Anda di halaman 1dari 126

Dr sc.

HASO BECIROVIC

NACRTNA GEOMETRIJA
SA TEHNICKIM CRTANJEM
I
ZBIRKOM ZADATAKA

Mojoj dragoj
supruzi Emiri
s postovanjem!

Tuzla 2000.
Tehni(;t;i i o<igovorni urednik:
Dr sc. l1aso BcCirvvit\ d\)c<i;nt

R<:n:n:rcnti:
Dr .I·C. Linaid Ra!in'ii'> dip!.inl.arh"
vanr.,dni rmrc~or Gr"dcvi'l~kog fllkulteta
\ iniveo;itc\1I nDzemal tlijcdic" 11 Mo~tafl.l

/),- IT, ,\'cdzad RC{,('i<':, dipl,inl.,!T);I.L


v;mrcdni prokS\Jf M:l<;in~kog rakIJ!tel;1 u Sarajcvu
PREDGOVOR
Dr s'c. Sadlldill I-Iot/iic. ini,mas. i dipUnl.-rud .
rc(jp\,ll; pro[cs<'!" R\ldar~);(l-gcok'~k()-grndcvi1l5kog
taKujlct" \I Tlllli Prilikom abrade groae za oVu b?iigu pridriovQo sam se nastavl10g plana i
programQ Rlldarsko~geolo.fko-graaevinskog i TelmoloM4)gfakulteta u Tuz/i,
L<'Klor;
Knjiga je nastala kao rew[tar dugogodiJ'~ieg rada 11(1 predmelima nacrtfla
Oilier ,\'a/i/. p'OfCSI'1
geometrija sa fe/micki", crtanjem i tehnicko crtal1je sa ""ermom gCOIlIl!trUof1l
Knrc\:inj" II{] pOl1lellutim fakuitetima.
,j r,. i'C !::I;din Boj,.,'klorn·it;. dip1.inz.rud. Ovom se knjigol1l fujeta zadovoljiti potreba ::a tim da SI! literarura i::. 01-"og
CrtCJ,c iI-radio podrllcja upolpuni pedagoski111 udibenikom koji ce sadriavati i rije.~elJe zadatke.
DI" sc. l/aso Be/'in)]'i/-. docent Svrha tak-vog udibenika je da proJiri saZIlClnja u stereometnjskom
I'je,favanju zadataka, vodeCi racuna 0 razliCitom predznallju s\'ojilr korisni!,o. te
K[lll\p:.i\llCr~k;l obrurb:
1\11' sc J::lIdll1 Bajrckfarn·ii:. dirLilll..rud
kao takav da postane pomagalo stHdenlima Rudarsko-geolosko-gradevil1skog i
Alrs(". Zijad Buhol"i,\ dip1.inz.nla.~. TehnoloXkogfakulteta,
lakoje graeta ove knjige odabrona U okviru jJotrebe slusalaca pomenutih
CIP~, Kalalogi7"dj,1 u publikadji .faklilteta, mogu se ry'ome sluziti i sIu.fooci drugih te!mickih fakulteta, kao i
Nacional"a i 1>11iY-erl,ilcl~ka b;hli~\ck;;J drugih visokih ,~kola i svi drngi k(y'i izuc-:aw~ju ovu vr.:<;{u nauke.
BnSllc i fkrccg01'inc. Sarajevo
Knjigu saCinjava dvanaest poglavija. 1z svakog poglavlja rUden jc ved
514 14-') (07).:") [(nil.!) braj zadataka sa detaIjllim obja.~njenji11Ja,
74,1 (07:'.8) (076. J)
Pored nj"eifenih zadataka, knjiga sadrii i zadatke za ':idavG1!ie, koji su
BECiHO\'JC.I1:iw pret!zodflo provjereni i svaki ima svoje Ijdenje.
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i
,~hirk()111 ;:ada!ak;; Illa~()
Bdirovit T\I~la:
!~lldarskp-g<.'nloSk()-gr:ldc\'illski fakultc\. 200G
322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em' . Zahvaljujcm dr .'lc. Vlasti .c:;curic-Cudovan, red. pro.fesoru Sveuc';ih<i(a 11
Zagrebu. te dr sc, Z. Ra{jevicu, vanr. profesoru, dr sc, N. Repcic:u, val1r. pro!'e-
soru i dr sc. S. Hodiicu, red. projesoru na ukazanim primjedhama i suges-tUoma.
Takoae, zahva(jujem svil11 saradnicima na pomoCi. da ova knjiga do(ic do
I
I COB!SSlDlll-1D7699718
- -_ _ _ _ _-1
svojih korisnika.

U Tuzli, 02. IW1'cmbra 1999, god. Aut 0 r


()J:I:l\'U;v~~jco-,'og IIn;vcrzilclskog udihcllikn odohrilajc Komisija Zll n~\Icno-nastavl1u litcra\\lfll Univcrzllela
u TlI/h r.ie~cllJ'~1ll hroj 03-- \ ():'iOf200(), oct 2'U):'i.2000

i?d,l\'nt: Ruri<lhko-gcn\n;ko·gr;;J(\evillo;ki f;lk\l1tct, Tuc:la


Z~ inh"JC;"; Dr s(". Sadwlfn Hod-!;i(~_ re(\(n'ni pmfesol"
SADRZAJ

Uvod.

1. Osnovne geometrijske konstrukcije


1.1. Simetrala duzine i okomice ."
1.2. Podjela duzine .
1.3. Simetrala i prenosenje ugJa . --1.

1.4. Konstrukcije uglova pomocu sestara i trouglova .


1.5. Konstrukcije pravilnih mnogouglova .. 5

2. Kolineacija i afinost u ravnini


2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini .
2.2. Perspektivna afinost u ravnini , ..
2.3. Zadaci 1,a Ijduvanje . to

3. Krivulje drugog reda


3.1. Elipsa.
3.1.1. Konstrukcija eJipse pomocu zurista .. I '
3 1.2. KonstrukciJa dipse POlTlo,:u ;":onccntricnih i..:ruznic.J .
3.1.3. Konstrukcija ehpse pomocll konjugiranih precnika .,
3.1.4. KonsTIlJkclj3 eupse pomocu iukova :t.akrivijenu:;.Li.
3.1.5. Rytzova konstrukcija elipse
3.1.6. Konstrukcija male osi eEpse .
3.2. Hiprebola ..
3.3. Parabola. ,1-''
3.4. Zadaci za rjesavanje . lS

4. Tacke, pravci i ravnine


4.1. Projekcija tacke . 2i
4.1,1. Ravnine projekcija, 21
4.1.2. Projiciranje tacke ..
4. L3. Tacke u kvadrantima .
4.1.4. Koordinate tacke .
4.2. Dva pravca .
.:.!-2.1. Paralelni pravci .
4.2.2. Pravci se sijeku ..
4.2.3. I\llimoilazni pravci 25 8. Telmicki crtei i osnovni standardi
4.2.4. Probodista i prikloni uglovi pravca . 26 8.1. Vrste tehnickih crteta .. 125
·-1-.3. Ravnina 28 8.2. Formati, zaglavlja, mjerila 126
4.3.1. Presjek dviju ravnina . 28 8.2.1. Formati. . ......... . 126
4.3.2. Pravuc u ravnini .' 8.2.2. Zag\avlja - sastavnice . 127
29
.:L3.3. Sutraznice . 8.2.3. Mjerila .. 127
30
Lj-.3.4. Priklonice j prikloni uglovi ravnine , 31 8.3. Vrste, debljioa i primjena lin!]a . 128
4.3.5. Prohodiste ravnine sa pravcem .......... . 32 8.4. Tchnicko pismo. 129
4.3.6. Prelaganje ravnine . 33 8.5. Kotiranje . 133
OSllovni zadaci 0 polozajllim i metrickim odnosima 8.5.1. Elementi kotiranja .. 133
3.52. Nacin kotiranja predmcta .. 134
tacke. prnvca, ravnine i ravnog lika ,. 35
8.5.3. Prikaz kotiranja tctive, duzine luka i ugla .. 135
4.4.1. Rijeseni zadaci .. . ........... . 35
4.4.2. Zadaci za rjesavanje . 54
9. Ortogonallla i kosa.aksonometrija
9.1. Uopste 0 aksonometriji . 136
Hnkocrt i stranocrt (transformadja)
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt . 9.2. Ortogonalna aksonometrija . 136
67
9.2.1. Vrste ortogonalne aksonometrij~ ... 137
5.2, Treei (rag ravnine i njegova sutraznica . 68
9.3. Kosa aksonometrija . 147
5.3. Stranocrtnn ravnina i stranocrt . 69
:')A. Rijeseni zadaci 0.4. Kosa projekcija 151
70
5.5. Zadaci za rjdi.1vanje. 9.5. Zadaci za JjcSavanje . 158
78

6, Okrrtallje Ui ·rot.adja 10. Projiciranje tehnickih predmeta


10.1. 0 projiciranju predmeta . 171
6.1. Okretanje llopste-. 83
10.2. ZadJci za rjesavanjc . 172
'v'.2. Okretanje tackc .. 84
0 . .3. Okrclanje duzine .. 84
6A. Okretanje tijela . 8S 11. Presjed geometrijsldh tijela ravninama
11. J. TangenciJalne ravmne . :08
7, rrojidranje geometrijskih tijela 11.1.1. 0 tangencija!nim ravninama. 208
7.1. 0 projiciranjll tijela uopste . 11.1.2. Tangencijalna ravnina vaJjka_.:..:.~: .. 208
86
209

,
7 2. Geometrij~ka tijcla. 86 11.1..3. Tangencijalna ravnina stoika ..
7.2.1. Kocka. 11.1.4. Tangencijalna ravl1tna kugle . 211
86 § 212
7.2.2. Prizma . 89 11.2. Presjeci prizme ravninom <.

11.2.1. 0 presjeku prizme ravninom .. 212


7.2.3. Pirarnida . 94
11.2.2. Presjek kose prizme opstom ravninom . 214
7.2.4. Tetraedar. 98
i 1.2.3. Presjek llspravne prizme opslom ravninom . 218
"7.'2.5. Oktaeclar. 102
"'-.2.(i. VaJjak . 104 11.2.4. Presjek kose prizmc drugom
'7 Stozac . projicirajuGom ravninom . 219
r; I 108
7.2.8. Kugb. 111 11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
Zaci:lci [(j rjes(1Yanje.. projicirajuGol11 ravninolll . 220
113
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvOID
2'1')
projicirajucom ravninom ..
11.3. Presjcci piramide ravninom .. 225
t 1.3,1. 0 presjeku pimmide ravninom . 225
11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom . 226
11.3.3. Presjek uspravne piramick opstom ravninom .. 228
j 1.3.4. Presjek kose piramide drugom
projicirajucom ravninom .. 229
Uvod
11.3.5. Presjek uspravne piramide drugom
projicirajucom ravninom . 23.! 1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!ruii~':mj2111
11.3.6. Presjek uspravne piramide prvom grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;-
projicirajucom ravninom .' 234 sobnih odnosa.
11.3.7. Presjek uspravne piramide trecom Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak:
projicirajucom ravninom . 236 a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle
11.4. Presjeci stosca ravninom . 237 pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crte-
11.4.1.0 presjeku stoka ravninom . 237 fa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l,
11.4.2. Presjek kosog kruznog stoka opstom ravninom .. :239 b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va.
1104.3. Presjek rotacionog srosca opstom ravninom .. 244 Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno.
11.4.4. Presjek rotacionog stosca drugom
projicirajucom ravninom ..... . 246
l1A.5. Presjeci rotacionog_ stoka d~gim 2. V rste projekcije
projicirajucim ravninama . 249
11.5. Presjeci valika ravnlnom . 251 2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim
2)1
I! .5.1.0 presjeku valjka ravnlnom .. okom, onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc
11.5.2. Presjek kosog kruznog valjka opstom ravninonl . 253 zrake presijecemo j~dnom favninom,
11.5.3. Presjek fOtacionog valika opstom ravninom . 256 anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom projekcijll rng predmeta.
projicirajucom ravninom 258 Na slid 1 pnkazana je pro-
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim jekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz
ravninama i valjkastom plohom . 261 tacke 0 na ravninu 7!.
11.6. Presjeci kugle ravninom . 262 Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi
I 1.6.1. Presjek kugle opstom ravninom ... 262 centar projiciranja. Ravnina 7f se
11.6.2. Presjek kugle prvom projicirajucom ravninom . 265 naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_
1l.7. Zadaci za rjesavanje . 267 Cetverokut A'S'C'DI je projekcija
Slika 1. cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e
12. Prodori geometrijskih tijela
AD, EO, CO i DO zovu se :rake
12.1. 0 prodorima uopste .. 286
286 projiciranja.
12.2. Prodori uglatih tijela .
295 Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl,
12.3. Prodori oblih tijela .
12A Zadaci za rjesavanje . 308 onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom.
Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost
LITERATURA 323 hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke.
Uvod

2.2. Paralellla projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo


heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne. U tom
se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom.
Na shci 2 prikazanaje p<lralelna projekcija A'B'C'D' cetverokuta ABeD
na r:lvnini n.
L Osnovne geometrijske konstrukcije

1.1. Simetrala duzine i okomice

Slika 2. Stika 3. A 8

Slika 1.2 Okomica na pravac u tacki pravea


Aka su zrake projicinmja okomite na ravninu ~ projekcija predmeta se
ortogondlna projekcija, a ako su _zrake projiciranja kose prema ravnini IT,
;"t:l?l ,11
Slika 1 1 S.imetrala duzine
oncla se takvn projekc~ja naziva k-;;;~ pr~jekcija. - .
To znacl da se paralclno projlciranje dijeli na ortogollaino i koso pro-

Na sJici:3 prikazanaje kosa projekcija A'B'ClD' cetverokuta ABeD.

Slika 1.3 Okomica oa pravae iz tacke van pravea

1.2. Podjela duiine


'~

~_~,,/X,.
L
A ,\,. / / /
s~_:__, _/ _
\.
', B
J'\. '
2',~
,
Slika 1.4 Podjeta duiine najednake Slika 1.5 Podjela duziue u
dijelove zadaoom omjeru
_ _ _ _ _ _ _ _-'-loCC5_,fu.:.:":.:.":::s::.'r.::u:::kc:.:.U"oe..cPravi!nih nInogouglol'a

1.3. Simetrala i prenosenje ugla

I
!
0"
/
I OJ
'1:1
/
i

----------""
,
I \ \ I
J:-.! ~_L----1,,---
A T A

Slika 1.6 Simetrala ugla Slika 1.7 Prenosenje ngla Slika 1.11 Konstrukcije uglova od 45°, 75°, 105° i 135° P011l0CU trouglu\'it

1.4. Konstrukcije uglova pomocll sestara i trouglova


1.5. Konstrukcije pravilnih mnogougJova

c D+-~_ _ _""",!Ci~C

~<
o
/o_~"

p (
-tl"-'~'" A
\
;(
A B B
Slika 1 J2 Konstrukcija trougla Stika 1.13 Konstrukcija kvudr;lta
Slika 1.8 Konstrukcije uglova od 30'), SEka 1.9 Konstrukcijc ug!ova od zadanom stranicom zadanom stranicom
60° i 1200 pomocll sestara 45° i 90° pomocll sestara
o
\ CD

A B

;k
Slika 1 14 Konstrukcija peterokura Slika 1 15 Konsrrukcija pcte[(~kL ~cL
Stika 1.10 Konstrukcije uglova ad 30", 60", 120() i 1SO" pornocu rrouglova
zadanom stranicom u zadanoj klUinici
G
~" ____ 1.0sl1ovnc geomerrijske konstrukcije
~"_~======X- _____
A

F 2. Kolineacija i afinost u ravnini


F
2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini

Zarnislimo da je u nekoj ravnini uspostavljen takav odnos da svakoj


, tacki Ate ravnine bude pridruz.ena neka druga, samo jedna, tacka AI te ravnine i
Slika 1.16 KonstTukcija sesterokuta Slika 1 l7 Konstrukcija sedmerokuta bilo kame prnvcu p neki drugi, sumo jedan, pravac PI te ravnine. Dalje, da nekoj
11 zadanoj kmznici u zadanoj kruznici tacki L na nekom pravcu I bude pridruzena tacka LI na plidruzenom pravcu ii, uz
daljnji uslov da u toj ravnini neka tacka-S i t<lcke bilo kog pravca 0 budu saml
sebi pridruzeni (s1.2.!). Svaki pravac .<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su
tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni. Odavde proiziJazi da
svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S,
posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno
H odabercmo par tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen.
, pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i
kolfncrICUa_
\ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline, koja [~lIva
D \ koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno presli-
B~", \ t,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri
Ie -----':-----.::r- E F cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca, . """.~ -
Slika j 9 KOnSU"llKcija deveterokura fulo i<.ojoj l<lcki B l.xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da «pnjnic\1 RA
SEka 1, ti) Konstrukcip osmerokuta j.

u zadanoj kruznici produzimo do njenog presjeka P


u zadanoj kmznici
s pravcem o. Ovoj spojnici je
kolincarno pridruzena- spojnic.:'1
PAf, .ier je tack a P sarna sebi
pridruzena i na njoj se mora
nalaziti tack a 8,. Ona se mora
nalaziti i na spojnici SB. dakie
A nalazi sc u presjcku spojnica PAr
i S8. Fravae 0 zove se osa
G kolincacUe, {acka S je eClIlar
A I/
kolincacije, a njeni pravci su
zrake kolincaC/)e. Analogno jc
na slici 2.1 odrcdena i tacb C 1
I I
pridruiena tacki C.
~; lila 1.20 (<.onstmkcija deseterokuta Slika t .21 Konstrukcija jedanaesterokuta Slib2.
u zadanoj kru7.nici u zadanoj kruznici
8 2. Kolilleacija i ajlr/os! l/ ravnini 2.2 Perspektivrla afinost u ravnini 9

Kao primjer afinosti mozemo zamisliti trougao u nekoj proizvoljnuj


Zadatak. Zadan je pravilni se.Ylerokur ,<;a vrhom A(70.90) i sredi§tern ravnini i njegovu sjenu na hori:wntalnoj ravnini kad paraklnih zraka svjc-tlosti.
0(50.55), asa kolineacije 0 '= MN{M(20, 170), N(150, 105)] i sredisfl! kolineaClje Pravac svjetlosti je zraka afinosti, a osa afinosli je pravuG po Kum.,; se [e dvije-
S(90)15). Odredi!i cacku AI na zraci SA izmedu S i Ai nacrJali perspektivl10 ravnine sijeku. U nasem slucaju to je prvi trag ravnine u kojaj Se nalazi trongao.
koliriearan sesterokut (sI2.2).

Zadatak. Zadan je praviLan peterokut sa whom A(80,SOj i sredEtem


R j e sen j e: Spojeni su vrhovi .sesterokuta sa sredistem .)', Na zraci SA. S(55,55), zwim osa afinosti 0 "'" I'v1N[iVl( 30,130 ),N(130, 70)). Nacrtati
proizvoUno je odabrana tacka A,. Bilo kojoj tacki 8 odredit cemo pridm7enu perspektivna afini peterokut, akaje Al na zraci ~:4 izme(tu S i () (si. 2. 4)
tacku B 1 taka da spojnicu BA
produiimo do l1jenog presjcb
G s pravcem o. Ovoj spojnici R j e sen j e: ~~d zraci
je kolinearno pridrnzena spoj- SA odabrana je tacka. A.I kao
nica CAl, jer je tacka C sarna pridruzena lacki A. Bi!o
sebi ptidruzeoa i Da njoj se tacki E odredit cemo pridruzenu
nal3Zi tacka B I . Omt se nabzi i tacku EJ tako da spojnicu EA
n:1 spojnici SB, dakle nabzi se produzimo do njenog sjecisla F ';
u presjeku spojnica GAl i SB. pravcem o. Ovoj spojnici j(': arioo
AnaJogoo SU oa slici 2.2 pridruzena spojnica FA f jer je
odredeni i osta!i persrcktivno tacka F sama sebi pridruzell!:l i l1a
kn1ineami vrhnvi sesterokuf::1. njoj St nalazi tacka E! u prcsjcLu
J mc(tusobno spojeni odreduju sa zrakom atll10sn ,1Z WCKe E.
perspektivno kolinearan seste- Analogno su na slici 2."\ oclre-
Slika 2.2
rokUL deni i ostali perspekliv!1o arilli
Slika 2.4 vrhovi pererokuw., a· IDc;Jusobnu
spojeni odreouiu pl:':rSpckli\'I\C;
afini peterokUL
2.2. Perspektivna afinost II ravnini

Ako se centar opisane kolineacije


uzme u beskonacno dalekoj tacki nivnin·e, Zadatak. ZadallL1 je
onda ce sve zrake kotineacije bit! para!e{ne. kruznica k sa sredistem S(40.45) i
Ovakav specijatni slucaj ko[ineacije zove tackom A (75, 40), zatim osa
se perspekrivno (~fifJi odl/os iii ({til/iler aji"nosti
(sI.2.3). 0" MN[M(10,120),N(90.75)].
Tat._~ki A odabrana je pridruiena

Defillicija. Perspektivnu koLinea- tacka Ad85,50). Nacrtati perspek-


cija ramini, kajo) je osa 0 prav({c II
It tivno ajll1u krivulju k, (.'11.2.5).
kOIlClcnasti, a srediste S II beskollacno d{J~
feko} wcki rovniHe . .:ove se perspektivnCl
aJinosili ral'llini. Slika 2.3 Slika 2.5
2.3 Zadaci ;::0 r)e.~avanj(' 11

8. Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110,125) i vrbom A(90, 90), zatim Gsa
R j e sen j e: Kruznica k je podijeljena na proizvoljan braj dijelova jz kollneacije 0 "" A4N[M(lO.75), N(l40,1O)J i srediste kolineacije S(70,65), Odabrati
lac8ka povlacimo zrake afinosti paraielno zraku AA j • A na zmci SA izmeou S i A. udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo
F

03 bismo odredili perspektivno aEnu knvulju kit postupak rjdenja kolinearan scdlllcrokut.
dlnlu\2:cm ie kao.u prethodnom zadatku.
~ l(od ovog zadatka je pravi primjer iz koga se vidi da se precnici 9. Zadan je pravilan sedmerokut sa vrhom A(80.95} i sreclistern S(60,60}, zatim asa
1;Pl:7.11ice /\l3 i CD preslikavaju u konjugirane precnike dipse A/B r i C,D;. nfjnosti 0 "" MN[1vU.lO.1(5), N(160,lJO)]. Nacrtati perspeklivno afini sedmerokuc
ako je A; 113 zr:tci SA. izmcdu A i 0, udaljcnoj I () mm od A.

10, ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70, 120) i tackom ,4(65.80), zatim osa afinos!i
o E MN(M(25,25), N( /40,60)j. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60,60).
23. Zadaci za rjesavanje Nacrtflti perspektivno afinu krivulju le!.

L Zadan je is\oslrani Irokut ABC, kome je srediste opisane kruznice S(65.50}, vrh 11. ZadanCl ic kn!7,nica k S<l sredistem S(55.60i i tackom A(60,J()0), zatim osa afinosli
i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10.75). N( 12(),J:W)/. Nacrtati perspekLiYno afini (! 2 KL/K(2U,125). L( f .15.15 ) 1. Tacki A odabrana je pridruzcna tacka Af( SO, 1<1-0).
!r.,klltA;RiC}. <lKojeA,(lOO,90). ' Nacrtari j,crspektivno nfinu kl"ivulju 1<1·

2. Zao,1ll je pravilan cctverokut ABCD kome je srediSte opisane kr'.lznice O(60.80J j 12. Zadana ic kf\1~nica k sa .,rcdistem O(50,5()) i fackom A(85,45), zatim osa
\-I'll A(l5.851. srediste kolineacije S=O i osa ko!ineacije 0 "" MN[M(20.f65J. o ,\1i\J{M{35.160j. N( 145,75) / i sredistc \':olincacije S( } 35.135), Odab[<ui A/ na
i'H145.(5)j. Odnbrnti Ai na zrnci SA izmedu S i Ai nacrtati perspektivno kolineantn uaci SA izmcdu S i o. a zatim nacrtati perspeklivno kolillearnu krivulju k/,
~'~'(\'Crok\Jt AJJ;Cr!.J,.
13, Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75, ]25) i tackom A(60.90). zatim srediste
3. L:lckl!l ie pruvilan cClvcrokut ABeD, kome je sTediste opisane kmznicc 0(65,75) i S(80.45') i osa kolincacije 0 0. AIN[Al(20...f.5), N( 140,J 0)). Odabrati AI na zfnci SA
I'j) "1!~/{).(j17i. ~l<:t.lisk S(55AO) ; l;sa ko!ine::lcij;:; ,) := KL[K(!O,45), L(!?5,2fl..I}. i.Wi<:t1U S IA j ;1tlCll(.lli p.:rsp.cJ...tiYIJ0 kolincarnu ~~ri\"n!jl1 ,(',
(l,i;)hqli AI n<\ lfaci SA. i7.1uel'lH t·; i A i !1tlCrt<lti persp>eKti-vno kolinearan CClvcrokut
'l,BiCDr. 14. ZJ.dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95.85) i lackoll1 :"1.(60.90). za!im osa arinosti
u =. [,RtPt ,'0, -:_~ j" R(,' :',:.,' OJ]. 'TJcki . \ :")d3rnllJ]c ;::,ridru7cna tncb "',( "n 8m
..t. (leL.1Il ic pravilan pcterokut ABeDE, kome je srcdiste opisanc kruznice 0(65,100) i 0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/.
,rh .·\i·~'f.O, :"0 i. ;:~llill1 ,:;redistc S(S5. HI,' : 8S~ kcdinc~lCij,~ n ~ PR[pn"i /(JI R( 1 '{()..<;;()J I.
Odahl"()ti (I· na Zf<Kl ,')'A izmedu S i A i nacrtati pe~spektivno kolinearan petero~ut
·\.j},C D)~

5, l.:l(\'!Pje pl"(lvilnn peterokut ABCDE, sa vrhom A( } 5,65} i sredistem kruznice


0(50,55) npis<lne oko peterokuta. za!im <;rediste S:::: 0 i osa kolineacije
,) ~ \(.\,'rU(r)Ji,5.l, N(J35,;O)). Odabrati /l, na zraci SA izmcdu S i A i nacrtati
pCi'''peKti\"fll' koiineaqn peterokut /\}B,C"D/E j •

0< "·Id:ln.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF, kame je dijagonala ADIA( ]00,60), D(20,55)]
I C!<::a ~ll"inos\i 0 =" iH:\,{M(O,J20), :V(135,55)J. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut

\;lJ:C ',Ji:F IF:. :1ko jc. it. l J(J5,65},

7:- !~in je rrw ibn sesterokill 4BCDEF, kome je dijagonala ADIA(25.135J,


D/95.JOO)j, sredi.i3te S(85,20) i asa kolineacije () =0 PR[P(20,55). }?(Jj5.85J).
Oci:lh'di! ..\, ru If;1ci )'.'\ izmCGll S i f.' i nacr\a\i perspektivno kolinearan sesrerokut
I,D/COiE/FI.

---r-----------
______________-"-3."-.1 Etipsa L-l

Aka oko F J i F z opisemo lukove poluprccnika A1 i Bl, Jobil cemu n\)\"(


cetiri tacke elipse. Ponovimo Ii opisival1je lukova novim poluprccnicima A3 i B3
oko fokusa FJ i F2 dobit cemo jos celiri tacke na e1ipsi. Tako dobivene tacke
spajamo krivuljarorn i taka dabivamo elipsu.
U tacki T elipse povucena je tangenta t kao simetrala vaojskoi.l_ 112.1a a
sto ga zatvaraju radij-vektori rJ i r2_ Normala 11 na tangentu u tacki T dobiv~1a je
3. Krivulje drugog reda kao simetrala unutrasnjeg ugh f3 sto ga zatvaraju radij--vektori r/ j 1'2·

3.1. EIipsa

Dejinicija. Elipsa je geometrijsko mjesto tacaka u ravnini kojima je zhir 3.1.2. Konstrukcija eJipse pomocu koncentricnih krulniea
IIdab"enosti od dviju jiksnih tacaka te ravnine konstantal1. Fiksne tacke F; i F)
nazivaju se iarista Hi fokllSi elipse. Udaljenost pojedinih tacaka T elipse o(f Zadana je elipsa sa vdikom i rnalom osom A.B i CD. Oko osa opikD1c)
iarista su radij-vektori rl i r2. Konstantan zbir radij-vektora jednak je duzini koncentricne kruznice k; i k2 (s1.3.2). Aka se elipsi perspektivllo alinD pridl"U!.l
velike ose elipse: rl + r2 ~ 2a :::: d(A,B). kruznica k, s precnikom AS, tada je AB -= o} osa [c afinosti. a l.rake afino'>Li
Elipsa ima dvije ose sirnetrije. Duzina AB je velika, a duzina CD je lIlala parale!ne su s precnikom CD. Analogno, ako se zadanoj clips! perspektiv\1o
osa elipse. Tacke ,4, B, C i D su vrhovi iIi tjemena dipse, a tacka 0 je njeno afino pridruzi kruznica kz s precnikom CD, tada .ie CD -= 02 osa rc afinosIl, J
srediste. Duzina OF, :::: OF2 e je lineami ekscentricitet elipse.
:::0: zrake afinosti paralelne su s precnikam AB.
Maze se dokazati da .ie
nekom pravcu p eJipse, koji
3.1.1. Konstrukcija eUpse pomocu :iariSta prolazi sredistem 0 i jednom i
drugom perspektivnom afinasri
Na shei 3.1 prikazana je konstrukcija elipse pomocu zarista. Zadana je pridmzen isti pravac P J ~ p], koji
velika asa AB ;:::: 2a i mala Gsa CD :::: 2h elipse. Tacka () Je srediste ehpse. Radij- kruinteu k j sijece lJ tackama
-vektori tjemena C iednaki su polovini vel ike ose elipse, gdje je T/,Gj, a kruinicu k2 u mckama A
Tb G 2• Tackuma T 1,T2, kojima
CF; ~CF2 ~!...AB~a. pripada pravac Ph Pz, U obje
2
Ako u sestar uzrnemo duzinu afinost! pridnliena je tacka T
(I i oko tacke C opisemo lnk k, taj Ink
sijece osu AB u foJeusima FJ i Fl' pravca p,. a tackama G j , G 2 kojima
Na velikaj asi, izmedu tacaka n pripada pravac P]' P2 pridruzena je
o i F 2 , odaberemo bila koje tacke 1, 2 rack a C pravca p.
i 3. Uzme Ii se u sestar duzina Zadanirn iE proizvoljnim SliIca 3.2
poluprecnika A2 i oka zarista FJ opise pravcima konstruisu se astale
!uk iznad i ispod ose AS, a s po!u- tacke elipse koje $1..1 perspektivno afino pridruzene presjecima tib pr~l\~k~t :~
precnikom B2 luk iz zarista Fi takode kntinicama kJ i k2 _ Kaka su kmznica i elipsa dvije anne krivulj(3 kod kujih jc os;:\
iznad i ispod ose AB. Ta dva luka AB OSa afinosti, anda tangenta t} kruznice kJ 1..1 tack! T! sijece asu atlnosti u tacki
sijeku se u tackama T i T J koje leie na K. Afino pridruzen pravac ovoj langenti bit ce tangenta t dipse u taZ:ki T, koja je
dipsi. Ako· aka F z opisemo luk polu- afino pridruzena ta6ki 1'1. Spojnica KTje, prema tome, tangenta r e!ipse 11 tacki T
o
prccnika A2, a aka FJ luk poluprec-
nika E2, oba luka se sijeku, takoac, U
Stika 3.1
dvije tacke koje leze na elipsi.
3.1 Elipsa 15

3.1.3. KOlls(rukcija elipse pomocu konjugiranih precnika poiuprecnicima r] :;::: ldB : : : AJ1A i r2 NC = N/D opiS-ema lukove 111, 111" niH],
0::::

taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse, taka da dio elipse u njenim tjemenima
Na slici 3.3 priblzana je mozemo zamijeniti sa dijelom kru7.nic;l,
eJipse POlllOCll ko- , B
Spojimo Ii lukove s krivuljom taka, da se krivulja pomala udaljava ad
r lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/, da hi potpuno presla u te lukove, nnda
njugiranih precnika. Konjugi-
ranim precnicima JIN i PR kon-
taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.
'~\ruj<t'rnn panlelogram ABCD
A
knme su stranice paralelne s
l'rccnicimfl MNi PRo
T;,cbma 1. II, m. it, 3.1.5. Rytzova konstrukcija cUpse
podijelirno duiine na isti
jcdllakih dijclova, npr. cetiri Na slici 3.5 prikazana je konstrukcija eJipse iz zadanih konjugiranih
j,'rln~~ka dijela. Spajanjcm tacaka, precnik3 MN j PR, Na preenik A1N u simetralnoj tacki 0 povuee se okomica
o
npc /e1 sa If i N sa 2, dobiveni su poluprecnika OM, orise polukrug i dobije tacka G, Spajanjem tacaka G i P
pralJci u cijcm prcsjcku je tack a T dobivenje pravac. a zatim se odredi simetrala duii GP u tack! E.
loja je na elipsi. Tako su dobi- Slika 3.3
Poluprecnikom r ;;;:: OE lz tacke
\'cne i ostelle tacke elipse, koje E apise se polukrug koji sijece pravac
sf';ljarnn krivllijarom. GP u tackama K i L Tackama KO i LO
povuku se pravci koj i 5U medu sobom
okomiti, a- na kojima jete ose elipse.
Kako je GK =: a i GL = b, te se duzinc
3,1.4. Konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljenosti prenesu !1a pravce iz tacke 0, pa im<lmo
M
OA=OB=GJ(=a i OC=OD=GL=b. Taka
'\a slici 3.4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivlje- <:u dohivene velika AR=2n i mala CD"",2h
11Vi[1 u njenim tjemenima. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. Nacrta se 05a elipse zadane konjugiranim prec~
.,.-' ""'i'::-~lnnik nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica ;1icima. Elipsa se erta ila p02nati :1aCin
,~lJCCC os\: AB \l (,lcki ;\1. a prodllz~ml osu CD u tacki N, gdje je lYlB = r!, a STika 3.5
NC :::: r2. To se vidi iz toga sto se
pravDugli trouglovi MBE i BOC 3.1.6. KOllstrukc\ja male ose
podudaraju u dva ugla, dakle slicni e!ipse
SU, pa odatle imamo omjer \,
MB:BE=OC:OIJ iii MB:b=b:a. gdje Zadana .ie velika osa AB=2a j
b' tacka T elipse. U simetralnoj tacki ose 0
proizilazi MB "'" --,= r,. 1z pravo-
a ' po\'ucena je oko1111ca fla njlL
uglog trougla NCE i aBC na Isti Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T
opise se luk k. koji sijece okomicu u
nacin dobivamo tackam8 M j N. Pr<lyci AiT j NT sijeku
osu AB u tackarna K i L Duzina
Slika 3.4 Vidimo, dakle, da su tacke MiN
Tl<::::.T[,-::o:D odreduje po!uosu, a mala osa
sredisla LakrivUenosti u tjemenima Slika 3.6
3; elipse je CD-::o:2b (s1.3.6).
Ako iz src-dj~(a zakrivljenosti Ai. M;, N i NI kroz vrhove B, A, C i D sa
16 3, Krivulje drugog reda 33 Parabola 17

3.2. Hiperbo\a tjemenima dobijemo na stijedeCi nacin: ako se iz vrhova pravougaonika podignu
okomice na asimptote koje njima proiaze, te s njima presijece realna OS3
Definicija. Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je hiperbole, dobiju se sredista zakrivljenosti SI i 52 u tjemcnimaA i B biperbole,
vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna. U tacki T hiperbole konstriJisana je tangenta t kao simetrala unutrasnjeg
Fiksne tacke F, i F] nazivaju se iari§ta iIi jokusi hiperbole. Uda!jenosti ugla a sto ga zatvaraju radij-vektori I"J i r2_ Normala n, koja je u tacki T okomita
pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radlj·vektori r, i r2, a konstantna ua tangentu, je normala hiperbole u tacki T, koja jc dobivcna kao simetrala
vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole: vanjskog ugla {3 5tO ga zatvaraju radij-vektori rl i rz·
rrr?=2a=d(A,B). Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa, jer su
njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. Duzina OF,=OF]o;:::;e je
linearni ekscentricitet hiperbole.
3.3. Parabola
Konstrukcija hiperbole. Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A,B)=2a=40 i
Iineami ekscentricitet e=35. Duline realne i imaginarne poluose, te linearnog Definicija. Parabola je gearnetrijsko fJ'U'es[O ta("{aka u ravnin[ su
ekscentriciteta hiperbole, povezuje relacija a 2 +b 2=/, koja omogu6uje konstmk- jednako udaljene od jednogfiksnog pravca i jedne jiksne taike te ravnine. Fiksn)
ciju imaginame ose hiperbole. pravac d naziva se ra.vnalicom iIi direktrisom parabole, a fiksna tacka F iaiBtern
Povucimo pravac AB i pravac CD .1. AB (5\.3.7), le oznacimo OA=OB=a iii jokusom parabole.
i OF]=OF2 =e. Na pravcll AB, desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2.
Uzmirno u sestar duzinu Ai, pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista, opisimo Konstrukcija parabole. Zadana je direktrisa d i zarisle F [3.ko eta je
luk iznad i ispad ose AB, a poluprecnikom Bl luk iz zarista F J , takode iznad, i d(F.d) ; p; 30.
ispod ose AB. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli. Tackom F povtlcen je pravac FO okomito na direktrisu ii, koju un sijGcc
Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai, a oko F, luk po!uprecnika B 1, oba u tacki 0 (s1.3.8). Na pravcu je proizvoljno
luka ce $e sje6i, takode, u odabrana tacka D U kojoj je povucena
dvije tacke koje Ide na okomica na OF. Uzme li se u Sestar duzina
hiperboli, jer za svaku njeou OD i ako F apise luk. on okomicu u D
tacku vrijedi isto kao npr. sijece u tackama TiT}. Te tackc leze na
za (acku T, gdje je TFr paraboii, jcr aka se povuce TB ..:... d, onda je
TF,;AI-El ;AB;2a. lik OETD pravougli, pa je TE;OD, a du-
Pomoc:u tacke 2 na osi AB IF, zine TF-=.OD i TB:::::.TF. Prema tome, tacka ;; I 0 A
do bit cerna, analogno, jos
cetiri nove tacke hiperbok
/ T je jednako udaljena od pravca d i tacke F.
Os tale tacke parabole dobit cerno analagno,
Opisu li se aka tacaka PI i Fl ako na osi uzmemo bila koje tacke 1,2, .
lukovi poluprecnika AF2 i Tacka A je tjerne parabole, a leZi u simet-
BF], dobiju se tacke A i B ralnoj tacki duline OF. Duzine TB:::::.TF=r
koje takode leze na hiperboii. Slika 3.7 nazivaju se radij-vektari. Iz konstrukcije
1z konstrukcije hiperbole vidi paraboJe se vidi da je ona simetricna s Slika 3.8
se da je simetricna s obzirom na ose AB i CD. Krivulja ima dvije grane, a tacke obzirom na osu OF.
A i B su joj rjemena iE vrhovi.
U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex
Tangente krivulje u njenim neizmjemo da!ekim rackama nazivaju se zatvaraju duzine TE i TF. Kako je tangenta simetrala duzine BF, una ill duzinu
asimplate hiperboie. Kako je hiperbola krivuJja s dvijc neizmjerno daleke tacke, palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit.o.
ima civije asimptote 111; i 1112. One se konstruisu lao dijagonale pravougaonika sa Kako je tjeme A srediste duzine OF, a tacka C srediste duiine HF. to it
stranicama 2a, 2b I sredistem u tacki O. Zakrivljenost hiperbolc u njenim duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A.
l s_____ ..__._...___ L. KrivlIlje dmgog reda 3.4 Z.adaci za rjeSavQnje 19
Zakrivljenost u tjemenu parabole odredl~e se tako da za svaku tacku T, 9. 'Nacrtati e1ipsu pomocu koncentricnih knlgova kojoj je velika osa na praveu
ma kako bila blizu tjemena A, vrijedi MF = PN, te ce i u granicnom polozaju, p ~ MN{il,1(25.125). N(]40, IOn tjcme u tacki C(50,40), a tacka elipse 1'(90,20). U
kad;) T padne u A, biti AF :::: FS, pa je S srediste zakrivljeno!';ti u tjemenu A. tacki Tpovuci tangentu j normalu elipse.
~lorrn~b 11, h,ja:je II tach T okomita na tangentu, je nOlmala parabole u tacki 7:
10. :--.Jacrtati clipSll pomocu tukovCl zakrivljcnosli kOjoj su z.ariSta FtC 40.80), FllOO,j 10)
a dobivenn je kao simetrala ugla f3 Hi apisivanjem luka poluprecnika FT ako F
i langenta t 0= PR[P(70.50), R(l50,l1O)].1J dodirnoj tacki povuCi normalu elipse.
kroz tacku T koji sijece aSU parabole u tackama MiN. Otuda je pravac MT
!:.lng'-'.'PUL ,1 .\'T l10rmala parabole.
.z@Nacdati elipsu kojoj j~'~ellka osa paralclna apscisi. srediSte u tacki S(60AO), a=50 i
---' b=30. Po\.'u(~i tangente elipse okol1lito i paralclno pravcu p :;0: KL{K(70.100).
U 15(),30)]. U q9dirnim tackarna poyuCi 110nnalc elipse.

