, govore
splitskom području. Stanovnici splitskog podaci iz zdravstvenih ustanova: najmanje jednom
područja su počeli piti vodu iz rijeke Jadro još godišnje u Hrvatskoj se pojavi otrovanje
u 17. stoljeću. Trenutačno se u Solinu uzima prouzrokovano prljavom vodom , odnosno miješanjem
gotovo tri prostorna metra vode u sekundi i fekalija i pitke vode. A sadržaji tih užasnih mješavina
pušta u vodoopskrbu, navodi se u priopćenju iz septičkih jama i kanalizacije puni su živih
Gradske uprave Solina. Dodaje se kako voda prijenosnika zaraznih boleština: protozoi, bakterije
rijeke Jadro teče gravitacijskim cjevovodom salmonele, kolije i virusi. Od kada je Hrvatska u
još od razdoblja Dioklecijana i nepresušna je. posebnom statusu priprave za učlanjenje u EU,
moramo se pridržavati Okvirne direktive o vodama,
koja propisuje i način zbrinjavanja otpadnih voda. No
samo su neke lokalne samouprave shvatile što to
znači, te se upustile u skup,ali svrsishodan program
izgradnje pročišćivača za vodu. Tako ogledno možemo
vidjeti kako to radi u Istri, u Varaždinskoj i
Karlovačkoj županiji. Osim kemijskih, u Zadarskoj i
Vukovarsko- srijemskoj županiji rade se biljni
pročiščivači. No, to su zaista primjeri kao igle u plastu
sijena, jer gradske uprave velikih gradova, poput
Splita, Zagreba, Osijeka, Rijeke, niti ne razmišljaju o
pročišćavanju i recikliranju vode. Njihova javna
poduzeća za vodoopskrbu i kanalizaciju još su na
jednostavnoj razini poslovanja: odvodnju naplatiti,
otpadne vode ispustiti u Savu, Dravu, Jadransko
more.Što se tiče naših propisa, o vodi u Hrvatskoj
brinu se Hrvatske vode kroz Zakon o vodama,
Startegiju upravljanja vodama, te desetak pratećih
pravilnika i propisa, uz deset EU direktiva, od kojih se
4 odnose na otpadne vode.