3A. Zadaci Z3 rjcsavanje 12. ;0acrt<1ti C\ipsu pomocu Rytzove konstrukcije kojoj Sll spregnuti precnici MNo:::.90 na
pravcu l' "'- JfLUd(20.80). L(120,80J/ i PR:::.70, a ugao medu njima jc 120". U
proizvoUnoj lacki povuCi langentll na elipstl.
L kt.joj .ic ,'e1ika osa na pravcu p 20 A/l!f[A(20,60), l'd( 140.60)j. ,iedna
:--i;;( r):)!i eiipSll
r]Gllle .u tacki /-L osa ABc;;;;JOO i jedna tacka dirse T( 100,30). U tacki T povuci
lJ. Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na.pravcu
t:lngenlll i normnju clipse
p -= LS[I.( 20.70). S( 115.70)] sa sredistell1 \l tacki S, ako je a=50 i e=35. Iz tacke
2. GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080.30), N(50,120)), jedno n 10.30,! povuci tangentc na elipsu. a nprmaJc u dodirnim tackama.
ljcrnc \l tacki C. osa CD-;:;:.70 i jedna tatka C!ipse T( 105,45). 1) tacki T povuci
t:J.T1gcnl'cl i normaiu eiipse.
14. Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O,50}, S(60,50)], srediste u
tacki 5, akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40.70,1 povuCi tangellte na clipsu. a oom1ale
J. "?'JantZlti elip:;u pomocu Zarista. kojoj je velika osa na pravcu p E AL{A(20.50), u dodimim tackama.
I (_I N).l(]{) I r _iedno tjC111C u tacki A. a=50. e=35. Tz tacke T( I 50. 90) povuCi tangentn
15. ~";dcflc11i clipsu pomocu iuko'.'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl, cijaje velikn o<;a
:1Cl eiipsu,.,\ norrnaJe u dodirnim tatkama.
fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO), ,\I(130,30)J, sa :"reJistem u tacki S(65,50), <1=45 i c=35.
!z iacke T(140.40) povuci tnngcnte na clipsu,:l normalc u dodirnim tackama .
.!, "-Jacrlati elipsu n01llocu zari.~ta P,(30,7G). FJ90Ao) i tangenre t E il,IN[M(60.100i,
.V( 140.4(n]. t;- dodirnoj tacki povuti normalu elipse.
16. Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10.120),
,'[; ,. _~C;.HJ i /. ,;;.imptdtJ ,ii, := ,\f.Vr1J( ; C,3~<:;. ,\'{ JY1,90) J i (,=4 n I I pr0i7 1'01jn0j
5. '.j;,crlati eiipsll po moen kotlcentricnih krugova kojoj je velika osa na praveu
lacki 1'0\,H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e.
p 2 KF.[I«40,55J. F;(90,80n. ako je F] jedno zariste i langenta t'S TL[T(85.40),
!/ i-tn,80)f S'J dodimom tachlln T.
17. Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50,90), £(110,90)/
i ekscentricilet c:::o36. aka jc tjerne u tacki A. 1z: tacke T(80,50) povuCi tangente na
6, >;i1crwti -dipsu pornocu hrista F,.(45.70), ljemena C(90,55) i ekscentriciteta e=35.
hiperbolu, odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.
p(-'\'uc~i t<lngente elipse koje su paralelnc s pravccm p E /HN[M(30,35), N(135,17.5)l i
n0lTDC1ic u dodirnim tacbma.
18. Zadnna Sll 7:arista F/20.70) i r2( 100.70) i ekscentricitet e=40. Nacrtati hiperbolu i
preko tatkc ,\1( I 15, (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu
"" "\;: cr\<lti e-lipsu kojoj je z.adana velika osa na pravcu p "" F 1G{F j (65,65}, hiperbole.
Gr !.~'n. /(J(}l j. aka je P j zarisle, rl tangente (} 20 AIN[M{25.55), N(105.30) Ji
f~ =: r!\ fJ'(25, !OJ. R(J05. J35)1. U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse.
19. Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z.ariStc Fj/90.100). tangentc t, E GH[G( lOA5).
FI( 105.80)} i t] '= KL[K(25. 90), L( 135,30}} i dodirnCl tack<! T( 135.~) .
.). :"-ifl(,Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F.'(4(J,90), tjemena C(35,.z5) i ekscentricitetn e=35.
L ;'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu ; normalll dipse.
20. ~acrt<ltihipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll ,<0,60 J. tacke hiperbolc AU 1 ]O.} 20). ,\'(95.50)
; roluosa 11=15. U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.
~_ 3. KL~~!!.,IJ,::e-,(-:I,",,,;>g'C0g'-'.,-:-e,::-h,-'~~~~~~~_
~--

'21}.,lNacrtati hiperbolu kojaj su asimptote In "" GHrG( 1O,20),H(130.100)],


("":
n;;;; KL[K(20,105), L{ 130,40)) i poluosa a=25. U jednoj taeki povuci tangentu i
normalu hiperbo!e.

22. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::.3D i ekscentricitet e-::::.4D. U jednoj tacki
povuei tangentu i normalu hiperbole.
4. Tacke, pravci i ravnine
23. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z,arista F;(60,60), FA 150.60) i taeka hiperbolc 1'(80.90.).
U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.
4.1. Proje\{cija tacke
24. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20. U jednuj weli krivl.ltjc
pavuci [angentu i norma!u, 4.1.1. Ravnine projekcija

25. Zadana je osa paraboJe 0 E ABlA(50,7D), B( 120,70)) i tangcnta [ := i1,LV{M( 30,65), Ako zelimo jednu tacku u prostoru prikazati projekr.:ijom sarno nu jedrlll
N( 1J5,0)). Nacrtati parabolu ako jc njeno tjcme u lacki A. ravninu, vidjecemo da.tacka time nije adrea-ena, jer nedostaje udaijctlOSI tacke
od te ravnine. Da bismo jednu tacku potpuno odrcdlli, potrebno je imat! jos
26. Nacrtati parabolu kojoj je :ladana zarisle F(65.65) i tangenta I NT[N(30,60j, jednu ravninu, jer sarno dvije projekcije jedne tacke odreLtL(ju potpuna p%zaj te
T( 80,25)j,Jlko je njeno diraliste u taeki T. tacke tI prostoru. Obieno se uzirna da je jedna ravnina 1I horizontal nom, a dlllga
u vertikalnam polozaju (s1.4.1).
27. Zadana je direktrisa d!E MN{M(30,20), N(30,120J], osa pambole 0 "" PR{Pto.7rJl.
Horizontalnu ravnina sc-
R(l20,70)) i-lacka parabole 1'(75,30). Nacrtati parabolu, konstruisati taflgelltu !
oznacava sa 'lrl i naziva :it: hori-
nannalu parabole u taeki T.
zontafna ili prva r{ll'nina
28. Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo.,125) i TA85,:?5) koje su diralista dvije ('ije. Vertikalna ravnina sc ozna-
rangente. Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama, dku j.: II I
cava sa 1[1 i nazi va Se l."t;nikofn:/
poznata direktrisa d;;E MN[lvl(35,lo.), :V( 35, I I()}} ili dnlga ravniHCl projekcije. Pres-
jecnica ovih dviju ravnina naziva
Z9. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75.7f/\ ; t,mgenta ' s; GH!F;( It) 3()i st Gsa Y ; 0:znacav8 "H \ Pm"
H( 85,45)) sa diratistem u tacki T( 115,-). / jekcija preclmeta rw fCj lUl.i\'Q se
prva projekclja ill rIoert, a pro-
30. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O,O). R( 30,70!}, zsriste
jekciju nu /[2 nazi va :sc Jrug([
F(60.40) j parametar p=30.
projekclja iii IWcr! tog prc'Jmem.
31. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p ~ GH{C(O,50),fl( f20.50)) III IV Ako prelposL<Jvimo cia su
tangenta!:= RT{R(O,45), T(95,90)), ako je diraliste tangcnte u mcki T. ravnine neogranlcene, onda ,lUc
dijele prostor nD. cetir; JijdD.,
<?--"
./'32)Nacrtati parabolu kojoj je zadano zariste F(70,60), tangenta t := GH{G(20,45), se nazivaju kvadranri. l(vadro.ntJ
~/ H( 125,25)] i taeka parabole T(9/Y,JOO). Slika 4.1 se oznacavaju rimskim brojevima:
1, II, III i IV. Uzima se da 3D
33. Nacrtati purabolll kojoj je osa na pravcu p = GH[G(O,60), H(150,60)j, zariste u tacki prednji dio ravnine 7[1 i gomji din
F(90,60) j par:lmetar p-::::.4D. Iz taeke T(10,80) POVliC] tangente nn parabolll i ,)(!rediti ravninc ;T;: poziti\·ni.
dodime tacke.

3ot. Nacrtati parabolu kojoj je zadano ZariSle F(70,70) i tacka 0(35,70), OF=p. 1z taeke
Tf5,75) povlici tangcnte na parabolu i odrcditi dodime tacke.
4. Tacke, pravci i ravnine ____________
4.1 Projekczja tacke 23

4.1..2. Projiciranje lacke

Aka iz 18cke A povucemo okomicu oa J[, omla je Doz,iste A' te okomice


prva projekclja tacke A. AnaJogno tome, noziste okomice Air nn n;; predstavlja
drugu projckciju tacke A (51.42).

y
I
'A'
b)

1z slike 4.3b, na kojoj su nacr!.ane projekcije tacaka A, B, C i D, mozemo


Slika 4.2
zaKijucili slijedcce:
1z sli-ke vidimo da je tacka udaljena od 7[1 toliko, koliko je ojena drug a a. Kadje {(lC/W u I kvadrall{u, andaje p'Ta projekcUa ispod, a druga iznad ose
projekcija udaljen3. od Dse .t, 3. ()d !r; toliko. koliko je 'ljena prva projekcija
x IA).
udaljcna-od ose x. Ako se J[j prcklopi oko ose xu praveu strelica, kao flU slici U. Kad jc tadka u !I k,.'adrantu, onda su ohJe projekcije iZl/ad ase x (B).
-1.2, u produj;e!~ju iT] ispud I)se x, umla A/I" u,sl;~e rid :::.vum mjestu, dok ,-\' vpisuje c. }(adje FaL'/W U 111 J,.'-vadranlU, ondajc prva projeKClju iZlltld, u Jruga ispo.1
cclvrtinll kruznice i doJazi u n> Sada su obje projekcione ravnine n, i 1C2, te obje ose x (C).
projek.;::jie tacke A' j A." sjedinjene u 1C2 U kojaj pravac A'A" nazivamo d. Kad je fodm u II/ k,:adrantu. of/da SLl abje projeJecije ispad ose x (0).
r H
i)rriirw!()!11. Na slici 4.2b nacrtane S1.1 projekcije tacke A(A , A ) .

4.1.4. Koorciinate taeke


-4.1.3. Tacke u kvadrantima
Puce-tna lacka, iE islwdi.fte 0 (s1.4.2b), uzima se bilo gdje na 05i x, pa se
Na sliei 4.J prikazane 5U tackc A. B, C i D j njihoyc projekcije, ako su SCI .Yoznncava udaljenost ordinale od te tacke. Ta se udaljenost naziva apscisa
,we tacke u r, 11, rn i IV kvadrantu. Prcdnji dio ravnine 1[1 prc!ozimo oko ose x (x). Lldaljenost tacke u prostoru od 7r), koja se vidi kaa udaljenost prve projek~i.ie
preHlJ dolje, duk slraznji dio ravlline Jrj pokrivu tada gornji diD ravnine n]. pri od ose x naziva se ordinma (yj. Udaljenost tacke u prostoru od n/, koja se vidi
'.";;mll :.lzimamo dZl se rrr\'nina 7[2 poklJpa sa ravninom aIda ili slike (sI.4.3ri). kao udaljcnost uruge projekcije od ose x naziva se aplikara (::J. Apscisa, ordinata
i aplikala, llJzivaju sc zajednickim imcnom koordillote.

I .-
=2~4,-__________~4. Tacke, pra\'{.'i i rllvnin" 4.? Dva pravca

4.2. Dva pravca 4.2.2. Pravci se sijeku

Dva pravca u prostoru mogu bit! rnedusobno paralelni, mogu S~ sjeci i Aka se dva pmvca /.I proslOru s(jeku, om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i ,/n(siJ!
mogu se mimoijaziti. prajekcija lef.e It iSla} ordinali.
Na slici 4.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S. Kako
je tacka S zajednicka za aba pravca, to se u njenom tlocrtu 5,'/ moraju s.ieci
4.2.1. Paralelni pravci tlocrti a' i b' ,a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i H~ prJ.v<lca a i-h.

Aka su dva pravea meJlIsobno parole/na, undL! Sli mcdllsobllo pdrulelne


i istoimel1e projekC/je fili pravaca. 5"
Na s!ici 4.4 prikazana su dva pamlelna pravca {[ j b i oznuCellCl su
njihova probodista A;,A] i B},ih Prva projicirajuca ravnina pravca at tj. A 2 /\;.4 1 , aJ bJ
paralelna je s prvol1l projicirajucom ravninon~ pravca b, lj. !32B;B/ i one sijeku
f
ravninu doena u pravcima a i b', koji su lukodc mcc1u sobom paralclni.

b"

x 8 I11i' Prelaganjern ravnine nacrla oko ose x OLl ravninu llocrfa projekclje ~ 1
/ S" tacke S moraju biti nn is[oj ordinal!, okomiLOj na OSH x. Samo tlrvt p!'0jekcijc
ili samo druge pj'ojekcije dva pravca koji se sijeku mogu pastl U btl P[",[\L\C,-al(u
im c;e nrv'C. odnosno druge ofoiiciraiuce ravnine podudaraju.
, Na 51ici 4.5b n;cr~ane su projekcije { ( ( I f f i h',b" prilV~lC;l it 1 SC
sijekll.
Slika 4A

Analogno tome, druga projicirajuca ravnina pnw(:;:l -:I, tj. A:A!A;, 4.2.3. Mimoilazni pravci
pam!e!na je s drugom projicirajucom ravllinom pravca b, [j. B]B{B; i one sijeku
Aka se pravci ne sijeku, a nisu ni paraldni, onda sc La ,JV~-L PL.'\ '-:"
ravninu nacna u pravcima a" i !/', koji su meal! sobom paralelni. Pry.: i druge
mimoilaze. Na slici 4.6 prikazana su dva mimoiiazna pravca u i h. "!\ljlhuvl Llc)(nl
projekcije paralelnih pravaca mogu pusli II isti pravuc, J. rnogu sc fcducinri u at i h' sijeku se u tack!, koja je oznacena slovima C/l [)', jer jt 0nJ tl,)c:;-L L,-!~L~
dvije tacke, ako su oba pravca okomita na Jrj iii J[,. N:l slici 4.4b nacrune su
C pravca (/ i tlocrl tacke D pravca h. Tacke C i D su tack...: zakioni;;e 1ih pnw;I'':(l S
projekcije ((all i 1/,&" pravacu a i b koji su para!dnl.
obzirom na ravninu tlocrta. Tacka U kojoj se sijcku W1Crt! a" i !f pr:l\'J.cJ. t! ; Ii
oznacena je- slovima A" i B", jer je ca tacka nacrt wcke A pravea a 1 113crt racke
B pravca h. Tacke A i B su tacke zaklonice tib pravuca s obzirOll1 na f8vninu
naCrla. PrelaganJem ravnine n,-tcrLa oko ose.\. Ita ravnillu i10cml, CC St meck
4. T(lcke, pmvci i v(/vnine

je Pi U 1[,. njegov nacrt je U osi x. Prema tome, p( mora biti u presjeku nacrta
c;nh)rn 110cni 0' i b', kao i nacrti a# i b#, illlmoilaznih pravaca a i b, ali ta
llcce biti na istoj ordinali. pravea pI! i ose x.
Aka se dva pnn'ca mimoifa:e, presjeci njlhovih projekcija ne ieie na
~rdiJw!i.

Irr2~--
On
b" 0"
all o.
OJ
II B e" Ie"
I x
)- x
A'
I
I
A'

£
q'
b' c' Slika 4.7
B' b'
~"~:- B' 0'
Slika 4.6

Na slici -t.6b nacnane $U projekcije ([',a" i o',bl! dva mimoi1azna pravca b)

tl i b. Tacka D jc u prostoru iznad tRcke C. jer je -[5ffiZtlad e.if,


zatc; se tacka C
-if" vick kada pn1VC(" (I i .1-) promatramn ndozgo. nknmito n3 Tf!. Tacka () )e U
~l()crtll -·"ieli, ;} tach! C lle vidi. Tacka B je u prostoru ispred tacke A., jeT je
l( ispred /\'. zato se tack a A ne vid], kada promatrnmo pravce a j b sprijeda, _ .--i--
40
,~,\mito il:J Tacka B se u nac1'tu vidi, J tacb ,\ ne ·:idi.

Druga probodi.fte P2 pravca p je 'tl ][2. NJegov nacn p;~ je u istoj l(lcki.
4.2.4. ProbodiSta i prikloni uglovi pravca Tlocrt 17; drugog probodista mora biti na tlocnu pI pravca p_ Prema tome, r; je
1.1 presjekutIOCrW p' pravca pI ose x,
Nu slid 4.7-"prikazan je pravac p koji probada It, u tacki Pr,"a 1[2 U tack]
T:lcke n3 pravclJ 11 Kojima taj pravac probada projekcione: ravnine nazivaju se Uguo Cti, sto ga rruvac p zatvara S3 svojim tlocrtom 17 love se jJlTi

"i"'Jhodi,ftCi PI"(lVC17 i obiljdcna su S8. P. Po tome da li pravac u toj tach probada prikloni ligan, a ugao Ci], sto ga pravac p zalvara sa nacrtom pI!, Love se drugi
Pl-':U. drugll ili tre(~u projekcionu ravninu razlikujemo prvo (P J), drugo (F'2) ill prikloni rigC/o pravca p. Sa projekcijama pI i p" pravca p odredicemo priklone
[reet: probodistc (P;).
uglove tog pravca preJaganjem prJvouglih troug.lova. ito: prelaganjem trougla
Probodiste pravca je tacka koja zajednicki pripada i pravcu j 1'avninl.
PjP~'P2 oko kalcte PiP; U l[! dobicemo II prelozenom po!ozaju tog trougJa pravu
Prcrna tome, odrcditi probodiste znaci odrediti lacku na pravcu, koja istovre-
meno pnr'acia i ravnini koju pravac probada. Svaka tacka na pravcu ima svoj velicinu ugla (/./. Anaiogllo, prelaganjem pmvougJog trougla ~prp2 ako katele
'hY~r\ 1"1,1 [iocrtu pruVC3. a svoj nacrt na naCrlu pravca. Kada je tacka na pravcu. p~ P; u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. Na slid 4.7h odredene su projekcijc
njcZIli je docrr 11(1 rloerrl/. () !lOcrr na n((crtrl toga pravca. p 1 pi"l. probodista Pi i P2 sa projekcionim ravninar\-w i prikloni uglovi ex} j a~
r
T'r\'(.' prohodi.'ite P! pravca je u ;rl. zuto je njegov tlocn P: u istoj tacki.
prJ\'cap.
K~!ko je p, na pravcu [!. mora njegov nacn ~# biti nLl nacrtu p" pravca p. a kako
28 4. Tacke, provel i ravlJine _ _ _ _ _ _ _ _--.:.:..c.==_."
4, i Ral'ninCl _ _.,_ _ ~

4.3. Ravnina

Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu, Kakvil goJ bj

bila ravnina, ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru.


Aka je ravnina 1.1 opstem polozaju, onda ona sijece obadvije projekcione ravnine. \" /J
Y~iI

oj

Slika 4.9

4.3.2. Pravac u ravnini


Slika 4.8
Ako je pravacp u ravll1m .. E on d a on OJ'J'e'c'e
w ."ve
., pravce l.t' ra'v'Jliile, ,pa
Pravci po kojima ravnina presijeca projekcione ravninc lUlLivamo premaj'OIne i tragove- e; -J e2 Ll __t~lG-1{an!:r-P/!-p?. Te nic"ki:~ Sll pro_bodislll pn\\-<:J P
tragovi iii frase. s'a nl',,;ninama IT; i 1[2 (5l.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f)
Prvi trag e, je pravac po kome wvnina E sijece ra\11inu Jrl, a drugi trag
pravca p u ravnini E.
e, .ie pravac po kome ravnina E sijece ravninu IT), TI"agovi rnvnine 0' "ijekn se nil p({n:uc jli->' rm:Jlilli kud su JJl!i probodi.~t[J !f :5toimellil!!
osi x u tacki E::t-(sL4.8r- -
ravnine.
?\.fa ,Iici 4.:;Sh nacrtani <;u trag(wi ('. i e~ qvnlile r

. 4.3.1. Presjek dviju ravnina oj bj

Dvije ravnine E i F sijeku se u praVCll p koji sc naziy<-t pre:c,jecllic(! tth


dvijL! ravnina. Presjecnica, kao i svaki drugi pravac, odredena jc sa Jvije tacke.
Te dvije tacke su probodista Pi i P2 presjecnice p. POSIO presjecnic.a !e±i i u
jednoj i U drugoj ravnini, probodistajoj se nalaze n~l presjeku istoil1lenih Iragov(1 f-x
till ravnina (51.4.9).
Na slici 4.9b n:lcrtane su projekcije p' j r/ prcsjei':nice p dviju ravnina
EiF.

Stika 4.10
30 4.3 Ravl1lna 31

4,3.3. Sutrazilice

Pravci neke ravnine, koji su paralelni s jednim njenim tragom nazivaju b) e,

;~'
5C .mtrainice tc favninc. Pravac ravnine, kojije paralelan s njenim prvim tragom,
zove se sutrainica prvog traga (prve. skupine), a onaj, koji je paralelan s njenim p' 0
drugim tragom, zove se sutrainica drugog traga (druge skupine). Svaka ravnina Ex _ I
1I
X
Ima mnogn sutraznica prvog i sutraznica drugog traga. Na slici 4.11 prikazanaje
jcrlna sutrazniC3 m prvog traga ravnine E. n'

0) [772 e, I b)
I mil
I

: ~ m"
Slika4.12
-------'1
I
I
Ex x
4.3.4. Priklonice i prikloni uglovi ravIline

Pravel ravnine E, okomiti na prvl c, iii drugi el trag te ravnine, nazivaju


se priklonice prO/og traga (prve skuprne), odnosno priklullice drugog traga
(drllge skupine). Svaka_ravnina ima mnogo priklonica prve i druge skupine, a
sve su priklonice iste skupine medu sobom parale!ne. Na slici 4.13 pribTzana je ~
Slika 4.1 J
ravnina 1(, i ravninn E. U ravnini E odabrana je tack a A i povucena prikionica p
Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. a oKomito na prvi trag eI ravnine E, odnosno odredene projekcije A' j p' tacke A I
lljt;]10 pC'c'o probodi~[e
PI =: P; je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine. priktonice p na ravninu 1[j.

iJosto Je s-mraz+1-I£+pn paraJelna--s prvlm tragom ej, tj. S Jcdmm pravcem ravnme Kako je priklonica p I1Komita
na prvi trag e f, a posto se trag e, nalazi -
",[-, nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/, tj. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el, a
Ll flit pravi ugau I'pej) projicira se i1n
njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x.
nJ kao pravi ugao (pIe,). projekciia~_
Na slici 4.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el,e2) i
naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--- Povucen je bilo _l2Ij ~0!~E£~;~~lJrijtl~~;i(!:"hJi{.hsl1!Ji1f!,:-~4~-, ~tag
pra\.'<1(' m; paralel(1n s prvim tragom €! -do prcsjeka sa osom x i odredene ravI11ue. Vidimo, tikone, da su prikio-
rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Zatim iz tacke Pi povucemo
p
--'ni6;- i sutraznica m iste skllpine u
nekoj tatki A ravnine E, kao i njihove
i'r:.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo
projekcije n3 1[1 iii 1[2. medusobno
bUo koji pravac ,,/' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2.
okorniti pravci.
Cldredimo ;;atirn prc1jekcije p.; i P; drugog probodista Pz te sutrainiee. Iz tackc Uglovi sto ih neka ravnina E
F'; povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ. Analogno tome, na slicj gradi sa projekcionim ravninama nazi~
SEka 4_13
:f.. 1:z prika7an(l je sutrnznica 11(111',11") drugog traga ravnine E. Nacrt /1" vaju se pnli w,.
odnosno drugi
';1!ir:171liCe [:>aralelan je s drugirn lragom e], a njen t!ncn 11' mora biti paralelan
i) prikloni [{;;ao OJ: tc ravnme. Na slici 4.14 prikazane sn priklonice Pi i q2 prve i
sa (ynm y Na s!ici 4.12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog druge skupine. Ugao OJ; sto ga priklonica PI ravnine E gradi sa svojom
',':1g] r,l':mne E. projekcijom p:: jednak je priklonom uglu le priklonice. Posto Sll priklonica PI'
kao pravae ravnine E, i tioert p;, kao pravac ravnine !fl, okomirl na prvom tragu
i?j, kao presjecnici till dviju ravnina, onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E

sa ravninom 1[/. Na slid 4.14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog


e
ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI, odnmno prvog priklonog ugla ,,
A21 \
2

PjP;P1 oko tlocrta p;


na ravninu tr/. Analogno je na s1.i~i 4.l...J.b kUI1SlruisiJ.n I
I
\
'
a"
p"

! /' \5"
drugi prikloni ugao W2, U pravoj velicini, !ito ga druga priklonica q, gracii sa r :\
svojim nacrtom q; . I
".1
: \
: \ A~' x
~--, .-~i;>-.~--
A~ ",: :
S'
d:,
hi
e,
,
~" aJ
Sl1ka4.i5
Ex p"
2 X Ex
,: ,
RII'
~'
q'
w, ..!i~ '" 1
b)
4.3.6. Prelaganje ravnine
p,
'!l
7 Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam
projekcije poznate, pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j
projekclonih ravnina. Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj)
Slika4,14 je zajednicki za obje ravnine. Takvi praVCi:;iLl tragovi ravninc. Ukrcmnjc raVDl!1C
aka traga, dok ne padne u projekLionu ravninu, nazivamo prelaganjc/Il ,""!vn!!!!.:.
Na slici 4.10 prikazana je ra_vnina E( ef. e?~.
4.3.5. ProbodiSte ravnine sa pravcem
!T2
Probodiste ravnine E sa pravcem p odredicemo tako cia pravcem p ~, e'
polozimo jednu pomocnu ravninu L\ (obicno ravnina okomita na JIj iii J[;,) j rom T
TcJiI'
k
ravnu10m sijeccmo ravninu E u pl'avcu Q. Presjeciste 5 presjecnice a s pravcem p
je trazeno probodiste ravnine E sa pravcem p (51.4.15). Na sUe! .:I..lSb prik::aano pll

je probodiste ravnine E sa pravcem p.


Pry! trag til prve projicirajuce ravnine .:1, po!ozene pravcem p,". poklapa
se sa tlos;rtom p' pn.lVca p, dakle d j == p', a njen drugi trag d 2 okomit je na osu
x. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i ,1. U presjecistu nacJ"-
ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S, J. U presjeCiSlu ordi-
nale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce lloCH S' iackc S.

Slika 4.16
34 4. Tacke, pravci i ravnine 4-4 OSI101l111 zadac) 0 polozajnim i melrickim odnosimd lacke, ... 35
------
Na tragu f2 odabrana je bHo koja tacka T i odreden njen Hoert T'. Iz 1z tacke T (sL4.16b) opisemo kruznicu k2 sa sredistern u tacki Ex. U
tackc T povtlccna je priklonica p prvog traga tc ravnine, naertan je njen tlocrt presjeku te kruznice i pravca II je (T ) tacke T u
1f}, a pravac (T ) Ex=:;;;( ez) bice
pI j Dznaccno jc njcno prvo probodistc Pi. Prclaganjem ravnine E oko njenog prelozen drug! trag ez U Ifj uku prvog traga III ravnine E.
prvpg traga Ci u ravninu ni, okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. Srediste Nfl anaJogan nacin cemo preloziti ravninu E ako njenog drugog trag(1 e2
lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT. Ravnina okretanja F tacke T okamita u ravninu 1[z, kao na slici 4.16c
jc na pn'Oill tragu Cr, a kakoje el u n/, ooaje okomita'}--na 1[/. Prema tome, prvi
trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. Tacka (T ), 'u kojoj
iuk okrct.anja k sijece trag iI, bite pre!ozaj tacke Tu 7r, oko prvog tnlga ej. Kako 4.4. OSllovni zadaci 0 polol'ajnim i metrickim
jc; tacka (T ) udaljena od sredi,sta okretanja P j 't6tiko, koliko 1 tacka T, treba naci odllosima tacke, pravca, ravllille i ravnog Uka
pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao Pl T'T aka katele
Pi T' U Jr!, dobicemo trougao Pi T' To. HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka 4.4.1. Rijeseni zadaci
jt dlJ7ini PIT, kao i duzina PdT). Luk ~ poluprecnika po sjeCi ce trag II U
1. Zadatak. Odrediti probodme pral!(:a p ;:;;; MN[M( 1O,.5Q,,_~Q),
Lacki (T J, Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex, koja je kod prelaganja ostala na
N(70.5,55}j sa ,""lninom E ~ AlJC[AIO.30,40),lJeO,]O,JO),C(40,('O, 70)] (31.4.17),
iqnm 1l1jestu, dobijemo pra\'ac (€2). Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag €2 ravnine J
E u r~tVninll 1[; oko njenog prvog traga fl. Ugao w, sto ga zatvaraju pravci el i R j e sell j e: Da bismo
c"
;' (/7 i. jednak je uglu ,5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E. odredili probodiste pravea p
Prema ranijem objasnjenju. na slici 4.16b odredene su projekcije s ravllloom E zadanol1l sa tri
'I~7Tff bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Izvrsimo okretanje te tacke N"/
tacke pravcem p -moiemo
,~~k(1 prvog trag a ej, dok ona ne padne U IT). Nacrtan je tloer! p'i nacrt poloZiti prvu iii drugu proji-
cirajucli Elvninu. U zadatku
prik!onice p prvog traga ravlline E. koja pro!azi kroz tachl T. Duzina TP,
jc polozena prva projicira-
bice pn\urrecnik okretanja tackc T. Prvj trag .'0' favnine okretanja F tacke T juca ravoina F(h J2), ciji sc
;~(1kl:1pZl ~e <::{! t]ocrtom pI pravca p I I, "'" p'.l Odredimo zatim pravu velicinu prvi trag II poklo.pa sa,.tlocr-
P; T,:;-:.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao (X; ravnine E. tom pravca p (1/;;; p'), u
2"
drugi tragi? okomit na OSH x.
Ako rotiramo tacku To oko tac-ke
P dohicemo na pr<lVCU II tacku (T) ot---- Da bisil10 naW presjecnicu q
dviju ravtJJpa E i E....m.Qramo
y odrediti PI'obodista 1 i 2 rav-
taJ:ke T U :7[1 oka prvog traga PI, Pravae
nine F sa stranlcama a i b
T ) £x-:::::( e;) jc prelozen drugi trag ('2 u " 5'
trougla, jer ce sa ta dva pro-
"" oko prvog 1l'8ga PJ ravnine E-
Kod prelaganja ravnine E oko bodista biti odredena pre-
prvog traga €! ne mijenja se sjecnica. Nacrt q":::: {12"
met1usohna udaljcnost 1113 kojih dviju presjecnice q sijece na,crt pff
njenih tRenka, pa zbog toga mora biti pravca p u nacrtu S" pro-
(T ) Er-::::: lEx. Sada se prcloieni drugi
bodista S. Njegov tlocn S'
~r;tg (e;:) moze nacrtati krace.
je u presjecistu llocrta p'
pravca p i ordinale povuce~
Slika -1-.17
Slika 4,16c ne nacrtom tacke S.
c3,,6'-_ _ _ _ _ _ _ _ _'-'..f." li.u;kt!., pravci i ravnil/e 4,4 Osnovni zadaci 0 polozajllim i /JletriiSki:~JJ odnosilna ta,-~/((:, ...

Vidljivost pravca 11 odnosu na ravninu odredujemo kada ih promatramo 3. ZadatalL Odrediti IIduL/c'-
odozgo, odnosno sprijeda. Kada ih promatramo odozgo, viJljivoSI mozemo nost dva pamleinG pruvca:
odrediti na slijedeci !latin: pravac p i stranica a su dva mimodaZllLl pC:lYca. Ll" AB[A( )0.50.·10). B(50.15.5)}

r
Njihovi se tlocrti pI i a'sijeku u tacki koju oznacimo sa i 3' , jer je Ol1:l tlocH b=CD{C(5.20.15J. D!iiUJ9).
tacke 1 stranice a i tlocrt tacke 3 pravca p. Odredimo l.atim na nacrtLl pH pravca
p naert 3" tacke 3. Kako je 3 ispod r zakljucujemo cia je [atka 3 pruvca p
11
J
R j e 5 e 11 j e a: Bilu koju Li\'~
ispod tacke 1 stranice a, pa, prema tome, necemo vidjeti anaj diD pravca p koji je nina E(e},ez) poslavimu ukomito na Z{l-
izmedu probodista S i tacke 3, kada pravac i trougao promatrall1o odozgo na Hi. dane pravce d(a',a").--i bib' . P'Jmc>
Zato je tlocrt toga dijela pravca nacrtan isprekidanom linijom. Da bismo odrediE ell tragova ra\:rii'ne-t-pn3S.~cciYi·c~\'-P j q
koji dio pravca zaklanja ravnilla u drugoj projekciji, promatramo ill sprijed~l
odredena su probodista JI j .V pr~l\ ~lc.:'-l 0'
Odredimo zatim tacku II kojoj se sijeku nacrti e" i pH str::mic.? c i pravca p. Tu
i b sa ravrlinom E. Ouline d' "'" kiN' i
tacku oznacimo sa 4" i 5", jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5 (r = lVi'iv" su projtkcije udaljelro:.,(i
pravca p. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c .llocrt 4' tacke 4, a nD. tlocrLU pravaca {t i b (sl.-4.19a). Pri1\,:t ','(;liLdL,
pI pravea p lIoert 5' racke 5. Kako je 5' iza 4', lakJjllcujemo Ja je [<leka 5 udaljc:nosti odretiena je kao u 2. za-
pravca p 1211 tacke 4 stranice c, pa, prema tome, necemo vidjeti om~i diD pravca p datku.
koji je izmeou probodista S j tacke 5, kada pravae i trougao promatramo sprijeda
na 1[-}.. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom.

1. Zadat:lk. Odrediti IIdaUc!los[ !ucke T(11},40,65;


p =AB[A(20. 10. 10). B(50.45.45)).

Rj e s e nj e: Udaljenosl tacke od pravca predsravlja duzina na Ok0111ic1


povucenoj lZ tacke-T na pravw.:: p, Koja jc ugramcell<t luck-om T ! prubuJi~lerrJ
okomice S. Da bisillo odrediti tu udaUenost, tacko!l1 T(T~Th'j polozimo ravoinll
, :
. E okomito nn pra\'.3c pep', pH). Ravnina E odre(1ena je njenim slIu·.:J.zniCl.}ll1a III i.
11 koje sadrz.c tacku T. Da bismo odredili probodisle pravca p s [Om ravninoill,
po!oiimo pravcem p drugu projicirajucu ravninu F(f,. Gna sijece ravninu E u
pravcu q odredenom tackama j i 2 on sutraznicama lit i fl. U prcsjecislU doena y

p'i q' pruvaca p i q nalazi S~ tlocrt Sf trazcllog probodista S, <-1 U presjeku


ordinale povucene tlocrtom tacke S i nacrra prolvca p bice nuell ,')'" Lucke S. c' ',M'

Duzine d'::;: T'S' i (r::;: T"S" su projekcije udaljenosti taeke T od pravca p.


\ \pl
, ~.
5'
Pravu velicinu udaljenosti d? ::;: rS(i dobijemo pomocu projicirajuCih trapeza iii
diferencijalnih trouglova, kako je prikazuno na slici 4.18.
.0

oj
\

Slika~.19
4.1 OSf101'ni zadaci 0 polozajnim i melrickim odnosima tacke, .. 39

R j e Se 11 j e h: Na praVCll h odabrana je tacka C(C',C") i odredcna 5. Zadatak. Odrediti tragove ravnine zadane paralelnim pravcima:
ud3Jjenost d == CS, tacke C od pravca CI. Kod odredivanja projekcija S' i a ",ABb'l(25,20,20), B(45,·30,40)] i b ~ CD[C(35,50,'JO), D],
S'" probodista tackc S, prjmijenjenc su sutraznice min prve i druge skupine,
prve projicrrajuce ravnine A Ovu ravninu pravac a probada u tacki S. koja je
R j e sen j e: Tragove ravnine
')drcdcna pomocu presjecnice p =- 1~2. Nacrt pIt =- 1"2" presjecnice p sijece nacrt
E( ej,e2), koja je zadana sa dva
{Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'. Tioert probodista S je u presjecistu tlocna paralelua prw{ca a(a',a")
pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su &(b',b") , odredima taka da se
projekcije udaljenosti pravaca a i h. Prava veliCina udaljenosti odredena je na
naon prBbodista tih pravaca i
vee fJoznati naCin (sIA.19b).
spoje istoimena probodista. Prva
probodi-Sta pravaca moraju biti
ua prvom. a druga na drugom
4. Zadaf.ak. Odredi6 udaljenost lacke 1"(40,45,45) od rm-'nine
tragu ravnine. Probodista A{ i 8 1
E!65,45,55! (,11,4,20).
odreduju· pryi trag c{, a probo-
dista A2 j B2 drugi trag e2 ravnine
R j e sen j e: Udaljenost
E. Tragovi c{ i el ravnine. E
tacke od ravnine je duiina
moraju se sjeCi na osi x u tacki
okomice povucene iz tacke
Ex. Ravuina ima kallvergentne
na ravninu. a ogranicena je
tragove prikazane na sl~ci 4.21.
tom taGkom i probodistcm
okomice S. Udaljenost odre-
lh~emo tako da iz tackc
reT: T''J povl1cemo okomi-
eli p(p', p") na ravninu
E( i{,e;'i- -Tom okomic'Om
polozena je ;'1"V3 ~rojicj­
rajuea ravnina F(fl,.h). Ray-
nina F sijece ravnlnu E u
presjecnici q. U presjeku na-
erta pff okomiee p sa nacr~ 6. Zadatak. Odrediti ortogonaine projekcije tacke T(25,60,60) nG
ravninu E kajaje zadall(1 sa dva paralelna pravca:
tom q" presjecnice q, dobi-
a =. AB[4(20,20.IO),B(65,5,50)] i b" CD{C(75,50,20), D].
yen je naert S" tacke S 11
kojoj ta okomica probada
ravninu. Duzine el' = T'S' i R j e sen j e: Tragove ravninc odredujemo kao u S, zadatku. Zatim 5e
d" = T"5" sU projekcije uda- povuce okomica p(p', p") iz tacke T(T~T") na ravninu E( el.e)). Odrede se
Uenosti tacke T od ravnine E.
probodi.sta tacaka j (/,,]" i i 2(2',2"). U prcsjeku naerta p" okomice p sa
Praya velicina udaljenosti
Stika 4.20 d(J= 7~JSv dobivena.ie n<l 30a1- nacrtom q" presjecniee q dobiven je D8Crt l~ tacke Tr u kojoj okomica probada
ogan naein kao u 2. zadatku. ravninu. Tioert T.; jc u presjeku okomice tlocrta p'i ordinale povue-ene
nan tam T; tacke TE (51.4.22).
40 .:/, Tacke, pr':lvd i J"IYJlilh~ 4.4 Osnovni zadaci 0 poloiajnim j metrilkim odllosima tacke,., 41

TX 2"
~
i\
\x 8"
r:
r' "
c
I '

c"
z , AX
I fAl
, 2 x
Ex
ie.
0 Ex AX ,
a'

A,

'i.lil'
0' '\
/" \
'/

\'
iI
T'

Slika 423
:)l!Ka -+.22

7. Zadatak. OJ/:i:ditr tragove rctvitine z.adallc p~u'a!eIJlim jJrdvcima:


(/ CEABIA(6(),,20,JO), B(9(),J5,J5)] i b = CD[C(40,60,J5j, DJ, 8. Zadatak. ZadaJ/Q su dva prat'ca koji se szjeku: a=' .4B[A(-JO,5,50),
B(lO.25,20)j i b "" RerB, C(-5,60,JO)). NaCi tragave ravnine ko/u odredl~iu Q"VC!

dva pravca, kao i pravu veiiCinu ugla Ito ga pravel :3:WVardju.


R j e sen j e: Tragove ravnine E(ej,c2), kojaje zadana sa dva paralelna
ff
pravca a(c/,e/') i b(b',b odredimo taka da se nadu probodislCl till pravaca i
)

spoje istoimena probodista, ana/agno kao Ll 5. zadatklL RavninJ inu divergentlle R j e sen j e: Tragove ravnine E( e J, ell, koja je z2danJ. iJra\'cinn 11 i h,
tragove prikazane na slid 4.23. adredimo taka da se nadu probodista til! pravaca i spoje istoimena pWDoJisla,
kao u S. zadatku.
Prelaganjem ravnine oka njcnog prvog traga eJ u ravninu J[j, preJoieni
su i pravci a i b. Ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b) je prava ve!icillh ugl a ():"
(s1.4,24),
4. Tacke, pravci i ravnine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _4-4 Osno\-'tli zadaci 0 polozaj/Jim i metrickim odnosima ([Jcke, .. 43

projekcije tacke C(C',CI!). Spajanjem vrhova istoimenih projekcija dobivene Sil

projekcije istostranicnog trougia.

/
8,

z A" a" 8 '1 m"


,,,

.(B) I
I
I
I
Jt.f!.zL
I
I
I
I ,
'\ i \0<;/
. . . ·4/ i
Slika-4-.2.4 ,- ..... (e) J
Siika 4.25

9, Zarlatak. Nacrtati projekcife I:stostranicnog trougla ABC, ki~ji leii u 10. Zadatak. Na prove" p ~ MN{M( 10.35,40), N(90, 20, 0)] lei!
ramini E(! 10. 70,55), kome je stranica a ""- AB[A( 10,-,10). B(55,-. ]0)] IW dljagona/a In,·admta. Nacrtati pmjekc(je kvadrata. akoje ta{ka A(40.50,OJjedan
:C'Ilirainici pn'og traga ral!nine ('51.4.25). njegov vrh.

Da bismo rijeSili ovaj zadatak potrebno je odrcditi nepoznate koordinate


R j esc n j e; Ravnina u kojoj lezl kvadrat odredena je zadanirn
tacaka ..l. i B. Zatil11 cerna preloziti vrhove A i B oko traga ravnine trougla u
ra\:nillll projekcijc, konstruisati istostranicl1i trougao i odrediti njegove projek- pravcem p i polozenim pravcem II- kroz ta. .Cku . A. Oba pravca sadrze tacku N, jeT
Sll to dva pravca koji se sijcku. Kako tacke A iN leze u ravnini 1l" to je njihova
spojnica AN :::: J1 sutraznica prvag traga ravnine u kojoj leii trazeni lik. Oka
R j e sen j e: Nacn,om slltrainice In prvog traga, polozene nacrtorn sutraznice 1I. kao pomocne ravnine, preJozen .Ie pravac p u polozaj (p) na
tilbka ;-\ i B, odreden je tlacrt tih tacaka. Pre!ozene su tacke A i B oko prvog slijedeCi nae,in: sutraznica It prvog traga ravnine, koja prolazi tackama A i N ima
traga e; u ravninu IT;_ Sa stranicorn (a)::::(A){B) konstruisan je istostranicni s'voj naCH Ill! = A"i'v'" U osi x, a njen tloert je /1' = A'N I . Kako pravac p probada
Lrougao (A){ B)( C). Pomocu afinosti i sutraznice n prvog traga odredene su ravninu Tt! 11 tacki P" kad prelaganja ce ostati na istam mjestu p(= (PI)' Iz lacke
44 4. Tacke, pravci i ravlJinc; 4.4 Osnovni zadc:ci 0 polo.fajnim i metric/dm odllosimu hl[.-~k~_,,_._ .. __ ~

M' peVUe! cerno okomicu M'G' na n, i nacrtati pravougli trougao Af'G'"H,j U


Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji. lei;
u ravnini E, a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar.i
kojemje MM{) -=MxM".
polozaj (A)(B){C)(D). Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz.vrsiti
Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn
1
. 'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el- Kako izmeJu llacna
pt~vac (p! =: (M)(N). Kako Je vrh Au ravnini n/. kod preJaganja ostaje n8. istom elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji
ITIjes[u A =(A). . perspektivno afina srodnost, kojoj je trag ez osa afinosti, potrebno je aIllirotirall
samo jednu tacku iz ravnine Jt2 11 ravninu E.

~,Mu" R j e sen j e: Na osnovu zadanih demenald nacrtan je )"ollib


~a'
.: (AX B)( ex D)
U 1rz. Izvrsena je 'antirotacija' tacke (S). Rotirana prikionica drugc:
skupine ravnine E, polozcna tackom (5), poklapa se sa svojim nacrtom (p):= pI!_
PomocLl prvog i drugog probodiSta P, i P z ove priklonice odredcn je njen
o· pre10zeni polozaj pO u ravninu 1[2. Rotirana je tacka (5) nll pi) u polozaj SD.
Vracanjem tacke S-O na nuert priklanice p, odreuen je naert tacke S. NacrL n)mb~l
A'" EN c"DK nacrtan je pomocu perspektivne afinosti, a Uoen pnlDOCLt ;;lllraznlca
dmge skupine ravnine kroz tacke AiD i Cinjenice da su projekcije paraJelnib
/ stranica ramba paralelne (s1.4<27).

\ \~\L.--" ....
\!reJ
_<~)'~N)
- -!!'/
Sllka 4.26

PomOCll (AJ t_ (p) k~ns:ruisan je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala
(B)(D! na ~ra:cu (P). VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi
vrhov!. Sp3JanJem vrhova . t '
'k . . "h . k ..
IS OlIHelll
, .
proJe C1JU
- !::o'
doblVcne su projekcije kvadrara
pn azanog na she} 4.26. '

J' "'"k 11.I"~


Zadatak. Romb (A) (Bi- ('C) (D',,OJ!
)' k· '" eZI .. U ravrum, . 1[}, zadanje tac'!kom Slika 4.27
pI eSJna
' . {, uagona/a
, (S)(-30, () j 5)
' .' vrhom (' ,:[jl-~ 7 ~ () '0 i : I ~. "
'., ':"J, ,-" __ I , ILIJ10m ::.rt'CllIlCi:! a"""-40'
ROf/ratt OVCI) romb u ravl/inu E( 15, -10,25 J. - . \
4. Tacke, pravci i ravnine 4.4 Osnovni zadaci 0 polozajnim i metrick"im odnosima tacke, ... 47
12. Zadatak. Tacka S(30,30,20) je srediste pravilnog peterokuta. 13. Zadatak. Nacrtati projekcUe presjecnice trougla ABC rA( 15,65,70),
."I,/acrtafi projekcUe peterokuta kame je poiuprecnik opisanog kruga r= 35, a B(70,15,1O), e(25,5,l5)] sa 'rauglam EFG[E(0,30,35),F(80,65,20),G(50,O, 70)],
jedna '~jego.va strana leb na pravcu p ::z; MN[M(-lO,]OO.O), N{70,20.O}] (sl.4.28). Zadarak rijditi bez. upofrebe tragova ravl1ina trouglova.

Zadatke ovog tipa rjdl.lvamo taka da odredimo probodista dviju stranica


R j e sen j e: Ravnina peterokuta odredena je tackom sredista S i jednog trougla sa ravninom drugog. Isti se postupak primjenjuje kod presje~a
pravcem p 0= p' koji ]di u ravnini IT",-_ pa je on i pry! trag te raynine pi:= e • trougla i paralelograrna, presjeka dva paralelograrna, kao i presjeka ostahh
J
Preloienaje ravnina z3jedno sa tackom S, oko traga e, u rayrunu nh pri cemuje likova.
dobivena tacka (8). Konstlllisan je_pravilni peterokut (A)( B)( C)(D)( E) Cija jedna
s!rana (A)(B) leii na zadanom pravcu. 'Antirotacijom', perspektivllom afinosti i R j e sen j e: Konstruisano je probodiste P pravca AB i ravninc
prnhodisfem odreaene su projekcije vrhova peterokuta. Spajalljem vrhova odreaene pravcima FE 1 FG kao u 1. zadatku. Pravccm AS polozena je ,prva
Jstoimenih projekcija odreucne su projekcije peterokuta. . projicirajuca ravnina F(j{,.i2}. Presjecnica p ravnine F i ravnjne prayaca FE 1 FG
konstruisflna je P011l0CU tacaka ] i 2 koje su probodiSta pravaca FE i FG sa
ravninom F (51.4.29).
D"
Tacka P je presjek
A"
C" pravaca AB i p. Nacrt
p" == 1"2" presjecnice p
sijece naert AdSd strani-
ce Atlu' nacItu p" pro-
bodiSta P. Njegov tioert
p' je U pl-esjeeistu LIo-
erta p' presjecnice p i or~
dinale povucene nacrtom
tacke..p:" Probodiste tacke
, :-----_~B" R pravca AC i ravnine
x trougJa EFG odredeno je
na isti nacin kao i pro~
y
bodiSte--tacke P. Tacke 3 i
4 su probodista pravaca
EF i EG sa prvom proji~
k/ cirajucom ravninom po-
\o,zenom pravcem AC
EJ~-
(Iragovi ove ravnine nisu
oznaceni). Vidljivost tro-
uglova odredena je po-
Siika 428
/' moen tacaka zaklonica
kao u 1. zadatku.

Slika4.29
48 4. Tacke, pravci i raviline 4.4 OSflovni zadaci 0 polozajnim i metrickitn odnosim.£: tacke, ..

14. Zadatak. Nqcrtati projekcije presjecnice ravnine pareie!ogranw 15. Zadatak. Odrediti ugao .iila ga meausobna zarvaraju ravnine
.4~CD[.4( 10,25,20), E(50,50,5), C(75,30.30), DJ sa ravilillom Irougla E(70,65,80) i F(·60,90,50) (sl.4.3J).
EFG{E(O,35,30), F(30,60,60), G(70,10,10)] i IlLlZllaCili njillovu vidljivoSi.
Odredi se presjecnica p zadanih ravnina E i F. Na presjecnici p odabcre
se tacka N i tom tackom polozi ravnina G okomito na presjecnicu p. Ravnina G
R j e s'~e n j e: sijece zadane ravnine u pravcima a j b. Ta dva pravca_£inc ugao koji je jeclnilk
F"
U rjdavanju ovog za- uglu izmedu dvije ravnine.
datka koristicemo pos-
tupak opisan u 1. za-
datku. Na slid 4.30
Rj e sen j e: Prelozlmo presjecnicu p aka njenog tlocrta p' lJ raVDHlll
odredene su tacke P i R
u kojima stranice FG i 77:,- Na prelozenoj presjecnici po odaberemo tacku No> u kojoj POVUCcHlO okomica
EG trollgla probadaju na prelozenu priklonice po- U presjeku te okornice sa tlocrtom p' presjecnice jJ je
ravninu paraielograma. [Iacrt M'tacke M. Tlocrtom tacke M povucemo pravac g, okomito llJ. llocrt
Projekcije P' pH i 'R~ presjecnice p. Taj pravac je prvi trag postavlj'ene ravnine G. U prcsjeku prvog
g" tacaka P i R odre~ traga g J ravnine G i istoimenih tragova ravnina E i F Sll tlocrti tacaka A i B,
dene su pomocll prvih
projicimjuCih ravnina
(tragovi ovih ravnina
nlsll oznaceni) i po-
J-'
I
y , G'
mocu presjecnica 1-2 i
3-4 tih ravnina sa para- 2'
lelogramom. Da bismo A'
, ,
odredili koji su dijeiovi
paraielograma J trougJa
nevi~ljivi, kada ih pro~
matramo odozgo, od-
nasoo sprijeda, moramo " B'
najerije odrediti koji su
dijelovi stranica FC i F'
EG nevidljivi oka nji-
bovih probodista P i R.
To dokazujemo porno- Slika 4.30
B.
C:ll tacaka zaklonica, ka-
ko je objasnjeno u 1.
B'
/
'" 'i
zadatku.

i,. ! /

e' P, f,
Stika 4.31
50 4. Tacke, pravci i Tavnine
;..:.c.="--_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 4.,4 OsnOl'lli zadaci 0 polozajllim i melrickim odnosima tacke, ... 51
,?komic.a M~N() je prelozena priklonica ravnine G. Tacka M je prvo U presjeku okomice 11 sa presjecnicama p i q dobivene 3U tacke A i B. Duzjne
probodlste te pnklo111cc. Okomica iz tacke No na tlocn p presJecmce p odrcauJc
I • y ~• • N
d'::::: A'B' i d";:::: A"E odreduju projekcije udaljenosti dviju paralelnih ravnina.
tlocrt. N~ tacke N~ Spojnice tacke N sa tackama A j B odreduju pravce a i b. Prava velicina udaljenosti do=-AoBo odredenaje na vee poznati naCin.
~ravCl a, ::= NA' 1 b':;:o NY' Sll tlocrti presjecnica ravnina E iF sa ravninom C.
Pr:lagaoJcm ravl1ine G oka njenog prvog traga g j U ravninu 1[; tacka N ce pasti u
tackll (tV) nn tlocrtu p' presjecnice p. Duzina Mr;(N);;:.MoNo, dok tJocrti tacaka Ai 17. Zadatak. Nacrtati projekcije kruzn(t;.g ka}a} je srediste S(50,40,~) i
H ostZljU .na istom mjesb.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b).
polupreenik 1'=35, aka 0110 lezi u ravl1il1i E(35,O-]0,40) (51.4,33).

Kako je mvnina kruznice k data_,.u opstcm polozaju prema ravninarna


projekcije, Hoert i nacrt kruinice bite elipse k' i k". Svaki precnik kruznice k
:(7 J ,', 17~' ~ad~ta~: Tackom ~(5.15,15.~ poloiiti ravnilltl F paralelno ravnini
£1' (,00 .. )J I odl edltl pravu l'chclnu udal;cnosti
, Cill dvii ( 14,_12) .
. \s.
')u ravmna
projicirat ce se u preenik clipse k'. odnosllo k". Od SVlh precnika kruinice
treba nacrtaLi docrt onog pura okomitih precnika knl:lnice· k koji se projiciraju u
051 dipse k' i naert onog para okomitih precnika kruznice k koji se projiciraju u
Rjesenje: OS1 elipse k" .

Ako su dvije ravnine me- Velika osa elipse je njen najduzl precnik, a mala osa najkraci. U veHke
du soborn paralelne, onda ose elipse projicirat ce se ani precnici kruzllice koji se u projekcijama ne
su im i istoimeni tragovi skracuju, dakie, precnici parale1ni s ravninama projekcije. Ti precnici lezc na
paralelni. Prema tome, sutraznicama ravnine, cije skracenje je jednako nuh. U male ose eUpse
dovoUno je nati jednu projiciraju se ani precnici kroznice koji se najvise skracuju, dakle, precnici koji
tacku prvog iii -' drugog a
teze na pravcimn rnvnine sa najvecim priklonim uglom, to su priklonice.
traga ravnine F da bi po-
lozaj njenih tragova bio
odreden. R j e sen J e: S obzirom na to da tacka S pripada ravnini E, pomocu
Tatkom T polozi- <:;utrainicc 111 te ravnine odreden je naCli tacke S'. Duiina SxS"::;:: S'S(l' Rotacijom

rna sutraznicu m prvog tacke S(I dobivenaje tacka (S). Oko tacke (5) nacrtanaje kruznica (k) i odredeni
traga ravnine F i vdredi- pree:nici \~ri)(B) i (C)(D). Precnik AS kruZnice k, kcji leii na sutiaznici ...m prve
rna probodiste M 2 ::;;:: M; . skupine, projicirat ce se u tJocrtu u pravoj velicini, odnosno precnik EF na
Probodistern M2 povuci- sutraznici n druge skupine projicirat ce se u nacrtu u pravoj veliCini. Oba
rilo pravac h pamIe!an s precnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcfje, pa se
drugim tragom e2 ravnine otuda precnici projiciraju kao velike ose dipsi k' i k" . Male ose C'D' eUpse k'
E. Taj pravac je drug! trag i G"H'" elipse k" su projekcije precnika CD i GlI kruznice k koji .Ieze. na
ravnine F. Zatim je odre- priklonicama PJ j P2 ravnine E. Duzine rnalih osa elipsi crtaju se prelaganjem
den njen prvi tragf]. odgovarajucih priklonica u ravninu n" odncisno 7[2. Precnici AB i CD knrznice k
Da bismo odredi,· projiciraju se 1.1 nacrtu u par spregnutih preenika elipse k", a precnici EF i GH
Ii udaljenost paralelnih projicirajll se u tlocrtu u par spregnutih precnika elipse k'. Crtanje elipsi izvodi
ravnina E i F poJozimo 5e)13 jedan ad poznatih nacina. /
prvu projicirajucu ravninu
G(g" 82) okomito na te
ravnine. Ravnina G sijece
Slika 4.32 ravnine E i F u pre;;jec-
nlcama pi q.
52 4. Tacke, pravci i rcll'nine 4.4 Osnovni zadaci 0 po{ozajnim i metriCkim odnosima tacke .. 53

R j e sen j e; Ravnina E kruznice k odredena je pravcem I i tackom A.


Nj~ni tragovi e} i e2 nacrtani su pomocll pravca p koji prolazi kroz tacku .4, a
;l- __~D_"~k"
rparalelan je s pravcem t. Oka traga e2 pre/ozene su tacke lvi, N i ta6ka A.
Odreden je pravac (t) i oznaceno diraliSte (T) tangente (t). Nacrt sredista
£"
i, kruznice S" odrec1en je pomocu afinostj, a tlOCli S' pomocu sutraznice m
-'am gog traga ravnine E. Ose elipsi k'i V konstruisane su kao Ll preL!1OUn;}1ll
zada~ku, a elipse najedan od poznatih naeina.

- -m"
'-
8'

,
I:
°1
y

, ,
I
or'
o ,
F'
'i
y
I

Slika 4.33 Silk. 4.34

(= MN ~8~ Zadatak. Nacrlati projekcije kruinice kojojje pravac


- f., ( 0,55,55), N(55,]0,45)] tangenta, a tacka A(30 10 10'\ '.'"
poluprecmka r=25 (s1.4.34). ' , / na Knenzel

Da bismo rijesili ova)' d t k -


reloziIi ok r . ~a. a a , potTebno Je zadanu rangentu i tucku
P o raga ravnme kruznlce II a f . • k ..
odrediti njene projekcije. . r. \ mnu proJe ClJe, nacrtati kruznicu i
54 4. Tacke, pravei i ravnine 4.4 Osnovlli zadaci 0 poloiajnim i mefriCJ.im
. odnosima tacke, .. 55

4.4.2 Zadaci za rjesavanje 15. 1\i6kom T(30,25,30) poloziti ravninu E okomito na ravnine: A( ~30,20,·55)
i B(=,65,-30).
1. Nacrtafi projekcije. odrediti priklone uglove, probodiSta sa projekcionim ravninama
1 ozn<-lciti vidljivost pravca p "" ABIA( 10,50,30), B( 80,.20,30)). 16. TackDfll T(·50,35.6{)) poioziu ravninu A okornito oa favnine: E(-30,-30,80)
i Fr=.40.50).
'1.':Nncrtati projekcije, odrediti prikJone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
j i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70,lO,40), B(30,-30,.20)). '1".
, 'r al,\'o.OlTI
"', TfO )(LIO)
1\ , __ " polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50,40,-105)
i B(=,50,·,65).
-'j., Nacrt<lti projekcije, odredili prikJonc ugJove, probodista sa projekcionirn ravninama
i oznaciti vidljivost pravca p =0 AB[A(-20, -30, ·40), B(40,.1O,40)). , is>Pravccm a "" ,A.B{A( 40,40,50), B(20, 70, ·10)}, pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu
--' E(-40.25,-90j.
4:- Nacrtati projckcije. odredlli priklone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
i oznaclti vidljivost pravca p ~ AB[A( lOAO. -10), B(70,.20,-50)]. " 1'ravcenla=.
1'J. _ /1'(·100 '20
.. AB( " 01 8(-.JO, 50,-)0)], po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu
F(-30,-30,·50) i odre(flli tragove ravlline E.
5. OclreJili trago\'e ravnine zadane tackama ABC[A(20,30,20), B( 40,40,10),
C(40,90,40)). . 20 Pril\'ccrn a =- "\'J
f VI
70 "
"(0, 50"60).' B(1 - 0 -40)),
. polo ziti ravninu E okomito nn ravninu
'F(30,-30,-50) i odrediti tragove ravnine E .
.6. 'Odrediti tragove ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10,40).8(-10,45,20),
C(·30,10.70J)' 21, Pnl\'Ccm (l e;:, .'IB['li,.1IJ.20.60). BI.90,-10,0)}, poloziti ravninu F okomito nn ravnint!
£(30,60,10).

.I .. Odrediti fragove ravnine zadane tackamaABC[A(-30,30,20), B(20,70,30),


no, iO,40)). ._-_.,,- . 22. Pravcem a :=, ABli\(30. . 25), B(75,-.60)];--·r01o:l:ili'ravninu--F~okomito na ravninu
H(50,60, ·80).
8. Odrcditi twgovc ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10, 70), B(80,20,50),
C(5(}, 60, 40)). 2.i Pravccm p ~ AB[A( 10.0,20). B(70.55,80)], poloziti ravninu E koja sa ;Ii zatvara
, ,ugan od 60".
9? Odrediti tragoye rayninel.a~l)e ~a dva pravca kOJl se slJekll:
. a ~ AB[A(·30.20,10). B(20.30.20)] i bE BC/B. C(0,10,30)j. c'i ',24.lravcem p 0= ABIA( 20, 90.50).
, Ligao ,'xl {;O"
"./
Hl, Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. 30, 40) i pravcem
p ~ ABIA(40.70. 10). B(0.20.70)).
(i~>Pra\'cem- p ~ AE[A( -30,50,60), B(60,25,O)], poloziti ravninu E okomilo no. ravninu
-'>./ F(-30,3o..60) i odrcditi tragave ravnine E. _. _' . , _.
11. Odrediti tTi'lgove ravnine zadaJ1c paraie!nini-pravcima:
26, TackmD T pravea p ~ TS[T( /0, 10,50), S( -20, -50.10)], poJoziti ravninu E okomito na
a = AB[4(30.·}O,·20). B(·30.·60.30)] i bE COr C( 10.40,15). DI
-' pravac p.
12. Odrediti probodiste pravca p ~ AB[A( /0,40,40), B(50,5,15)] sa ravninom
E(·15.15.-15), Tackom [(0,50,60) poloziti ravninu E okomito na pravac p ~ AB[A(-70,JO.70),
B(O,35, ]O)} i odrediti tragovc ravnine E.
13., Odrediti probodiste pravca p ~-lrB[A("20,O,60), B(80,50,O)] sa nlVninom
£(30,]0,·7()), '28: 1z tacKc T(30,0,0) POVUC! okomicu aa f(IVI~in\1 zadanu sa dva pravea koji se sijcku:
_i a ~ AF{A(D,50,O}. 8(60,15,'70)} i b i.E BCrB. C(j40,40,0)]bez upotrebe tragova.
14. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O, 90, 60), ,V(90,1030)} sa ravninom
!(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.20,20), B(60,30.60}} '9 O· ditj l'fOj-ekcij·c okomice po-vucene iz tacke. 7"('1'10.70.80) na ravninu zadanu sa
- . .,iva
mepr:l\.'CI
. .' lOJl.' se SlJeku:
.. 0 l' . = BC[B. Cil30.30.0JI
'; "" CDr c(60, 15,30), VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu. a "'_" AB[A(O.80,0/, B!60.15,7
. ) I IJ
ladatak rije:siti bel. upotrebe tragova.
56 4. Tacke, pravc[ i ravl1i!1e
4,4 Osnovni zadaci 0 p%zajllim i merrickim odnosima tacKe, .. 57
:~ Odrediti prvi i drugi prikloni
~j,~o. drediti ugao
lIgao ravnine E(60AO,50).

izmedu dvu pravca kOJ"j se siJ'ckll,' a,=,j,lJ[4(20,20,15j, B(50,45,85,)j


e)/,,=--,
f
Poloziti ravnine Ai B paralelno ravnini E( -40,30,40) na udaljenosti d=35.

~ b (.. ' .:l7.}Tackom 1'(-20,15,40) poJoziti rnvninu E paraJelnu ravnini tromda


, B Ae[A. C(50.30,10)].
L/' ABC[A(-40,0,30), B(-11O,80,10.), C(-90,20,70jj i odrediti njen; tmgove.

_~3·,/Odrediti pravu velicinu ug!a sto ga zutvaraju pravci:


:"'4g~ Tackom T(30,30,10) poloziti pravac paraielno ravniut trougla ABC[A( 20,55,20)
.. ., a ~ AB[A(40.60,10), B(70.20,30)1 i b ~ CDIC(50,lO.50), D(60.. 30)].
,-- J
.; B(60.35,45), C(85,40,15)].
'. __ ~3.-'0drediti pravu velicinu ugla sto ga zatvaraju pravci:
49:;Zadan je trougao ABC[A(60,O,30), B( 130,80,1U), C( j 10, 10, 70)] i tilcka T( -Ii), i 5 ...fU)
tl = ABIA(20,55,D), BI 75..65,40)J i b So BClB, C(90,20,OJ).
van trougla, Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.
;=---'"'"
::. :-\ ..
34:1 Odred!t! pruyu ve,!icinu ugla sto 0a zatvaraJ'u d\" "~. I" .. ,
-AS! 0_ dpra\<.;u (uo:>eSJJeKu SO'. Odrediti udaJje!lost tacke 1'(50,50,90.) od pravci.\ p ~ AB{A(O,O,20), B( 100,5U. i)(: i/
a= A(20.15,O), B(80JO,50J} I b = BC[B, C(J20,30.0jJ.'
'.>

35.,.odrediti pravu ve!iClnu ugla Sio ga zatvaraju pravci: Sl>Odredili uda!jenost tacke T(140,75,S5) od pravca a == AJ31A(40,6(),95), H( !.f(t,(), __;',~il
a"'" ABIA( -80,25,0), 8(-15.60,90) J J b '5i Se[B, C( 6(),]O,4{))}.
, __,_/ bez llpotrebe tragova.

36. Odrcditi
' ~
pravu ve1icinu l19l'a :,to.ga
' mel
1 usobno zarvur:lJu
' . f"]vllipc 52. Odrediti udaljenost tacke 1'(40,20,60) cd pravc.a p == MN[M(60,70,20),
E(-60.100,60) i F(60,50,90). . . N(l1O,30,80)].

37.
_~
Odrediti pravll. veLicinu
_ ugl a:," 0 ga nIe,j usobno zJ.l\araju fen'nine (51. Odrediti udaijenost tacke T(80,80,60) od pravca a == ABfA(-60, 25,25),
E(-65,50,80} l F(3j,·iJO,60). . . BI.45,120.80)).

38. Odrcditi
'
prayu
_, ~
vcJi'::inli Il""u!·· ,
<l :::.lO g<l
,t ' .
mel USOOIlU LaIVClf(ljU r~!vm!lG ,-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0.0,0) ad pravCil j") 0. ?vIN !~H( -20,20,30}, N(10,S(),6u)j.
E (-60,90,.)0) ~-,j • -
I F(70,65,80j.
55.) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15,50,30) ad pravca u == AH[r\( 5i),5( ,i if!,
19. Odrediti pruvu velicinu uglu 3co. >;1 [Unr' ).
sa ravninom E(60,-40,80). ';:'""
. 'J
dlidhh:/J=dl{A(iil.'7U.Jlj;,BI()(J,.-5U,.)uJj
B-U_~9:.0..:'iO)], pr~laganjem pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach.
.'.
'56:, Odrediti uda!jenost tacke ,4,{-30.--l-0,60) od ravnine £(-40.40,45),
40. Tackom T(30 10 30) p I 0" • -

."' 0 OZIt! ravnlllH paralclnn s ravninolll kOJ'u J'c odredcna s' .1""
para Je Jnn pravca'
,
(i ""AsrA( 30
, f __ I'.' ,30,10),8(10,10,50)) ib=e {C(-40,.f5,35},Dj.
~ v« c.
57.;Odredili tragove ravnine koja prolazi tackuD\ 7\20,50,30), a paralclnajc pra'Vcirna:
CD
a"" AB[A[40,50,20), 8.(60.10,4(1) lib"" CD[C(6(J50,30 ), D(90,20,20jJ- Odrcditi
41.!Tackom T(1002040) !~" . --- ,
"k. . ' . _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri pn;:vu velicinu udaljenosti tacke A1(70,50,60J od te ravnine.
_,tilC eABC{A(lO,-JO,JO), B(50,-60,-2(1), CillOJO,-70i./ . . /-,------..,
{ 58. ~Odrediti pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4(),70,50) od r<lvt)ine zadJ.llc LU'::ki'll'na
42 . .Tackom T(40 35 70) P ! ." - ~ 'ABC[A(20,50.30), B(60, 10,60). C( 80,35,1O!1 koristeci tragove ravnine trougb,
. ., OOZlt! ravmnu E paralelnu ravnifli F Za(IaIlOJ' par.--,'"I·
pravcHna: (/ 5,4B[A(30 1 0 6 0 ' . . - ,-,-!e:; nlIn
,- , J, B( 100.,60.}0J!! b =" CDjC(SO,60,20i, D].
/S9.)Odrediti udaJjenost tacke T(80,90, 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci.l koji
43. Tackom T(80 15 351 p t - ' •
se sljeku: a ~ ABIA( 10.25,60), B(40,55,1O)] i b"
nl 1
)11 <'.'. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::;a ravnmotn koja jc odn;ucna sa dva . j BC[B, C(80,35,25)].
1 r, e nn pr,lYCI1. m ""- MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -- I .
• -, "" (. ,JJ) ! /1"5 PR{P(~65. 15,4(J), R,l. -,,-~-\

r 60J Odrediti udaljenost taeke T(55,70,90) od ravnine koja je zadana sa J\"Q pdl'ukllEi
44., faCkomT(120.15,30)pO!o2itir::1Vllinu . !,1 .. ,,' , .. . pravca: a ~AB[A(-30,O,50), B(40,60,O)} i b sCDIC(-30,-65,25), D].
dva provea koji se si'ek " _ "p~ra I,;,nu za.LnoJ f::lV!llUl kopjc 0dredena sa
J ll. a = AB{A(O, -1:J,4()).B(7o,~O. - J0 J.l i b =e: Be(B, Ci 9(),Q,60 n
61-. 0drediti udaljenost tacke T(-20,40,70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji
,.,
~5. Po!oziti ravnincA i B pumlelno ravnini E(i(),
- ::;O.::O,i n<1 udaljtnosti d=25. se sijeku: a "5 AB{A( -30,10,.10), B{O,30.-J 0)) i b "" AClA., C(2U,u,60)J
58 4. Tar:.rke, provei i raVl1ille 59

/62)/Odrediti udaljenost tacke T(75,55,50) od ravnine koja je Z~dana


sa dva para!elna , 77. N~ pravac p "" AB{A( 30,20,60.), B( 120.-80, -20)], nanijeti duzinu d=JOO, od njegovog
" pnwc<l: (l "'" AB[A(0,-60,30). B(75,0,-30)) i b ~ CD[C(50,40,30). Dj. /drugog probodisla.

_.s.D· Odrcditi ucbljenost tackc T(30,JO,JO) od ravnine koja je z.adana sa dvu paralelna 78., Odredili udaljcnost tacke T(10, IOO,90j oct ravnine trougla A8C[A(0.60,0),
pr,ncc" a ~ Ml[4(40JO, 20), JJHO,20,60j] i b ~ CD[C(40,4U,6U), DJ, B(40,O,8U), C( 1IO,90,40}), bez upmrebe tragova.

64. Odrediti lldal,,;cnost tacke T.(··20",'O,A,Q) od l"Vnl'ne


u
E'• k' , zadana priklonicom
oJu Je 79. bdrcditi udaljcnost tackc T(20,-JO,] ]0) od ravnine trollg!a ABC{A(0,50,20),
rhllgc, sku pine p =: MN[M( -70,-25,45). N(0,50.90)). B(oO,90,80), C( 100, IO,30)j, bel. upolrebe tragova.

65. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70,O.80), B( 140,80,0)] j 80. Odrcditi udaljcnost tackc TID, 15,0) od ravnine troug!a ABC[A( ·40,10,50).
b =: CD[C(D, ·50,90). D j, prelag,llljcm ravnine koju pravci odreduju, /B( ·20.70,0). C(30,O,20)}, bez upotrebe tragova.

66. ~)dre~iri udaljenost dva paralelila pravca: a ~ AB[A(20,30,O), 13(80,70.60)] i '-'-81"~ Odredilj udaljcnost lacke T(-30,65,]5) od ravnine trougln ABClA(-45.5.30!.
IJ 2 (D[c(80,20,0). D j, bel. upotrebe tragova. .' B(O,85. 70), C( 35,45,30)j. bez upotrebe lragava,

Odrediti udaJjcnosf dva paraieina pravca: a ""ABIA(20.40.0), B(95,90.;SOJI i -"82'. Odrcdifi udaljenost tacke T( JO,80. JOO> od ravnine trougla ABC[A(30,O,30),
b .'3 CDlc( 95. 20,0), DJ, bez upotrebe lragova. 8(80.70.10). C(] JO.30,80)}, be? upotrebc tragova.

68. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca; a "'" /·tB[A(O,30,15), B(65,O, 70)) i 83, Odrcditi udaljenost tacke Tr20.5,80) od ravnine~trougJaABC[A(20,40.20),
b,-,= CD[C(90,Q,35), D( 125,·45,0)}, bez upotrebe slranocrta. 8( }OO,] O.40i. 060.80, 9(}) 1, bez. upotrebe tragova.
'..._.. /

69. Odrediti udaljenost elva para!e!na pravca: a "'" AB{A(30,70.20), B(70.20,40)) i 84, \U lacki S( ]0,30.20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:"
b ~ CDLe( 100. 10,30), DJ koristeCi pomocnu ravninu okomito na prav("e if, !1) '0 AS[!\(-2552!7l. Si i l l 2 i('ifB(35.30,45J. Slpodici okomicu duzined=50.

70: Odl edill prnvu veliCinu najkra6c udaljenosti mimoilaznih prava~a: }'i 85. U tacki T(.J5,-,45J uougla ABC[A(-50,50.30,. 8(-10. 10. 70}, C{l0,30.JO)] podici
a 2 AB(A(O, 15. 70), B(65.35, 10.JJ i b ~ CD{Cto.15.25). 0(45.0.]0)7, koristeCi 0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:;;:;70. Zadatak rijesiti bel. upotrebe
POJllI)CI1H nWlllnll kroz jiravae 11 paralelno pr,r"vcu b. -. --tmgova r<i\:nine.

! 1" Clurcdill udai.lcnoS[ oVlJC paraielne ravnine~ £(-60,40,90) i F koja pro!azi tackom 86. C tacki T(65,-,45) ravnine 1.: z<ldane tfDuglom ABC[A(O,JO,5U), H( lU5,YU,6j),
,. C(40,l0,5)} podiCi okomic1.l duzinc d=35 bez upotrebe tragova ravnlne.

72. Odrcditi udaljenost dvije paraleJne ravninc_: A(70, 70;100) i B(O,-,- j. 8'7. U t;lcki T(5,5, -,40) trougla ABC[I\( 20,50..20), B( 110,90,0), C( 50,5.70)] podiCi
okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz,inu d=50.
73. Odrcditi tr;lgove ravnina koje na udaljenosti d~20 paralclne sa ravninom
E(60.5(),40).
Sll
- ~
88.i Odredlti udaljenost tackc T( -90,75,105) ad par.!;·delograma ABCD[A(· J ]0, ]0,30),
B( -70,60,0), C(O, iO,50), D 1bez upottebe tragova ravnine.
Na ~ravc\1 p "" MN[iVf(O,50.30), N(45,35.60)) odrediti tacku C koja je jednako
ucblJena od tacaka 11(30,70.0) i 8(60,50,50).
R9., Odredjti udaijenost tacke [(65,85.70) od paraleJograma ABCD[A( -35, 90,45),
8(30,60.0). C(65,O,25), D1 bel. upotrcbe tragova ravninc.
'3'. ndrediti lacku S 11<1 pravcll p == MN{M(-JO{),-J5,0), N(~30,25,70)], kOjajejednako
llclJl:CIl<1 od tacaka ,1(-]JO,30,30) i B(-60,90,8(}).
9!i Odrediti udclljenost tacKe n i 5.65,15) oct ravnlne trougla ABC[fHO.5.30).
, [?(45,85,7(}). C(80,55,30!J.
76. Odrediti onu til.cku pnlvea a "" AB[A(0.50,80), D( J 10, lO,O) 1. k(~ia je jednako uda!jena
'd t~i\~;lt.;;) ,\1(00,80. 90) j ,\'( I JO,40,30).
60 4. Tacke. pravci i I"{lVl1ille 4.4 OsnovlIi zadac~ () polozajnirn i metrickim od}jos~!!!:!:ylr5ki?, .. 61
91.)Odrediti projekcije presjeka ravnine E(-20.30]0) I ravnine F kojaje zadana sa Jva
" paraJeJna pravca: as': AB{A(60,80,25), B( 120,Q,-25)} i b =. CDLc( 100,0.40), D). ~ , . ' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .4BC[A( -40,55,35),
"~
'107),'Odredit! medu~ob~l Pf)eS]Je. E;~[£(-4~ 1 J'180) F{60,8{),}O), 012o.,15.5J1-
" B{O"90)O), C(40,1),12() 1 " "" ,
,/ ,( 92)
/ Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=,30,60) i B(=,50,30).
,.="
'ou la i njihovu vidljivosl: AJJC[A{4-0,20,J.O).
Ploe'J]e~l 'E;'~[~(458060)
--------, . ,-.' d'
93.~:Odreditj presjek ravnina A( -45.35,55) i B( 10,20,5). (108.0drediti medusobm F(OO JOO), G(-60,100,O)1-
~/B(O,100,80)" Ci"60"40,4 ) '. "__ ' ""

94~: Odrediti presjek ravnina A( -35,20,25) i B( 15, ]0,-25).