4
More je naše vodeno blago...

Svjetska ekonomija ovisi o oceanu


Napisala : Vesna Sesvečan/Privredni vjesnik

More nije samo turistička atrakcija, ono čuva nevjerojatna


bogatstva, te goleme energetske, transportne i telekomunikacijske
potencijale.
Da se posljednjih desetljeća intenzivno ne vode razgovori o
globalnom zatopljavanju i o tome kako voda sve više otima dijelove
kopna, možda se nikada i ne bismo zapitali kakva bogatstva, ali i
čuda u svojim dubinama sakrivaju oceani. Život u oceanima počeo
je prije 3,1 milijardu godina. Gledano s geološke strane, kopno se
pojavilo relativno nedavno, prije samo 400 milijuna godina. Ako
uzmemo u obzir podatak kako 85 posto površine i 90 posto
volumena tvori mračan i hladan okoliš koji nazivamo dubokim
morem, možemo zaključiti kako je to jedan od dobrih razloga što
oceani i dalje ispod površine čuvaju svoje tajne. Pa ipak, oceani
sadrže 99 posto životnog prostora na planeti, a stručnjaci
procjenjuju kako se 80 posto sveg života na zemlji može pronaći
upravo ispod površine oceana. Iako se čini kako se o oceanima
nema ništa više reći, ljudi su do sada istražili manje od 10 posto
oceana.
Oni pokrivaju 71 posto zemljine površine i sadrže 97 posto svih
voda. Nešto manje od jedan posto otpada na slatku vodu, dok 2 do
3 posto voda otpada na glečere i polarne kape. Površina svjetskog
mora, odnosno svih mora i oceana na Zemlji, iznosi 361 milijun
kvadratnih kilometara, obujma 1370 milijuna kubičnih kilometara
s prosječnom dubinom od 3790 metara. Gornjih tri metra površine
oceana sadržava toliko topline kao cijela atmosfera, dok se čak 90
posto svih vulkanskih aktivnosti zbiva upravo ovdje, u oceanima.
Najveće vodeno "tijelo" ima Tihi ocean, koji obuhvaća jednu
trećinu zemljine površine. Najduži svjetski planinski greben koji
prolazi sredinom oceanske brazde dug je više od 50.000
kilometara.
On vijuga od Arktičkog do Atlantskog oceana, prolazi pokraj
Afrike, Azije i Australije, preko Pacifika pa sve do zapadne obale
Sjeverne Amerike. Sa svojih 50.000 kilomatara dužine on je čak
četiri puta duži od planinskih masiva Anda, Rocky Mountainsa i
Himalaje zajedno. Plima i oseka dio su svake vodene površine. I
dok na moru bilježimo tek koji metar razlike, najvišu svjetsku
plimnu razliku ima područje oko Nove Škotske. Tamo razlika
izmeñu plime i oseke doseže čak 16,3 metara, što je nešto više od
prosječne trokatnice. Kad smo već kod razlika u visini, zadnjih
stotinu godina razina mora rasla je prosječno 10 do 25
centimetara, ovisno o kojem je dijelu svijeta riječ, a znanstvenici
očekuju njen daljnji porast, jer razina mora će i dalje rasti
neovisno o tome hoće li se klimatske promjene stabilizirati. Razlog
tomu upravo su goleme količine oceanskih voda koje tromo
reagiraju na vanjske promjene. Prije otprilike 10.000 godina razina
oceana bila je 110 metara niža nego što je danas, a ako se svi
svjetski ledenjaci otope. razina oceana narast će za 66 metara.
5
Ako znamo da su mnogi gradovi
Pitka voda iz plastičnih boca- sagrañeni u razini s morem, a da je 66
metara visina zgrade od 20-ak katova,
prevara korporacija vrlo je lako izračunati koliko bi gradova i
naselja nestalo s kugle zemaljske da se
Obradila: Ljiljanka Mitoš Svoboda razina vode podigne za samo jedan
metar. Samo za primjer, grad Miami u
Amerikanci su počeli shvaćati kako je propaganda Sjedinjenim Američkim Državama
kupovine vode u bocama zapravo velika prevara sagrañen je u razini vode i taj metar vode
industrije za proizvodnju PET ambalaže. više bio bi dovoljan da ga izbriše s lica
Grupa aktivista za zaštitu prirode objavila je kratak Zemlje, no nije potrebno ići daleko u
film koji otkriva ovu prevaru. Sedmominutni film svijet da bismo shvatili razmjere
'The Story of Bottled Water' razotkriva pozadinu katastrofe, u slučaju značajnijeg porasta
gospodarstva, kojeg često nazivaju uzmi – napravi – razine vode hrvatska obala kakvu danas
potroši, te metode kako je industrija navela znamo ostat će samo uspomena s
Amerikance da kupuju oko pola milijarde flaša razgledica. Za ilustraciju, samo Antarktik
vode tjedno iako je mogu dobiti gotovo besplatno iz ima leda koliko cijeli Atlanski ocean ima
pipe. U tridesetak godina korporacije poput Coca vode.
Cole, Pepsi i Nestle potrošile su milijarde dolara na No, oceani nisu samo prirodna atrakcija i
izazivanje straha od vode iz pipe, uvjerivši grañane potencijalni izvor katastrofe, oni su i
da, ako žele biti sigurni da je ono što piju čisto, jedan od najznačajnijih svjetskih
trebaju kupiti flaširanu vodu. gospodarskih resursa koji više daju nego
Meñutim, voda koja se pakuje u kemijski nezdrave što uzimaju. I pri tome ne mislimo samo
PET boce pod slabijim je nadzorom zdravstvenih na turizam i ribarstvo, koji uglavnom prvi
službi. Oko 40 % te vode zapravo je voda iz slavine, padaju na pamet kada je riječ o moru.
propuštena kroz obični „kućni filter“. Naime, gotovo jedna trećina svjetske
Za proizvodnju boca za vodu u SAD-u se svake nafte dolazi nam upravo iz oceana.
godine potroše ogromne količine energije, a tri Najpopularnije bušotine nalaze se u
četvrtine tih boca završavaju na smetlištima ili u Arapskom zaljevu, Sjevernom moru i
spalionicama. Američki gradovi troše 70 milijuna Meksičkom zaljevu. Najveći proizvoñač
dolara godišnje samo za rješavanje problema nafte je Saudijska Arabija koja dnevno
otpadnih boca. Meñutim, najveći broj plastičnih i proizvede 9,2 milijuna barela tog crnog
staklenih boca od obične vode završava kao smeće zlata. Takoñer, oceani su najznačajniji
u oceanima i morima. svjetski transportni i telekomunikacijski
resurs, više od 90 posto svjetske
trgovinske razmjene odvija se brodovima,
a gotovo polovica komunikacija izmeñu
zemalja odvija se podvodnim
telekomunikacijskim kabelima. Kina i
SAD započele su postavljanje novih
podvodnih komunikacijskih kabela u
listopadu prošle godine. U planu je
postavljanje 18.000 kilometara novih
kabela što bi u budućnosti omogućilo 62
milijuna istodobnih telefonskih
razgovora, a radi se i na proširivanju
mreže za podržavanje interneta i ostalih
aplikacija kao što su video i trgovina
putem interneta. Nedavni incident, u
veljači ove godine, kada je u Mediteranu
došlo do puknuća telekomunikacijskih
kabela zbog čega je bez telefona i
interneta ostao veći dio Indije, Egipta i
zemalja Arapskog zaljeva, samo je jedan
od primjera globalne povezanosti ljudi i
oceana.
6
SVJETSKI DAN ŠUMA I GORANA
Spaljene šume
Stablo kao kuća duha
Izvor teksta: Hrvatske šume
Napisala: Marina Butorac, krajobrazna arhitektica
Svjetski dan zaštite šuma obilježava se već
Znamo da drveće i šume nisu samo sklop fizičko- 37 godina. Na sjednici Generalne
kemijskih čestica i atoma, već da imaju svoju skupštine Europske poljoprivredne
vitalno-energijsku strukturu. Geomantija, konfederacije 1971. godine odlučeno je da
prihvaćena kao ekološka discpilina, sustavno se se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava
bavi time, a ujedno joj je svrha cjelovit pristup kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova
prostoru. Ovo je jedna od holističkih disciplina organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO)
koja ulazi u prostor koji se može nazvati i fizika podržala ovu ideju vjerujući kako takav
duha, koja promatra život, pa tako i šume dogañaj može doprinijeti povećanju svijesti
uvažavajući i taj aspekt.Kako je današnje društvo o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.
posljednje stoljeće i pol tražilo oslonac za svoja Hrvatske šume u zaštitu šuma od požara
znanja u znanosti, a znanost tek odnedavno svake godine ulažu oko 100 milijuna kuna.
dopušta ozbiljnija promišljanja i istraživanja o Sezona pojačane zaštite od požara
duhu i duševnosti i unutar svoje domene, ova (protupožarna sezona) traje od 1. lipnja do
znanja su dugo vremena bila prekrivena velom 15. rujna, a ovisno o vremenskim
tajne.Upravo je iz tog razloga u očuvanju znanja o prilikama može se i produžiti. U tom
nefizičkim dijelovima stabla i šume veliku ulogu razdoblju promatračka služba, ophodnje i
imala religija, te vjerovanja starih i suvremenih interventna skupina 24 sata nadziru šume
naroda. Život u šumi i šumskom okruženju i područja visokog rizika. Prošle godine u
učinio je da biljni svijet, posebno drveće, dobije 140 požara opožareno je 2 tisuće 200
značajno mjesto u religijama gotovo svih hektara šuma i šumskog zemljišta u
europskih naroda.Drveće je bilo predmet različitih vlasništvu Republike Hrvatske. Požare je
vjerovanja koja su prenošena s predaka i gotovo nemoguće u potpunosti spriječiti,
pretkinja na potomke, ponajviše kroz običaje. Na ali treba istaknuti da je broj požara u
drvo se pritom gleda kao na objekt koji ima dušu 2009. bio manji nego u 2008. Čini se sve
ili kao objekt u kome je neka duša kako bi se rizik što je moguće više smanjio,
nastanjena.Život u šumi i šumskom okruženju a tome svakako pridonose mjere koje se
učinio je da biljni svijet, posebno drveće, dobije provode unutar svake šumarije. Radnici
značajno mjesto u religijama gotovo svih Hrvatskih šuma spriječili su brojne požare
europskih naroda. a uz već tradicionalno dobru suradnju s
Pojmovi poput svetosti, božanstva, koja se vatrogasnim jedinicama stvoreni su
pronalaze u pripovjetkama, pjesmama, preduvjeti za pravoremeno spriječavanje
toponimima i imenima manastira, možda katastrofalnih posljedica, istaknuto je na
nastalim na mjestima starih gajeva uz koje su se konferenciji za novinare. Inače, Svjetski
vezivala posebna svojstva, uz pojedina stabla, te dan zaštite šuma obilježava se već 37
mjesta u šumi, ukazuju na povezivanje svijeta godina. Na sjednici Generalne skupštine
duha – duhovnosti, duše sa njima. Pritom su Europske poljoprivredne konfederacije
vidljivi i oblici zaštite šume koje bi se mogli odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21.
shvatiti i kao prvi ekološki propisi, jer se ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma.
takozvano sveto drvo nije smjelo sjeći, sa njega se Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i
nisu kidale grane, niti su se koristili njegovi poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju
plodovi. Ovo vjerovanje se ponegdje zadržalo do vjerujući kako takav dogañaj može
danas. doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju
Specifičnosti svake od religija, kao i kulture, koja šuma i šumskih ekosustava.
je prenosila znanje, vidljivi su i u njihovoj
interpretaciji duhovne razine prirode, šume i
stabala. Za neke od njih drvo je stan božanstva,
ono je prvi i najprimitivniji hram, a njegova
ljekovita snaga ogleda se u snazi božanstva ili
demona koji u drvetu živi.
7
PONAŠANJE U ŠUMI
Izvorni tekst:Hrvatske šume