~
' - 10.9. Odrediti medusobni presJek paralelog1r amaE'FG/E(~O 80'
. '-1.BCD r A(!58065) B(lJOAO,40),
10i
F; 7{) I), I05},
C(J45,70,70), D(50,JjO,9?)!.sa trou~_om _ J ,,. _. ,
9S .. 0drediti presjek ravnine trougla.ABCIA(-50,J5,O). B(O, 45, OJ, C(-105,70,90J}sa
ravninom E(-120,110,100). O( 130,90,']5)] i njihovu vldlJIVOSt.

~;', , . . ,,'.- , alelo ramaABCD{A(-15,6{).70). B(45,j()(j,j i.J),


96. Ddrediti presjek ravnine trougla ABC[A{-JO, lD,O}, B(20,]0,o), C( -60,70,50)] sa 11~. Odreditl lnedusobnl plesJck
C(90,50,40), D} sa troug!om
P;~G{E~O 30 ?OJ F(90,60,50), (J(6,'!, IOLUOOjJ
{,,- "
ravninom £(-80,80,50). ,j

n_' i njihovu vidljivost.


97f})dFediti presjek rnvnine troug!a ABC[.4(O,O, 15), B( 50. In.30), C( -40,60,80 lJ sa //-----" .' ' . ' . lela mmaABCD!A(20,60.6V), B(70.90.!,~)'
111. 9dredJtl rnedusobm presJek pa~~C[:(30 30 70) F(90,90,90). G{ i 20,00.6U!1
"--,, ravninom E{-20,20,-20),
"-.-- C(llO,50,45),D]sarrouglom J ,,~, "

98. Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidtjivost: ABC[,-~(20,30,JO), i njihovu vidljivost.
B(80,70,80), C(llO,25,20)} i EFG[E{40,f5,70), F(l20,45,55i. C(70,SU15!}.
,--0::\ . ' '1'10 rrama ABCD{A( 15.65,30), B( 1JO,--!-J,70(
"112\)' Odrediti medusobm presJck pa~~~[:(30 10 30) F(70 105,1 lOj, O( 130,35,20)/
9~~ Odrediti medusol5ii!presjek (iva ttollgla I njihovu vidljivost: AHC[A(O,40,j()), / C(145,70,40), D]sa rrouglom ,
"'''/ i njihovu vidljivost.
"_"
B(100,10"35), C(60"90"85)] i EFG[E(20.80S), F(J W50"20J. Gi4IJ5JIJiJ
i'" --'--,
, , "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_ XJJ~lI\~l ~"
100. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{,4( .3(), 120,0),
"
;'Iii':,Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ, . ?O J ~ nl'70 j(Y
60)1 i h'i'i CD{C(70.{)u,3iJ;, D}.
'B(50,50,0), C(-20,fO,JOO)1 J EFG[E(~60.30,20). Fi40,JO.3OJ. GrO.12o.1?()!7
" ~ dvaparalelnapravca:Cl':£A1J[.4.{JO.. ,J), "

---." Odrediu-
11.;1. ' . - pr,lvca
proJckclJe , "' p -""4fJ[4(lO)6-;'O)
~, , ,_ ,;), B(35,3{),--I-O)jnarcnninu
,
101.. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi
' E(!OO;60,80) _
B(O,u, 0), L-{50,JO,20)] ! EFGfE(-70,50,40), F(-lO,lJO,O), G(40,15,90)).
?}/',,,,,
;';;115. ..
-Odredltl ,..
proJckClJe ""'I.B{A(70500)W.60,O,30)jnaravlIillu-E(25,15,25i
pravca. p -" " , \
}O.4-: Odred'iti medusobni presjek dva tmugla i njihovu vidljjvost: ABC[/\(-4030.U), '-x
- B(0,65,80), C(80,15,60)} -j EFGLEt-25;'lS,6Sj: F(20.7SjO), G(70,45,45)). ~',16:' OJrediti proJekc!Je duzme t 1-= ABIA,(',504030)
,on ,,', • ••• v'
, , , B(20,90,6U)J na ,an1inu
c £("50,80"50) .
I03;'Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidljivost: ABCLA(.55,60,iJ),
B(G. 80. 90)" C(30JUO)] i EFG[E(-65.35"80), F(JO"85Jh G(lOJ),50g . '. Nacrtati projekcije istostranog troug ta k'o.me~j:
. . J'edan
'j 117 ___ v1'11 u \acki A{Cici,j),y()), 1

"suprotna
- - strana lr oU eoh' Be na pravcup;; /vfN[lYJ(O,}),l)). N(} W.W,..!5)).
l04· lbdrediti medusobni presjek dva tl"Oug!a j njihOVll vldljivost: ABC(A(-40,70,Oj,
i . - //8(10)10"100)" C{50,/0"30J] i £FC(£(-50"40" 90), F(50)1(W), G{20"u,70)}. -, "\: '£('.~
ugla lwji !eZ!, II raVll!nt
, Jk~1
S" "''') v _"c
i.D,' (J,' ~,
118. t4acrtati projekclJe lst,ostrallko .-[r~ ok~ trougla a jedan vrh troug!;) II tacki
" -- g
,/S(55,-,50) srediste oplsane nlZl1!ce ,
lO-.5~,.Od\editi medusobni presjek dva trougla i njihovlJ vidljivost: AlJC[A(-75,70,lO),
A(55,-" 20)"
B(O,30.40), C(-llO.20,SO)] i EFG[E(.J]0.45,OI, F(-40,Jo.WI, G(-lO,60,80)].

106,Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J, !:;,70),
1~9~Nacrtati projekcije istokracnog trougla, koj,i l:;;zi u mvnini El90,55,65}, ;iku mu }:
bridABIA(O,-,50), B(25,·,0)], a vrh C u raVfllnl 7[;,.
B(35,JOO,fO), C(75,40,]0J.! i EFG[E(0.30,30), F(75,75.70), G(S5,]O,15)].
62 _ _ _'_._1 (lc;ke,. pra1'ci f ravlline 63
------ 4.4 O;;lloVl1i zadaci 0 pnfoiajnim i metrickim odnosima tacke, ..

120,- ~~~Cli(lti projekcije istostrano? trougta, koji lezi u ravllini E(100,60.90), kome jedna ,134. Na\:;rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima:
';.1 "na. a:;;:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45°, a krajnjc tacke su joj na a=' APIA(20,40.10), P(80,55,40)) i b =,.MN[M(20']O,50), N], a tacka A jedan njegov
trag(lVlma ravnine. .
\Th.
121. NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC, cija jc jedna strana na praVCl! i35~~hcrtati projekcije kvadrata koji leii u ravnini E(~120,70, 100), jedan mu je vrh 11
P"'- ['4N[M(20,O, 90). N(80,60.0)], a suprotan vrh u tacki ((-10,50,20). held A(25,45, .), a jedna stram na pravcu p ;;; PR[P( ~75,O,·), R(O,-,On
122.N;]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC, koji leti U favnmi £(120.100,80), taka '13«, Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q,-1S,30), cija je dijagonaJa
. / da mu VTh A le-li 1.1 1[2 udaljen d=-60 od IT,_ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!. d s BD{B(35.20,')' D( 100.70.';/.

123, Nacnati projekcije istostranog trougla ABC, cUa je jedna strana n3 p'ravcu nIIN""",; projckcije kvadrata cijiJe jedan vrh u tae,ki A(SO;20,75), a dijagonaJa na
p "" IHN[M(-30,50.0). N(20,O. 75)}, a suprotan vrh u tacki C(50,30,30). ,,'h.e&' pra\"Cu p """ PR[P(O,O.60). R( 100,100,O)J. ,

Odrediti praVll velici"rw trougla ABC[I-I(-70.80,30), B(0.20,80). C(50,50,O)J ';·13"S .., Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20,-25.-20), cija je
okretanjem paralelno S ITI bez upotrebc tragova. dljagonala d:;;, AC[A(60,20.~}, C( 120,50, -)).
-'-', /' ----.....,
125. 'Odrediti pravu ~'eliCinu trougla IIBC{A(O,O,60), B(0.60,50), C(60, 10, 15Jl i39.'~"\Iilcrtati projekcije kvadrata koji Jdi u ravnini E(70,60,Sihsa, sredist.em u tacki
preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT}, . S(~20,-.30), a jet.1an vrb mu je u P~Q.h~)~i~!!!:pkornt8.e..pOirUCene>'i~ tacke T(50.65,70)
na ravninu £. .-:~,
126. Odrc.diti pnl\'U ve!icinu trouglaABCfA(10,.,20j, B(30,-.70), C(70, .. 0))koji lez! u / . _, . ,':,i ,.,<",~, \
ravmnJ E(-40,30.4(}) prelaganjem oka prvog traga u nt, 14Q.' Nacrtati projekcije kvadrata koji Idi u ravnini E( -JO>.lO,]O),~c~a je dijagonal a
, , / d~AC[A(,60".30), CliO".55)). , ..\ ':
127; U ravninj,!~(80,70.90) lezi trougao ABC[A(O,-.70j, B(-40,60,-), C(30,25,.)]. Odredi!i
,
pmvu VcllCll1U trougla prelaganjem "ko prv0g, a z3till1 oko drugog traga ravninc. '"t loll,. >i"3crtati projckcijc k,Zldrata koji lezi u"i3vnini. ~(.75,55.8_:!, -:lj~\~\ ~U~gonal~.d.=:8(J
i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 , a kraJnJc tacke d'Jagonale~,su, na trago v1ma
128. ~acrL~ti projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25,60,-20), jedan vrh Inn ravnlllC.
je u tack! A(25, .. ,20), a vrh B 1I ravnini rr"
,ii~h42,:Nacrtati projekcije kvadfata ?ijaje strana'na pravcu ,.'
129. Odrediti pravu velicinu troug!a .4BC[A{(J.4(} .In!. B( an, !f),50), C(65,.':O.}O)] f . p:= PR[PfQ.SilJJ), Rr50,(},90}], 8. jedan wh 1) tacki A(9f).3()~45)
prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}.
143. Odredili projekcije cctyerougla, tiji su vrhovi n3 pravciJ1\a:
.130 .. OdT("(~ir~ pravu velicinu trougla ABC:£A(30,20,45), S(7.5,65.80), C( 120,5,30)J _ a ~ ABIA(10,50,l0), 1l(40,40,40)]; b = HC[B, .C(90,80,20)Jy
okretanJcm paralclno's IT2 bez upotrebe tragova ravnine. imajll duzinu d",40, dokjc,d,,?zina cetvrte strane;proizvolt~j1,>'-~,-",
~:~,"-... ; ,,/,: " ,
131. Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50. , ..30), E(20. , 101J' C( " 20" 70l]k 144:' Nacrtati projekcije romba ABeD koji~le_7..i...u.ravrt,ifif (:<10,-30,50), cij \" e
, OJI··1 eZl
,. U
ravnilli E(60, 40. 70) prelaganjem oko prvog traga u nj , uijagonala d;;; A CrA( .70, .,60), C{ -50, ·,20}), a vFb B je u IT,_

132" Odrcdil.i pravu vclicinu trougla ABC[A(20, 70,10), B(50.35.90), C( 130,50,30) J 145; Nacrtati projekcije romba koji leZi \l ravnini. E(30,45,·30), cijaje dijagonala
0krctanJcm parnlelno S 1rj bez llpotrebe tragova ravnine. :;;,AC[A{O.65,-). C(7.5,25,-)], a ugao ac:::60".

~;;)cn(1ti projckciie kvadrala koji lezi II ravnini E(80, 70,90) kome je jCdna strana na i4~'Nacrtati projekcije romba koji lC±i u ravnini E( 75,75,65), cija je strana , ..

;-,r~n Cl1 p 'E ,\fiV[M(O, 65, 5 ), N(50,5.25)]. a tacka A(20, J5,) jed an njegov vrh. 'AB fA( ·4(}. 10.. i, R( -20,70.- lj. a ngaa a :0::45"'.

'"
c H
,,-,

. ~;;~>fl~S' ~~,
64, 4. Tac;ke. pravci i I,",a,,',n,i;,;e______ . dac;opolozainim
4.4 OsnOV!1l::.a _ " i mJtrl~kim
. odnosilllQ tackc,. 65

sve projekcije pravilnog s~s~erok~la koji 1.;z! ,U r~vn~n~ E(~:~:l;~;~ ~i!I~\l~:


'i47./Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60,40, 75), cija je dijagonala
d'IE AC[A( ·5,80, -), C( -50,15, -)] a vrh B je u Ttl_ ({Iiil\. Nacrtati
;1' d·' l 'k· 5(4030 ,) poluprecmk opisane kruzmce r-3U, dViJ cl
<'\ \ )sre lste u ac ! '"
\ '-' / para!dne s nJ.
148. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija .Ie duzina d "" ABjli(JO,35,30), 8(30,20,lO)},
"- -'/s(r~ma, akoje njegova ravnina okomita na IT]. ~,
~~~t:~5j:;;~~:~:i;;;~~~si~%ao;~~:n~c~asvp~,Stene 'iz.;;cke JY4U,?06~) In u
. ... ini Ei 60 '5060) sa srediSlcm u uLki

'/'~~~)Nacrtati projekcije istokrakog trapeza eiji


' B(75,}0,40), C(60,50,JO), D]
SCI, nhovi Iaeke ABCD[,1(25,30}O),
,_!§2,
E,
nlau

//.t;
i~)/~)
k163.;Nacrtat!.proJe
. k··
~"! clJe kruznice kOJ· a nastaje
,. rotacijom tacke"1'(0,20,20) ok!) pri:i.vca
150._ Odrediti pravu velicinu paratelograma ABCD{.4( 30.70.30). D(80,65, J(}j, ' / ' a =AB[A(.40, 10.20), B( 10,60,60)].
C( 115,20,45), D) okretanjem paraleJno S 1[J bez uporrebe tmgova mvnine,
;1 //.---, \
]64. Nacrtati projekclje kruznl:e. k'·OJ3 1'·
eZl ~l r~!\·'Dim Ei=,5f), 70), sa sreJiSltn\
151. ,Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10, lO"to), cije je f,"., '5(50,-,35) i prolazi kroz tacku A(20,-,])j.
'srediste u tacki S(25,-,45), a jedan njegov vrh jc tacka A( 60, -,30).
i ··'.t65,},,Jacnati
" .• ' '< ~rojekcije k!uznice op1san~
• ako trougla ABC[A(10,25,J5), fl(65]5,75),
152. ~acrtati projekcije pravilnog peterokuta koji le/i u ravnini £(70.60.50), Cije je '........ _--/ C(95, 10,45)).
srediSte u tacki S(~2(),-,30), n jedan njegov vrh u probodistu okomice povucene lz
tacke T(50,65,70) f1a ravninu E.
/166. Nacrtati projekcije kruz.nice k~ja lez.i u. r~v,nini E(30, 20,20), cije jc sredgk It ucki
. 5(15, ·,60), a tacka T( ·15,-,45) Je na kruzmcl.
.).?'3./Pravilan peterokut, koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack; 5(30,0,90), a whom u
tacki .4.(45,0,135), ~~!.~f~~tj ako drugog traga u ravninu E((iO,85.55j.
q 167./Nacrtati projekcije kruznice koja le?:~~
.' _ - 907080)
. . £(
ravnll;l1 '..,... i dodiruje !.. SV~l [I'j l1YlL
traga.
'"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20,]0.- 10). cUe Ie
.-----ox: ~sredistc u tacki S{lO,50,-j, ajl:dan vrh II mckJ·A(5U,2V. ). .,
168:'Nacrtati . £'20 ,- 3D.-!U} , ciJe je SreQi~LC
projekcije kruznic~ koja le~l. .u .raV1lll1l·( .~ \l raCK]
5(0,-,70), a tacka T(0,-.40) JC na, kruZlllCL
1~1 155.'Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta koji lezi u ravnim E{20,15,-15), cije je
<;rediste u tacki 5[15",45), ajcJod ':;[r<1n'l ila pral-Cli P"" PR[P(-bU.-.Li), RiU,-.60)). 169:· ~acrtati projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.fVl 1.~·~gLtmgJ.!.lvni!l': iii./ Lv,,' : J,c)":; i
pr~ac P"" AB/A( -10.100.-), B(25,10,·)) u toj ravnml.
156. "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta, ":ij.; j.: :;r..;Oi$[';; Ll tacKl 2>l-iu,5//.f5!, a jedna
strana na pruvcu p 2i MN{M( 80,30,0), N(O,O,45)]. , 'E( -20, 15, 15), ciJ· e jc sredi;lc u lac;(1
170,,·N::l"crtati projekcije kruznice koja lezi u ravnml

, 157~ Nacrtati .pfojekcije-pmvilnog sesterokilta koji lezi l! 'ravnini E{ JOG, 70,60), Cije je
S( /0,60,40), a polupr~cnik r-;=45,

srediste u tacki S(30,25.·), a tacka A(25,40,·) jedan njegov vrh.


171>
. , Nacrtati .
sve projekcije kruzmce ,...Je srem,
C!JC " 0S·(50,35. to), po..liuprecniL
'·ste u t·,cki
.'.~_.~ " r-;=30, ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 ,
-iS8. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta kojt !eli II ravnini &30.-30,35) sa
sredistem u tacki S(25,40,·) i vrhom II tacki AIO,30,-).
, ~~('~acrtati projekcije kruznice koja !e2.i II ravRini _ E paralel:l~j ~ SJ osi x, tacb
<'!~7 ''IF
/". , ,·~S(]O,15,45)jojjesredlste,aduzlOaSA
. IS',.4(4030 ))}]poluprccmL
, , __ v·

159. Tacka .4.( -30.30,80) je vrh pravilnog sesrerokuta .4BCDEF koji je okomit na pravac
p 0: kIN/M(30)5]5), N(-40.65,15J], sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije
sesterokuta. (} .... ;:.~: v· v -60 koja kzi
17~. ·Nacrt3ri projekcije lauzlllce po Jupfec~1'ka r- 1.1 ravnini E(75,45, 75)."
prolazi kroz tacke AB[A(85,35,~), B(-J,60,,)j,
160. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta, cije parak!ne stranice )eze l13. pravcimu:
174," Nacrtatl.proJe .. k ru inlee kOJ'a leii u ravllini
. k cIJe " E(-J30.nQ,J15)'
. JdJirujc uba tr;1;~l
In a MN[M{55.55.0), N(O,O,30)ji 11 "" PR[P(60,O,8Ih RJ, a srcdi;t.:; U lacki S(70,- _).
ravnine i pravac a '2 ABf,4.( -30,0,-), B(0,110,-)] l! ravnml.
66 4. Taike, pravci i ravnfne

175. ,'Nacrtati projekcije kruznice koja Ie


, ___ ~" a 'i.'iAB[A( 40,10,0), B( -30,50,90)J i ~1: ravmm E zadanoJ sa dva p~~aJ~na pravca:
y' • • •

S(lO,55,-) 1 pOluprecnikom r=40. CD[C(70,40,O), Dj, sa sredlstern u tacki

176.'-Nacrtati projekcije k ,7' k' ! v'


ruzfllce oJa eZl u ravnini E(70 (40) i dod,·ruJ·e ~ Sre,I,·s'le
Ie ud r
/, v' •

KmZl1lCe
_, _
d 40 ad 1Cb a oJen
<1 Jeno za:;:::
. po!uprecnik' r=30.
, ''"3-

Nacrtati
. :' proJ'ckc"
. lje k ruZ11lce
, . k' oJa proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . d d" -- "-- .
5. Bokocrt i stranocrt (transformacija)
_,a-"" AB[A(O, 15, 15), B(25,15,60)J i b""AC[A, C(35,60.0)/ ' ! 0 IruJe pravce.
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt
178. ladc.rtu.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz tacku-~"(55 40 30)·
1'<)'

(0 IruJcpravacp=:AB[A(O,O,25), B(30,50.0)j. " 1


Pored prve (,hurizontalile) i druge (vertikalne) projekcione ravnine
179. N"acl~ta.IIJ' ~r,oje~cije kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) ., postoji i treea (baena) projekciona ravnina, koja se oznacava sa Ji3' Pravac po
plO aZl (loztackeA(40,30,_) i B(105,60,-)}. . , " kome ova ravnina sijece horizontalnu ravninu 'HJ nazivamo osa y, a pravac po
kome sijece vertikatnu raVll1l1U 1[2 nazivamo osa z. Taka je dobiven sistem ad tri
1RO. Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct· .
Q""'ASf4( 20 ]020) B ' ) . r~ ! olruJepravce:
projekcione ravnine 1[,. 1[2 j 1[3 koje su medusobno okamite i sistern tri ose x, y i z
- " ' . ,. ' . (~0,10.50)]i b~AC[A, C(40,90,0)]. kaje su takooe okomite jedna na drugu, a prolaze kroz. tacku 0 koju nazivamo
isfwdi,{tcm koordinatnog sistema.
181. NDCTt3.t.i
~ < "
p. rojckcije knlznice [S(75 _ 40)
~. "
r=751 k·
, ola I~'
-
. ,
eZl u raVnlm E zadanoj
VDVCCII1 a = AB[~(g,20,Oj, B(60, 20. 65)} i tackom .1'(90,75,10).

182, N(Jcr{;1ti projekciJ'c kTIlz' VI II


. _:. _nice k· . rotacljom
oJa nastaJc . tack T(2 - -'0 60) k -y Iz
p"" MN{MDO.JO,U), M-10,60,45)J. e ),/. 0 0 pravca .4'"
I ,",
I~ ~)
il!
'83 l'. .. d
~ . b)~~:~n~, ~~, alloj paralelni.in pr~ycima: a "" AB{A( 10.100.90), B(-40.4U60!1 i V I
1I I
I
( ~ _,65,1:0j, D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' - 55) . , L, ,
pnil'pl'eClllkom
- - .- . ,
r- 3" N r t ' . ..
- ./. ) He atl pro.Jckc!Je te kruznice.
' ... _,1
-----~A;
y I o~ 1-;
IfiLL ">Tacrt8ti
" projckci,'e
' . 'kruzmce k· . zadana sredisfem S(-20 60 90)·
oJ8Je
,v'
..". III
~I J
!~ -z ~A'
,=AB[A(-60,140,Oj, B(50,0,80)). " 1 tangentom
b)
j -
VI[]
\ IV

Slika5.!

Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova, koje nazivamo oktanti i koji


se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII, istim redom kao i kod kvadranata, i to: I
do IV desno, a V do VIll lijevo od 7[.r.
Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini, npr. 7[2, tako da
it! uku ose}c okrenemo prema dolje, a 7f; oko osi z lijevo u ravninu IT] (s!.5.1.1.

'\
5, Boko('f'( i Slranocrr (tramjo~macUa) , 53 Stranocrtrw ravnina i stranoerl 69

._ Na slici 5, tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke '-i(A'"A~ A"') ,oJa


k . se 5.3. Stranocrtna ravnina i stranocrt
nal,azl u I oktantu, ~a.ko je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati v
tocebokocrtza p 0 ZInvan y I· )lti·1"lJevo, a za negatlvan
- y des no od ose z, -' Ako trecu projekcionu ravninu 7rj postavirno taka da buLle okomita samo
na nt, iIi sarno na Jr2, ooda ravninu H3 nazivamo stranocrtna ravnina iii treca
projekcija.

5.2. Treci trag ravnine i njegova sutralnica

, Ra-: nina E s~~ece projekcione ravnine J[j, [[2 i f{3 \l tragoyima ei, e; i eo, b)
Trag eJ naZlva se treel trag ravnine (s1.5.2). - . a)
;X z
.. U poglavlju 4.3.3 abradene su slltrainice, odJ'e smo vidJ'eli da u svalcoJ· ----.~"---

ravnlm t' t ~ ' . ::0 '


pas ?Je.su razmce prve 1 druge skupine koje su paralelne s njenirn prvim,
odnosno S tlJemm drugim tragom (sl.4.11 i 4_12)
U sva~oj ravnini postoje i sutraznice trecea [raga. Pravac nlvnjne- kOJ·iJ·e A'
paralelan s .,. , b , '"
. nJenlm treclm tragom, naZlva sc sutraznica rreceg rraga (trece
sk upme).

Ez

z
Na slici 5.3 prikazane su sve tri ravnine pro,iekcija Jr" Jr2 i 7r; okomito nJ
,
;!:- ~J ;Tj' Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:, a usa po kojoj se
sijeku ravnine n; i 1[, sa /X3, Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc
____ ~_ ;:,1:(:. rri .. prQjekcijc t~_iatke, pr\"o na Jr-1.1 Jt2, ~Dnda ~ na i(;- Proizvoljno je ndahran ;

I tlocrt A' tacke A, te odreden njen naert A" ( .M' = A''' K i .:lA -" = A K), TackJ.
f

t' A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ, pa]c A"" u
nozistu te okomice. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08- nSll
-/<'(_1,- pa _je .MILAPI lik pravotlgaonLka........Otuda jmamo Am L :::::",Mf = A" K
,<\A'''' = A'L. Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije, Lao
,, S!ika 5.2 ?iLo Sil bile A' i A"'.
Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza, oncla lrcb<l n<1jpr~jc
,. Na slid 52 prikazana je jedna sutraz-nica treceg traga ravnine E Kalo ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl, a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa
se;tr~cl trag e3 okomito projicira fla ravnine H, i 1[2 U osu y :;, 2: 1- x. in j~ tlocrt Tt3) oko ose ,X2 U ravninu Tt2'
) r nice III, u a kamICI
tn) I naert m'" sut az . -. na OS1 x kao nJ slici :') "b 0
< '
. Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A, postavicemo nOVll
surraznica n'eni . d 'wk' ,< ' - <-. va Je projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr.l i povuci okomicu iz tacke A. flU tu r1Vniilu.
'd' , ..1 m ~aje we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda
k a a u njo] oznacuno njeno prvo .. b d'~ ? U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A, Ravnine J[3 i ][4
.~ plO 0 lGte - 0= _-;' fla nfvom i lljeno dnlO"o
pro bodlste 1 "" j'" na d t " ,. ,~. .. c
t. ' . ~lgorn ragu fdvmne. 1 reca proJekcIJa 1JI,; sutraznice !I1l sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4·
Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e, ravnine E. Na slici 5.3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog
okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) , Na [OJ ::;lici .it
A'A"" L /X3 i LA"'::;:;: A"K, ANI All' 1- 3X./ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka
70 5. Bokocrt i stranoert (transjormac(;a) 5.1 Rijdeni ,.adaci __._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 71

lezc na suprotnim stranama ose IX3, onda i cetvrte projekcije tih tacaka Ide na " k" e r 1" J1i tacke T i pravea p dobivene su na osnovu udaljenosti
suprotnim stranama ose 3X4. ProJe Cl.1 1.~,. ,c"".l
··h 'h nrvih pro)' ekcIJa ad ose IX," K,lko Je pra vac p 1(4. to
ce okomica TS,
, .
nil
. . OVI t·
. lac'ke 'T
T n'j pravac I' bili paralelna s n4. a ace !tl d ' b" ytVSIV - TS JCfJe
-,
"pustenalz< ,-, .., .'b.t"
' - ,~ la ce SIV biti u rr. Kako Je 7S paralelno S 1f4, mow 1 1
tacka S na pravcu h 1 ," .nr d 'ekci'e 5' na
T"'Sfl! takode paralelno 3 3.X4. Pomocu ordlllata 1Z S odre e se pro) . J. ".
L 0" na p "Taka
I ·1 ,) . J"e dobivena
. udaljenost tacke T od pravcap kroz ploJekclje,
P
8" a prava -vehcma.~. "
lldalJenostl ..JC d,0 -- d W -- TtI'SI,' •
a)
T" B" /

/ b)

"
Slika 5.4

Treeu projekcionu ravninu TZ; rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2.


Na slid 5.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/. 7[2 i Jr.,. ali sada
,'.(; .i liz. Ravnine Jr2..l 7~, sijeku se U osi 2Xj. U ovom slucaju, za taGku B vrijedi
ista lao za tacku A u prethodnom slucaju, sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr, i
71>. kao j me y, Z. zamjet~jujl.l svoje uloge. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri
projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz.
Natojsjici B"~B""~Zx3 j LB """ BfK, S""SfVl.JX4iMBfV",S"L.
m

5.4, Rijeselli zadaci Slika 5.5

1._Z.adatak. Odrediti pomocu ,~tranocrfa udaljenost ta(:ke T(O,40.50) od


·· pomocu
2. Zadatak. OrIre( iIII , .'/,·a,locrta
, udaliel10st ta{ke T(45,45,50)
prm·ca p ~ AE [AU 0,1 0,15). B( 40,45,50)] (sl.5.5). J

od ravninc £(70,60.70) (5156). ",";"

R j e sen j e: Udaljenost tacke T od pravca p odredit cerno taka da


n8.jprije, ravninu lr] po!ozimo okomito oa ravninu Jr, i to paralelno s pravcen p. R - "e n J c: Aka treeu projckcionu ravninu 1[3 postavimo. lako da ona
\..1 ·'a
e S . - E,
nil nvninn ]"[1 i ravmnu "' tada osa IX3 mora ., b·,' komHa 11a prvom
Stranocrtna osa fX3 je paralelna s tl?crtorn p' pravca p. Zatim odredimo b ll( e \1 k"ornl,
j
". m .
I 10
.. l ravnine E
m . 'nine E TreeD projckciju T tacke T J trec} rag e3
treee projekcije T i p"'" tacke T i pravca p( ,4"'Bhl' E pM) kao udaljenosti tragu eI Hn " .... '} . k .. od ose x
od;caujemo na OSl10VU udaljenostl nJl110vlh d:'Ugll proJe Cl.~a . ' /·1· v, 0
njihovih drugih projekcija od ose '''2< Tada postavimo ravninu lr4 okomito na ~ , L>lalJ"enost tacke oJ ravnine odreduJemo tako da lZ tacke. T povucem
pravac p, pa je osa 3.1:" okomita na pm. okomicu na \. wvninu E Okomica povucena ~ .lZ tacvk e T m n3 treCt tm!!~ e-..I una
probodiste u tacki Sm
~-----~=~=~==='-"""---. - - -
77 5. Bokocrt i strmwcr( (rronsjOntUlcija)
73

UdaljeflOS[ d"'::::: r"'S"/:::::; do


jC ujedno ! prava velicina udalje-
nosti tacke od r::lVninc, jer je TS...L E
1. el, dakle TS je paralelna S HI,
T'"
Pomocu ordinala iz S?" odrede se /1
projekcije Tacke Sf S',Sff). Duzine /,
ti
d' = T's' i cr '1
= T 5" su projekcije A"
udaljeno:>ti tacke vel ravnine,

,-
i e\
I
id'"
d'
, /
,
k," Slika5.6 \::,.
."
A' " ,
\

i
.,.
"'L-\;
_.---,
/
-
8' Slika 5.7
\--'-; X/Zadatak. Odreditipomo('u stranocria IIdalicllosl tar}ke T(5,25,55) ad
-,.~. ~

rCII'nine tmurda ABCfA(-2{J.Sn,5.), B(! 5,80,50), C(70,35,35)] bez i-Iputrebe


tragovQ (sf.5. 7).
.~

r<t. Zadatak. (Jdrediti.pnlTlocu stra-


Rj e s e nJ e~ZacraTakje rijesen pomol:l! sutraZniL:Ll III i fI ruvnine trougla l10crla udaljenosl dva paraielnc{ pravca:
4BC Tackom C( C/, C"; tJ01u2<.:!I<-t je ~urraZl1!ca Ill! II! ,ill 'i) prw skupine, ;J ~
u ~A.B[A(15,]J,-JO), 3'60
'!
"(l Tn) 1;
,_'-',H> j '

tackom A{ A',AN) sutmznica 1/( 1(11") drugc skupine. Trcca projekciona b'2 CD{C(lO,20.20), D] (sl.5.8).

ravnina n.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll. rei i nu ravnirm trollgla, i:)rl.ie osa
,X3 okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine. Trece projekcijc tacke T i R . e sen j e: lidaljenost lzmedu
trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc
dva paraletna pravca odredit cemo taka. da
1.'(:!. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC .Ie prikazana bo Juzina, jer je
ruvmJ1U . , . 0 okomito na ravmnu
7r3 postavuD .----"
ravnina troughi okomita na ruvninu 1(;. Okomlca povlIcena iz tacke r no. J'

1f". a paraleI !10 s pravcima. a. i h. Tada Je osa


A B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se
Iff
r na proizvoljno! udalJcnosti paralelna s
projekcije tacke S( S',SH). Duzine 1.1'::::: T'S', d":::::; T~)" i d m =:., tfflsm su
tJ'"'ocr(om a' j ' b; pravaca alb. Trece
projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb, gdje je dIn :;.'" 1''''S'''::: do ujedno j a i b odredene
prava velie ina te udaljenosti. proJe 'CiJC U III i bill pravaca
. k" ... '.
su kao udaljenosti n]lhovJl1 druglh PlO-
jekcija od ose P;:2. . _,'
Postavijanjem ruvmne 7[4 okolmto
na n? odredit cemo celvrte projekcije pra-
vaca~ Kako je ravnina 1[4 okomita na 1[3, Gna
74 5, Bokocrt i stranocrt (trallsformacijn) 5.4 Rijdeni ;;adaci 75
mora biti okomita i na pravcima a . b" II' .
, ' . '. '. 1 , Jer Je Jr3 I alb. Tada Je osa JX4 oa i b. Kako je [aI/nina 7[,t okomita na ravninu n,l, Dna mora bi1'i okomita i na pravac
l~lOtz'volJnoJ udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'. b'" .
Cetvne projekcije tv' YV·l. . a 1 pravaca a t b, 0, jer je ltJ 11 a. Tacta je osa Y':4 okoll1ita na trecll projekciju a/ff pravca a.
. i ,_.. a 1, _ tl1 p~ava~a odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih Odrcdenc Sll cetvne projekcije a[\- j hI\' pra'vaca u i b. tJ ~etvrtoj projekciji pravac
plo.;ekclJa ~~ ose ).t3· U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke 1 a s(, "ldi kao lacka, a pravClc IJ se panoyo projicira kao pravac. Okomica, spu-
Duzma d ;:;; atV bl\' ~ d '
lV
" .~. .',
- 0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn stena iz projekcijc ail' 113 UV • ima probodiste u tReki RN. Fallacll ardinaJe povu-
paralelna prayea.
cene iz tacke RiI' odredenaje tacka RI1' na b'" . Kako je pravac a 1. 7I/. to ce oko-
mica PR, spustena iz tacke R na pravac a, biti paralelna s 1r-4. Tadaje PIlRIV =: PR,
jer su tacke P i R na pravcima a i h, pa ce pI\' bitl na aW, a R1V oa LF. Kako je PR
~'
:"5. J:adatak. Zadm,"
~ --;;;-.. ~.
;'" d"" .' ./
fIlllnOl azna pravea: a =' ABrA(_ "'0 -() 0)
BrcCU.3',d)!i i b" CD[C'0400
,u, y
,. ".I . . IllL, mora biti pMR--11< 1\ 3X4. p(}lnOCU ordina!a iz p'" i R'" odredene sU P'R' na
. I (.J, ,), D(60,30,30)). Odrediti najkr{[(,;u udaljen0'5t a'//. a ZalilD P"!?" na a'lJ". Duzine d' =: P'R', d" =: P"R", d'" =: pNYR"'i (r ::::
')\IT Gwr pravca P(JIJlOCIi stranocrla (s1.5. 9), '
pIVR i \- Sll projekcijc udaljenosti dva mimoilazna pravca....gdje je d"' ::::; Pi\( RIl ' ::::; do
ujedno i prava veliCinn te udaljenosti.

"'J ',_ ~ • f:
luke, dd ],l\lllnu lL
j, c. sen j e: Ud~!jenost izmcdu dva mimoilazna pravca odredit cemo
postavllllO okomito na r;)\'ninu !f, . ;) 11
pnqc:l () ili h para e no s jednim od 6\ Zadatak. Odrediti pomocl-i str£l1wcrta presjek dL'a trollgla:
ABCLA(O,40, (I l. iJ{50. 90.70 i. C(S5. /5,25) ] i EFG [E(20.SOJJ). F(3G,15.60).
G(90,6r/JO)], bez IIpotrebe tragova (s1.5. f()).

o· ~D'/
B"
p'
d~ -9 :
)f R j e is e n j e: Oa bisrno rijesili ovaj zadatak treba nacrtati trece
R" rrojekcije troHglov<I i odrediti njihovu presjecnicll. Zadatak je rijesen POl1lOCll
.$/~~t-Z~ _. C' x
sutraznicc m pr:.rc skupine, kao pomocne ravnine trougla ABC po!ozene taekom
C. Trecu projckcionu T3vninu 1[3 postavimo okomito na ravninu n, i na ravninu
: 0
'".----~y
trougla ABC Tada jc i)SQ. ,x_, okomita n3 tloert .'1/' '>utr:ri:nice- 'n Ie ravnine,

P'
/ Odredene su trece projekcije A"'B"'C'" i E"'F"'C-'" trouglova ABC i EFG. Treca
projekcija Am nh'c"" trougia ABC JC pnkaZ3na kaoQuzina, JCf je njguva ravnina
y~-
B" okomita na ravninu Tr,. Odredene su trece projekclje pM 1 RIfT presjecnih tacaka
C'
" R' Pi R. POlUocn ordinaJa odredene su prve P'i R' :...?- zatim drugc projekdje ph i
R" presjecnih tacaka P i R. .
Projekcijc p'::::: P'[{, p" =: P"R" i p"':;:o ptrrR'" su projekcije presjecnica
dva trougla. Vidlji'vo::;t trouglova odreciena je na poznati IWiSin.

7. Zadatal{. lz pmje/.;cija. floC/·to i naerta tehnickog predmeta, l;omoc(u


stranocrra !1acrtati predmet 11 cetvrtoj projekciji. StrwlOcrtno Gsa IX} je pod
uglom 6(J' U odllasu l1a OS[{ fX~, a osa JX" pod {{gram 3f]' 1I. odnosu na osu IX}
(sl.5. ] 1).
lJ d J .
. _ za at(u JC favnina 1r.; postavljena paraldno praveu a Tad'] je asa \."
l,uraleln,i s rlocnom a' pravca a Oared ~ , . .. ',,,. ~. '<;'-'
. . ene ::.U trece proJekClje alb pravaca a

- ....... -----.------- .. --- ...•- - -


76 5, Bokocrl i s/ranocrt (franV~~rlllac"ij~a~)_ _ _ _ _ __ 5.4 Rijdeni ::adaci

8" ,.," ".,,"


r--7;"q-;;,,~,- ,
,,",,"
F'

'i-''-----,;,,~.,~."~~f~-\
.' IJ" ,,' ,,' JX,_ _ __
6(J"

Fm \" ,I 30'
i~ ____
e"/. ,,-

y
8"

A',

Slika 5.11

il
:1 8. Zadatak. lz projekcUa,
.J,
,
,I 8' tlocrta i nacrta kocke cija
osnova ABCD{A(20.40,0),
B(20.10.0),C(50,JO,O),D] lei!
Sllka 5.1 0
i_I trl! pomo(;u stranocrta 17[[-

crtati koch!. Stranocrtna osa


jX.! je pod uglom 6(/' It odnosu
_,i,,'" R Le_3 e n j e; U ovom zadatku treba iZYrsiti dvije lransformfjcije
zadanog-predmeta. Potrebno je takode obiljeZiti sve njegove vrhovc 1 _ 20 ito u no OSll ,Xl> U osa 3X.j pod
uglom 45" odnosu nQ
rrvaj Jf - 20' i drugoj projekciji 1" - 20" . TreeD projekciju r _201'f i'ehnickog
1-1 aSH jX}

(sl.5.12).
predmeta odredujemo na osnovu udaljenosti njegovilJ vrhova druge projekcije
od ose ,X2, Cervrru projekciju JlF - 2{jl' odredujemo kao udaljenost njegovih
vrhova prve projekcije od ose ,X3.
Vidljivost predmeta u trecoj projekciji odretlujerno na osnovu njegove Slika 5.12
prve projekcije, a vidljivost u cetvnoj proje-keiji odredujemo na osnovu njegove
trece projekcije, Bridovi pre-dmeta lCoji po laze iz onih vrhova koji su u pre[hod~
R ' '" ~ • . ovog za'd alk'<l ,anu'1--uga'II .'Ie kao I'l 7,
. "'. Postupak rjesavanJa
noj projekciji najbliz,e osi transformacije, u slijedecoj projekcionoj rnvnini se ne J \:; sen J t" '" , 1 (' k eke Odredene Sll l'rece
zadatku, U zadanirn projekcIJ,ama ~blllJ~ZC~lJtSUt~rpl~(~/ek~ijc;.· Spu.janj.:m \JrhulJJ
'v'

vide, U trecoj projekciji nevid!jivi 511 bridovi 9"'13"', JO'"1f i 17'''j9''', au


'.ff

o'ekci'c till vrhova a zatun nJl10ve ce vr e '.,' , , ~C'_


cetvrtoj pTojekciji nevidljivi su oni bridovi koji po laze 1Z vrhova ()"i", 8i\', 1 'Oil
Jd F i 20n , ~:t~rte ~rojekeije zad~nim redoslijedom dobivena je kocko., a nJclla IN.JC
odrcdena na poznati nacin,
78
-"~-"----
5. Bokocrt i stranoert (transjorJnQcija) _ _ _ _ _ _ _ 79

5.5. Zadaci za rjesavanje

1. Odrediti pomocu siranocrta udaUenost tacke T(40,40,55) od pravca


p ~ ASiA( 10,25,0),8(80,0,60)].

\q;;:~
2. Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T(45,50,75) od pravca

:t
,
p s MN[M(JO,40.60), N(80,20, 10)].
.
Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T( 20, [0,60) ad pravca
-- '17. ';Odrediti POlllOCU str<lIlocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'J' a ~ AB[A( 10,70.10), 8(90,40.50)) i bE CD[C( 1O,}5,50). D(70.30,20)].

Uk Odrcditi pomoc.ll stnmocrta oajkracll udaljenost dva mimojlazn~ pravca:


p ~ MN{M(40, 60, 20), N(,40.10,70)}.
',c.a E ABlA(O,20,O), B(,40,0,55)J i b~ CD[C(35.JO,40), DI,IS,5,,25)),
. k Odreui[i P0l110CU stranocrta udaljcnast tacke T( J0,45, 40) ad pravca
p =AB(,1(30,60,20), B(90,30,50)), a zatim naci pravu velie-inu uclaljenosti izmedu 19.)Odrediti pomocll straflocrta najkracu udaJ:!enost dva mimoitazna pravca:
tacaka A i B. _/ a ~ AS[A(,30.40,25), B(0,50,50)) i b ~ eD[C(,s,O, 10), D(30,35,lO)J.

5. Odrcdifi pomocll stmnocrta llda1jenost tacke T(40.70,45) od ravf1ine £(50,30,60). 11::;d}:'Odrediti'pomocu stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'Cc/' a' AD[A(70,20,0). B(30,0.50)) i b ~ CD[C)60,50,20), D( 1 }O,JO,40)J.
6})drcditi pomoC:ll stranocrta udaljenost tacke T(-60,45,50) od ravnine E(-75.80,70).
;: 21. :'Odrcditi P01l10Cll stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: .
7"pdrediti pomoc:u stranocrta udaljenost tacke T(50,1O,-30) od ravnine trougla '.,,/ a ~AD[A(,80.,}O,20), /1(,20,5,60)) i b ~ CD[C(,35.40,20), D(,20,lO,lO)).
<-inc[~~(;!!, . lO,70i, B{60,60,10~, C(90,20,40)}hcz upolrebe tragova.
(,.' ~;~'~bdrediti pomo6u stranocrta pres]ek'lrougla --' ABC[A(60, 10,45), 8(90,60,0),
,8: Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40, 80, 90) od ravnine tmogJa ,~.-/' C(J 35,20,25)] sa ravninom E(60.70,-40).
- ~lBC{AI-30,40, iOO), B( OU,20,5U), C(O.90,20) f bez: upotrebe tragova.
23.) Odrediti pomocu stranGerta presjek trougJa ABC[A(O,30,45). 8(40,5,5),
9. ddrcditi pomocu stranocrta udaljenost tacke T(25,90,JO) od ravnine trougJa C(55,70, 25)] sa ravninom £(50,55,-45). .
.1.RC[.-4!. -.;.0,]0.20), B()(), 10.35;, Cr - iU, 7U.60)j bez upotrebe lragova'..
24. "Oclrediti pomocu stranoerta prcsjek paralelograma A.BCD[~( ~45~~O,20),
lO:()(!rcditi P0ll10'::U 5lT311ocrta udaijenost meke T(60.70,70) od ravnine paralelograma 'Bk'15,45,'-I5), C(30,40,35}, D(2U,}5,}O)jsa ravnlllom E(-,-f),)U,_ ).
ABCD[4(60.60.0), B(95. 0, 25), C(45,20,60), DJ bez upotrebe tragova.
A ·,"~i~.>Odrediti pomocu stranocrta presjek p.aralelo~rama ABCD~A(2?,50,40),
/] 1'1' Odrc--cliti-pomoC:tl stranocrla udaljenost ta~kc
T(-SO,O,60) od ravnine paralelog!ama- " B(40,20.70), C(90.10,50). VIsa raVll1l10m £(50,50,·60).
\J'-<J,BCD(i'-i(-90,50,20), B(-60,20.-10). C(-JO,40,50), D] bez upotrebe tragova.
. 26. O'dtediti pomoc1.l stranocrta pregjek troug!a ABC[A(0,40,JO), B( 100,10,35),
/l?'bdl"Z:diii pomocu stranocrta udaljenost dva paralc1na pravca:
l ~a ~ AB{A(30.50.15), ))(70.30.40)) i b ~ CD[C(90,50,30), D].
c(60,90,85)! 50 lroug!om EFG[E(20,80,5), F(} }O,50.20), G(40,5.70)J
i ~jihovu vidljivost u projekcijama.

13. Odrediti P011l0Cll slranocrta udaljcllost dva paralelna pravca: C;;~'8dredili pomocu slranoerta prcsjek lrnug!a ABC[A(15,!5.45).B(65,}5~80),
0=,-I8(A(15,20,-20). B(55.5,25)} i b~ CD[C(70,]0.15), DI ;'"_______~./ C(95. 7(), 15)] sillrotlglom EFG[E(25,20,25), F(55,80,/O), G(lJ5,30,3 )]
r i njjhovu vidljivost u projekcijama.
14. Odrediti P0n10Cll stranocrta uda!jcflost dva parale!na pravca:
(i ~ 4B{~(().n.]o), B(60,SD.70)] i b;;;, CD[Cf80.20.40), DJ.
28. Odrediti POIllOCll stranocrta prcsjek trougla ABC[Ar 20,15.10), B( 30. 70, ~5).
Cn05,30,30)) sa lrongiom EFG[E(30.30.401, F(70,JO,JOO), G(95,70,} )J
i njihovu vidljiyost u projekcijama.
/'"S"OC"T______.;S:.:-:.:B"o::k"oo:c::,':.:i",::',,,-O::O'-'O_::C::"eJi.:u"o::"-,sfi"o::':.:"'::":::'",ij::o:.:!_ _ _ _ _ . _ _ __
i,29. O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[.4.(20,45,45), B(70,lO, 75),
'C( 115,65, 15)] sa trouglom EFG[E( lO,6{),]5), F(9(),80,65), G{ 130, J5,30) 1
--2. njihovu vldljivosr u projekcijama.
30. Odrediti pomocu stranocrta presjek paralclograma ABCD[A(20,35, 70),
B(95,20,55),C(J20,30,20j, D) sa trouglom £F(;[£(25,60,50), F(J00,70,85).
G(65,0,15)) i njihovu vidljiyost u projekcijama.

31: Na pravcu p ;;;;; MN[M(OJOJO), N(45,J5J))] kZl Gsa oktaedr:J.. Nacrtati projekcije
oktaedra pomocu stranocrtfl, aka je taeka A( 55.50,40) jedan njcgov vrh.

32. ~a pravcu p e;;: MN[M(10,80,90J. N(80.10,Oj) lezi Gsa oktaedra. Nacrtali projckcije
oktaedra pornocll stranocrta, ako je {atka A(75, 70,65) jedall njegov vrh.

33." [z projekcija, tlocrta i nacrta tehnickog predmem, POlllO(;tl str::tJ]ocrta nacrtati


predmet II cetvrtoj projekcijL Osc tranSf0n11acije i-'3 i jX~ oJabr:lli po volji.
Projekcije tehnickih predmeta zadane su slikamfl broj I do 16.
_
8). _ _ _ _ ___='
5 =oO'°cCc~c:..":csC'l"m'C0,,:,o"'-0':c·t-,-(tC':t,,-an,,:,',!,f°O>tO>0!'.w,!:c!l.ij,,-a!..)
B k ' _ _ _ _ _ _ __

6, Okretanje (rotacija)

6,1, Ol{retanje nopste

Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom


aka nekog pravca ~ ase u nove, opste, polozaje prema ravninama projekcija.
Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete
i tijela. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti
po!oiaj, u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. Okretal1jem tijela aka
ase rotacije za neb ugaa, svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla.

Obja.flljenje. Am.la.Cka A rotira aka ase 0, ana opisuje kruznicu k.


Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll
o. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.6.1)' Pravac 0 zove se Gsa, tacka
S srediste, a duiina ,45 = r pohrpreenik rotacije. KlUznica k, koju opisuje tacka
A, zove se kruinica rOlacije. Ta
kruz.nica Idi 1.1 ravnini L. koja se Love
ravllilla rotacije, a okomira je na osu .
:-otacije.
Obieno se tacka okrece aka
ase za neki zadani ugao i to na desnu
iIi Iijevu stranu.
Ako se taeka A akrene ulijevo
za ugao a, dalazi u polazaj AI. Ugao
a zove se ugao rotacije. Kod svake
rotacije mora biti zadana osa, ugao i
smjer rotacije. Obicno se uzima da jc
Slika 6.1 osa rotacije okomita na jednu od
projekcionih ravnina, 1T, iii IT] iii da je
II jedooj od tih ravnina.
84 6. Okrettlllje (rotacljrl) 6.4 OkreiallJe fI~e"'I::ca'-- _ _ _ _ _ _ _ __ 85
6.2. Okretanje tacke 1'ackaA ostaJ'c na istom mjestu, tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira
1[). , .• 'k A'B'
u"pravoj velicini kao luk B'B; kame je sredistc 0 ,a potupr'ccOl -' .
Aka tacka A rotira oko cse 0 ..L rei za ugna a::::; 1200 ($1.6.2a), ona ce
opisati kruzni luk k koji se na Tfj projicira u pravoj velicin.i kao luk e. Sredisre
je S'luka k'll 0' , a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj
velicini, dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj Nacrt Juka k,.4;.
koji ide tackolTI A, paralelan je s osom x. No. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A;
tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A.

0"
.A'-"_"k_",.-<"S'-"_-----<{~E
i a)
x
Slika 6.3

Kako je rotirana duzina AB, i I nt, njen tlocrt A'B; mora biti pamI.elan.s
osom x. Nacrt luka k BB, -je duiina B"B; II x, a naert rotiranc dUZlfl@---:Je
.4"B; ~ AB (sL6.3b).
Slika 6.2

Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. zu u~ao 0:.-;;;, !2(t (s1.6.2b).
anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_ . 6.4. Okretanje tijela

Zadanu je kocka svojlm pro~ c

6.3. OkretanJe duz.ine jekcijama, cije su osnovc' paralelne s ,


IT" te osa o{ OI,Off) okomita na 1[2.
Oko te ose rotirali smo kocku za
/ II 1/ Ii

Neku duzinu rotirat, cerna oka osc () za ugao a taka da La taj ugan
upao a =: 120'. Ta rotacija vrsena je
rotiramo abje njene krajnje tacke (sI.6.3a). Duzina AB ahene se oka osc 0 tako
tako Ja oka ose 0 rotira_;ivaki vrh
da se okrenu !crajnje tacke A j B za ugao a . Tim okretanjem tacka A dade u
kocke za isti ugao. Kod takve
tacku Af { A;, A;), a tacka B u tacku BI ( B;, B;). .4;
B; c=. d; je [Ioen, a
rotacije ne mijenjaju se oi oblik ni
A;B; =: d; nacrt novog polozaja duzine d ::: AB. velicina nacrta kocke, nego samo
Pomocu rotacije rnezemo odredifi i pravu veJiCinu neke duzine d ::;;: A B njen polozaj. Tlocrt novog poloiaja
na slijedeCi naein: aka se duiina to!iko okrece aka neke ose dn bude paralelna s kocke je njena jasnija slika (s1.6.4).
ravninom Jrj ili 1[2, Ona ce se na tu ravninu prajicirati u pravoj velicini. Radi Stika 6,4
jednostavnijeg prikaza Uzet cemo da osa rotacije 0 ide wCkom okomiro na JlI .4
(o':= AI, 0'"~ x), pa ceme duzinu .4B roticui aka te osc dok nc bude paralelna ~
7.2 Geometrijska t1jela 87

H G
Ose·i dijagonale se sijeku u tacki 0 koja je
jednako udaljena od svih ploha, svih bridova i svih
vrhova, a zove $C srediste kocke. Kocka je pravilna
cetverostrana prizma.

7. Projiciranje geometrijskih tijela


Slika 7.1
7.1. 0 projiciranju tijela uopste

Geomctrijska tijela ogranicena su plohama, bridovima i uglovima ~. 7.Aldatak. Nacrfati projekcije kocke aja oSTlava ABeD leii u ravnini
(vrhovima). Projckcija tijela na projekcionu ravninu dobije se taka, 8[0 se na tu E(-4(jJ~4b,tO).sa sredistem 11 t(lc~ki S(-35,~,55), a tacka A(-40,-,25)jejedan njezln
ravnillu projiciraju sve plahe, kojima je tijelo ograniceno. Uglata tijela vrh (sl. 7.2).
ogranicena su ravnim plohama, a plohe su ogranicene bridovima i vrhovima.
Ako se vrhov( uglatih tije1a projiciraju na projekcione ravnine Da se te R j e sen j e: OS11o,va kocke je pravilan cetverokut kame je srediste.u
pr:jekci~e spoje onaka kaka Sil spojcni vrhovi U ptOstoru, dobit ce s~ projekcije tack! S. Cetverokut osnove odrea-cn je vrhom A i sredistem S. Visina kocke Je
bndova 1 pI aha kojimaje tijclo ograniceno. jedan njezin brid prave vcliclne.
Projekcijc stosca i valjka bit ce odredene projekcijom vrlla i osnovc, Tloerti tacaka S i A odredeni su pU!110CU sutrainica min prvog traga.
odneBiio projekcijama obiju os nova. Kod projekcijc tijela na ravninu vidljlve su Preloiene su tacke S ~i A 11 ravninu H, oko prvog, traga e, ravnine~E.--:-Pbmocu
one pJohe kaje su okrenute prema oku, a nevidljive one koje su okrenute prema prelozenih facaka (5) i (A) konstruisan je kvadrat (A)(B)(C)(D) u pravoj velicini.
TClvninJ projekcije. Bridovi koji dijele vldljivi dio ploha od nevidljiyog zovu se 'Antirotacijom' i perspektivnom arinosti odredenje tloert. a sutraZmcama prvo~
kontumi bridovi tijela u toj projekciji. Konturni bridovi tijeia uvijek su vidljivL trai,W nacrt os nove ABeD. Kako osnova kockc leli u ravnini E, njeni boem
Ako je neb vrb tijela unutar,konture vidIjiv, anda su vidliivi i bridovi koii iz tOg bridovi su i)komili na tu ravninll. a proiekeije tih bridova morajll biti okomite na
.vrha-.izlaz.e.j obrnuto._NevldljlV je uvijek onaj k6ji jg.u·s~protnoj projekciji bJiz~ 15toimene tnlglive te ravnine. Posta je brid AE okomjt na ravnini E, on je okomit
051 x, jer je tada daljc od naseg aka. Proiekciie vidliivih hridovn izv!ace sc : na priklonici P }Jr/og traga te ravnine., h~a ide kroz tacku A. a ciji <;e tloc11 p'
PUll1 1rJ, a nevidJjivih isprekidanim linijama. - - .
poklapa sa tlocrtorn brida AI', Vrh E-odreden je nu slijedeci nacin: iz tacke A,v
.. U OVOID je pogJavlju 11glavnom obuhvaceno projiciranje geometrijskih povuccmo okomiCll na prelozenu priklonicu po i nanesemo ao=-AoEo· Tacko~ Eo
u opst~m 'p-.ol0.Z:ajy._Po~navanjem osngvni1Hyvejstava pravilnih uspravnih
tljCI3
povucemo parale!u prvom tragu ravnme e/. U presjeku tc paralele sa okonucom
g~Qll1ernjskih tijeJa, kao i poznavanje konstruktivnih postupaka obradenih u 4.
pov'Ucenom iz tlocrta tacke A. je tloen tacke E. U presjeku ordinale poYUc:ne
,
pogJsylju, U ovom poglavlju lakse se l]davaju slozcniji prostomi problemi .
tlocrtom tacke E i okomice iz !Jacrta tacke A je nac11 tacke E, Pomocu tacke
£(£',£."") i cinjenice da su projekeije paralelnih strana kvadrata paralelne,

7.2. Geometrij~ka tijela dobiveni su tlocrt i nacrt gomje os nove kocke EFGH. Redoslijedom spajanja
istoimcnih projekcija obijll osnova dobivene su projekcije kocke.
Vidljivost kocke kroz projekcije odredena je na slijedeCi oatin: .~:~
7.2.1. Kocka
bridovi kocke, koji pripadaju konturi neke projekcije, vidljivi su u toj projekn)l 1
izvlacimo ih Dunom linijom. U konl11ri tlocrta kocke osta!i su tlocrti tacaka A i
K~cka je 'praviJ~o g~ometrijsko uglato tijelo ograniceno sa 6 jednakih G. Kako ie n~crt tackc G iznad naerta tacke A. u t!ocrtu tacka G se vidi, {acka /\
'.' ,.,,~jj."'.
_~lm[! 12 Jcdnabh bndova i 8 trostranih uglova koji cine vrhove kocke ne \/idi. ,~. vidljivi su 5vi bridovi koji idu iz vrha G i nevidljivi koji idu iz vrha A.
(51./.11. l\ocka lma 3 jednake. meau sobom okomite. ose KL. ,HN, PR i ..j. lInutar konlure nacna kocke os tali su nuerri vrhova D i F. Posto J~ tioert tacke D
jednake dijagonaJe AG, Bf{, CE j DF. '
88 7. Projiciranje geometrijskih tijela
7.2 Geomelrijska tijela 89
~'i~red .tloc~~ tac~e F, oacrtu se tacka D viJi, tacka F ne vidi, a vidljivi su svi
U
2. Zadatak. Nacrtali projekcije kocke ciji jedaJ! brid lefi na pravcu
n:~~~.l. kO]1 ~du lZ ,v:ha D i .ne~i~ljiv~. kOj,i i,elu iz vrha F. Nevidljivi vIh sadrii p ""- MN[M(65,55, JO), N(50, 10, 65)}, a tacka A(25,30,lS) je jedan njezin vrh
. JIve b~ldove Ill,;e nevldlJIVI bndovl sljeku u nevidljivom vThu. Dijelove
r:.,
~ragOkvadravntn: kOJl SU ostali ispod projekcija kocke, ne vidimo j izvlacimo ih (s1.7.3 ).
lspre 1 anom liOljOrn.
R j e sen j e: Osnova kocke je pravilan ce'(verokut koji je odreden
vrhom A i uslovorn da jedan ojc2iD brid lezi na pravcu p. Visina kockc je jedan
njezin brid prave velieine.
Pravcem p(p',p") i tackom A(A',AN)odrc(lena je ravnina E(el,e2).
Prelozeni su pravac p i tacka A u ravninu TCI aka prvag traga e! ravnine E.
Pomoeu (p) i (A) konstruisaoje kvadrat (A)(B)(C)(Dl u pravoj velieioi. Kako so
tacke (8) i (C) na pravcu (p), a lacke (A) i (D) na pravcl1 (LJ), njihovi tlocrti ce
biti oa tlocrtu, a nacrti na nacrtu pravaca p i q. Dalji postupak rjesuvunjd.
analogan je kao u 1. zadatku.
Kako ravnina E ima konvergentne tragove, a kocka osnovom ABeD le:i.i
u toj ravnini, to cerno u tlocrtu i nacrtu vidjeti gornju SHanll kocke, a njezinu
osnovu necemo vidjeti. Necemo vitijeti ni dio prvog traga Cj, koji je ispou kocke,
kao ni diD drugog traga e], koji je iza kockc.

7.2.2. Prizma

Prizma, kao geometrijsko tijelo, nastaje kada se prava linija pomjera po


obimu nekog mnogokuta, ali tako; da ostaje sarna sebi paraldna. Prizma ima
dvije osnove i oooliko boc.nil}._ploha koliko~mnogokut ima bridova, onol1ko
bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja·--
uglova mnogokuta. Boene pIche prizme su paralelogrami. Prizma moze biri
uspravna i kosa. Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu, a kOSCl
prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Pravilna prlzm3 za
osnovu irna pravilan mnogokut.

3. Zadatak. Haertati projekcije pravilne, uspravne, petostrune priz.1li2


eija osnova leii u ravnini E(J 5,45,··) 0), sa sredistem u tal.:ki S(35,60<j,
poluprecnik osnovi opisane !.Tl.Jil1ice r=30, a vis ina prizme v=85. Jedon brid
asnove paralelan je s lC, (st, 7.4).

Slika 7.2
90,_ _ _ _ _ __ 7• Pro;iciranje
J " r.:eometrijskih tijela

I"

,,:
iH"
~
/"
"
/ \
/ \
/
/ \