Šume obogaćuju naše živote i okoliš na mnogo


načina. Stabiliziraju tla, staniša su biljnom i
životinjskom svijetu, pročišćuju zrak i vodu,
vežu stakleničke plinove, stvaraju prihod i
radna mjesta i pružaju nam zdrav prostor za
odmor i igru. Svatko od nas može dati doprinos
da šume zadrže svoje funkcije te da buduće
generacije, kao i mi danas, mogu uživati u svim
njenim blagodatima.

Stoga je prije odlaska u šumu VAŽNO ZNATI:

• AUTOMOBILU NIJE MJESTO U ŠUMI


• NE OŠTEĆUJ STABLA
• NE UNIŠTAVAJ ŠUMSKO RASLINJE
• NE PALI VATRU TAMO GDJE MOŽE IZBJEĆI
KONTROLI
• NE OSTAVLJAJ SMEĆE U ŠUMI
• NE UNIŠTAVAJ ZNAKOVE I OBJEKTE U ŠUMI

Eko savjeti
1. Nakon izleta u prirodu pokupite sve stvari
koje ste donijeli sa sobom. Smeće bacite u
najbližu kantu ili kontejner.
2. Ulje od automobila nikada ne bacajte u
prirodu jer je izuzetno otrovno i trajno truje
svu vodu oko sebe.
3. Ne odbacujte baterije u prirodu jer su
izuzetno otrovne.
4. Ne koristite deterdžente za pranje u
potocima.
5. Nikada ne palite otvorenu vatru u prirodi;
ukoliko ste sa sobom donijeli roštilj počistite
prije odlaska mjesto gdje ste boravili, a ugljen
iz roštilja odstranite tek nakon što ste se
uvjerili da nema više niti malo žara.
6. Ne berite neobično cvijeće, neke vrste su
rijetke i zaštićene (npr. runolist).
7. Ne gurajte ruke u pukotine u stijenama,
drveću i ne podižite kamenje i panjeve; osim
što je opasno, mogli biste uništiti staništa
nekih vrsta.

8
REKLAMA
EUROPA
http://dugoselo.org/
KONFERENCIJA SVJETSKE ZDRAVSTVENE
nezavisni informativni portal
ORGANIZACIJE U PARMI
grada Dugog sela
Ministri djeci obećali vodu, čist zrak
za disanje, prostor rekreaciju.... do
2020. godine
Napisao: Kruno Kartus