Fir ---;'(G II \
,
\
'\ \ \
\
\
\
\
,
\ \
\. RGo \
8" \ \/ \
j\ \
p" ; \\
\
,i \ -,-"";.L-~7"-7f'
1\
,
\

~ x
Ex/ ~E.,,_--+-~t;:--T
/.. \ "" ~c.
,I, ....1\
y
/
\
\ 8' / \,

././,/ E,"'"\-\----~--,!V,'FI
(0,,: .... /

\ /"
\~,
'('
~< I
~.\

IE)

Slika 7.4;

Slika 7.3
7.2 Geometrijska tijela 9]
92 7. Projicirallje geometrijskih tijela

R j e sen j e: Prizma za Osnovu im3 pravilan peterokut kome je srediste


u tacki S: Peterokut osnove odreden je sredistem S i poluprecnikom r, pri cemu
je jedan njezin brid paralelan s ravninom IT). Zadana v1510a prizme nanosi se na
jedan njezin bocn! brid.
Pomocu sutraznice m prvog traga odreden je naert tacke S. Prelozena je
tacka S u ravninu 1[1 aka prvog traga ej ravnine E. Pomocu tacke (S) i
poluprecnika r konstruisan je pravilan lIeterokut (A)( B)( e){ D)(E) II pravClj
velicini, Ciji brid (A)(E) je paralelan prvom tragu ravnine E, posta je taj brid
paralelan s nt. 'Antirotacijom' Sll odredeni tlocrti vrhova dooje osnove prizme, a
sutrafuicama prvog traga nacrti. tih vrhova. Spajanjem vrhova ABCDE
istoimenih projekcija dobivene su projekcije donje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja analogan je kao u 1. zadatku. Kako mvnina ima divergentne
tragove, a osnova prizme leii u toj ravnini, vidljivost je slijedeca·. kada se ona
promatra 1I smjeru nonnalnog projiciranja na ravninu 1[" vidjet ce se njezina
gornja os nova. a kada se ona prOImltra u smjeru . o'onnalnog projiciranja na
ravninu !fl, vidjet ce se njezina donja osnova. Zbog toga prizma u tlocrtu
zaklanja donJu osnovu pa se vrhovi tlocrta A i B i bridovi koji idu iz tih vrhova
ne vide. U nacnu je zaklonjena gornja osnova pa se vrhovi nacrta G i Hi bridovi
koji idu iz dh vrhova ne vide.

4. Zadatak. Nacrtari projekcije pravtine, ilspravnc, §eSlOSlrwte


prizme cija osnova leii u ravnini E(-40,oo,30j, sa sredi.ftem u tadd S(-5,40,-).
taL~ka A (0, 70,) je jedan njezin vrh, a visina prizme v=70 (sl. 7.5).

R j e sen j e; Osnova prizme je pravilan sesterokut kome je sredlste u (8J


'~"----~-::--7 B'
tacki S, Scsterokut osnove odreden je vrholU A j sredisr.em S. Zadana visina
prizme nanosi se na njezinu osu od tacke S, ili najecian njezin boeni brid.
Zadana prizm~ svojom osnovQm Id:i u drugoj projicirajucoj ravnini.
Nacrti tacaka 5 i A su oa drugom tragu e1nl~nine E. Prelozene su tacke S i A oko
prvog traga eJ U ravninu 7r:j. Pomocu tacaka (S) i (AJ konstmisana jc osnova
prizme. pravilan sesterokut (A)(B)(C}(D)(E){F). Pomocu perspekrivne afinosti i
'antirotacijom' odredeni su tlocrti vrhova donje osnove prizme, a medusobno
spojeni odreduju njezin tloert. e,
U presjeku drugog traga i ordinala povucenih vrhovima donje osnove je
njezin nacrt. U nacrtu se visina prizrne vidi u pravoj ve1icini vo:::: S"V", s
obzirorn na to da su njeni bocni brid9vi paralelni S 1[2_ Kako su osnove prizme
medu scborn paralelne, dobiveni su vrhovi nacrta gomje osnOve GHIll( j L. U
presjeku ordinal.a povucenih iz vrhova naerta gomje Qsnove S:1 okomicama Slika 75
povllcenim iz vrhova tlocrta donje osnove je tloert gomje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja je kao u prethodnim zadacirna.
114 7. i-rojiciranje geometrijskih tijela 7.2 Geometrijska tijela 95

7.2.3. Piramida

Kao geometrijsko tijelo, piramida nastaje kada se prava linija pomjera


po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru. Piramida ima
jednu OS110VI1, onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova, ol1oliko
bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-, a broj uglova jednak je broju
\Thova mnogokuta viSe jedan. Bacne plohe piramide su trokuti. Piramida moze
biti l.lspravna i kasa. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu, a
kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu. Pravilna piramida loa
osnovu im<lpraviJan mnogokut.

5. Zadat.ak. Nacrtati projekq/e pmvilne. uspravlle. petostrane


piramide cUa osnova leii 11 ravnilli £(50,35,45), sa sredLftem u taeld
S(~1(1. 30,-), taClw A(-J 0,20,~) je jedtll1 njezin vrh, a vis ina piramide
'L!:;:;::80 (.1'1. 7. 6). Ex

R j e sen j e: Osnova piramide je pravilan peterokut kome je srediste u


tacki S, Petcrokut osnove odreaen je vrhom A. i __;~fediStem S.-Zadana visina
piramide nanosi se na njezinu osu od tacke S.
Sutra:Z.nicama m j n prv0g traga polozenim tackama S i .'1 odreden je
nacrt tih taeaka. Prelozene Sll tacke S i A u ravninu JTj oko prvog traga ravnine E.
P(1ITlOCU r(lcaka (8) i (A) konstruisan je pravilan peterokut (Aj(B)(C)(D}(E) u
:->nrvnj velicini. 'Antirotacijom' i perspektivnom afinosti kons~D.!j_§ill].js;Ulocr1, . d
pomocu sutraznica prvog traga naert osnove ABCDE. S obzirom na to da tijelo
"snO':om lezi U fa'.mihi, njcgova (}~a jc okomj[a na (U ravnmu, a l1Jezme
pn'jckcije moraju biti okomite na istoimene tragove te ravnine.
KJko je osa okomita na wvnini £, onaje okomita ina priklonici p prvog
traga te ravnine, koja ide tackom S,'a clji se tioert p' poklapa sa HOCftom ()se .
piramide. Vrh piramidc odrcden je na slijedeCi nacin: iz tacke Sa povucemo
okomicll no. prelozcnu priklonicu Po i nanesemo V(l:::::SoVa=:::80. Aka lz tacke Va
povlJcerno paralelu s duzinom 50 S;, u presjeku te paraJele sa okomicom
!~ovllceil0m iz tlocrta tacke S, dobiven je llocrt vrha V. U presjeku ordinale
povucellc tlocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tacke S je nacrt vrlla V
Spajanjem istoimenih projekdja njezinog vrha i vrbova njezine osnove dobivcne
su projekcijc piramide. I
K;:<ko ravnina E ima konvergentne tragove, a piraJl1ida osnovom leii u
IDj r;n:nini, to ccmo u tlocrtu i nacliu vidjeti gomju stranu piramide, a njezinu Slika 7.0
osnovu nccemo vidjeti. Necemo vidjeti ni dio prvog traga e,., koji je ispod
piru.mide, k.1o ni dio drugog traga e2, koji je iza piramide.
7.2 Geometrijska tijela 97
96 7 Projiciranje geometrijskih (ijcla

6. Zadatak. Naertati projekcije pravilne, liJpravne, seslOstran€ V"


piramide tija osnova letl u ravnini E, kOjajednim bridom osnove dodinu"e
ravninu n:J, alw je njezina osa SVI5(0,55,35), "1/(75,15,85)) (sl. 7.7).

,
R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u
tacki S. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim
bridom dodiruje ravninu nl.
Kako tacka S pripada ravnini £, pomocu sutraznice m te rJ.vnine
odredeni Sil njezini tragovi.
Tackom S polot.ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i
odredena ravnina E (e" e2). Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}.
Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide, pravilan sesterokut,
(A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini, tako da jedan njezin brid lezi u prvom
tragu ravnine E, jer ana dodiruje ravninu 1(}. 'Antirotacijom' i perSpektivnom
afinosti konstruisan je tioert, a pomocll sutrtrinieo. prvog traga nacrt osnove
ABCDEF.. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine
osnove dobivene su projekeije piramide.
-o-Kako ravnina ima divergentne tragove, a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.1 taj
ravnini, vidljivostje odredena kao u 3. zadatku.

c,
98 7, Prajieimllje geometrijskih rijela
----------------~--~~~~~~------------
7.2.4. Tetraedar

Tetraedar je p~avilno geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka


i:;::tostrana trougla. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove
tctracdra. Aka se u svakom kvadratu, kojim je ~ocka ogranicena, povtlce po
jedn3 dijagonala, kao na slid 7.8, onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka
istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. Dva brida tetraedra koji
ne Ide na istoj plohi, npr. AB i CD, meau soborn su akomiti. Takvi bridovi ZOVll
sc suprotni bridovi tetraedra. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. Aka se
SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL, MN i FR, tada se te duzine lOvu
osc trtracdra.
Te su osc medu sobomjcdnake i okomite.
Sijeku se u tacki 0 i podudaraju sa osama kocke,
Aka je a brid kocke, onda je duzina ose tetraedra
jednaka G., a duzina brida tetraedra aJ2. Tetra-
edar moze biti praviJan iIi nepravilan. Pravilan
tetraedar je ggranicen sa cetiri jednaka istostrana
trougla, dok je nepravilau' tetraedar ogranicen sa 4
A
ncpravilna i ~~~naka traugla.
Slika 7.3

7. Zadatak. Nacrlati projekcije tetraedra cija osnova ABC leii u


1'G1:nini £(-40,60.-30), ako mil je srediste oSl1ove u tacki Sr'-50.50.-J. a tacka
71f=60.J5,c-)jedan-njezin vrh (51.7.9),

R j e S e 11 j e: Osnova tetraedra je istostrani trougao sa sredistem u tacki


S. Trougao osnove odreden je vrhom A i S"recl:i-stem S. Visina tetraedra nanosi se
m] njegovu osu od tacke S. ,
Nacrti tacaka S i A odredeni su pomocll sutraznica min prvog traga.
Prelozene su tacke S i A u ravninu n, oko prvog traga e, ravnine E, Pomocu
prelozenih tacaka (Sj i (Aj konstruisan je istostrani trougao (A)(B)(C) u pravoj
velicini. 'Antirotacijom' odrcaen je tloert tacaka B i C, a sutraznieama prvog
::mga njihov nacrt.
Vis loa tetraedra odredena je konstruktivno. iz pravouglog trougla
(C)(S)(D) u kojem sU (C)(S) i (iJ)(S) katele. a (C)(D)=(C)(B) hipotenuza. Ako
taj trougao prelozimo oko katete (C)(S) u rei [(S)(D) 1. (C)(5), (C)(D)=(C)(BJj,
onda je (S)(D)~vl). DaJji postupak rjesavanjaje kao u 5. zadatku.
Kako ravnin<.l ima divergentne tragoVe. a tetraedar osnovom ldi 11 toj
Slika 7.9
ravnini, vidljivost je odredena na vee poznati na~in,
7.2 Geometrijska rijela
102 7. Projiciranje geomerrijskih tijela

7.2.5. Oktaedar
I
Oktaedar je pravilno geometrijsko nglato tijelo ograniceno sa 8 jednakih
istostranih trouglova. Tma 12 jednakih bridova j 6 cetverostranih uglova koji Cine
tn
vrhove oktaedra. Oktaedar ima jednake, meau soborn okomite, ase KL, MN i
PR (s1.7.11). Ose-~e sijeku u zajednickoj tacki 0,
~M //1 koja se zove s-r-ediste oktaedra. Bridovi oktaedra
cine tri kvadiata, Gije su ravnine medu soborn
okomite Lsijeku se u osama oktaedra. Po dvije I}
ose ujedno su i dijagollille spomcnutih kvadrata, a q"

svaka od njih okomita je na jedan oJ kvadrata.


Oktaedar se sastoji od jvije jednake kvadratne
piramide sa zajednickom osnovom.
,
Slika 7.11 A" ,
Q\ ...... 7
i
9. Zada'tak. Nacrtatf projekcije oktaedra, kome jedun b!"id leif na y
pravcu p E MN[M(30,60,5), N(75,15,20)], a tacka S(45. 30, 45) je njegovo
srediste (sl.7.12).

Rj e s.e nj e: Oktaedar je pravjlno geometrijsko ~uglat? tijdo saslavljeno


od dvije jednake kvadratne piramide sa zujednickorn osnovom. Osnova je
!cvadrat ciji jedan brid lezi flit praVCL! p, a mtka S je njegoyo sredi$rc. V.isina
oktaedra je dijagonala osnog presjeka.
Pravcem p(p',p")j tackomS(S~S")odredena je ravnina E{e"ez). Prelo-
zenl su pravac p i tacka S u rav'ninu T£j aka PrV'og [raga e, ravninc E. PomoGu
pravca (p) j tacke (S). tj. spu5tanjem okomic-e iz tacKe (5) DU pravac (p) dc-bivena
je polovina brida (aoI2) oktaedra. Sa bridom ao=::::(A)(B) konsrruisan je kvadrat
(Aj(Bj(C)(D) u pravoj velitini. Kako su taCke (A) i (B) na praveu (p), njihovi
tioerti ce biti na tlocrtu, a nacrti na n3crtu pravca p. 'Antirotaeijom' odred'eni su
tlocrti tacaka C i D, a sutraznicama prvog traga njihovi naerti. Spajanjem vrhova
ABeD istoimenih projekcija dobiveni su tlocrt i naert kvadrata kao osni presjek
oktaedra. Vrbove E i F odredirno taka da tackam S povucemo pravac a okomito
na ravninu E. Ovaj pravac je osa oktaedra. Nanosenjem prave velicine polovine
dijagonale kvadrata (C)(S)=(d;; 12) nu prikIonicu prave velicine po iz tacke So, 'stika 7.12
dobivena je taCka Eo. Ako iz tacke Eo povucemo paralelu duzini 5 0 S', u
presjeku ie paralele i okomicqrovucene iz tloena tacke S je tloert tacke E. Tloert
vrba F dobiven je na osnovu reladje ES;:::SF. U presjeku ordina/a povuc-enih
tlocrtom tacaka E i F sa okomicom povllcenom iz naerta taeke S su nacrti meaka
E i F. Projekcije oktaedra dobijemo spajanjern istoirnenih projekcija njegovih
vrhova E i F sa vrhovima kvadrata ABeD kao osnog presjeka. Vidljivosl
oktaedraje odredena na vee poznati nacin.
7, Projiciranje geometnjskih lijela 7.2 Geometrijska tijela 105
104

7.2.6. Valjak
,
Aka za osnove prizme, umjesto mnogokuta uzmemo krufuice, tada
umjesto prizme dobivamo kruini valjak. Valjak ima dvije osnove i plast oblika
raralelograma. Kruzni valjak maze biti uspravni i kosi. Uspravni valjak je anaj
cija je Gsa okomita na osnove, a kosi valjak je anaj kame osa stoji koso /la
njegove osnove.

10. Zadatak. Nacrtati prolekcije uspmvnog, rotacionog valjka


eija OSllova leii u ravnini E(30,··30,3Q), srediste gornje osnove u G"
,/ /
__ ~_~_/~ACp:,-/~_m-,:_,'_'_"f4_/~---*-'c.
tad<:i V(~55,lO,8(J), a tocka T(-20,15,25)je nCl dOl!joj osnovi (sl.7.13).

Osnove rotacionog valjka Sll civije jednake, medu soborn paraleille


//'i \".!)"
kruznice, rastavijcllc visinom ase vaUka. Osa valjka je spojnica sredista tih !
kruznica i okomita je oa ravninu osnovc. Osnova valjka'lczi u ravnini E Ona je
kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice povucene
lZ tacke V. Srediste S i tacka T odreduju osnovu valjka.

R j e sen j e: Tackom V postav!jen je pravae 0 okomit na ravninu E.


Ovaj pravac je osa valjka, ciji se tlocrt poklapa sa tlocrtom priklonice prvog
[raga. a njezin naert sa nacrtom priklonice drugog traga ravuine E. Odredena su
probodista pravca () sa ravninom i projekc.ionom ravninom. Tlocrtom presjecnice
q odre{len je tlocrt sredista S. Sutrazniconi I7l prvog traga odreden je nacrt taeke
)' Prelazene su Lacke 5 i T u ravninu ;<;1 oko prvog traga ej ravnirie E. Pomocll
tacaka (5) i (T) konstruisana je kruznica (k) u pravoj veHeini -j odredeni su
precnici (A)(E) i (C)(V). Dalji postupak rjeSavanja analoganje kao u 17. zadatku
4. poglavlja. Projekcije· gomje osnove valjka'su elipse, koje-su jednake i
rarale!ne sa istoimenim projekeijama donje os nove.
Konturne izvodnlce valjka su tangente na njegove osnove u njihovim
tjemenima na velikim osarna. Spajanjem istoimenih projekeija donje i gornje
osnove, na pomenuti 511 nacin dobivcne projekcije valjka. Kako ravnina irna
divergentnc tragove, a osnova leii u toj ravnini, vidljivost valjka je odredena ua
V!;::c poznati nacin.

Slika 7.13
_1,,0,,6'-_ _ _ _ _ _ _-'-7'-.,-,-Projiciranje geometnjskih fUe!Q: ___________ 7.2 Geomefrijska ujeta 107

11. Zadatak. Nacrlati pl'Ojekcije lIspravnog, rotacionog vaUka cija


osnova feb u ravninj E(80, 70,60), sreuis[e gornje OSfl(~ve u mad V(20,65, 70), a
poluprecnikosnove valjka r=30 (s1. 7.14).

R j e sen j e: Osnova valjka je kruznica kojoj je srediste S u probodistu


ravnine osnove E i okomice poyucene 1Z tacke V. Srediste S j po]uprecnik r
odreduju osnovu valjka.
Kako osnova valjka lei:i u ravnini E, srediste njegove osnove je
odredeno na slijedeci nacin: tlocrtom tacke V polo:ztna je prva projicirajuca
ravnina F(fj, iz) ciji se prvi trag!J poklapa sa tlocrtom p; priklonice p prvog
traga ravnine E. Odreden je presjek dvije ravnine E i F. Nacrtorn presjecnice q
odreden je naert sredista S. S_utraznicom m prvog traga odredcn je tlocn tacke S. m,'
Dalji postupak rjes.avanja je kao u 10. zadatku.
Kako ravnina E imn konvergentne tragove, te je donja os nova valjka u
toj ravnini, a gamja s njam parulelna, to cerna u tlocr(ll j nacrtu vidjeti istu
stranu gomje osnove valjka, a njegovu donju osnovu necemo vidjeti. Neeemo
. vidjeti ni dio prvog traga ej, kaji je ispod valjka, kao ni dio drugog [raga el, koji
Je iza valjka. - - ~ ~
x Ex

k' ~-..". __
?'
/
---'- 0' ./. \
I

Slika 7.14
7.2 Geomelrijska tijela 109
108 7. Projiciranje geometnjskih tijela

7.2.7. Stoiac

Ako za osnovu piramide, umjesto mnogakuta uzmetno kruinicu, tada


v"
umjesto plramide dobivamo kruzni stozac. Kruzni stazae za asnovu ima
kruznicu i plast U obliku krninog isjecka. Stozae, kao i piramida, moze bitt
uspravni i kosi. Uspravni stolae je onaj cija je osa okomita na osnovu, a kosi
kruzni stozac je ol1aj cija osa stoji koso lla njegovu osnovu.

12. Zadatak. Nacrtati projekcije uspravnog, rotacionog sto§ca cija


osnOl;Q lezi l{ ravnini E(lOO,85,95) sa sredi.~tem u tacld S(25,-,35);polupre(Slik
osn01!( r~30, a "isina sto.fea v=60 (sl. 7.15).

Ex
Osnova roJacionog stosca je kruznica, poluprecnika r, sa sredistem u
Hlcki S. Osa stosca.ie spojnica vrha sa sredistem njegove osnove i okomita je na
ravninu osnove. Srediste S i poluprecnik r odreduju osnovu stosca.

R j e sen j e: Kako tacka S pdpacia raY.ntni E, pomocu sutrainice m te


ravninc odrcden je tlocrt tacke Dr~Jozena je tacka S u ravninu IT{ oko prvog
lraga ('/ ravnine E. Oko tacke (S) sa poluprecnikom r nacrtana je kruznica (k) i
odredeni precnici (A)(S) i (C)(D). Dalji postlJ.pak rjesavanja analogan je kao u
17. zadatku 4. pogJavlja.
Vrh stosca je odreden na slijedeCi naCin:_ iz tacke So jX?yugmo okomicu
ns prelozenu priklonicu po i nanesemo v~;;s;V;;;6(f' Iz ta6ke Vo poYUeemo
paDIclu s duzlllom 5 0 S?, u presjeku te paralele sa OkOIDlcom povucenom iz \
tloo;;;rta tacke S je tJocrt vrha V. U presjeku ordinale povucene tJocrtom tacke Vi \
"
okomice povucene iz naerta tackc S je nacrt vrha V.
U projekcijama; kontume su.· izvodnice tangcnte iz vrha na osnovu. I
Spnjanjem istoimenib projekcija vrha i osnove dobivene Sll projekcije stosea. I
Kako rsvl1ina ima konvergentne tragove, a osnova stosca !ezi u [oj
ravnini, vidUlvost slOscaje odredena na poznati J'Jacin. /
I /

13. Zadatak. Nacrfad projekcije rotacionog sto§ca iUa osnova leii


V
V,'

u r'(71"i1fl1i £(-30 ..·25,35), vrh 7.rtacki V(-80, 10, 80), a poluprecnik osnove. r~35 SJika 7,15
(sl.7.J6r
- - - ---- -----

]]0 7. Projiciranje geometrijskih tije/a 7.2 Geometnjska tijela ! 11

R j e Ii e n j e: Osnova rotacionog stosca je kruznicil poluprecnika r, 6ije 7.2.8. Kug\a


je srediste S u probodiStu ravnine osnove E i okomice povucene i2 Tacke V
Kako stolae osnovom lezi u ravnini E, srediste pjegove os nove je Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc
odredeno kao u 10. zadatku. . od jedne stalne tacke S. Ta udaljenost je poluprecllik kugle, a tacka S je njeno
Dalji postupak rjesavanja je analogan kao u 17. zadatku 4. poglavlja i srediste. Kmgovi kugle, Gije ravnine prolaze kroz srediSte, zovu sc veliki
. 12. zadatku. knlgovi, a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi
Kako ravnina ima divergentne tragove, a osnova stosca leii U 10] ravnini, kuglc.Vcliki krugovi, okomiti na horizontalnu ravninu, zovu se meridtj(Uli iwgle.
vidljivost stoscaje odredena na poznati naCin. a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici.
Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.

14~ Zadatak. Nacrtati projekcije hlgle cijeje sredi.§te u tacki


5(30,45,45), a pravac p '" PR[P(40.90,70), R( 100,25,30)J je IIjma tangent" i
odrediti projekcije velikog kuglinog kruga (st.7.17).

Udaljenost tacke S od pravca p je poluprecnik kugle. D;.l. bismo odrcdili


tiludaljcnost potrebno je tackom S posta viti ravninu okomito on pravac p i
odrediti probodiste pravea sa postavljenom ravninom. Rastojanje dohivenog
probodista i tacke S je trazena udaljenost.

R j e sen j e: Sutrainicama min prve i drugc skupine polozenih


tackorn S postavirno ravninu okornito na pravac p. Odredimo probodiste T
pravca p kroz ravninu koju odreduJu te sutrazlllce. Outina ST~r Je poluprecnik
kugle. Pravom veliCinom SnTn::::.rn duiine ST dobivena je prava veliCina
pOluprecnika kugle ro. Oko tacke S( S', SN) > sa poluprecnikom ro, naert.amo kuglu
tj. njene kontume kmgove. Veliki kuglin kmg prolazi tatkom S, :1 okomit je na
pravac p i lezi u ravnini koju obrazuju sutraznice 111 i 11. Poluprecnik tog kruga
jednak je poluprecniku kugle ro. Nanosenjem poluprecnika ro iz tacke S(5 ',51/) na
tIoert sutralnice m i nacrt sutraznice 11, dobiveni su precnici AB u tlocnu i ;eF u
nacrtu. Kako se tiocrt sutraznice III i !lacrt sutraznice n vide u pruvoj velicinj, to
ce i precnici AB u tlocrtu i EF u nacrtu biti u pravoj velicini. Oba prccnika se
nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcije, p<1 se otuda uui
projiciraju kao velike ose eli psi.
Male ose CD u tlocrtu i GH u nacrtu elipsi, su projekcije precnika CD i
GH krugova koji jeze na priklonicama PJ i P2 ravnine E koju obrazuju sutrJ.znlCe
m i fl. Duzine malih osa elipsi dobivene su prelaganjem ou.govarajucih prikloni.::8.
U JfJ, odnosno 1[2. Crtanje elipsi izvodi se ua jedan ud poznatih l1acina.
Slika 7.16 Vidljivost velikog kugtinog kmga u prvoj projekciji odredujemo ,lil
05nOV11 njegove druge projekcije i obrnuto.
7. Projicimnje geometrijskih tijela
7.3 Zadaci za Ijdavanje 113
1.12

7.3. Zadaci za rjesavunje


:rracrtati projekcije kocke Cija osnova ABeD leii u ravllini E(90,60,80), a brid
··a~AB[MJO,45,1O), B(40,15,25)].

'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu
'I) '"' A1N{M(-25,25,35 J. N( ~45,50,l5)], a tacka A( -55,0,25) jedan njezin vrh na 7r)

' - _ -__ c" 3. 'N~crtati projekcije kocke kojoj jedan brid osnove leii na pravcu
-, / P 50 A1N[1'I'J( -45,60.5), N( -90,15,20)1, aka je tacka S( -60,30,35) njezino srediste.

-~L:Nacrtatj projekcije kocke cija osnova ieti 11 ravnini E( 130,1 10,80), sa vrhom A na n,
udaljen za d-:;:;40 od nJ, vrh B je na 1Tl, a brid kocke je a=50.

5._-,Nacrtati projekcije kocke, ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I..IN[M( 10,5,40),
N(35,35.70 )], <lko je tacka A(65,45,]O) jedan njezin vrh. Udaljenost tacke A ad
pravca p je dijagona\a donje asnove.

'6. };Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini £(=,50.40), cijaje dijagonala
j d=AC[A(O,50,O), C(l5,O,40Jl,

7, Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei; u ravnini £(30,=,;;5), cijaje dijagonala
/
d~AC[A(.30,20,-). C(2(),60,-)j.

3. Nacrtatt projekcije kocke koja 0snovom lefi il ravnini E(=,40,70), cijaje dijagonaiB:
-- ---.':. d=AC/AIl5,·,20), C(70,-,50)],

Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca:
R'
:c' p' a = PR[P(O,0,30), R(l40,25,75)] , b = AT[A(60,35,20), T] , ako je tacka A jedan vrh
kocke.

10. Tacke A(40,30,30) i C( ]0,80,60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini
okontito na 'If!. Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat.

ll,/hiae"iat: projekcije kocke, kojoj jeQ:Da ploha !~zi u ravnini E( 140,120,90), a srediste
suprotne plohc u tac~i_§(75, 70,85), dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT}

J 2. Natrtati projekcije kocke, kojoj jedna plaha lezi u ravnini £(30,35,-30), akc je,. -, ---,
duzina d'2 AC[A( 15,45,-), C( 55,20. -)J njezina dijagonala,

_l}. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABCD lei! u mvoini E(60,50,=}, Cijaje
dijagonaJa d '2 A e[A( -10,-,20), C(45, .. , 70}].
Slika 7.17

r
....... _. ____ .... L.__
to:>-/ -?~'~!~/7T --'1""-
a,P_~':;~ ,ti2>';iAf:~I#};; ~??~f,Y4/.s~ //~
Ji//qt"'(""Q<;~/.,/IO/YV#/7/V A'/'h'.3 ~ z,.1';y . /.
114 7. Pfojiciranje geometrijskih [ijela 73 Zadac! za rjeSavarlje __ 115
",/ .--.....
14. Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( ~50. ·85,50), vrh A na ':/ 26. N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini
pravcu m := MN{M( -60,10,0), N(0.30.70)], a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO;30,O), '. ..E(50,50,~), cijaje dijagonala d = AC[A(lO,',lO), C(40,",60)}, a visilla prizmGV~70.
'--=-~

R(90,O,·lO)l. 1/---'"
: 27. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p ~ PR[P( -30,80,0),
~.::-....::.-.

lS.)Nacrtati projekcije kocke, cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20, ·20,30), sa \,~ ....-.-/ R( 50,}0,90»), jedan vrh osnove u tacki A(lO, 70,15), a visioa prizme V= 7v,
-.-_/ sredistem 11 tacki S( "15,-,55), a tacka .4.( -20,-.25) jedan njezin vrh. :::-'.:::----'
/~ iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme, bja osnova ABCDEF leii u ravnini
,"~~~:/
"
16. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40,40.40), cija je E( -40,=30), sa srediStem u tacki S(-5,40, -), tacka A(0,70, -) jed an njezin vrh, a
d;jaganala d = AC{A(0,40,(}), C(40,30,·)). visina prizme v=70.
,"~ AI ytfr'J
17. Nacrtati projekcije kacke, Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140.100,130), a srediste (JNacrtati projekcije praviInc sestostrane ~{zme cija osoova ABCDEF [eli u ravnini
-suprotne plohe u tacki S(70,80,90). Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40 E( 35,30,,35), sa sredistem u tacki S( 30,40,-), tacka A( 15,70,-) jedan njezm vrh, a
udaljeno ad n,_ visina prizme v= 70.
._-\,

18. Nacrtati projekcije kocke, dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40, 70,40), 30 .. ,Nacrtatj projekcije kvadratne prizme, cija osnova je u ravnini £(20,70, DO) sa
V(80,30,70)}, taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!.
,- sredistem u tacki S(10.-.40), jedan njezin vrh u tacki A(J5,-,55), a visina prizmc
----"w;;;;50.
---->,.
)'},
f9.}.Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini £(60,40, -65) sa
srediStem u tacki S(35, -,60), aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0,4-5,50). /31. ~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini
1) /E(=,60,50), ako joj brid AB dodiruje 11:], srediste u tacki S(50,30, ), a vis ina prizme
'iO~acrtati projekcije kockc Gija dva brida osnove leze na para!elnim pravcima: v;:;;40.
In =MN[M(25,55,J5), N(35, 10. 75)}, ; n ~AK{.4(60,JO,JO), K}, aka je lackaA jedan
njezin vrh, avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:; MN[M(-50,J5,80), l'./(50,70,1f)J}
vrhom u tacki ..1(0,20.80) i sredislem' na praycu p. Postaviti S;J jcdllt strml'::
,$U
j.,<;;.:~kvadratnu uspravnu piramidu visine vo:::40, a sa druge slrune llspravnu prizmu visine
21; \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini
£{ 120,70,1(0), eiji jedan brid je na praveu p ; PR[P(75,O,·), R(O,40.0)], tacka v=40. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla.
A(·2S,4S,-)jedan njezin vrh, a visina prizme \'=90,
33.' Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme, Cljd O;:i1l0V:1 Idi U

, i2~-;Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini ',.--./' ravnini E(l5,1S,-W), sa sredistem u tackl S(U,-,35), meka AI 25.-,25/ jcJan ilJGzin
- £(50,30,40), sa sredistem u tacki S( -40,25,4()), tacka A( -10,} 5,20) je jedan njezin vrh, a visina prizme v=70.
vrh, a visina prizme v= 70.
3-:r.1J{!ynati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme cija osn-ova lezi u
23. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj Ja~~ini E(oo,70,70j, sa sredistem u tacki S(40,35,'), tacka 10,25,-) jttll1n lljtzin
A(
sa dva para!elna pravca: a '5. AK[A(20,40.l0), K( 80,55,40)) j /~::::::':,vfh, a visina prizme v=80.
b'5. PR[P(20, J0,50), R.J, ako su joj dva brida na zadatim pravcima, jedan vrh u tatki
.4, a visioa prizme v=70. 3~;-'.-~acrtati projekcije pravilnc' sestostrane prizme, cUa 05nova kzi II ravnini
~ ~ £(20,15.-15), sa sredistem u tacki 5(25",+15,), jedan njezin brid na pravcu
~ .. "/'-
24: !~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme, kojoj je osa SV[S(20,50,40), p '5. MN[lvf(-60,-,O), N(0,-,60)], a visina prlzme v:::o90.
"-_/ v(80,80,80)/, polupretnik osnovi opisane kmznice r=45, ako jejedan briJ osnove , 1 _"
' "---... / pamle tan S Jrj. ! 36.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV;J briJa
~ osnovc JeZ.e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O,40,60), K(-45,20,O)) i
2~. Nacrtati sve projekcije pravilne cetverostrane prizme, knjoj je os nova u ruvnmi ..,_._.". q~¥:,£R[P(-90,55.0),R»jerJan r~ezin vrh u tackiA, a visina prizme
£(70,50.-70), cija je dijagonala d ; AC[A.( 50, ,,30.), 090, ,.50 J./, a visinu prizme :~l"---:'
v=50. ~'
1-16 7. Projiciranje geometrijskih rijela 7,3 Zadoci za rjdQvQnje 117

?o7. Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane pirarnide cija je 03nOVa u ravnini 4J~': lFbvnini E(30,30,-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d;;; AC{A(50,50.-),
, E(llO. 90,] 10), sa sredlstem u tacki S( 30,30,-), jedan njezin vrb u tacki A(l0;20,-), a '--''((-10.60,-)]. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu visine v=65 i nacrtati njezine
"vlsiml piramide \/:::80. <::S.:_projekcije,

38. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini 6
4?,~ ~avninl E( ·35,35, -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30,·,45) j
E ~ ADP[A (] 0, 60,70), D(70,50,20), P(40, JO, JOO)], aka je AD dijagonala osnove, a c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O, 50. -), Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine
piramide 1'=100. v=80 i nacrtati njezine projekcije,

39. Nacrtati sve proje,kcije pravilne uspravne cetverostrane piramide cija mmova lezi u 50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini
raYllini £(70, -50,50 J. kojoj je brid a =- ABlA(50,-.60), 8(60,-,80)], a visina piramide '- . . E(30,·60,-20) sa sredlstem u tacki S(60,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
\/:::80. __ 1~-:::25, vis ina piramide v=70, a osnovni brid AB je paralelan s ii'

-to. Nacrtalj projekclje uspravne kvadralne piramidc kojoj je mmova u ravnini 51. Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini
£(20,-25, -20 >. dijagolla!a osnove d "" AC[A(55,] 5,-). C( 115,55.-)j, a visina '/E( 40.60,-30), sa ~rcdjsteln u tacki S( 50,40, -), poluprecnik osoov1 opisane kruznice
piramide v:::75. r=-40, visina piramide v=80, a osoovni brid AB je paralelan s tt2'

41, Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45,55,20), 52~' ;:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini
V(20,30. 65)}, ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50. a jedan njezin brid ;'-'E(W,30,-70), sa osnovnim bridom AB[A( 10,-,5), 8(30,-.20)}, a duzina bocnih
fMra1e!,m S 7fj. bridova .5=-70.

42, Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE '53r' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30,40,50).
u ravninj £(30, =,-30), sa srcdistem u tacki S( -80,50, -), tacka A( -55,80.-) je jedan )LV(70,-80, 10)), duiina-bocnih bridova s=75, a osnovnj brid AB je parale1an~ IT].
njezin vrh, a visina piramide v:::::80. _i'~

54~ Nacrtati projekcije pravilne osmostrane p-iramide eija je boena pIoha


"i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini /~lBv[Ar40,70,O), B(60,70,0), V(50,JO,0) Ju IT"
E(40,60,-30), srediste u tacki S(50,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
r:::3U. visina piramide v=80, d o:;novni brid AS p-arale!an s /tl. ,_~. :Iticrtali pn'jekcije pravihlc cetverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u ravnini
.,"-,./ '£(40,.10,45), sa's-n;;i:lisrefifu tacki 5"(30,30,';, tacka A( 60,50, -) je jedan njezin vrh, a
44. ~-acna{i projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi '- ':rh piramide 1I 1"[:
u- rnvnini £(30,30, --20), kojoj je duzina d == AC[A( 50,55,-), C( -1O,65,~)] dijagonaJa ,/j
OSIlOVe, a visina piramide v=60. 56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u
",~,.~/; ravnini £(80,70,=), cijaje q:ijagonala d?,r1C[A(20,-,30), C(50.-,90)J~.y~ina ,
45. Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetVerosfrane piramide cUa osnovaABCD leii piramide 11= 100, - .
\lravnini £,(=,70,50), kojojje duzina dEi\C[A(-35,55,-), C(30,20,-)]dijagonaJa
os nove, a visina pirarnide 1'=70. ~57. N~crtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide, cijaje osnova li ravnini
------~~E( 10,10,-5),
sa sredistem u tacki 5,'(0,70,-), tacka A(-40,80,-) jedan njezin vrh. a
-tn. tJ ravnini £(30,30,-30) lezi kvadrat ABeD sa dijagonaJom d EAC[A(20,-, 70), visina piramide 1'=100.
C(-20,55,·)]. Postavit] na kvadrat uspr~vnll piramidu, visine v:::::60; a ispo{Lkvadrata
~LSpra\'nu prizmu visine \1:::30. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometriJskog 58. Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u
tijcla. A?
ravnini £(.100,80,100), sa sredistem u tacki S( -35,30"-), tacka --20,25, -) jedan
njezin vrll, a visina pi rami de v:::: 70.
,.f7" U ravnini E( 30.30. -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d;:;; AC[A(50,55,-),
Cf-JO,65,-)/. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu, visine v:::70, a lspod kvadrata
uspraVl1U priz.mu visine 1'=60. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog
tijcia.
118 7. Projiciranje geomerrijskih tije/a 7.3 Zadaci (.Q rjdavanje

59. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa 71. U ravnini E(-30,30,-30) lezi istostrani trougao ABC sa sredistem u tacki
SV{S(30, 25. 20), V(60.70.70)), aka je duzina brida d=20, a dva brida su paralelna a tacka A(-20,25,~) jedan njegov vrh. Nacrtati projekcije tetraedra pOsTav!jcnog
sa trt- trougao.

60. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei.i u ravnini 72. Nacrtati projekcije tetraedra ABC, V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140,70,1(0), vrh
E(40. 00,'30), sa sredistem u tacki S(O, 50, .J, taeka <~( ·20,65, -) jedan njezin vrh, a Ana 11:1 udaljen za d=50 od n], a brid BC,,=70 je paralelan s 1[;2·
_yisioa pirnmide v=80.
73. Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini £(80,60,70), kOfDe je
61. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez.i u srediste plohe u tacki S(20,20, ~), a tacka A(O,15.-) jedan njen vrh.
/ ravnini E( =.50.70), cija je dijagonala d =. AD{A(lO,·, 10), D(70, -,55)), a visina
piramide v",,90. 74. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Ie±i u ravnini E( 40,70,40). kome je
duiina AB[A( 1 0,10,-), B(O, 60, -) 1jedan brld.
62. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka
A( -55,60,30) jedan vrh osnove, srediste nu pravcll p '= PV[P( -75.JO,Oj, \'/(1S,70,70)], Nacrtati projekcijc oktaedra, kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10.90, lOi,
a_Ylh,p.iramide u tacki V. N( 85, 10,60)J, a srediste u tacki S(40,40,60).
"~'---=--~

"'------CiiJJNacrtati projekcije tetraedra ABC V koji JeZi u ravnini datoj pravcem -'](i~: Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima:
J a ~ MN[M(20,60,0), N(75,5, 15») i tackom C(25,20,50), kome jedan brid osnove lez! Aa ~AB[A(70.7D,OJ, B(}05,O,40Jl ; b ~ CD[C(120,60,25J, D 1, ako F tacka C jedan
na pravcu a, pri cemu je tacka C jedan njczin vrh, , vrh osnove:
l '
j(.f.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20,25, J5 j, cije je srediste 1.1 Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30,10,10) van ra'.'nine
, tacki S(30,-,50), a tacka ..1(0, -,50) jedan njegov vrb. E( 150,J 10,J20). U ravnini E leii osni presjek A.BCI), a dva brida Sll par~l!ellla S H"

-65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50, ·50,50I, ciji je brid '(78;,)Nacrtati projekcijc oktaedra Kome tlijagonala OS!log prcsJcka d == ·tc·iA{ -00,20,-1.
".--ABz80 na pravcu p is AM[A(10,SO,-), M( 150,-,0)], aka je tacka A jedan njegoy wh. <.:/ C(-J40,45,-)}'-leii u ravnini E(-30,··25,-30).

\66~ Tacka A( 50,50,85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac 79. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p ~ kJN [M(u,s:), ~(j), N{ ou, j 5.D))
p a }yJN{M(80~100.0), N{-40,O,lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie predstavIj"a jednu od os a, u tacka A{70,50,45) jedan vrh.
tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'.
80. Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima:
67. N~crtari projekcije tetraedra, kome jedan brid lezi na pruvcu p ~ MN[M(45,60,5), a == MND''!t((),35,O), N(100,0,100)J i b so:: AT[A(50,60,lS), Tj, uk,) je jeJull I,'di
tj(90,J.:2~?O)], a tacka C( 35,20,70) jelhu! vrh omove. oktacdra u tacki A.

·68; Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC, V aka je V iznad ravnine 1:,", lacka A u ltJ, vrh C na 81. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini £'(6U,75, ()()i, aku j~
,,L pravcu p;;::; BN[B(.lOO,20,60), N(160,90,60)), a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i duzina d is AC[A(35,-,30), C(85,-,55)J dijagonula osnog presjeka.
0"-\ sa 1[, za[vara ugaa ad 60°.
,/~-::'\ 82. Nacrtati projekcije oktaeJra kame dijagona\a oSllog presjeb d "" '~CI/1.( 4I..i,J5,~),
(6~,;'Nacrtati projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 10,10,30), sredistc suprNne strane C(-50,95,-)] leii u ravnini E(-40.80,-60.).
'--- l·\a pravcu p so:: AB[A(50,70, 10), B( 100,30,70)7, visina tetraedraje uda!jenost tacke V
od prllvca p, a jed an brict mu je paraleJan S Jrlo 83. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na
n:_ DuZina d so:: AC[A(60.20, 115), C( 105,65,20)) je dijagollctla OSl1og presjeka.
70. Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.Uclanoj
tackama MNP[M(O,O,O), N(40,'-l-0, 0), P(-40,(J,50)J, srediste osnove II racki S(O.45.-J. 84. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60, 65,50),
a tackaA(-25,50,~) jedall njezin vrh. jedan je vrh u tacki A(30,70,JO), a dva suproma brida paraiel\lCl s rei'
120 7. ProjitJrallje geometrijskih (ijeln 7. ? Zadaci za fjdal'Qllje 121

35. Kvadral ASCI), zedan dijagonalom d" AC[A(60", 75), C(90, ,,20)J leii u ravnini 97. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke
£(40,-50,=) i predSlJvlja osni prcsjck oktaedra. Nacrtatj projekcije oktaedra. A(45,15,40). B(55,40, 15), C(65,20.20), a visioa valjka v=60.

86, t' favumi E" MNp{M(-40,O,0), N(}O,J20,O), P(,70,O,50)] leii kvadrat ABCD koji 98. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini £(30,00,40), aka je
pr:,d~<;tavlja o::ni pr::sjek oktaedr~ ..Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u njeno srcciistc u tacki 5(0,50,-), poluprecnik ,.=40, a visina valjka v=80.
taClq S(~45,6J.-), aJedan vrh u lackJ A(-70,40,-).
99. Nacrtati projckctie rotacionog valjka Cija je osa SV{S(-40,60,70);-V(20,40,40)), a
87. U ravnini E(30,30,·35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50,55,-) i sredistcm u tacki poluprecnik osnove r=35.
S( 10,60.·-) koji je osn! presjck oktaedra. Nacrtati projckcije oktaedra.
100. Nacrtflti p.ojekcije rotacionog valjka kome je osnOV3 U ravnlni E(80,80,60}, srediste
88. Nacrtati projckcijc rotacionog valjka cija donja osnova lezi u ravnini zadanoj sa dva osnove ,'),(20,3(),-). poluprecnik r-=-25 i visina vllljka v=40.
paraleinJ pravC<l: a == AB{A(30, 15. JOJ,. B(-20,45.75)j i h = CD[C(70AO,O), D! sa
srcdistclT1 u t(1cki S(20, 75" J, po!uprecnik osnove r=3/5 i visinn vaUkn v=65. . 101. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog valjka. visine v::::.50, cija je osnova u ravnini
£(70.50,40) i koja dodiruje sve tri projekcione ravnine.
09~,Nacn<ltj projekcije rolacionog valjka, kame je osa S\'[S(60,45,50), V(25,80,85)J i
p()itlprecnik osnove r=40. 102. U ravnini £(-30,= .40) letj kruznica sa sredistem u tacki S(~5,40,-) i poluprecnikom
r=30, Posmviti na kmznicu uspravni valjak, visine v-::=:.40, a ispod ravnine uspravni
90. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Ie±i U r<lvnini E(·80,~50,90), tije sto:z.ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela,
je "rediste u tack! S(-70,30,70), poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70.
103. U ravnini £(30,30,,30) iet.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20,60,-) i poluprecnikom
91. Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95,35,35), r=-I~:....C?.,:~taviti na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.
P(110,]5.20J!, <1ko je S srediste donjc -oSrlOve,
tacka Tijo)5,50) 11a njegovom
r\i<l~tu. n vi5in8 vaUka 1'=80. j 04. U ravnini £( 00,50,60) Jeii kruznica, cije je srediste u tacki S( -20,30,-), a dodiruje prYi
trag raYlline. llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije
92, 0~lcrlC1ti svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30,30,35), V(60,80,35)]. valjka.
precnik osno\"C'. f?=50, ako don]a osnova sa J!~ zatvaru ugno od 30".
lO5. :';-acrlali pn-::jekcijc rotacionog ';aJjk:! kame jc osnov;) u ravnini E(30 ..'10.30) cije je
9.3, "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki sredi,ste u tacki S(-20,-,20), a tacka T( 10,30,30) je mi. obodu gomje osnove.
.\!.1i),.30,3!'h. precnik osnove R=50. osnova okomila na Jr; i zatvara sa 1{/ ugao od ,
bO", a visj-n,l valjka v=70. 106. Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini £(-80,80.140) cije
je srediste u tacki S(5.45,-), tacka /\(·50,80,25) je na plastu, a visina valjka v=70.
94. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje, osa 5V[S(40;25,30), V(70,50,6V)),
:'1 p!Ycnik osnove R=50 . 107. Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki
S(50,5(),40J- Tetiva '/."rN donje osnove leii na pravcu p:;:; PN{P( /0,110,20),
IlS, ~acn:lti sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00,70. 60}, /\'(95.45,20.)], a visina va!jka v=90.
srediSte aSH 01'1;; U tacki S(30,~,25), tacku A(25. ,40) na obodu osnovc. a visioa valjka
'v~";;60. 108. Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30,30,35), V(65,65,65)] i
_d_~~~p.65;20,35) na plastu valjka.
\}(,. -:'-![]cr!;1ti projekcijc rOlac!onog valjka l;;:omeje srediSte os nove u tacki S(-35,35,25), a - .;::<0::','\

njena tetiva MlY leii nn pravcu p =.: LN[L(-5,75,15), N(65,30,15)). Visina valjka {V~~/NaCrl<lti prujckcije rotacionog stosca, Cija je osa na pravcu a ;:;;; VT[V( -110,80,10),
1'=80. ---= ,o::,,",~ Tf-30,25,80)j, vrh u i.aCki V. a osnova prolazi tackom A(-70,70,80).

110. Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15,] 10,25), osnova u
ravnini £(·45.-30,60).;l izvodnicc zat\'an~ju sa osnovom ugaa od 60".
_ ____________.".c73 _Zadaci ?a rjdaVCl/lje 123
122 7. Projicirtll1je geometnjsk~~.~:Ij!~e~h~l___________

124. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100,80,90 j, vrh li
Ill. Nacrtati projekcije rotacionog stos~a cija os nova lei! u ravnini E(=,65,80), sa
sredi§tem u tack! S(50,-,40), tackaA{20,-.15} na obodu OS110ve, a visina stosca v=70.
tacki V( -40.10.10), a po!uprecnik osnove r=40.

125.../N"acrtati projekcije rotacionog stosca kome je osa na pravcu p "" JI'VIM(3())O,65),


112. ~acna:i yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu J[i U
,,~~ - V(-30,70,O)), vrh u tacki V, a osnovaprolazi tackomA(10,65,70).
lzvodmCI VA[\l(-JOO,90,0), A(-20.50.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40.
126. '~~6ka V( J 00,80,80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini
113. Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca, eija OSllova lezi u ravnini EO 70, 100, 100 j,
B( 160,130,90). Precnik osnove jednak je visini. Nacrtati projckcije stoi3cu.
komeJc vrh 1I tack! V(90,80,80), a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl.. ,
/f·'\, 127. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50, kome je osnova II ['al,nilii
, ,~,t~,:iiNacrtati projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0;; SR[S(95,35,J5),
, £(70,50,40) i dodiruje sva tri traga ravnine.
,,/ R( 110,15,20)), a srediste u tacki S, poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80.
)t~
-/}Z' (~iNacrtati _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85,7U,! (j() i, \,1'1\ II
115. Nacrtati projekcije rotacionog stosca, kame je srediste ('.snoye u tacki S(0.30,40),
/:~j,">Y'''"'l tacki V(3(),Q,0), ajedna iz.vodnica stosca lezi U 1(/.
pmyac p ~ MN[M(40,50,5), N(60,1O,25)] tangenta osnove, a visina Slosca v=}OO.
129. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini E(50,~·'-!O,,){/),
116. Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce: srediste osnoye S(65,35,.), poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1, <l visill<l ::;10;(,\
a 'E!.AB[A(80,-20,60), B(30,20.0)} i b 02)"C[A C(1 JO,70,O)}. a visioa stosca ,-,=60.
v:::::50.

117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll, kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10,85, }()). 130. Nacrtati projekcije istostranog stosca cija OSI10V<I lez.i u ravnini £(40,35,30), ako jc
A(60,0,65jJ, a izvodnicu na pravcll VB/V, §(0~,55,JOO)I, Jko je: Juzina jzq)dnkc vrh stosca luacki V( -]0,80, 95).
s=85.
/13L/ Ako tacku T{ 35,25,55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.6{), 10), '\'i ·30,20, 7D 'J
IHi. Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :;lo:,ca .:ija v:,llO\a proic!LI u2:k,alld. ",~.' nastaje kruz.nica koja jc osnova uspravnog stosca, visine 1':::::00. 0~\L:lHli I--',uj,;~_c;;j,;
ABC{A(50,50,IO), 8(140,JOO,50), C(SO,20,9(J}. stosca.

-ll2..~llicrtati j.'1l\)jkkcijc: (l)[UCillilUg "lO;Ca hutfl<.: J'-' "rcJi::.r.; u,,['u\-"; LL ;;,,::\'-,1 Si __:;O,:'o,}~e;), , 132y NacI1au proJekcIJc fOtaciunug ,:,[u;..;a, i-..unlt.: j..: -.;-h u ,;J::ki ~/(}(},1f),8!]), "
precoik R=50, osnovu okomita na [[2 i sa 1[;-zalvara ugao od 30", a visiiia ~tOSca ~''- ___ /./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50,70,10), B(100,3o. 70)]. Preeni!:. OSl1m c jednal( je
v=6U. Vlsml stosca. _.
,r_~ .
120. Nacrtati sve projekcije rotacionog stosca komc je osnova L! r~\\"!lini Ei ,70,80, 50), a 133 y Nacrlati projckcije rotacionog stos(;a cija osno\,<1 !di u ravllini E(J50,jJu,JiLI/ ,,~,
dodiruje ][11 1[2: precnik osnove R=-+O i vislTI1TSWsca 1'",,60. ,,~' sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI, d:::::45 od--lT2, a polupr<':CIl\k os nove 1'=40

j',29U ra~nini E('70,60,55.l1di kruznicn cijc je srediSte u tacki 5(-25.,)0,-), poiuprecnik 134. Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa ,,:>'1/[S(4-(j,55,2Uj, v! 70,_){Ui5J;',
~--:., r=3). Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70, a ispou ravninc stozac
~~_=-4-"]~~ffi~:osnove R:::::40.
clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela.
135. Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U, kuja prolazi (ackama: ;-\.{<ZQ.2(),70i,
122. Nncrtati projekcije geometrijskog tije!a kaje Ilastaje ratacijol11 lroue:la B(l0,20,25) i C(20, 50,75),
ABCjA(40, 70,30), B( 100,10,60), e{70.30,30] oko slranice riB. - .",
H~6n.Nacrtati projekcije kugle, koja proJaz.i tackama: A(30,10,30) i B(O. /0,10), J.L1J j0j jt'
123. NacrtaLi projekcije rotacionog st~ca. kame je vrh V(-60,30,]O), srediste 0snove
'<,-:::-:<. sredistc na pravcu p "" M1 l[M( 10,4-0,60),
I
N{-40,20,O)J.
S(0,60.50} i izyodnicam =0.: ilk!!,!!', J1(-10.JO,60)].
137. Nacnaci projekcije kugle, kojoj je sreLliste :5(30,-15,45) i tangem<1
[2 PR[P(20,1 10,80), R(lOD,25,35)l
1'14 7. Pmjiciranje geol11etri}skih t(iela

1.38. Nacrtati projckcije kugle, koja prolazi tackama: A(40,50,40), B( -20,80,60),


C( 10,50,70), kojoj je srediste u nwnini £(50,50,40).

139. Nactiati projekcije kugle, koja pro!azi tackama: A(50,20,40), B(O,45,1O),


Ct J0,80,50), iI dodiruje favninu £(40,30,60).
8. Telmicki crtei i osnovni stalldardi
14(L N:1Crtati najmanju kuglu, koja dodiruje mimoilazne pravce: a;;;: MN[M(JO,I25,60j,
N(-70,45,85)] i b '" PR[P(O,40,0), R(85,O,Jl5)],
iLl. Vrste tchnickih erteza
1.'41', Nacrtati projekcije kugle kojoj je srediste S(70,80,80) i tangenta
t = MNl't(40,50,40), N! 10,20,10)), Tehnicki crtcZ je sredstvo sporazumijevanja kao i govor.
Sve vrste tchnickih crteza propisuje standard (preuzet JUS), a mogu se
142, Nacrtali projekcije kug\e kojo] je sredi~te S na pravcll p =: MN[M(O,40,50). S\,Istati u nekoliko grupa. i to: po nacinu prikazivQ/~ia, sadriini, nal1~ieni i nacil1u
N( 140,110, JOO)}, il tctiv<l S =0 CD[C(50,30,20). D( I 10,90, 100)]. iz.rade.
a. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na:
ort()gol1alne. koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije, a dobiveni Sll
projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu, dakle osnovnim
projiciranjern.
aksonometrUske, koji prikazuju predmet u tri dimenzije.

h. Po saarziiti crtezi rnogu biN:


sklopni, koji prikazuju neki tehnicki uredaj - lDasinu u cijelom sastavu ili
dijelovim<L
detaljl1i, koji prikazuJu jedan dio pojedinacnog sk!opa.

c Po nallyem cne::, se d(jeie l1a: ___ ._


crtei projekta, koji sluzi za studije i kalkulacije. na osnovu koga se
ostvaruje osnovn{crrei. Ova] crtet se zatnTI upotrebijava za izraLil1 razniit
vidova projekta.
radionicki crtei, prema kome radnici izraduju nacliani predmet, a
prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez obzira na to"' sto . se
primjenjuje dvodimenzionalna slika, tj_ ortogonalne projekcije.
montaini crtez. je crtez prema kome se sklapaju i postavljaju sklopovi
urednja.
instalacioni end, na osnovu koga se polazu cjevovodi i postavJjaju
elektTicni vodovi.
sifUacioni ertet, za utvrdivanje mcousobnog polozaja masina u fabrickirn
halama .
.sematski enei , za funkcionalno prikazivanje uredaja masina, aparata,
instrumennta i citavog postrojenja pomocu simbola i sctnntskih znakova.
crtei i<;poruke. koji sluzi kao dokument za isporuku.

, ................. "~~,-'"
206 1n. Proji6rwve tehnicki;' prednmo IU2 Zadaci za rjdawlI1jf' 207
~---~~=~==~----.-------

144.

140.

142.

147.

. =1:
11_1 Tal1f{cllc(jalne ral'lline 209

Trazena tangencijalna ravnina


<-.1 odrcdcna jc izvodnicom a i
tangentam m. Kako je tangenta
" ',- m paralelna s ravninom 7f!,
IL PresJ~ci geometrijskih tijela ravninamlll\ ~~~~. ~._~,,,:,--,~~~:N7 ona je sutraznica prvog traga

l~:_ '5":S: ravnine it Ako treba odrediti


'-I

11.1. T:mgend,ialne ravnil1e OJ A"; . jos i tragove d l i d z ravnine ;j,


Y anda sc nade prvo probodiste
n.1.1. 0 tangencijainim ravninama A( A',A") izvodllice a i drugo
probodiste M 2 {M;,M;) tan ..
Kxoz tacku T neke plohc q) prolazi beskonacno mnogo krlvulja tc plohe. gente m. Tada prvi trag d l
'r !,mgcnte poJozcnc tackom T na sve ave krivulje leze u jed.lloj ravnini koju pralazi tackotn A' paralelno s
riaZiV,mlO rangendjafnom ili dinwIH ravninom te plahe (jj u tacki T. Slika I L I m' , a drugi trag d 2 odreden je
Neki praVQC poiozen lack om T okomito 113 tangencijalnu ravninu nazi va
tackama,1.xi M2 =M;.
sc i!{'nlw{om p[ohe r:p u tacki T.
Da bisill() u nekoj tacki plobe konstruisali tangencijaJu ravninu, potrebno
jc clnto1l1 tackom odrediti dva ravninska presjeka te plahe i tangente tih presjeka
u datoj tacki. Ovc'tangente odreduju tangencijalnu ravninu. . 11.1.3. Tangcncijalna- ravllina stosca
Kako svakom tackom neke plohe prolazi jedna izvodnica, tangencijalna
,"i1\-'nina takve plohe u bila kojoj njezinoj tacki sadrii tu izvodnicu. Svaka t. Zadatak. Od,-edrtl rangenci/ainu mVllillU rOlUciullug SlU!Scu u t'm;h.i
r:mgencijulna ravnina valjkaste iii stozaste plohe dira tu piohu duz cijele Tt25.-,:JO), Cija oSl!ova Zeii u ravnini Jr{, sa srediJrem u tacld S(40,35,0)
izvodnice, tj. svakaje tacka izvodnice diraliste iste tangencijalne ravnine. pofuprdnika r = 30 i vi5;frw stdca v = 60 (sf. J 1.2).
li fH.,:koj ".Lacki presjecne krivufje oblog geomctrijskog lije1a 'moie se
konstruisati tangenta pomocll tangencijalne ravninc toga tlje1a u toj tacki. Zato
:rci"~l upoznatl kako sc odreduju tangencljalne ravnine oblih gcometrijsklh lijela. R j e se 11 j e: lzvodnica o( a',a") toga stosca, ko.la ide tackom T,
pripada trazenoj langencijalnoj ravnini 6. Kako je potrebno imati jos jedan
pravac tangencijalne ravnine, paJozimo paralelu- k( k',k")- -toga stoSca koja
11.1.2. Tangencijalna ravnina valJka
prolazllackom T. Aka je 1Il( 1Il',m~) tangenta te para[ele u tacki T, onda njezin
Ztld~ltak.
Odrediti tangencijall1u ravninu kosog kndnog va!jka u tacki tJocrt m' prolazi tackom T' okomito na duzinu O'T', a njezin nacrt /II" prolazi
rr55.40,-j, c{ja osnova leii u ravnini Jr:J. Valjak je zadan OSOI11 SV[S(50,25,O) tack om r" . parale!na sa osom x.
v( j (),40,. 50)] ipoluprecnifwm OSflO1-:e r:= 20 (srI 1.1). S 1a dva pravca ravnina ,1 je potpuDO odredena. Njezin prvi trag d J
prolazi tack om ,4' pam1elno sa 111' , a njezin drug! trag d 2 odreden je tackama At
i lvl?.
U
Rj e sen j e: Izvodnica a7 af,a vaUka, koja prolazi tackorn T pripada
) TnIRO\-'e ravnine L1 rnozemo konstruisati i bez upotrebe paraleie k i
I.faienoj iangenci.lalno.l ravnini. Da hismo nasH .los .ledan pravac te tangencijalne tangente m ~ tacki T. Njezin prvi trag d i je tangema tiocrta osnove stosca u tacki
rilYDine. polozirno paralelu k( k'.k") toga valjka, koja prolazi tackom T. Aka je ;1', a njezin drugi trag d 2 odreden je tack om .J.x i drUgiffi probodisrem N2
sutrrrinice n prvog traga ravnine.1. koja ide vrhom stoSca .
.'Ii, tangenta te paralele u tacki T. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito
1'13 duz:nll O'T'. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x.
210 11. Presjeci geometrU,;kih tljela.:..:.cr'::."CC"::lil,,'"::,::"::"__________ 11.1 Tangel1cijalne ravnine 111

k" ,

5'
m'

Slika 1 L3

Slika I L2
11.1.4. Tangencijalna ravnina kugle

Zadatak. Odrediti taJlgencijalliu rr/1'l1inu kugle u tacki T(40,-,5),


je srediste 5(30,35,25) i poluprecnik r = 25 (sl.1!. 4).
2. Zadat-ak. Odrediri rangel'lcljainu ravl1Inu iwsog Icruznog s'!O<~ca u
tacki T(35,-, 25), kame je osnova paraleLna s ravninom n~, aka mu ;e Gsa
SV{S(20,10,30), V(70,45,45)1 i po{uprecnik osnove r ~ 10 (,1'1.11.3). R j e sen j e a: Nacrtaju se projykcije e
i k" paraJele .1<, koju. ide
tackom T i projekcije k; i k;
sporedne kruzni9~. k" koja je paruldnCl s ravninum
1[2 i- pnJlti.zi· tom tackorn. £atinlKonstruisem6 'pcojekcije m ' i mil tangente !!i
R j e sen j e: Tangenc!jalna ravnina L1 odredena jc izvodnicom
(I{ ([',a") na kojaj je tacka T i tangentom m( "{,fit) u tacki T pm-aIde k( k',k")
paralele k u tacki T, kao i projekcije n'i n" tang~nt"e'fl sporedne kTIlznice k; II raj
tacki. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice k U luj j

koja prolazi tom tackom. Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem .42
tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl. Ka~b je tangema III :;utraj~mca
izvodnice a paralelno S !II , a HJezm pry! trag d j odreden JC tdckama il.x 1 prvog traga te ravnine, a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga, to pn'! [rag.
M, "5iM;. lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' , a njezin drugi [fag d2 ide [3ckom
Tragove ravnine L1 mozemo konstmisati i bez uporrebe paralele k i /vi 2 paraleino s n
H
, Ti tragovi moraju se sjeci na osi.r u tacki llx.
tangente fII U tacki 1'. Tangenta tt( nl,n") osnove stosca u tacki A jest sutraznica
drugog traga ravnine d. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom ,.12 == A; paralelno 5
/1#, a njezin prvi trag d J odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N! R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:cc-
sutraznice n drugog traga. nil\., koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle.
11_ PrrsJeci geometrijskih tijela ro-vl1il1oma _.______ . 11.2 Pres.jeci prizme ravnil10m
~____'_'~:==~= ____..!'2 213

Tal1gencijalna ravnina kugle u tacki T b. Presjek prizme kojoj je osnova npr. trougao ABC u ravnini n (s1.11.6)
okomita je, prema tome, na poluprecnik ravninom E, koja je paralelna s bocnirn bridovima prizme, je paralelogram
r-:;;:;.ST, pa se njezini tragovi odrede na slije- 1-2-3-4, kame Sll dvije ",tranc paralelne <; tim bridovima (1-3 i 2-4), a dvije
deci naCin: konstruisll se projekcije m' i mil njegove strane su poprecne na te bridove (1-2 i 3-4).
sutraznice m prvog traga koja proJazi tackom
Presjek svak.e prizme ravllinom, koja
T' okomito oa S'1"i odredi njezino drugo
je parale/na s njezinim bocnim hridavima, je
probodiste M 2 'S M;. Tackom toga pro~
paralelogram. kame su dvUe !ilrane paralelne
bodista povuce se dmgi trag d l okomito na lim bridovima. (l dvije S11 poprecne na le
rll -:; :;. s"rh do ose x, a ad tacke t::b: prvi trag d l bridove.
ravnine L1 okomito na r' = S'T'. Hi se oacr-
ll
taju projekcije sutrazmce n( n',n ) drugog
traga koja prolazi tackom Til okomjto oa
r", pa se odredi njezino prvo probodiste
N j . Tackom /vI po"\'Uce se
prvi trng d l
S!ika 11.6
okomito na r' = S'T' do .1x, a tackom Ll.1""
Slika 11 A prolazi drugi trag d z ravnine ,tj okomito oa
c. Presjek prizme kOJoj je os nova npr. cetverokut ABeD u ravnini n,
r"=SJlTIJ .
ravninom E, koja nije paraJelna s njezinom osnovom niti je paralelna s njezinim
bocnim bridovima (sl.11.7};-je· cetverokut 1-2-3-4 koji nije jednak asnovi
prizl1lc. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakteristicna svojstva:

11.2. Presjeci prizme ravninom :T N3 svakom bocnom bridu priz~


me nalazi se jedan vrh os nove i je-
11:.2..1. 0 presjeku. prizme ravninom ..dan. vrh presJcka prizme v-1 i_),· B i
2, C i 3, D j 4), za koje se kaze da
o. Presjek prizme kojoj je-osnova npr. cetverokut ABeD u ravnini 1[ su pndruzcm yrhoYl likoya ABeD 1
(51.11 .5) ravninom £, koja je paralelna ravnini n, je opet cetverokut 1-2-3-4, koji 1 ~2-3-4. Posto s1.1 bocni bridovi priz-
je jedllak osnovi', me medusobno para!e!ni, to..1.t:;.J2.riti -
Vrhovi tog cetverokuta su prob6dista ru2eni Vrl101'i osnove l presjeka na-
n\'llinE' E s bocnim bridovima prizme, a nje- luze na parafelniTn pmrciJl1a.
gove strane su presjecnice nlvnine E s tim
hridovima. Na svakoj bocnoj plohi pnzme
Presjek s1'oke prizme ravninoln, koja nalazi se jcdna strana osnove i jedna
jl!. para/dna s njezinom OSlWVOlll, je I1mogo- stroma presjeka prizme (AB i 1-2, Be
!':!if 1<0j1 je jedl10k [(~j OSIWVi. i 2-3. CD i 3·4. DA i 4·!). koje
Slika 11.7
nazivul110 pridruzenim slral1icama
likova /~BCD i 1-2-3-4. Kako rav-
nina svake plohe prizme sijece presjecnicu e ravnina Jt i E u nckoj tacki, kojom
Slika 11.5 mora prolazlti jedna 511'an8 osnove i jedna strana presjeka, koje su na toj ravnini
(tackom 1 idu AB i j -2, tackom II idu Be i 2-3, tackom III idu CD i 3-4, a
214 1 f, Presjeci geometrijskih t~ida raVnirUlIl1{/ 11.2 Presjeci prizme ravninom ?15

tackom IV idu DA i 4~1), to se prodllienja pridruienih srmna [iII likova sijekll it osnove A'B'CID'E' i tlacrta l'f3'4'S' tog presjeka. 12 tlacrta presjeka adrea-en
tackama, koje su fla tragu e. je njegov nacrt 1//2 8 3 8 4 8 5 8 vrhova 1, 2, 3, 4 i 5 pomocll ordinal a povucenih
Ova dva svojstvH su karakteristicna za perspektivllll afinos! likova vrhavima tlocrta okamito na aSH x.
ABCD i 1-2-3-4. Vidljivost prizrne i njezinog presjeka odredenaje na vee poznati nacin.
05110va svake prizme i preYdek te prizme ravninofJ1, koja ruj£' pamielrw s
njezinom asnavam, nili je paralelna s I~;eziflim hoenim bridovima. perspeklivllo
su afini likovi, za kOje Sli bocni bridovi prizme zmke ajirlOsli, a osu af/nosN je 2. Zadatak. KasH trostranu priz,mu, kajaj je osnova ABC[A(5(),55,O),
presjecnica ravnine osnove i ravnine presjeka. B(75,70,O), C(90,50,O)] It ravn;n; Jr, i bocn; brid AD/A. D(20,15,60)), presj""i
ravninom £(100,65,-90) (,1.1 1.9).

11.2.2. Prcsjek kose prizme opstom ravninmn


D" F" R j esc n j e:
1. Zadatak. KoStl petostranll priZlIlll, kojojje OS}WWl Postupak rjeS'avanja (jvug
ABCDE(A(lO,40,O), B(35,20,O), C(60,30,O), D(45,55, 0), £(20,60,0)) ,; ravllilli Jr}
zadatka analogan je rjese·,
i bocni brid AF[A, F( 55, 75,60)}, presje!:i ravninolJl E(J } Q, j J 0, 90) (sf.! j. 8), nju 1. zadatka, s tim sto
je trostrana prizma sjece~
R j e sen j e: Presjck oa ravninom koja irna eli··
F" J" Gil I" H"
nekog geometrijskog tijela vergentne tragove.
opstom ravninom,---H18ze se
odrediti direktnim postup-
kom ili pomocll SwmQCf-
la. U ~)vom zadatkll, prcs-
y
D'!----/\
jeh: petostranc prizme
Jdreden je dir:ektnilrJ ?os,·
z
tllpkom, [J. probodistem
I ,
0"
pujcdinih uucnih bri~iu'v'-i ::.
o A'
ravninom E. Vrh prcsjeka
Y
1, u kojcm boeni brid AF
tc prizri1e'vrobada ravninu 8'
E, odreden jc pomocu dru-
A' / ge projicirajuce ravnine
.:1(d,,£12) potoiene tim bri-
Slika 11.9
dum_ Pruvac P(Pf,P1) 'u
G' kojem se sijeku ravnine E i
il, presijeca taj brid u whu
j. Na isti bi se naCin mogJi 3. Zadatak. Kosu (5etverostranu prizmu, kojojje osnova
odrediti vrhovi presjeka 2, ABCD[A(30,30,O), B(60,15,0), C(40, 5, 0), D(20, 10,0)] u ravnini [[I l bOL~ni hrU
3, -I i 5, di je za njihova AE[A, E(S0,70,SO)}, presjeCi ravninom E(JO{),125,100) i odrediti mreiu te
J'
odredivanje upotrijebljena prizme (sl.11.1 0).
Slika 11.8 perspektivlla J.fiJlost, koja
postOji lzmedll [locrta
21~6_ __ 11. Presjeci geomernjskih rijeia ravninama 11.2 Presjeci prizme ravninom 217

R j e sen j e: U ovom zadatku treba odrediti normalan presjek


cerverostrane kose prizme ravninom E(e"ez). Pod normalnim presjekorn prizrne
podnlzumijeva se presjek le pdzme ravninom koja je okomita na njene bacne
a)
lwidcl'..'c.
Ovaj zadatak je rijeScn na aba nacina: direktnim postupkom i pomocli
stranocrta. Vrhove presjeka J, 2. 3 i 4 odredimo kao probodista ravnine E sa
l £
bocnim bridovima prizme. Zbog toga polozimo tim brldovima druge £

ijfOjicira.ilH~:e ravnine. Ravnina /1(d r,d2} koja je okomita na 1[2, a polozena je D" A" C" / "Q;.:"B~S' 1J' R.z,.Q.i l x 2 Ex
-.),.--
hridol11 BF, sljece ravninu E u pravcu q(Q),Q2), koji presijeca taj brid u tacki 2. °1, ,:_"'G' -'--''--l'= H

DnJge tri projicirajuce ravnine, kaje poloiirno bridovima AE, CG i DH, y !


paraklne .<it! s mvninom 1.\. pa ~ijcku ravninu E u pravcima [1, r i s, koji su
paralelni s pravccm tj, Dakle i njihove projekcije pl,qt,r' i s' koje polaze iz
13cakCi P;.Q;,R; i S~ mcc1usobno su paralelne. 0

2 J
Kako su likovi A'B'C'vti 1'2'3'4' perspektivno afini, a za njih je osa
lfinosti pravac ell dok su tloerti bocnih bridova zrake afinosti produzenja B
:'ljihoyih pridruzenih straniea treba da se sijeku fla OS! afinosti. Zbog toga se
pridrnzenc stranice Ere i 2'3', ako je konstmkcija tac-no izvedemi, moraju sjeci (E' A C A
1!C1 pravcll (.c. kao i sve ostale pridIUzene stranice perspektivno afinih likova.
------Na is-toj-slicitn:ikazan je i drugi na6n rjeScnja toga zadatkrr;i'1o pomocu D
~-tranocrta_ Tragovi ravnine E, koja je okomita na bocne bridove prizrne, moraju A
D
bill okoJ1l1ti j na istoimene projekclje lih bridovu. Posto :se zadatak ljesava
pomocu stranocn3, upotrijebit cemo stranocrtnu ravninu 'lr3 koja je okomita na
\"(\\/ninu IT} i na ravninu E. Tako se ravnina E i sve sto se u njoj nalazi, dakle i
tra7;cnl prcsjck, projlc.p;:a---H-a lT3 u trag-e). Kako je ravnina ltJ ukomita: lla ravninu Slika 1 L 10
E, Srral10crtnu DSll ,Xl moramo postaviti okorrrito na e,. a kako ie ravnina 1[,
paralc:Jna s bocnim bridovima prizme, Gsa IXj je paralelna s tim bridovima.
Don]3 OS nova ABeD projicira se u osu IX], a gornja osnova u pravae Aka se strane prizmerazv\ju u ravninu, nonnaini presjek ce se prikazati
EFGH kcji je pGralel3-l1 Sri QSom ,X]" Bo~ni bridovi prizrne pfojioir-aju- se na 7[,3 u kao pravac koji je okomit na bocne bridove. Razvijena mreza (sI.11, lOa) date
pravoj veIiCini jer su paralclni s 1[3. Stranocrt 1"'2"'3"'4'" presjeka nalazi se u kose prizme dobit ce se na sJijedeci n a c i n : , .
Trccern tragu e" Pomocu ordinala, okomitih na }X3, dobiven je tlocrt 1'2'3'4'. a Na pravac n prenese se 1-2=1020' 2-3=203°' 3-4=3((1(/ 1 4~1=401o.
romocu orclinaln okomitih na /X2 dobiven je nacrt 1""2""3""4" presjeka 1-2-3-4 Tackarna 1,2,3,4, 1 povuku se pravci okomiti na pravac nina njih ?re~esu n~
prizme sa ravninom E, Ako ravninu E preiozimo oko traga e] u nJ, dobit cemo istu straml prave veliCine ol1i11 dijelova bocnih ?rido~a k~ji Ide 11a lsto~. St~atll
pnI\;U velicinu lo2r;-.1r;4n presjeka 1-2-3-4 (J'''' If!' 2"'2 0 , 3""'3 0 , 4r94() jednako je ravninc E. Te veliCine imamo u stranocrtu, pa ce se 1Z shke 11.10 premJetl na
m
sliku 11.IOa.DaklelA~1 '" A"" l1t~l "., E~",. ,2B~ 2 B" l'~ 2F 2 mF" 3C ~~,mC" I
uchlljenosli tacaka 1'2'3'4' od ose /X3), m
3G:;;;; 3 C , 4D:;;;; 4'" D'" i 411= 4'" H . Doda li se razvijenoj mreZi pIoha prizme
m m
Pomoc:u nonnalnog presjeka 1-2-3-4 konstruisat cerna i mrew date
prizme. Kako je ravnina E okomita na bacne bridove, to Sil i stranice presjeka obje osnove,_ dobit cerna mreiu kose prizme s normalnim presjekom.
1-2-3-4 okomite na odgovarajuce bocne bridove prizme.

~I
218 11. Presjeci geometrijskih lijela. ruvmnama 11.2 Presjeciprizme mVllinom 219

Pravac p( p', pit) je pr(fsjecnica ravnina E i ,1, a na nacrtu p" te presjecnice


11.2.3. Presjek uspravne prizmc opstom ravninom
nalazi se nacrt ]"4# stranice 1-4. U naCltu se vide sarno stranice 3-4 i 7··4 toga
Zadatak. Uspravnu cetverostranu prizmu, kojoj je OSrlova presjeka, jer su na stranama koje se u nacrtu vide, dok se ostale stranice 3~2 i 1-2
ABCD{A(35,10,0), B(55.5,0), C(70,20, 0), ])(45,35,0)] u ravllilli 1[1 i visiua v=.50, ne vide.
presjeCi ravninom E(100,90,70) (sl.11.11). b. pomocu stranocria: Posto je prizma presjecena opstom ravninom, to jc
potrebno ravninu E, pomocu stranocrtne ravnine nJ, transformisati u
projicirajucu ravninu. Zato treba slranocrtnu ravninu 7rJ postaviti okomito 113
R j e 5 e n j e: Zadatak je rijden na dva J1acina: direkmim postupkom i ravninu E. Zbog toga je na slici 11.11 upotrijebljena takva stranocrtna ravnina
pomocll stranocrta. 1i." koja je okomita oa ravoiou nj ina ravninu E. Kako je ravnina 1fJ okomiw nn.
a. direktnim postupkom: Kako su bocni bridovi prizme okomiti na ravninu tr], ravninu E, stranocrtna osa JXJ mora biti okoinita na prv] trag el ravninc E. Na vee
poklopit ce se tloert (2'3'4' presjeka 1-2-3-4 s tlocrtom prizme lfB'C'D'. poznati naCin konstmisan je stranocrt prizme, kao i treei trag e3 ravnine E. Posto
1
Nacrt toga presjeka odredujemo tako, da pomoc:u sutraznica ravnine E odredimo je ravnina E okomita na n3, to se stranocrt ]"'211131/14 presjeka 1-2-3-4 nalazi na
)1

1
nacrte vrhova presjeka. Na taj naein, a pomocu sutraznica fll i n prvog fraga, trecem tragu e3 ravoine E. Tlocrt J'Z'3 4'tog presjeka poklapa se sa tlocrtom
D 1
odredeni Sil naclti 2# i 3 vrhova 2 i 3. Nacrt tog presjeka mozemo odrediti jos i prizme, -jer su njezini- bocoi bridovi okomiti oa ravninu '/[j, a Duert r2 'jiY 4"
tako, da pomocu presjecnica ravnine E s ravninama polozeoim bocnim presjeka odredi se pomocu tlocrta i stranocrta tako da se uradi If" r;:: A''']"''' ,
stranicama odredimo nacrte stranica presjeka. Na taj 11acin, a pomocu ravnine B"2":;:::;B"'2
1H
C 3"':::: C'''3/Hi D"4":::;; DJN 4,",.
,
lt

L\(df,d2), po!ozene bocnom stranom ADHE, odredenje nacrt ]'14" stranice 1-4.

11.2.4. Presj"k kose prizme drugom


~ E" H" F" G" projicirajucom ravninom

Zadatak. Kosu trostranu prizmu. kojo) je OSl1ova ABC[A(10,30,O),


B(30.45, 0), C(50,20,O)] u ravnini ff; i bocni brid AD[A, D(60AO,40)) presjei:i
ravninom E(80,=,55) (sI.11.12): , ,.~-~.~

R j e sen j e: Posto je ravnina E druga projicirajuca ravnina, nacrt


r2"'f presjeka 1-2-3 je l! njezinorn drugom tragu.e2_ 'Tloert presjeka OdTG,di se--·
tako da se nadu tlocrti svih vrhova presjeka pa se medu soborn spoje. Kako je
vrh 1 na bocnom bridu AD, to se njegov tlocrt t nalazi oa presjecistu Ilocrm
KDI toga brida j ordinale povucene tackom
1
r.Na isii Dacin Se odrede tll)Crli
2' i 3 vrhova 2 i 3 toga presjeka.
U tlocrtu se vide stranice 1-2 i 1-3 toga presjeka, jer se nalaze n3.
plohama, koje se u tlocrtu vide, dok se stranica 2-3 ne vidi, jer se nalazi nJ plohi
/
koja se u tlocrtu ne vidi.
/
/
Kako je vec napomenuto da su presjek prizme ravninom i osnova prizml'
H":" perspektivno afini likovi, za koje su bocni bridovi prizme zmke atl0osri, a osa
G'"
afinosti je presjecnica ravnine os nove i ravnine prcsjcka, III afinoSl muz...;
Silka ll.i 1 posluziti kao kontrola tacnosti konstrukcije llocrta presjeka.
] 1. Pre.'Ijeci geometrijskih tijela ravninama J 1.2 Presjeci prizme raVilinom 221
220

Zata se pridruzene stranice A'S' i 1'2', aka je konstlllkcija tacna


izvedena, moraju sjeCi na prayeu eJ, kao i sve druge pridruzene stranice
perspckti Y llo 3finih likova. U zadatku je kOnSllllisana jos i prava yelicina
presjeka lo2(So prelaganjem raynine E oko njezinog prvog traga el na ravninu reI·

e, z
e, Ez

z, A" 8"
oty

\A m :p'" \E'" 0 C"! 0" B"iE" A":IX Ex


A' E' J'
0': l' 5',

"
Ie,
3'
I
Slika 11.l2

/I' .2 8' G'

11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom


projicirajucom ravninom
2'
I 2'
5'
1. Zadatak. Z(ldallO je pravilna petostrana uspravno prizma sa l'

inm'(l!!1 AHCDE II ravnini nj lwjaj je jedna strana CDIC(10,40,O), D( 10,20,0)]


visina pri7.l11c v"",,40. Odrediti pre,\:jek prizme ravnino11l E(50, 00,35) i
kOl1struisati mreiu s pre,yje{nim !ikom (sl, 1 '- J3)
aJ
C'
E'
R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit
cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme. Kako je
SlJka 1 Ll3
ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina, naclii tih probodista moraju biti na D'
drugom tragu e2 te ravnine.
222 11. Presjeci geometrijskih tl}ela rm'ninama 11.2 Presjeci prizme ral'nillom 223

Aka ta probodista oznaCimo sa 1,2,3, 4 i 5, to tacka ]# treba da bude u


presjecistu drugog traga ez ravnine E i nacrta brida AF, a tacka 2'" je u
presjeciStu traga e2 i llaerta brida BG itd. Nacrt presjeka jc od tacke r do tacke
z
3'" := 4" , a tlocrt presjeka prizme poklapa se sa tlocrtom prizme, jer su svi bocni .____~e~3__________~Ez
bridovi prizme okomiti na ravninu Rj. Na slid 11.13 prikazan je i lijevi bokocrt
ono-~r dijela prizme ko]i je ispod ravnine presjeka. Odredena je i prava veliCina
5 111 1
presjeka 1°2°3°4°5° prelaganjem ravnine E aka traga e1 u ravninu 7[2 na naCin " 1
r¥ 1° J'lx itd. Na slid 11.13a nacrtana je mreza donjeg dijela prizme koja se
0:::
3'" ' 6'" . r".:··- --.-cl),
sastoji od mreze bocnih ploha osnove i prave veliCine presjeka. Donji dio prizme
je prerezan po bridu Al i razvijen na ravninu slike. Za konstrukciju te mrde 7'"
;,,1 7
" /

dobiju se prave veliCine bridova osnove jz tlocrta (Ao So::.:::: A'B', BiJC D ::::: B'e l I 2"
/
itd.l, a prave velicine bocnih bridova nalaze se u nacrtu (Ao 1° = A'j', 1m
1" /
8
ez
BO 2° ::::: B 2" itd.). Ako takvoj mrezi dodamo pravu veliCinu presjeka, dobit smi
.1
, 5'1 /
X
celTIo mreZu dijela prizrne izmedu ravnine 1C i ravnine E. 0 Alii BH:Ft( C":E" ID" Ex

2. Zadatak. Zadana je pravilna sestos{rallQ uspravllfJ prizma sa


osnovom ABCDEF u ravnini 7r} kojojje srediste u tack(§QO,}5..0fjedan yrh u
tacki A(J0,35,O) i visina prizme v=50. Odrediti pre:ojek prizme ra"vninom : l'
-of-
£(65, tXl, 65) i konstruisati mrezu s presjecnim lik(lm (~·'-ll. 14) 0'
e,

Rj
e sen j e: Postupak rjeSavanja ovog zadatb :ma]ogu!1 )~__:j~_~:::Ju F'JI E' 2'
zadutka kao na slici I f.13. 4' 5'
7'

3'
." 5"
6'
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvom a)
projicirafucom ravninom
)"~---{'2' 7"

Zadatak. Zadanu pravilnu petoslranu L/spravnu prizmu, ko)a))e OSJIova )' )'

ABCDE u ravnini 1C." presjeii ravninorn E i konstruisati mreiu S presjecnim


!ikom. Elementi prizme i presjecne ravnine datf su na slici 11.15. A' 8'
D' E' F' Co DO

R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom


Co
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine, to je tlocrt toga presjeka duzina od
1
tacke f 5 2' do tacke 4 na tragu e,. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju
prethodna dva zadatka, s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom Slika 11.14
ravninom. CO D'
Na slici 11.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje.
ii. Presjeci geometrijskih tijela ravninama 113 Presjecipiramide ravllinom 225

11.3. Presjed piramide ravninom


13'"
z 11.3.1.0 presjeku piramide ravninom
1
."
+--"f------
a. Presjek piramide kojoj je osnova npr. pelerokut ABCDE u ravuini 1t
(sU 1.16) ravninom E, koja je paralelna ravnjni n, je opet peterokut 1;~,3,4,5,
koji je sliean osnovi.
Vrhovi tog peterokuta su probo-
is'' :,1 "
dista ravnine E s bocnim bridovima pira-
x mide, a njegove strane Sll presjecnice rav-
o Ex nine E s tim bridoyima
Presjek svake piral11ide ravnino/11,
koja je· parolelno s nfezinom oSl1ovom je
,
,~ OIMENZIJE (mm) nmogokut, kojije slican toj osnovi.
~~
.~ d h k dO J~,
50 60 20 <5 ,,
2 52 , 58 20 30 --- -~' / , Sllka 11 16
4';
3 60 '0 15 <5
rY r' ., , 5,4-
/
~ .. !
'');.20
b. Presjek pi;amide kojoj je osnov<1 npr. peterokut ABCDE u ravnini n
60 i 0-
1J e,
70 70 5 ..:.:;1 \ , I
(sL11.17) ravninom E, koja prolazi vrhom piramide. je trougao 1,2, V, kojem
5 72 20
"60
-- _:»30
58 \
i \ dvije strane I· Vi 2- V idu vrhom piramide. a njcgova treca strana J~2 je poprecna
5
"60 78 5
/
,
",\,---
7 70 26
" 40 na te dvije.
,
8 72 82 18
5 "60 Presjek_ 5vakt;- piramide ravninom,
['i'o
-~
" ""
56 15
"
koja praiazi 111ezillhn vrho/11, .ie rrougaa,
K.ome dvije :,{ralle pralaze. .. rhOlll, <i 11je-
gava tl"eca strano .Ie popreclIa na te dvije
straue.

50
Sllka 11.17

c. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr,


QJ ravninom E, koja nije paralelna sa OSllovom piramide, niti prolazi njezinim
10
vrhom (s1.11.18) .Ie cetverokut I, 2, 3, 4, koji nije sliean osnovi. Osnova i
cetverokut presjeka imaju karakte.risticna svojstva:

Slika 11.15
226 11. Presjeci geometrijskih tljeJa ravninama 11.3 Presjeci piramide ravnirwm

Na svakom bocnorn bridu piramide nalazl se jedan vrh osnove i jedan Vrh presjeka 1, u kojem bocni brid AV te'iHt~'~ide prohada ravninl.1 E,
vrh presjeka te piramide (A i I, B i 2, C i 3, D i 4), za kojc se kaze da 511 odreden je pomocu dmge projicirajuce ravnine iJ.(thdiJ- polozene tim bridOl~l.
pridruieni vrhovi likova ABeD i 1,2,3,4. Pravac p(P j, P 2), u kojem se sijeku ravnine E i 6., presijt;;ca ~aj brid u vrhu j.
Kako bocni bridovi piramide idu njezinim vrhom V, to se pridruieni vrhovi Na isti nacin mogli bi se odrediti vrhovi presj:eka 2, 3 i 4, ali je 72
osnove i presjeka nalaze na pravcima, koji idu istom tackom V .. njihova odredivanje upotrijebljena perspektivna koli~e_~~ija,_ koja postoji iZ~lCU:U
Na svakoj boenaj plohi piramide nalazi se jedna stnma osnove I Jcdna tlocrta osnove--A'S'C'D' i tlocrta 1'2'3'4' toga pre.sje~~.__ Produ'zenjQ stnmiC8
strana presjeka te piramide (AB i 1-2, Be i 2-3, CD i 3-4, DA i ~-1), kaje kolineamih Hkova, tj. A'B'i 1'2', S'C'i 2'3' itd., moraJu, se sjeci Da tragu eJ.
nazivamo pridruzenim stranicama likova ABeD i J -2-3-4. Kako ravnma svake Nacrd J"2"'3# 4 vrhova 1-2-3-4 odredeni su pomocu ordi~ilJq poloztnih tacknmi.l
8

plohe piramide sijece presjecnicu e ravnina J[ i E u nekoj t3cki, kojom mora J'2'3'4'-:--Stranice 2-3 i 3-4 tog presjeka ne vide se u tlocrhi,-,·a stranice 1-2.iI..4
prolaziti jedna strana os nove i jedna strana presjeka, koje su na raj ravnini su vidljive, jer su bocne plohe vidljive. U nacrtu, 5tranice' f2 i 2-3 su v-rdJjive, a
(tackom I idu AB j ]·2, tackom II idu Be i 2-3, tackom IIi idu CD i 3-4, a stranice J -4 i 3-4 su nevidlji ve.
tackom IV idu DA i 4-1), to se produienja pridruzenih strana til! likova sijeku u
tackama, kaje S1l na tragu e.
Ova dva svojstva su ka-
rakteristicna za perspektivnu koli-
nearnost. Bocni bridovi piramide,
na kojima leze po dva pridruzena
vrha, zovu se zrake kolilleac!je,
tacka kojom idu nake kolineacije
zove se srediste kolineacije, to je
vrh V piramide. a presjecnica e
ravnlna n i E je Gsa kolineacije.