Ministarskom konferencijom Svjetske zdravstvene


organizacije (SZO) održanoj sredinom ovog mjeseca u
Parmi dominirale su pozitivne političke parole i sirovi
znanstveni podaci. „Vlade obećavaju da će svakom djetetu
osigurati kvalitetnu vodu i higijenu do 2020. godine...“,
jedno je od obećanja na koje su potpisavši završnu
deklaraciju pristali predstavnici 53 zemlje, članica
europskog odjela SZO. Prije toga Zsuzsana Jakab,
direktorica europske SZO, rekla je da trećina svih bolesti
djece u Europi, pod čime se ovdje podrazumijeva područje
čak do Tadžikistana, dolazi od zagañenog i štetnog
okoliša. Godišnje od toga smrtno strada 100 tisuća djece,
a 6 milijuna ih ostane invalidima. Negdje izmeñu tih
brojki i parola nalaze se sudbine živih ljudi.
Rus Petr Sharov u Parmu je došao primiti nagradu
nevladinih organizacija za jedan od najboljih ekoloških
projekata zaštite zdravlja djece. U svom gradu
Dalnegorsku(fehealthfund.org) od 2005. godine posvetio
se čišćenju dječjih igrališta od olova koje se osim u tlu
godinama taloži u krvi djece i drugih mještana doline
rijeke Rudnaye na ruskom dalekom istoku. Do njegova
istraživanja djeca su se bezbrižno igrala u pješčanicima i
na igralištima uz vrtiće ne znajući da su zemlja i pijesak
puni olova. Jedan od pješčanika površine oko 40
četvornih metara, ispričao mi je Sharov, sadržavao je oko
pet tona gotovo čistog olova. - Pješčanik smo trebali posve
isprazniti i sadržaj zamjeniti čistim pijeskom, naveo je
jedan od najgorih primjera.
Američka organizacija Blacksmith Institute 2006. godine
Dalnegorsk je uvrstila na listu 12 najzagañenijih mjesta
na svijetu. Dolina Rudnaye tradicionalno se zagañuje
zahvaljujući iskorištavanju rudnika olova, bora, cinka,
srebra i bizmuta. Nakon vañenja rude, ona se transportira
željeznicom do topionice, tamo se topi, pretače, a gotov
metal zatim se transportira dalje. U svim postupcima u
zrak se oslobaña dio metala pa se taloži u tlu, biljkama i
životinjama, uključujući ljude. Ni vlasnik jednog od
rudnika olova nije ostao ravnodušan. Nakon što je saznao
za gomilanje olova u krvi svojih najmlañih sugrañana
Vasilij Vsolcev zaustavio je kopanje olovne rude i sada u
postrojenjima samo reciklira baterije iz kojih dobiva
sirovinu.
9
Rezultati analize krvi djece bili su strašni – od 300 djece
obuhvaćene pretragama 25 posto imalo ih je izmeñu 10 i
42 mikrograma olova po decilitru krvi. U cijeloj dolini
rijeke Rudnaye svako četvrto dijete imalo je preko 20 Najpogubniji su razni oblici ozljeda
mikrograma olova u decilitru krvi. U tlu na igralištima od kojih umire 23 posto djece.U
pronañene su koncentracije izmeñu 1000 i 11 tisuća završnoj deklaraciji, donešenoj pod
mikrograma olova po kilogramu tla. Za usporedbu, predsjedanjem direktorice SZO
navodi, Sharov, 250 mikrograma po kilogramu ruski Zsuzsane Jakab i talijanske vlade
zakoni reguliraju kao „ekstremno opasno tlo“. kao domaćina, spominje se godina
Odmah nakon analiza krvi udruga je organizirala 2020. od koje se mnogo očekuje. Do
predavanja za roditelje i djecu na kojima su ih učili kako te godine svakom dijetetu u
izbjeći olovo i štetne tvari kojih u njihovu okolišu ima u zemljama od Portugala do
izobilju. Naučili su ih koju hranu izbjegavati, koje biljke Tañikistana mora se osigurati
ne treba saditi u vrtu, kako opaziti opasno zagañenje pristup kvalitetnoj vodi i higijeni,
zraka i kako se ponašati u tom slučaju. Nakon toga mogućnosti za rekreaciju, zdravu
uslijedio je glavni posao. prehranu, čist zrak i okoliš bez
Svima je bilo jasno da se dolina ne može očistiti preko otrovnih kemikalija. Ogromnih
noći pa je trebalo odrediti prioritet. Odabrana su dječja razlika izmeñu bogate zapadne
igrališta. Bageri su ušli u krug vrtića i škola, raskopali 11 Europe, devastiranog Balkana i
igrališta i zagañeno tlo tovarili u kamione. Okupljena udaljenih prostranstava Rusije,
djeca s čuñenjem su gledala odvoz stare potrošene i dovoz Uzbekistana, Kazahstana,
nove svježe zemlje na kojoj, rečeno im je, sada mogu Tañikistana...,svjesna je i
bezbrižno skakati, trčati, graditi kule u pijesku... direktorica Jakab. Ona je istakla da
Zagañeno tlo tretirano je kao otpad pa je i završilo na nejednakost, nejednako pravo na
hrpama pored rudnika na kojima se odlaže najgore smeće zdravlje vlada meñu ljudima iz
iz pogona. različitih zemalja kao i unutar njih.
Tri godine nakon početka projekta ponovne analize krvi Unutar zemalja jaz je izmeñu
pokazale su prve rezultate – s početnih 25 posto djece s bogatih i siromašnih. Jakab je
prevelikom dozom olova u krvi, njihov broj smanjio se na nekoliko puta na konferenciji rekla
8,5 posto. Umjesto svako četvrto dijete, sada svako deseto da će njen prioritet u mandatu koji
ima previše olova u sebi (čak manje). I to je previše, ali je tek počeo biti otkrivanje uzroka
projekt je pokazao napredak, rezultat je opravdao trud, tih nejednakosti kako bi SZO mogla
metode, vrijeme i novac. S čekom od tisuću eura u ruci, dati preporuke.
nagradom koju je za projekt dobio od nevladinih
organizacija WECF i Eco foruma iz Bruxelessa, Petr je u
Parmi izgledao kao dječak koji je u školi zaradio peticu, a
na povratku kući zna da ga čekaju svijeće uz koje noću
uči. Pun energije i znanja, ali svjestan da stranih fondova
više nema kao ni pomoći iz njegove Rusije kojom bi
nastavio započetu misiju.
Pod naslovom „Zaštita dječjeg zdravlja u promjenjivom
okolišu“ Svjetska zdravstvena organizacija na konferenciji
u Parmi uspjela je okupiti 850 predstavnika iz 53 zemlje
meñu kojima se našlo 27 ministara okoliša i zdravlja i 250
250 visokih predstavnika vlada, europskih i UN-ovih
agencija te nevladinih organizacija. Predstavljeni su
podaci poput onih o 15 milijuna pretile djece u Europi i
50 ruralnog stanovništva bez pristupa vodi i kvalitetnoj
higijeni. Izvještaji koje vlade zemalja dostavljaju SZO-u
govore da djeca najviše stradavaju ozljeda, zagañenog
zraka, upotrebe krutog goriva kod kuće, trovanja
kemikalijama, loše opskrbe vodom i loše higijene. Smrtno
od toga stradava 100 tisuća djece godišnje, a oko 6
milijuna ih dobiva neku vrstu invalidnosti.

10
Jakab se sastala s hrvatskim
izaslanstvom u kojem su bili državni Amflora - krumpira za industrijsku
tajnik Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi Ante Zvonimir
primjenu
Golem, savjetnica za europske
integracije u tom ministarstvu Sibila Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda
Žabica, voditeljica ureda SZO u
Hrvatskoj Antoinette Kaić-Rak, U Europi se, nakon 13 godina natezanja, brojnih
zamjenik ravnatelja Hrvatskog znanstvenih dokazivanja i opovrgavanja, slobodno može
zavoda za javno zdravstvo Krunoslav uzgajati genetski modificirani krumpir. U ovom
Capak, savjetnica u Ministarstvu krumpiru, nazvanom „amflora“, škrob je izmijenjen i
zaštite okoliša, prostornog ureñenja prilagoñen za industrijske svrhe, a njegova upotreba
i graditeljstva Marina Prelec i odobrena je početkom veljače od strane Europske
veleposlanik u Italiji Tomislav komisije. „Amflora“ krumpir je namijenjen isključivo kao
Vidošević. sirovina za industriju škroba. Komisija je odobrila
Hrvatski izvještaj o prevenciji korištenje otpadnog materijala (celuloze) od proizvodnje
ozljeñivanja djece, koji je glavni škroba u proizvodnji stočne hrane. Meñutim, Amflora
uzrok dječjih smrti, SZO je dobro krumpir ne smije se koristiti kao hrana. Škrob se u
ocjenila. U Hrvatskoj se provodi 86 konvencionalnom krumpiru sastoji od dvije komponente
posto učinkovitih mjera prevencije - amilopektina i amiloze. Obje ove komponente su iste
ozljeñivanja djece, ocjena je SZO. vrijednosti u pogledu ljudske ishrane.
Naglašava se da još pozornosti treba
usmjeriti na prevenciju požara i
trovanja kao uzroka ozljeda i
smanjenju izloženosti djece alkoholu
te osobito prevenciji vožnje u
pijanom stanju. Prema podacima
Zavoda za javno zdravstvo od
ozljeda je u 2008. godini smrtno
stradao 121 maloljetnik, a po
smrtnosti najvažnije su tri vrste
ozljeda – prometne nesreće,
samoubojstva i utapanje.
SZO ministarske konferencije na
kojima povezuje zdravstvene i Meñutim, u industrijskim procesima one se ne mogu
ekološke stručnjake organizira koristiti zajedno, jer oni imaju različite karakteristike.
svake četiri godine od 1989. kada je Kemijska modifikacija ili razdvajanje tih dviju
prva konferencija održana u komponenti povezana je povećanom potrošnjom energije
Frankfurtu, ubrzo nakon pada i vode. Istraživači na BASF Plant Science institutu razvili
Berlinskog zida. Dječje zdravlje bilo su novi škrob u krumpiru koji se sastoji isključivo od
je glavna tema i na prošloj jedne komponentne. Genetski modificiran krumpir već
konferenciji u Budimpešti, a bit će i nekoliko godina prolazi testiranja koja prate prinose,
na slijedećem skupu za četiri štetočine i otpornosti na krumpirovske bolesti, a takoñer
godine. i utvrñuju razinu štetnosti za zdravlje ljudi, životinja i
okoliša. Polja testiranja su bila u Češkoj, Nizozemskoj,
Švedskoj, Njemačkoj, i to na različitim lokacijama i
površinama.
Iako je prva aplikacija za odobrenje upotrebe
novorazvijene sorte krumpira podnesena još 1996.
godine, tek se u 2003. godini, nakon isteka moratorija
na eksperimentiranje sa GMO, započeo je proces
odobravanja upotrebe „amflora“ krumpira, i to kao
sirovine za stočnu hranu. Istovremeno je povećana
brojnost i sigurnost primjene novih propisa kojima EU
kontrolira genske tehnologije koje su na snazi.

11
Stavros Dimas, direktor ureda za okoliš
pri Europskoj komisiji, naglasio je u
svojim brojnim javnim nastupima da je
ovaj krumpir, kao i mnoge genske
tvorevine, kritičan i zahtjeva strogu
kontrolu, jer ima genetski marker koji
reagira na neke antibiotike.
Europska agencija za lijekove (EMEA)
potvrdila je Dimasove izjave, naglasivši
da antibiotici koji se dovode u vezu sa
„amflora“ krumpirom, igraju važnu ulogu
Europa obilježava Europski u liječenju odreñenih zaraznih bolesti u
tjedan održive energije ljudi i životinja medicine. Meñutim, u
daljnjim diskusijama i promatranjima
novog krumpira ipak je prevagnuo
Izvor: Ured Delegacije EU u Hrvatskoj
laboratorijski lobi kreatora „amflore“, pa
je u lipnju 2009.godine ova nova vrsta
U organizaciji Izvršne agencije za konkurentnost I
proglašena bezopasnom, te učinkovitost
inovacije (Executive Agency for Competitiveness
antibiotika za njegove konzumente ne bi
and Innovation – EACI), a u ime Europske
trebala biti ugrožena.
komisije, od 22. do 26. ožujka se diljem Europe
Problem suživota konvencionalnih i
tradicionalno obilježava Europski tjedan održive
genetski modificirane vrste krumpira
energije. Tom se prilikom diljem kontinenta
prvenstveno se temelji na njegovom
održava niz dogañanja na noseću temu. Glavna
slobodnom razmnažanju u prirodi, jer je
tema ovogodišnjih dogañanja je oblikovanje
vrlo teško gontrolirati broj gomolja koji bi
energetske budućnosti Europe.
se eventualno zadržao u tlu nakon berbe.
Pod motom „Iskoristite tjedan kako bi promijenili
Tako je omogućeno da krumpir koji
sutra“ (Take a week to change tomorrow), u
ostane u tlu, sljedeće godine samostalno
ovogodišnjih više od 200 dogañanja sudjeluju 23
klija i raste, križajući se sa okolnim
zemlje Europske unije, ali i sedam drugih
biljkama.
europskih zemalja, meñu njima i Hrvatska.
Poljoprivrednici koji žele uzgajati
„Očekujemo da diljem Europe u nizu dogañanja
„amflora“ krumpir su se obvezali da će
sudjeluje više od 35 tisuća ljudi. Želja nam je
poštivati odreñena pravila kako ne bi
okupiti predstavnike mnogih sektora uključenih –
konvencionalni krumpir došao u dodir s
i predanih – u unaprjeñenje razvoja održive
GM kultivatorom, te neće obrañivati polja
energije,“ izjavio je, najavljujući Europski tjedan
godinu dana nakon što su izvršili
održive energije, Patrick Lambert, direktor Izvršne
posljednju berbu „amflore“. Nadalje, cijeli
agencije za konkurentnost i inovacije. Europski
lanac proizvodnje „amflore“, od sjemena
tjedan održive energije dio je Kampanje za održivu
krumpira do obrade u industriji škroba
energija Europe, inicijative Europske komisije
mora biti na svaki način fizički odvojen
pokrenute 2005. godine. Kampanja doprinosi
od konvencionalne proizvodnje krumpira.
ostvarivanju ciljeva energetskih politika Europske
Institut BASF je odgovoran za
unije na područjima izvora obnovljive energije,
osiguravanje i ispunjavanje svih
energetske učinkovitosti, čistog transporta i
sigurnosnih uvjeta.
alternativnih goriva. U 149 dogañaja u sklopu
Europskog tjedna održive energije 2009.
sudjelovalo je više od 30 tisuća ljudi diljem
Europe. Pročitajte više informacija o Europskom
tjednu održive energije, kao i o temama o kojima
će biti riječi ove godine te inicijativi Europske
komisije, Kampanja za održivu energiju Europe:
http://www.eusew.eu/

12
HRVATSKA

Novi prostorni plan Parka Do čega dovode nesporazumi i


prirode Lonjsko polje neinformiranost ...
Hrvatski sabor je na svojoj 17. sjednici na Napisao Kruno Kartus
prijedlog Vlade Republike Hrvatske donio Odluku
o donošenju Prostornog plana Parka prirode Nadležene službe u Ministarstvu zaštite okoliša,
Lonjsko polje. Prostornim se planom, čiji su prostornog ureñenja i graditeljstva s čuñenjem su
nositelji izrade bili Ministarstvo zašite okoliša, reagirale na tvrdnju Milana Kamenka, pročelnika
prostornog ureñenja i graditeljstva i Zavod za Odjela za stambeno i komunalno gospodarstvo
prostorno ureñenje Sisačko-moslavačke županije grada Osijeka, koji 'bez dozvole grañevinske
u suradnji sa Zavodom za prostorno ureñenje inspekcije ne smije rušiti privatnu ili državnu
Brodsko-posavske županije, odreñuju načela imovinu'. Ministarstvo ne samo da ne izdaje
prostornog ureñenja i utvrñuju ciljevi prostornog 'dozvole za rušenje', nego je Grad Osijek zakonski
razvoja, organizacija i namjena prostora, te uvjeti odgovoran za ometanje korištenja javne površine
i mjere korištenja, ureñenja i zaštite. Sukladno zbog otpadanja komada s ruševnih objekata.
Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne 'Grañevinska inspekcija nema zakonske ovlasti
novine 76/07 i 38/09) te uvažavajući društveno- davati odobrenja za uklanjanje legalno
gospodarski razvoj, prirodne, kulturno-povijesne i sagrañenih objekata ni u kojoj situaciji pa ni
krajobrazne vrijednosti i meñunarodne konvencije kada su oni u ruševnom stanju. Ako ruševni
i strategije, Prostornim planom nastoji se uz objekt ugrožava sigurno korištenje javne površine,
očuvanje svih specifičnosti ovog područja tada za nastalu situaciju osim vlasnika objekta
osuvremeniti život i podići kulturu i standard odgovornost snosi i Grad, jer je briga o javnim
življenja na Europske standarde 21. stoljeća. površinama i njihovom sigurnom korištenju
Planom je propisana i obveza usklañivanja svih zakonom propisana obveza Grada', poručilo je
važećih dokumenata prostornog ureñenja koji u spomenuto Ministarstvo pročelniku Kamenku.
svom obuhvatu zadiru u Park prirode s njegovim Naime, on se putem medija potužio na slabu
odredbama. Zakonom o proglašenju Parka suradnju s grañevinskom inspekcijom koja je dio
prirode Lonjsko polje (Narodne novine 11/90) tog ministarstva, te nabrojao ruševne objekte u
proglašeno je područje Lonjskog i Mokrog polja s Osijeku za koje ne može dobiti dozvolu
pojasom uz lijevu obalu Save u ukupnoj površini grañevinske inspekcije. U Ministarstvu
od 50 650 ha Parkom prirode. Zaštićujući prostor graditeljstva su otišli i dalje pa su rekli da
Parka prirode, Hrvatski sabor zaštitio je prirodno čišćenje javnih površina uopće nije pitanje
bogatstvo kao vrijedan i istovremeno osjetljiv grañevinskih propisa, nego gradske čistoće. 'Grad
prirodni, socijalni, gospodarski i kulturni sustav, je dužan održavati čistoću na javnim površinama
te ovim oblikom zaštite omogućio razvoj i te je stoga grañevinski otpad s javne površine
kvalitetan život stanovnika s ciljem sprječavanja trebao ukloniti sam, nikakva dozvola grañevinske
daljnje demografske depopulacije. inspekcije pri tome mu nije potrebna. Osim što s
Do danas su u Republici Hrvatskoj doneseni tim nemaju veze, u ministarstvu su naglasili da
prostorni planovi za nacionalne parkove Brijuni, prema Zakonu o vlasništvu vlasnik objekta
Kornati, Mljet, Paklenica i Risnjak a za tri odgovora za svoj objekt i dužan je brinuti o
nacionalna parka planovi su u izradi. Osim za njemu, a za neodržavanje objekta i sve negativne
Lonjsko polje donijeti su prostorni planovi i za posljedice koje iz toga nastanu u konačnici mora
parkove prirode Kopački rit i Učka a za ostale odgovarati vlasnik, bez obzira na to je li ruševni
parkove prirode planovi se izrañuju. U najvišoj objekt ugrozio javnu ili privatnu parcelu.
fazi izrade je prostorni plan Parka prirode
Medvednica.
Prostorni plan PP Lonjskog polja objavljen je na
web stranici Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog ureñenja i graditeljstva RH,
www.mzopu.hr

13
UDRUGE
Uskladiti propise s prirodom i
Ekopark Pernat obnavlja strukom
kulturnu baštinu na
Skup stručnjaka ekoloških proizvoñača u regiji i
Cresu središnjoj Europi trajajao je u Bizovcu kraj Osijeka,
od 18.do 20. ožujka 2010.g. Znanstveno stručni
Sunčana Pešak, krajobrazna skup organizirala je EKO VET, poslovna udruga
arhitektica, Marina Butorac, veterinara, veterinarskih tehničara i veterinarskih
krajobrazna arhitektica i organizacija sa sjedištem u Zagrebu. Trodnevni
geomantkinja, u suradnji s Mariom program konferencije obuhvatio je sajamsko izložbeni
Šlosarom, voditeljem projekta dio, u kojem su na dvadesetak izložbenih klupa svoje
ureñenja arhitektonsko-kulturološkog prehrambene i kozmetičke proizvode predstavili
kompleksa "Dvor". Ekopark Pernat je proizvoñači iz cijele Hrvatske, te konferencijski dio.
neprofitna organizacija koja na Posebno zanimljivi proizvodi iz vlastite proizvodnje
području poluotoka Pernat, EKO VET-a su tako zvane škrinjice zdravlja: koktel
odumirućem dijelu otoka Cresa, biljnih preparata ukusno upakovan u drvenoj kutiji.
nastoji cjelovitim pristupom očuvati i Konferencijski dio dotaknuo je teme o kojima se malo
oživjeti razne oblike svakodnevna zna ili ništa ne zna, a tiču se konzumiranja hrane,
života. Takoder se žele primijeniti i nebrige za zdravlje potošače, te podilaženje
odreñeni elementi alternativnih izvora trgovačkom sektoru a na račun stručnjaka i
energije koji se mogu oklopiti u taj veterinarske struke. Naime, država je prije pola
ruralni prostor. Trenutno pripremaju godine, usvajanjem dva nova pravilnika o
provedbu predstavljanja projekta veterinarstvu, ukinula svakodnevnu kontrolu u
ureñenja vrta u sklopu arhitektonsko- proizvodnji mesne hrane, pa je tako omogućila još
urbanističkog kompleksa "Dvor" u veći šlamperaj i samovolju uvozno-profiterskim
Lubenicama. Ovaj je projekt rezultat klaoničarskim i mesoprerañivačkim lobijima, dajući
višegodišnje volonterske suradnje im još veću slobodu u njihovim mutnim radnjama.
Sunčane Pešak, Marine Butorac sa Po mišljenju veterinara i stručnjaka prisutnih na
Udrugom za održivi razvoj predavanjima dr.vet.med. Željka Krpana i Ivana
"Ekopernat", te je podržan od Zaklade Topića, najviše bolesti pojedemo i popijemo. Naime,
za civilni razvoj Istre. Lubenice su inflacija veterinarsko- sanitarnih propisa, glomazne
malo mjesto, urbanizirano, ali koje administracije i nepostojanje uvjeta za provoñenje
živi na ruralan način. Projektom istih propisa u kombinaciji sa spomenutim trgovačko
ureñenja održivog kompleksa klaoničarskim lobijem, dovela je u pitanje sigurnost
namijenjenog mladima, turistima, mesne hrane.
lokalnom stanovništvu, te svim Kako se može raditi na livadama i uz to još dobro
zainteresiranima želi se oživjeti ovo zaraditi, pokazao je na predavanju dr.med.vet. Željko
mjesto, i to primjerom korištenja Krpan, opisujući projekt pod radnim naslovom
održivih tehnologija, solarne energije, „ekstenzivni uzgoj ljekovitog bilja“. Ovaj poznati
biopročistača koji je planiram u veterinar i biolog, nekadašnji uspješni rukovoditelj
budućnosti u sklopu cijelog farmaceutske industrije Biopharma, nastavio je
kompleksa "Dvor", te vrtom prenijeti nakon domovinskog rata uzgoj i sakupljanje
ideju održivog razvoja u ovaj dio otoka ljekovitog bilja na područjima koja upravo zbog rata i
Cresa. (M.B./Lj.M.S.) miniranih polja, nisu bila kemijski tretirana niti
obrañivana u komercijalne svrhe. Korisnost
ekstenzivnog uzgoja ljekovitog bilja pokazana je na
oglednom primjeru od 5 hektara livade na kojem je
utvrñeno oko 20 vrsta ljekovitog bilja, sa koje je
ubrano je oko 1500 kg bilja, te prodano kozmetičkoj i
prehrambenoj industriji za 350.000 kuna.
(LJ.M.S./Agroturizam)

14
Obzirom da se planiramo zadržati ovom
REKLAMA načinu informiranja javnosti ,a možda
REKLAMA
jednom prijeći i na štampani mjesečni
Novinarstvom po Alert, slobodni smo vam ponuditi
„Jezik“ je jedini časopis reklamni prostor u ovom sadašnjem
za kulturu hrvatskoga okolišu
obliku dvotjednika. Promidžbom na
književnoga jezika u nas, stranicama elektronskog biltena Alert,
izlazi bez prekida već 57 Ova knjiga autorice
Ljiljanke Mitoš Svoboda, možete proširiti krug poslovnih partnera,
godina, u njemu a i naših će redovitih tisuću čitateljica i
surañuju najugledniji i ujedno urednice
magazina Alert-a, može čitatelja koje prima Alert putem alert-
hrvatski jezikoslovci.
biti svojevrsni priručnik liste dobiti će mogućnost upoznati vaše
Izlazi u pet brojeva proizvode i usluge.
godišnje. Glavna i onima koji se
namjeravaju upustiti u Ukoliko ste zainteresirani za detaljnije
odgovorna urednica je informacije i naš cjenik, pišite nam na
prof. dr.sc. Sanda okolišno novinarstvo.
Pored teorijskog dijela, info@alertonline.org
Ham.Uredništvo poziva
grañanke i grañane, raspršenog u uvodnom,
studente i studentice i a potom i zaključnom Knjižara Nova, nalazi se u centru
sve druge zainteresirane dijelu, najveću Osijeka, na Trgu Ante Starčevića 4.U
da se pretplate na ovaj vrijednost ove knjige svojoj ponudi ima brojne naslove
časopis, te tako predstavljaju konkretni zanstvenih, popularnih, dječjih i
doprinesu njegovanju i primjeri.Ukoliko nakon beletrističkih sadržaja domaćih i stranih
očuvanju kulture i čitanja ovog priručnika autora. U sklopu knjižare otvoren je Klub
samosvojnosti bar jedan od okolišnih knjižare Nova, koji je počeo s radom 1998.
hrvatskoga književnoga novinara u Hrvatskoj godine. Zamišljen je kao prostor za
jezika.Godišnja pretplata počne pisati još okupljanje ljubitelja pisane riječi,
iznosi 110 kuna. profesionalnije i ukoliko razgovora i razmjene mišljenja i
Informacije o pretplati bar jedan novinar, koji razmišljanja.Tu su održana su brojna
mogu se dobiti na do sada nije istraživao predstavljanja knjiga, tribine i
kontakte: sham@ffos.hr, okolišne teme, to počne predavanja. Kroz klub je prošao veliki broj
jezik.hr@gmail.com činiti, autorica je pisaca i intelektualaca: Krešimir Pintarić,
jezik@ffos.hr napravila mnogo. Damir Karakaš, Roman Simić, Enes
Više o časopisu „Jezik“ Recenzije su napisali Kišević, dr. sc.Slaven Letica, dr.sc.Ivan
možete vidjeti na novinarka Lidija Tošić, Grubišić, dr.sc. Slobodan Lang, Florance
novinari Saša Leković I Hartmann, pokojni Simo Mraović i dr.sc.
stranicama Hrčka
Damir Svoboda. Izdavač Ivan Supek, kao i gosti iz Australije,
http://hrcak.srce.hr/jezik je Press centar za okoliš Mañarske, Vojvodine, Bosne i
Hrvatske. Knjiga ima Hercegovine.
120 stranica, cijena je Preporučamo knjigu Gradski rituali -
100 kuna, a može retradicionalizacija društvenog života
naručiti na kontakt u hrvatskim gradovima nakon 1990.
Presscentra za okoliš, Autor knjige je Anka Mišetić, izdavač
info@alertonline.org HSZ,uvez meki, godina izdanja
2004.Knjiga ima 276, a cijena je 130,00
kuna. Ukoliko kupujete putem web
knjižare http://shop.knjizaranova.hr
ostvarujete popust od 10 %.
Novine za civilno Ukratko o sadržaju: ritualne prakse
društvo i urbanu sastavni su dio socijalne komunikacije i
kulturu u suvremenim gradovima. Gotovo u
www.zamirzine.net cijeloj (zapadnoj) Europi, zadnja tri
desetljeća 20. stoljeća, društveni je život
obilježen trendom porasta »javnog
svetkovanja« i općenito »javnih proslava«
temeljenih na tradicijskoj baštini.

15
VIJESTI IZ POVIJESTI
NATJEČAJI
11. prosinca 2006
Hrvatsko novinarsko društvo u
suradnji s APO-om raspisalo je 12. Sabor izglasao Aarhušku konvenciju:
natječaj za godišnje nagrade „Velebitska Hrvatski Sabor izglasao je Zakon o potvrñivanju
degenija“ za najbolji novinarski rad u Konvencije o pristupu informacijama,
području zaštite okoliša. Nagrade će se sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu
dodjeljivati u sklopu proslave 40. godina pravosuñu u pitanjima okoliša (Aarhuška
Dana planeta Zemlje u Novinarskom konvencija). Obveza svake stranke Konvencije da
domu. Rok za prijavu radova je 12. svakoj fizičkoj i pravnoj osobi osigura pravo
travanj 2010. Proslava je registrirana pri pristupa informacijama o okolišu. Aarhuška
Earth Day Network. Dodjeljuje se po konvencija o pristupu informacijama,
jedna nagrada za radove objavljene u sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu
tisku, na radiju i televiziji u razdoblju od pravosuñu u pitanjima okoliša potpisana je 25.
1. ožujka 2009. godine do 28. veljače lipnja 1998. u danskom gradu Aarhusu na 4.
2010. godine.Svaka nagrada se sastoji od konferenciji ministara kada ju je potpisala i
novčanog dijela (12.000 kn), plakete, i Republika Hrvatska. Konvencija je stupila na
diplome.Sve potrebne detalje za prijavu snagu 30. listopada 2001., odnosno devedesetoga
na natječaj potražite na slijedećim dana od datuma polaganja 16. isprave o potvrdi.
stranicama Ecogreen Europe: Aarhušku konvenciju do sada je potvrdilo 39
http://www.ecogreeneu.org/hr/environ država, EU ju je potvrdila 2005. godine.
ment/project/earth_day_event/journalis
m_awards_velebitska_degenija_competiti 30. siječnja 2006
on_2010
Podržavamo plinifikaciju Hrvatske:
Poziv istrazivackim novinarima za Udruga Eko Kvarner poslala je predstavku
dodjelu financijskih sredstava Imate premijeru Ivi Sanaderu povodom njegova poziva
dobru novinarsku priču, ali vam da mu se obrate svi zainteresirani u vezi
nedostaje novac i podrška da je istražite? predložene izgradnje LNG terminala na Jadranu:
SCOOP, mreža za poticanje istraživačkog „Poštovani, obraćamo Vam se ponukani Vašim
novinarstva u istočnoj i jugoistočnoj pozivom (izrečenim u odgovoru na zastupničko
Europi, daje financijsku i logističku pitanje na aktualnom satu u Hrvatskom Saboru
podršku istraživačkim novinarima. 25. siječnja 2006.) da Vam se obrate svi
SCOOP nudi pokrivanje troškova zainteresirani u vezi predložene izgradnje LNG
istraživanja – puta, prijevoda, pravnih terminala na Jadranu. Naša je želja staviti Vam na
savjeta, pretraživanja baza podataka i raspolaganje spoznaje do kojih je došla LNG radna
honorira vrijeme potrebno za istraživanje. grupa naše udruge tijekom proteklih 20 mjeseci
Takoñer, SCOOP uspješno razvija mrežu i rada, koliko (od posjeta predsjednika Mesića
suradnju novinara u regiji te potiče Kataru u ožujku 2004.) proučava problematiku
transnacionalne istraživačke projekte. predloženog terminala na Krku.“
SCOOP je osnovan 2003. godine pod
vodstvom danske nevladine medijske
organizacije International Media Support, Naš slijedeći bilten šaljemo
u suradnji s Danskim udruženjem putem Alert-liste za dva tjedna.
istraživačkih novinara (FUJ), a financira
se većinskim dijelom sredstvima danskog Ukoliko ga ne želite primati ili
Ministarstva vanjskih poslova. Ako imate se želite ispisati sa Alert-liste,
dobre ideje, javite se SCOOP-ovoj
koordinatorici za Hrvatsku Barbari pošaljite svoju e-mail adresu na
Matejčić: barbara.matejcic@gmail.com info@alertonline.org
Rok za prijave za financijsku pomoć je
četiri puta godišnje: 01.01., 01.04,
01.07., 01.10.. Hvala.
16

Anda mungkin juga menyukai

  • Alert 13
    Alert 13
    Dokumen17 halaman
    Alert 13
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 17.
    Alert 17.
    Dokumen22 halaman
    Alert 17.
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 16
    Alert 16
    Dokumen19 halaman
    Alert 16
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 15
    Alert 15
    Dokumen24 halaman
    Alert 15
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 3
    Alert 3
    Dokumen14 halaman
    Alert 3
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 12
    Alert 12
    Dokumen18 halaman
    Alert 12
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 14
    Alert 14
    Dokumen18 halaman
    Alert 14
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 1
    Alert 1
    Dokumen6 halaman
    Alert 1
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 10-11
    Alert 10-11
    Dokumen24 halaman
    Alert 10-11
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 2
    Alert 2
    Dokumen11 halaman
    Alert 2
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 7
    Alert 7
    Dokumen22 halaman
    Alert 7
    David Karakaš
    Belum ada peringkat
  • Alert 10-11
    Alert 10-11
    Dokumen24 halaman
    Alert 10-11
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 9
    Alert 9
    Dokumen14 halaman
    Alert 9
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 8
    Alert 8
    Dokumen22 halaman
    Alert 8
    David Karakaš
    Belum ada peringkat
  • Alert 5
    Alert 5
    Dokumen15 halaman
    Alert 5
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat
  • Alert 6
    Alert 6
    Dokumen19 halaman
    Alert 6
    PRESS CENTAR ZA OKOLIŠ HRVATSKE
    Belum ada peringkat