Osnova svake piramide i
pre:,jek te piramide ravninom, ko-
Ja nije paraleina s njeZlllom OSIlO-
vom, niti prolazi njezinim vrhom,
perspeJctivna su kolinearni likovi, za kOje su bo{ni bridovi piramide zrake
kolineacije, vrh piramide je sredisie kolineaclj'e, a osa kolineacije je presjecnica
ravnine asnove i ravnine presj~~a.
v'

11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom

Zadatak. Kastl cetverostranu piramidu koja) je osnova


ABCD[A(-10,10,0), B(O,30,0), C(25,25,0), D(l5,5,O)} "ravnin; IT;; I'rh
V(50, 50, 45), presjeCi ravninom £(70,60,50) (sl.J 1.19).

Slika 11.l9
R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli, presjek nekog geometrijskog
tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu
stranocrta. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina.
1!. Presjeci geomelrijskih tUcla ravninama 11,3 Presjeci piramide ravilillom 229
Kada zadatak treba rijesiti pamaeu stranocrta, anda se upatrijebi takva
stranocrtna ravnina nj, koja je okomita na ruvninu 111 i na ravninu presjeka E.
Kako je ravuina ;1:3 okomita n<1 ruvninu E, 5tranocrtna osa IXj mora biti okomita
na prvi trag el te ravnine. Nacrta se zatim stranocrt piramide i treci trag ej
m
ravnine E na vee poznati naCin, Na tragu e3 nalazi se stranocrt J'"2//13 4 if1
M
presjeka ],·2-3-4 i to od tacke )11/ do tacke 3 1z stranocrta presjeka odredi se

1
njegov tJocrt j' 2 3'4/ pomoeu ordinala povucenih vrhovima stranocrta
M
i1f
/"2'1'._5 4 okomito na osu ,X.h a iz tlocrta presjeka odredi se nacrt i"2"3 ft 4 Jr

pomocu ordinal a povucenih vrhovima tlocrta okomi1.o na osu x,

11.3.3. Presjek uspravne piramide opstom ravninom

Zadaiak. [ispravllll petostrallu piramidu, kojoj je osnova


ABCDE[A( "20.20,0), B(-JO.40,O), C(20,40,O), D(30,20,O), E( }O, 5, 0)] u ravllini
n! sa sredisrem If tacki S(5,25,0) i visina piramide v 45, presjed ravninom
!i(70, 70,40) (sU UOr

R j e sen j e: U ovom je zadatku presjek petostrane uspravne piramide


()dreocn 118 qh3 nacin8, tj. direktnim postupkom i pomo{:u stranocrta.
Vrh presjeka 1, u kojcm bocni brid A V te piramide probada ravninu E,
ndredell jc pomocu dmgc projicirajuce ravnine j( dj,d2 ) polozene tim bridom.
Pr.::c,·:1(:: p(I~,P2).J--;j kojc!J1 s_t;:. sijeku ravoine E i J, presijeca-taj brid u vrhu 1, Xa I
isri n<lcin l11og1i bi se odrediti vrhovi presjeka 2, ), 4- i 5, ali je za njihovo
udredivanjc llpolrijebljena perspektivna Kolineacija, Koja postoji izmedu doerta
I Slika 11.20
os nove it'B' C'D'£' i tlocrta ]'2'3'4'5' toga presjeka. Produzenja stranica
kol1ncarnih likova, tj: A'E' i 1't, B/C'i 2'3', C'D' i 3'4' itd., moraju se sjeei
(1;) lragll Cj, Tako smo dobill-tiocr'te 2'3'4'5'vrho~va 2,3,4 i 5. Nacrte 2"3"4"5"
lih '.ThoY(l odrcdimo pomocl1 ordinala polozenih tackama 2'3'4'5' okomito na
osn x. Vidlji-yost pir3mide i njezinog presjeka odreoena je na vee poznati nacin.
\/ec smo vidjeli kada se zadatak rjesava pomocu stranocrta, stranocrtllu 11.3.4. Presjek kose piramide drugom
ravninu J[,. 1rcba postaviti okomito na ravninu IT, i na ravninu E. Kakoje ravnina projicirajucom ravninom
:I~, okornita na ravninu E, stranocrtna osa j.l:3 mora biti okQmita na prvi trag e, te
ravninc. Nacrtan je srranocrt piramide bo i trec] trag e3 ravnine E. Stranoert
!"'2'-~f'4"yrr presjeka 1-2-3-4-5 naJazi 5e 11a trecem rr-agu e} ravnine E. 1z
I Zadatak. KOSl1 cetvcrostraJ1U piramidu kojojje osnova
ABCD[A(50"25.0), B(30,1O,0), C(20,20,0), 0(40,35.0)] II ravnini IT, i vrh
::tnnocrt8 pre;-;jek3 odredi se njegov tlocrt 1'2'3'4'5' pomocll ordinaia povucenih
M
I
I V(O, 25,40). presjeci raminom £(5, =,-5) i odrediti mreiu pit'amide 5 presjecnim
vri1(Wim8 stranocr(a 111f2 3'"4'"'5''' okomito nn osu {t'", a iz tlocrta presjeka odredi poligol1om (:;1. ! J.21 ).
:of' _0'" rZ'" 3"-/-"5" pornocu ordinala povucenih Hhovima tlocrta okomito na 1
:.EU .!_-_
1
l
.1

11. Presjed geometrijskih fijele< mvo/namu 11.3 Pres.jeci piramidl:: mvtlinOIll


230

R j e sen j e; Kako je ravnina presjeka dnrga projicirajuca ravnina,


V"
Ilacrt r2~3#4" presjeka 1-2-3-4 je u njezinom drugom tragu ez' i to od tacke
]" do tacke 3", a tlocrt t2'3'4' toga presjeka dobija se pomocll ordinala, koje se
povuku od vrhova njegovog naerta.
Tloert A'B'C'D' osnove te piramide i rlDert ty 3'4' njezinog presjeka
1-2-3-4 Sll perspektivno kolinearni likov!, kojin"!i.\---Je tacka V'srediSte koli-
neacije, a trag el osa kolineacije. Zbog toga se produzenja pridmzenih stranica
tih Iikova, tj. A'B' i f2', B'C' i 2'3', C'D' i 3'4', te DIA' i 4']' sijeku u
tackama koje moraju biti na tragu e,_ -
Za konsrrukciju mrcie te pimmide (sUl.2 J a) potrebne Sll nam prave
velieine njezinih bocnih bridova. Prava velicina brida AV jednaka je njegovom
nacrtu A"" V" , jer je taj brid paraleJan s ravninom 1[2, a prave veliCine ostalih
bocnih bridova odrede se (s1.11.21) okretafljem tih bridova oko vertikalne me
VT, dok ne postanu paralelne s ravninom 1r:2. Duzina B;V" je prava velicina brida
BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina
brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta
se trougao AOBoVo(AoBo=A;B',BI!Vo::o:B(~V"")VoAo=V~41!), a donjegatro-
~tlgao A O DOV o( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV o
=- ( DO CO ::::: D'C", VO CO ::::: V"'C;) pa se mreza zavrsi trouglol1l CO BO VD :::: ( CO BO
= C'8', VO n° = V"'B; ). A1:.o mreii bocnih ploha kose cetverostrane piramide
dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill
sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede
- prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke na va
0dgovarajucc bocne bridove A{)V", Bn\/" c---0V(" D()V~l. Prava velicma duzine-Vl
U
jednuka je njezinom nacrtu V jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan
(',

s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr.
~-;'ckom ]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina A~VD u
11.3.5. Presjck llspravne piramide drugom
tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za projicirajucom ravninom
U
vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V 1; je prema rome prava
U H
velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V 2;) V 3; odnosno Y"'41; ,
koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha Zadatak. Zadanu pravilnu sestosrranu {l.1;praVllll piral1lidu,
te piramide V O 1{j ::::: V'"1;, Va 2° =- V n2;, VO 3° ::::: V"3; i Vi! 4° :::: Vo 4; , pa se tac- OSllova ABCDEF u ravnini nl> presjeCi ravninom E i konslntisafi mre-:fu s
V O
presjec:nim likom. Elementi piramide i presjeclIe J'(1l'niJle zadLllli ,YU ilL!
ke J , 2°.3° ,4° i J spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te pi-
slici J J.22.
ramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim
poligonom.
II. Prqjeci geometrijskih tijela raminama
11.3 Presjeci piramide ravninom
233
R j e sen j e: Kako je ravnina E druga projicirajuca ravnina, ana sijece
t\l piramirlu u seslerokutu 1-2-3·4~5-6, kome je nacrt u drugom lragu te ravnine i
\.I., ud tacke j" 2: 6'Y do tacke 3/t;:=- 4". Tloert toga presjeka odredi se tako sto se
]"!(Klu tlncrti syih vrhova presjeka, pa se redom mean soborn spoje. Aka je tacka
l" =:0: 6 tf nacrt-tacke I;:=- 6, u kojoj ravnina E sijece bocne bridove CV i DV, onda
jc t!ocrt 1'i 6' tih tacaka u presjecistu tlocrta C'V'_LD'v' tih bridova i ordinale
povw:-:ene tackom t =:0: 6" . Na isti nacin nadu se-tiocrti ostalih vrhova presjeka.
lJ sve tri projekcije istaknut je debljirn linijama onaj dio piramide koji .Ie izmedu
ravnina JT i E.
Perspektivna kolineacija, koja postaji u prostoru lzmedu osnove
pirrtmide i nekog njezinog presjeka ravninom, postoji izmedu tloerta osnove i
tioCrla svakog njezinog presjeka, Jer se normalnim projiciranjem dva
perspektivno kolillcarna lika ne gube njihova karakteristicna perspektivno
kolinGlrna svojstva. Zbog toga Sl1 tloert asnove A'B'C'D'E'F'i tlocrt presjeka
r2'3'4?5'6/per~pektivno kolinearni likovi, za koje je tlocrt vrha V'srediste
knlineacije. a prvi tr<lg t! ravnine E Gsa kolineacije. Kad tacna izvedene ,~ Dt!-1ENZIJE (mm J
kons(T-ukcije tlocrta presjeka, moraju se, prema lome, produzenja pridmzenih ~~
strana tih likova sjeci u tackama, ko.je su na tTagu el. Taka se pravci A'S'i 2'3',
0, ; I h1 0 d"

Fi'e' i ]'2', kao_ i astaE perspektivno kolineami likovi, sijeku na prvom tragu ~- ~JJ8-+_tO "
2 ]5 IJ,Z I t2
1;';. Pro.va veiicina togo presjeka piramide odredena je na slici 11.22 prelaganjem 3 37 1 72 1 ~o ,_~
"
r,--n-niIlt F oko traga ec nn rayninu 7[;:; tako sto se u nacrtu !" pos.tavl okomica na -~
35 71. :'0 50
I l~~-o-
co, i nanese (".Ie ::;.; Lri' Na isti naCin se nadu tacke 2°, f', .j.n, SCI j ft vrhova 2, 3, 5 35 70

,( .5 i 6 pa sc tako dobijc pamlelogram {' 21' 3° 41) 5° i 61) koji je prava vebeina 6
7
" -~-t
7~
" II 50
pmale1of.-rrama f. 2, 3,4,5 i 6. Naslici 1 L22a-H.acrtana .Ie: mreZa piramide s- , 37 _ I 1.5 35
76-1. :.r+-J;-S~
:.0
34 J
prc;;jecnim poligonom. Ta mreza se sastoji ad sest jednakih istokracnih
rWlJg!ova, Kojima Sll OSl1ove jednake bndu osnove plramlde, a kraci jednaki
9 t~,~~5
'0 36 I 70 ~2' 75
njezinom bocnolTl bridu. Prava velicina jednog bocnog brida, npr. AV, odredcna
je na toj slici pornoclI pravouglog trougla AOSoVOu'kojemu je AOS o ~A'S',
SoV 0 "'" S"Vff , a hipotenuza AOV o toga trougla je prava veiicina brida A V. Prava
veJicina 5vakog brida osnove piramide nalazi se u tlocrtu njezine osnove 60
i-loBo = A'B', E./Co ::::: S'C' itd. 0, oj

Na mrezi bocnih ploha nacrtaju se stranice presjeka tako da se odrede


pra-ve veli(:ine duzina VI, 1l2, .. i V6, pa se prenesu od tacke V na odgovarajuce
bocnc bridove /\ V, BY- i FV. Prave velicine tih duzina nadu se na slijedeci
F,
nacin: ako se tackom r povucc pamieJa sa osom x i njome presijece duiina
u tackj 11}, onda je duzina \To t) prava veliCina duzine VJ, jer je tacka 1 u 80 Ao c,
i,rostonl na hipotenuzi A V pravouglog trougla ASV, a udaljena je od njegove
katete AS taliko, ko!iko je tacka I udaljena od ravnine Tr" tj. koliko je tacka B,
Slika l1.22 Ao
! Jcbljell;J od ose x.

",' I"~
--- ---- - - ----'--- ------------

~2,,3,-4,-_ _ _ _ _ _-,-J-,-J,-.,-P,-,,::::,,'s/eci geumdrijskih tijcla ramillama 71.3 Presjeci piramide mvninom ________-'--13'5

Aka se, prema tome, tackama ]" =: 6 P


, 2#;;0; 5/1 if"'" 4# poyuku paralelc
o
s osom xis njima presijece duzina AOV u tackama l = 6", 2° 0= 5° i 3° =- 4° ,
onda je VO 1° :::; V 1, VO 2° ::::: V 2,. i VO 6° ::::; V6. Kada se na mrdi oznace tac-
ke 6o .io ,2(p,.,5o i 6o ,rakodaje Volo :;;:VOjO,Vo2i.l::::.:V<J2v, ... , V 6a ::::;V'i 6°, j

~a--_Je2
a zatim redom spoje, dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha. Aka
takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide, dobit cerna mreiu
piramide s presjecnim likom.
-] r
Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje.

I I
11.3.6. Presjek uspravue piramidc prvom
I
[fili om \ B"';E"". Alii Flii 0
projicirajucom ravninom
.... ~ DfHENZlJE (mm)
~~
Zadatak. Zadanu pravilnu seSlostranu l!.SPNH'llU piramidu, cija je ~,. r han d'
OSIlOI'G ABCDEF u ravJJini TrJ, pre::.je("i ravninom E i konstruis(lli mreiu. 31. 86 1.2 H 55
Elementi piramide i presje6ne ravnine zudani SII no slid j J.23. 1 2l; 76 39 ~J 55 . ___ ~'i
3 31 90 1.0. ~2 52
--s5" 100 ;; 5 ~8 53 I
R i e sen j e: Kako tloert presjeka piramide prvol11 projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. to je tlocrt toga prcsjeka duzina
r
5
6
7
,
35

"
36
96
80

"
"'2
'0
39
'0
50
55
6, l 4
1

r 4' na tragu e,. Tacke i 4' su Hoeni taeaka J i 4 u kojima ravllina E sijece
i/
'2 Y
28 78 25 '0 ?5
J
bridove 05nove piramide A8 i CD. a tacke 2 i 3' 'ill tlocrti mcaka 2 i 3 u kojima 9 37
ta ravnina sijece bocne bridove BV i CV Pomo(;u tlocrta tin -tacaKa~Sdrederil srr -"
82
" 50
Yo

Iljiliu'vj nacrti r,~", 3" i -:/." presjekill-::'~3-4.


'0
" <L
"
Dalji post'upak rjdavanja 51iean je rjdenju zadatka kao na sUe! 11.22, S
2,
tim sto je ova piramida sjecena pI'lOm projicirajucom ravninom.
Na slic} n,23 dataje tabela sa-jos,deset zadataka za rje.saNanje.-

I,

oj

Slika 11.23
1 J. Presjeci geometrijskih tijela ravnirtal1lo 1 J.4 Presjeci stoim rm,'Ilinom
236
11.3.7. Prcsjck uspravne ph'amide trecom Tloert A'B'C'D' osnove piramide i tloen 1'2'3'4' presjeka te piramide- 511:
proj'icirajucom ravninom perspektivno kolinearni likovi kojima je tacka V' srediste, a trag e,
osa;"
kolineaeije. Zato sc pridruzujuce stralllce irB' i 1'2', 8'C' i 2'3', CD' i 3'4'--,
Zadatalc Uspravnu cetverostranu piramidu kojo} je osnova fe LiA' i 4'1' mo!"a.lu sjeci na tragu e/.
ABeDlA( .50.5.0), B( ·40,35.0). C( ·10,30,0). D( ·20.1 0,0)] !l ravl1ini ",. Na slici jc odredena .los i prava velicina j02°3 G 4° nadenog presjeka
<;redi§tc 0.5110VC II II tackiS(-30.2(),O) i visina piramide v = 40, presjeCi prelaganjem ravnine E oko njezinog treceg traga e3 u ravninu-7[3 na slijedeci'
."m·llinom £(,."".45,25) i naCi pravu veliCinu presjeka (8L11.24). nae-in: Ravllinu E zajedno s prcsjekom prelozirna ako treceg fraga eJ u ravninu'
O
1[3· T acku J vrha 1, preiozenu aka traga e3 na H}, naderno tako sto u njezin
m
bokocrt 1 postavimo okomicu na CJ i prenesemo Jm _]0 -:= ]" -1 Z , jer je duzina
R j e sen j e: Kako bokocrt presjeka te ravninc. trecom 'p:ojicirajucorr~ j - 1''' u prostolll jednaka duzini r -1 z.. Na isti naCin nadu se prelozene tacke
r;:l'vninorn mora biti 1.1 trecem tragu te ravnine, naertan Je na ShC1 11.24 deslll
2° , 3° ,4 U vrhova 2,3.4 pa dobijemo cetverokllt 1(), 2() ,3° ,4() koji je prava
bokocrt te piramide i tree! trag e3 ravnine E. U presjeku toga bokocrta i traga e.:
\"clicina cetverokuta j, 2, 3, 4.
naJazi se bokocrt ]""2"'3"'4'" trazenog presjeka J -2-3-4. Pomocu bokocrta 1
odinab okomitih nu OSH Z konstruisan je nacrt ]'12"3"4" toga presjeka, ~ :~?~ iz
nacrt8, 8 pomocu ordinala okomitih na 08U x, dobiven je njegov tloert J 2 j 4 .

p.4. Presjeci stosca ravninom


Pod presjekom neke plohe ravninom podrazumijeva se skup tacaka koje
:tc·'. . .~-' Sll zajectYlicl<e toj plohi i ravnini.-
/1 '..,
.'.
»"
// 11.4.1. 0 presjeku stosea ravIlinom
,/ "
\ ./:' Ell
\;/c,_ _ / KDd- crtanJ3 tehnlckih predmeta I, uopste, pn Izradj -tehnickih crteia
.: JO / primjenju.lu 8e razne vrste krivuJja. Posebuo se isticu one koje se dobijll kada se
/ rotacioni stazae sijece ravninom. Kada rotaeioni stozac sijecemo ravninom, koja
/ ne pro]azi njegovim vrhom, dobivamo prcsjecnll krivulju: kruinicll, elipsu,
i parabolu.-Lhiperbolu. Te krivlllje zovu se ,~jekolil1e s(oJca.
.. Ra"\:nina E koja ne prolazi vrhom rotaeionog stosca sijece taj stozac u:

Q. ATuinici, ako sijec.e sve njcgove izvodnice, a paralelna je s njegovom

osnovom (sI.11.25):

b. {'{ipsi, ako sijece sve njegove izvodnice, a nUe paraleina s njegovom


osnovom (51.11.26);

c. paraboli, ako je paralclna s je.dnom njegovom izvodnicom (s1.11.27);


y
d. hiperboli. ako je paralelna s dvije njegove izvodnice (s1.1L28).
Slika 11.24
238 J1. Presjeci geometrijskih tijela ravninama
-----~
239

11.4.2. Presjek kosog kruinog stosca opstom ravninom

1. Zadatak. Kosi kruzl'li stozac, cijaje aSCI SV[S(55,55,O), \l( 15,0, 75)J,
osnova u ravnini TTl i poluprecnik amove r = 28, presjeh ravninom
£(40,75,-30) i odrediti projekcije presjeka. U proizvoljnoj taad kOlls!n.tisati
tangentu..7Ulpresjecnu krivulju (sl.11.29),

----T----"
-- - -i--- R j e sen j e; U ovom cerno zadatku projekcije presjeka 0dl-edili
pomoeu stranocrta. Stranocrtna ravnina n3 mora hiti okomita na f2tvninu 1[1 i na
ravninu £, pa je stranocrtna Gsa IX3 okomita na prvi [rag e f te ravnine. Odredi triO
stranocrt toga stosca A'"B''''V''' j stranocrtni trag e} Tavnine E. U stranocrtu se
Slika l! .25 Slika 11.26
presjecna krivulja em projicira na treci trag e} ravnine E. Iz stranocrta se vidi da
je presjecna krivu!ja elipsa, 5 obzirom nll to da prcsjecna ra\'nina sijcce SVt
izvodnice tog stosca, a nije parale!na S tljegovom 0$110V0{11. POrllOCLt sLranocr(a
(" , 2Hr racaka 1 i 2, te t{oena i nacrta izvodniea A Vi BV odredimo tlocrte t2'.
h
zatim nacrtc 1"2 tih tacaka. Duzina 1-2 je precnik presjecne krivu!je. Da je
duzina J -2 jedan precnik eiipse, dokazat cemo na slijedeCi nacin: kako je pf"vi
trag tangencijatne nivnine u tacki A pravae A'A''', koji je r~tnidtm· s ·prvirrr·-
tragom e, ravnine E, to je presjecnica tih ravnina, koja je rangenta elipse e u
tack! " sLltraznica prvog {raga ravnine E. Tangema dipsc e u La6ki ::: je L'Ik.<J\t~
sut..raznica prvog traga te ravnine. Kaleo SLl tangente e!ipse e II tacbm:l 1 i 2
sutraznice prvog traga, one su meau sobom paratelne, pa je dU:litla J ~ 2 precnik, U
simetralni.i"· tacka Ie ·duzine je srediste U elipse e. ;\a sumtZDlC) II! prvog· {rag-'d,_,
koia prolazi sredistem 0, bit ce ~ecnik 3-4 presjecne elipse e, koji je spregmni
precnik precniku 1-2, saddi tacku 0 i okomiL je na mvninu Te;. Zbog [Og~i .ie
Slika 11.27 Slika 11.28 stranocli precnika 3-4 tacka 3Pi'~ flY, koja se pok!apa sa tackam O'/f _ Tlocrr
3/4' i naert - 3"4" precnika 3-4.. odredeni su pomQGu ordillala i pr0jekcijCl_
izvodnica CV i DV, kaje pro[aze njegovim krajnjim raCkal1l3. Duzin~ ty i 3'4'
l

Kad ravnina E prolazi vrhom rotaclonog stosca, ona moze imati sa su spregnuti precniei tloerta e a duzine j"-Y i 3"':;" su sprcgtlllti precntci naena
,

stoi3cem zajednicki: e" elipse e.


Posta su ravnine n, i E perspektivno kolineamo pridruzene u prl)S[Onl,
a. taj vrh, ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3.vnini osnove manji osa r.e kolineacije je pry! [rag eJ ravnine E, a sredisl.e kolineacije je vrh V stosca.
od priklonog ugla f3 izvodnica stosca, 1'3 se perspektivna kolineacija u tlocrtu projicira u tal'llinsku perspek6vnu
kOlineaciju sa sredistem V'i os om ej. Kruinica osnove k i presjecna krtvuiJZl e
b. jednu izvodnicu, ako je a /3, tada ravnina dodiruje stozac u toj perspektivno su kolinearno pridruienc, pa su pridruzeni i njihovi tlocrti Je' j / .
izvodnici, Sredis'ta S i 0 pridruzenih krivu!ja nisu rnedllsobno pridruzene tackc.

c. dvije izvodnice. aka je ex > [3.


240 _ _ _ _-'I"I".c.Pc.c:resjeci geometrijskih tijela ravninam=a_ _ _ _ _ _ _ __ 11.4 Presjeci sto,{ca ravllinom 241

Tacki 5 pridruzena jc tacka K, jer pripada osi SV. Tloerti 5' i 6'
kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije:
tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K', a tacka 5' pomocll para H' 2' .
Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R, koje se nalaze na konturnim
izvodnicama G Vi HV, odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka, koje su
dobivene kao presjek st.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV m tih
izvodi1ica. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p,
presjecnice ravnine E i ravnine ,1, koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.
Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e, npr. u tacki T.,
I' konstruisemo kao pravac t, koji je pridruien tangenti t, osnove kl1Jznice k u tacki
I 1'1. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke T;
krufuice k', a
tangenta t' ehpse e' u tac,ki T' je slika tangente f; kruznice k' u tacki T;. Nacrt
t" tangente (jc spojnica tacke T" i nacrta prvog probodista tangente t.

2. Zadatak. Kosi kruini siozac, cljaje osa SV[S(95,40,O), V(55,20,60)j.


osnova u ravnini 1[, i poiuprecnik oSl1ove r = 30, presjeci ravninom
E(J 5,-20, - j 0) i konstruisati rnrezu dijela omotaca stosca ad ravnine 1[; do
k'

d,
I
j".
presjecne ravnilJe. U proizvoljnoj lm:'ki presjeClle krivulje povutt tallg€!11tu
(.11./1.301.

H'
,I, R j e sen j e: Projekcije presjeka kosog kruznog stosca mozemo
A' odredii:l P01110CU stranocrta i direktnim postupkoJn, kako je rijei3en ova] zad~~
t: I',·' Presjek U ovom zadatku je DQ_ clins] .ier ravnina E sijece sve izvodnice toga
stoSca, a nije paralelna s njegoyom osnOVOln. Ako se odrede probodista ravnine
sa izvodnicama A V i B\l, koje polaze sa precnika osnove okomitog na trag et.
dobit cemo tacke presjeka 1 i...2 tih iz·vodnic3. Duz.ina 1~2 je precnik presjecne
krivu1je, pa je tlocrt 1'2' precnik tlocrta e', a nacrt 1"'2'" precnik nacrta ~"
elipse e.
Da bismo oJredili drugu osu 3-4 presjeclle elipse e i njene projekcije,
);"1 polozimo simetralnol11 tackol11 O( 0'. 0"') duzine 1-2 horizonta1nu ravninu L,
kojoj drugi tragS2 ide tackom all paralelno sa os om x. Ravrnna L sijece rotacloni

Slika 11.29 stozae u usporedniku k( k',k') cije je srediste u tach O( 0',0'), a ravninu E u
sutraznici m( m',m") prvog traga. Usporednik k i sutraznica m sijeku se u
krnjnjim tflckama J i 4 druge ase elipse e. Tloert 3'4' ose 3-4 je precnik tIocrta
e'. a nacrt 3""4"'je prec.nik nacrta e" ehpse e. Duzine 1-2 i 3-4 su ose presjecne
e!ipse (" :1 pfojckcije tih osa dajll parc)"\:e spregnlltih precnika projekcija te elipse.
240 11. Pre:,jeci geomelrijskih tijela ravniiluma 11.4 Presjeci srosca ravnil10m 2:n
------------~.~~~~~~-~---------

Nacrt til tangente t je spojnica tacke 6" i nacrla prvog probodist::t


v" tangente t, Tu tangentu mozemo konslruisati i kao presjecnicu r ravnine E i
tangeneijalne ravnine L1 stosea 1I tacki 6, kojaj je pravac Li, prvi trag, lclckulJ.\
7~ := r; u kojoj se sijeku tragovi e, i d j, i tackom 6{ 6',6" j lJdrcdcna je rangenta
ll
t( (,t") eJipse e( e',e ).

Mrdu omotaca sa presjecnom krivuJjom konstruisemo lab) S[U l)::,llUVU


Slosca podijelimo nll sto veci broj jednakih dijclova, U ovorn zadatku osnova je
podijeljena na osam dijelova, Nacrtani SU doen! i nacrli izvodnica koje idu lZ
podionih tacaka. Za konstrukciju mreie potrcbne S'LI nam prave vehcine
izvodnica, Izvodnice prave velicine C;V''', D;VH, E.;'\/", J,;I/h dobijemo
okJetanjem izvodnica ako vertikalne ose, koja zamislimo kao vrh slosca, dok nc
x budu paralelne s ravninom n2. Zatim naacmo udaljcnosti od vrha V, Tacke
B"!C'J i K"
presjeenc krivulje, kaje su na tim izvodnicama. Te udaljcnosli jeJnake SH
h
duzinama V h5/), V"6{), V h7° ,. V ]2/).
Konstrukcija mrde omotaca stosca, koji je prerezun du:z.tllom izvodnl<..:e
CV i razvijen na ravninu, izvodi se na slijedeci nucln: nacrta se duzin3 prave
velicine C;V'" "'" CoVa najkracc izvodnice GV (sLll.30a). Da bismo dob:di
IJ
razvij'ene izvodnice -F\f i HV, koje su iste duzine, opiscmo luk-t'<'\'· aka V
precnika Fo'V" = H;Vh, Na tom luku su tacke plJ i HO, udaljcnc 0d wekt': G';
CaN
za duzinu juka ----:::: MN, Na isti naCin se konstruisu ostale izvocini":':G 1
2
Jubiv~ne su rack~_ E:~~.D{\, ;').-1 C.!, Krivulja spujc.na taCk~~md.... ,D iJ , En
I
FO. Go), H U./iJ ,jD i CiJ je ra"Zvijena krivulja k;. Ako odredimo pravu ve!icinu
spregnutih precnika i pornocu l1jih konstruisemo elipsu, dobit cemo pravu
D
velicinu presjecne krivulje e • Kad razvijenom omotacll dodamo osn0V11 i
presjecnu krivu!ju, dobi.t cemo mrezu dijela stosca izmedu d¥ije ravrrITrc, ravninc
Sllka 11.30 IT1 i presjecne ravnine E.
Tangenta d J krivulje k J u tacki D i tangenta t krivulje e U Lack; 6 :ill
Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Dime Tacke stranice trougla D6T" koji je u tangencijalnuj ravnini A Aka konstruiSetnO
8' i 10', u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca, tj. trougao D06°r/, (s1.11.30a), koji je shean trouglu D6TJ , njegova stnmica
izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije, a naerte tacaka
N
J3 i 14#, u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca,
D()r/) : : d; bit ce tangenta krivulje k; n tacki DO, a njegova str3nica
odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama. 6°r/::::: CO je tangenta krivulje eO u tacki 6'-', Trougao D 6
0 J
T/' kOl1S[ruiseruu
Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e, npr. U [Jcki 6, KO[1stmisemo pomocu pravih velicina njegovih stranica, a te su D 6°, D{JT/::::: D/7~' l0

kao pravac t, koji je pridruzen tangenti d 1 osnove kminice k J u taeki D. Tacka


T{06° =T/6 1J (6'6° 1.6j7~',6'6() =6x6"}.
6~,elipse e' je perspektivno kolinearna slika Tacke D' kmznice k~ _ a tangenta t'
dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k; u tacki D'.
Il. ravnil1ama ] fA PresJ·eci stasca ravllilIom 245
--~~~~~~~~~------------~.

Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take
V" sto cemo simetralnom tackom O( 0',0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu

ravninu A, kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x, Ravoina A
sijece rolacioni stozac 1.1 paraleli k( k'.k"), a ravninu E u sutraznici m( m',m")
prvog traga. Paralela k i sutraznica m sijeku Se u tackama 3 j 4 druge ose elipse
f f
J' e. Tloert 3 4' ose 3-4 je precnik elipse e , a njezin naert 3"4" je preenik
elipse elf .
Duzine 1-2 i 3~4 su
osc presjeene elipse e, a
projekcije tih osa daju
ki' aJ parove spregnutih precni-
ka projekcija te eJipse,
kako je u nacrtu elipse e.
Ako su projekcije tih osa
meuu soborn okomite,
kako je u tlocrtu te clipse,
onda one daju veliku i
malu osu te projekcije,
'O~"---~C'
----.P-il bismo odredili
tacke 5" i 6", u kojima
SEka 1l.30a nacrt elf e!ipsc e dodiruje
konturu nacrta toga sto§~
ca, polozimo ravninu B
konturuim izvodnicama
11.4.3. I'resjck rotacionog stosca opstom ravninom CV·IDV. Njezin prv! trag
b j ide tac-koHl r~ para~
Zadntak. Rotacioni stozac ('ijaje Gsa SV[.S(O,30,O), V(O,-30,50)], leI no sa osom x. Ta ravn~
ina sijece ravninu E u
25 u ravllini 1fh pi'esjeCi ravninom
OS!1()1'Om poi1tpre(;nika r =
Fi7(JJ5.45} (.1/.1131). .
sutra:inici 11.( Il', /1") dm~
gog traga, koja sijece
izvodnicu CV u tacki
R j e is c n j e: Da blsmo odredili presjek toga stosca opstom ravninom, 5( 5',5~ ), a izvodnicll DV
polozirno prvu rrojicir<~ucu ravninu ,1( d 1 ,d 2 ). To je ujedno ravnina sirnetrije, u tacki 6(6',6').
jeT je zamisljena osom rotacionog stosca okomitog oa ravninu E Njezin prvi trag Slika 11.31 Vidljivost stosca i
d! ide tackom vrha V' okornito na prvi trag e, ravnine E, a drugi trag d1 okomit njegovog presjeka odre~
je na OSLl x. Ta ravnina sijcre rotacioni stozac u izvodnicama A V i BV, a ravninu dena je na vee poznati
E u priklonici prvog traga p( pI, pH) . Izvodnice A Vi BV sijeku se s priklonicom !laCin.
p n tac.'kama 1 i 2 kojc su dva ljemena presjecnc clipse e. Duzina 1-2 je velika
osu Ie ejipse, pa je njezin tloert 1'2' precnik tloerta e', dok je njezin naerr
r~T" precnik nacrta e.'-' elipsc e.
246 J 1. Presjecl geometnjskih lijela ral'lIillWna 11.4 Pre!Jjeci SfOSC(I ravninolll

11.4.4. Presjek rotaciollog stosca drugom kruznice k: i dobijemo luk AO EO na kruznici k~, koji je priblizllo jednak luLu
projicirajucom ravninom A'B/ kruinice k;. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice k~ odrcdimo na roj
kruznici tacke Co, DO i E iJ desno, te }j0, GO, FO i EO lijevo od tacke
Zadatak. Rotaciani stoiac, kame je 05110va u ravnini ITII srediste OSllove A( A OSo::::: BOC iJ = COD o = DO EO = A OH O"" HOOo = GO pO = F OEO) .Ako tacke
[{ tach S(35,35,O), poluprecnik r = 25 i visinet stosen v = 60, pre::'jd'i ravninom
E(65, 00,65). Uproizvoljnoj tacld presjeclle krivufje kOllstruisati wngentll j mreZu EOspojimo -sa tackom VO, time zatvaramo kmzni isjecak, koji je pribliz.tlo
omotaca sa presjecnom krivuljom (st.l1.32). jednak mrezi oinotaca toga stosca. Kad pojedine tacke AU, 13°, Co, DO, EO)
FO, GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO, dobijemo duzine, koje u
razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca. Da bismo In
R j e sen j e: S obzirom na to da treba konstruisa[i mrdu omotaca toga razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO, momma na waku
stosca s presjecnom krivuljom, podijetimu njego\'u osnovu na nekoliko jednakih razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e, npc
dijetova, npr. 8 dijelova. Nacrtajmo zatim projekcije izvodnica koje ielu iz tih
na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. Pravu velicinu duzine
podionih tacaka. Ravnina E sijece te izvodnice u tackama 1,1,5,6,7 i 10 cije su
V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o.<;e stosca, dok ne posrane
druge projekcije na drugom tragu e2 te ravnine. Projekcije tacaka 3 1 90dredimo
paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi ~a izvodnicom A V iii EV. Kad se
pomocll pm-ale1e u koja proJazi tim tackama. Pomocu nacrta presjecnih tac,aka
ana poklopi sa izvodnicom A V, tacka 5 dode u rolozaj SV, pa je duzina y,1t 5°
odredimo njihov tloert, a na osnovu tlocrta i nacrta, bokocrt tih tacaka.
u
Velika Gsa presjecne clipse je duiina 1-6, a njena simetr:-llna tacka je jednaka~duzini V5 u prostoru, koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV
u
srediste 0 te eJipse. Mala osa 4-8 presjeene elipse e ide tackom 0 okomitu na mreze ornotaca toga stosea,~, V"5° =V05°. Na isti nacin dobijemo mcke 2 ,
1t
ravninu ][2_ Njezin nacrt 4" = 8 je u simet:mmoj .ta6ki_O" nacrta r 6 velike osc 30 , 9°-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca, dok se za tacke r i 6 v -nc-mora
17

te elipse. Tloert 4"'8' male ose odredimo pomocll t1ocr"ta k' paralele k na kojoj se vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea, jer su izvodnice, na kojima se tc tackc
nalaze nJczine krajnje tacke 4- i d. T!oen presjeclll:': t'lipsc: jt: dip~d ,/) k0joj jc naiuzc, paraldne -'> ravninom JC2. lJ tom slucaju je duzina FHt', odnosno FHc-",
velika osa duzina 1'6', a mala Gsa duzina 4'8'. Bokocrt presjecne elipsc je jednaka duzini V 1, odnosno V6 u prostaIU.
H1
elipsa e kojoi je velika osa duiina 1"'6'" , a mala o~a duzina 4 S/P .
P1
• Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse, npc u tach 5,
Bokocit rotacionog stoka nacrtan je tako kao 'chr je-,J"dstranjen dio--3-to$- zatvara -.Sa- tzvodmcom stosca, koja prolazi [am rae-kom;· _ne mij<enja sc
e<l, koji je iznad r(lvnine presjeka. pa se presjecna c]ipsa u bokocrlu vidi elida. razvijanjem omotaca stosca. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj , koji je
Objamjeno je ranije da su osnova stosca - kruz.nica /.:.{ i prcsjecna u tangencijalnoj ravnini tacke 5, pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise.
krivulja e toga stoku perspektivno kolinearni !ikovi u prostoru, kojima je Povuce se tackom DO okomica sa DOV o , pa se prenese DOl~ ;;:; D/T,' , a kako je
srediste kolineacije vrh stosca; a Gsa kolil!eacijc.jc presjeenica ravninc njego-ve duzina DTj u ravnini fCl, to je Dli = D'7~ . Kad se spoje taeke 5° i Tj, dobije se
osnove i ravnine presjeka. U toj perspektivnoj kolincaciji pridruiena je, npr.
pravougaoni rrougao 5° DaTI' koji je jednak trollglll 5DT, u prostOrLl, pa je
tacki D' tacka 5', a tangenti Ii kruznice k; u tacki DI pridruzen8 je tangenta
t' elipse e' u tatki 5', pa se te pridntzene tangenlc sijeku u tacki T:, koja mora njcgova hipotenuza 5°TI trazena tangenta krivulje eO u tacki 5° .
Kako je tangenta presjecne krivulje e u tacki 1, odnosno 6, okomiw !l,1
blti na osi ko1ineacije e). Oakle, pomocu perspektivnc kolineacije mozemo Ll
svakoj tacki dipse e' odrediti njezinu tangentlL izvodnicu sroka, koja prolazi tom tackom, tangenta krivulje eO u tacki j!),
Mreia omotaca s presjecllOlH krivuljom. Ako omotac stosca razre.zcmo odnosno 6 0 , mora bid okomita na razvijenu izvodnicu, koja prolazi tom Gh~konl.
duzinom izvodnice EV, pa ga razvijemo u ravninu crteza, dobit cemo mrezu toga Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j", odnosno 6".
omoraca (5I.11.32a). Tu mrezu nacrtamo tako 5tO oka tacke
o
,,0
opiSemo luk konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ
kruznice k: poluprecnika AOV ::;;: A"V" . Kako jc raz!ika izmeduluka kru:znice i okomjta TIa izvodnicu A V, koja pro!azi tom tackom, pa se ravninorn presijece OS3
pripadne tetive manja, sto je luk manji, raspolovimo luk A' 8' kruznice k; stosca u tacki K.

tackol11 R', pa tetivu A'R' kruznice k; preneserno dva pUla kao [etivu po luku
248 ~~~~,-,11. Pre~L~£~_geometrijskih fijela ravnifl,-a,-I1,-Ja~~~~~~~~_ 11.4 Presjeci stosca ravllinol1!

1z tacke K povuce se okomica na ravninu presjeka E i . ;~~'§jJ";6'e"


z , d'
mea A V u tac'I(1' P.,[)uZlna
, i'P' ::: r) Je
' poluprecnik lullZ" s nJom p, , "o"o-'st(
lZVO
nice zakr'IV'I'e'
J ,_ .. ;,_,_ -
krivulje eO u tacki 1°. --',
Analognom kOllstrukcijom dobija se poluprecnik '1 kruznice zakiivlje~
nosti krivuUe eO u tacki 6° .
Na istoj slici data je tabela sajos deset zadataka za rje§avanje.

11.4.5, Presjeci rotacionog stosca drugiru


projicirajucim ravninama
x
C'''
G' 1. Zadatak. 1z nacrta rotacionog sto<~ca, cija je osnova u ravnini rt:"
presjecenog drugim projicirajuCim mvninama, l1acrtati tlvert i lijevi bokocrt
~g DINENZIJE (mm) ol1og dUe/a sto.fca kameje kanHira llacrla deblje izvucel1a. Na tome dijelu stosea
Q,
" 0,
0 d /1o!aze se kOl1tl1mi prqjeci po." elipsi, hiperholi, paraboli i kruzTtici (sl.11.33).

b-- 60 60 <0 I JO A' R j e sen j\ e: a. Ravnina, koja sijece sve izvodnice stosca, a nije
paralelr:l-t1._s njegovom osnov9m, ima presjek po eiipsi, kojoj je velika_Qsa duzina
l,J 70 70
"50 JO
1-2, mala osa duzina 3-4, a tacke 5 i 6 u bokocrtu naJaze se na konturnim
L-' 80 80 JO
lzvodnicama toga slOSca.
H- 60 58 J5
" C' Nacrt c1ipsc jc duzina 11/]/t, a njezin tioert je elipsa kojaj je velika osa
EE!
70 58 JO
'0
" duzina /2', a mala osa 3'4'. U bokocrtu je takode elipsa. kojoj je velika osa
70 '0 <5
72 6' m
70 50 30 d\~l.jna _.:;!" -/-'" , a mala ,!sa Juzina ]""2 koja Jo,:iiruje konturu .bokocrta stoSca u
a
f~9:641
80 ",~~.-~

80 Jfj tackarna 5''' i 6$.


10 - ;,(, 70 43
"'5 h. Ravl1ina, koja sijece stozac paraJelno s ravninom 1[), ima presjek po
ltiperboli. Na zadanom stoscu nalazi se sarno jedna grana hiperbole kojoj je
tjem~ackj II. Na njoj imarno jos istaknute tacke 7, 8, 9 i 10. Nacrt hiperbole
je duzina 7"1 r, a njen tloert je duzina 7'8'. Bokocrt je jedna grana hiperbole,
kojoj je tjemc u tacki 1]"', a n3 njoj su tacke 7 m , 8 m , 9'" i 10 m • Na ovoj grani
E'
hiperbo1e imarno samo lukove 7~9 i 8-10.
r,
,/7' c. Ravnina, koja je paralelna s lijevom konturnom izvodnicom u nacrtu,
sijcce stozac po paraboli, kojoj je tjeme u tacki 18, osa paralelna s ravninom 'Trz,
a na njQj Sli istaknute jos tacke 12, 13, 14, 15, 16 i 17. Nacrt para bole je duzina
12/tJ8 njezin tlocrt je parabola, kojoj je ~eme u tatki 18', osa paralelna sa
1f
,
C'
osom x,a na nioi su io; tacke 12', 13', 14', ]5', 16' i 17', Bokocrt jc takode
parabola rije je tjeme u tacki 18"', osa paralelna sa osom z, dodiruje konturu
m m
bokocrta u tackama 16 i 17 a 11a njoj su jos tacke 12"', 13 m , 14 i 15"'. Od
M
,

Slika 11.32 pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75.


250 11. Presjeci geometrijskih tijela TiI::::":::":::"="':::""",,'_________ ____________I_I_.5_P_r_es.,.i_".c.·'_·'c.:":;"u"I"o..:'"n"v:.:"c.in:::o:::,,,-'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 251

V'"

!
~r-f-r--'-_
, 1~f-±224""'5+_
I ¢70

Slika 11.34
Silka 1 U3

d. Ravnfna, koja je paralelna sa -o50m, sijece stozac po kruinici, na kojoj 11.5. Presjeci valjka ravninom
Slltacke 9, 10, 14 i J 5. Nacrt krumice je duzina paralelna sa osom x, a na njoj su
6 K
tacke 9 =:: 10 i 14" == 15". Njezin tloert je kruznica na koja] $U tacke 9/, 10', 11.5.1. 0 presjeku valjka ravninom
1h
14' i 15', a bokocrt joj je duzina na kojoj su tacke 9 lO"', 14'" i 15'.... Od
,

kruznice imamo sarno Iukove 9-14 i 10-15. a, Ravnina E koja je okomita na osu rotacionog valjka, H kojoj je drugi
trag e2, sijece taj valjak po kruznici k( k',kN), ciji je presjek jcdnak osnovi
valjka (s1.l1.35).
2. Zadatak. Iz nacrta rotacionog stosca, cija je 05;nova 1/ ravninl 1[}, Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka, onda je presjek
presjecenog dntgim projicirajuCim ravninama, nacrtati rlocr! i lijevi bokocrl jednak toj osnovi.
onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl.) 1.34).
b. Ravnina E koja je paralelna sa osom rolacionog valjka sijeec valjak
R j e sen j e: Postupak rje.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu po paraleJogramu EFGH. Dvije strane toga paralelograma EH i FG su izvodmcc
prethodnog zadalka. valjka, a druge dvije strane EF i GH su tetive njegovih osnova (s1.11.36),
252 11. Presjeci gemnetrijskih tijela ravninama f1.5 Presjeci valjka ravninoll1 253
--~--~~-----------

11.5.1. Presjek kosog l<ruznog valjka opstom ravninom


D'".'_-l_~C"
Zadatak. Kosi kruini valjak kome je OSI101'O u ravnini H" OS(1
MN[lW-65,30,O), N(-5,60,60)] i poluprecnik osnove r ~ 25, presjeCi
OW,R"
ravnil10lJl 2:(20,40,20) i konstruisati projekcije presjeka. Nacrtali mreiu
I ·riolljeg dijda va/jl\a od tamine 1[1 do presjecne ravl1l'ne. U proizvo!jnoj tacki
i '- presjecl1c krinL{je povuCi tallgcntu (51.11.39).
'5" x x
-A""'~',---lC;p;'-,-+,B'....,.,.·
k"

P. j c sen j e: Presjecna ravnina je zadana taka da je okomita na


lzvodnice- vaUb. Svaka ravnina koja je okomita na izvodnicc kosog kruznog
\'aJjka sijece taj valjak u elips! i takve prcsjeke nazivamo nOfmalnim.
Presjek valjka ravninom L mogao bi se odredili direktnirn postupkom, tj.
da se pot raze probodista pojedinih izvQdllica valjka .s tom ravninom. Posto je
Slika 1135 Slika 11.36
potrebna dobiti i mrezu vaJjk.a;- odredit celTIO projekcije normalnog presjeka e
c. Aka rotacioni valjak presijecemo ravninom, koja nije ni okornita ni kosog kruznog vaJjka kome je donja osnova U 1[/. Kod normalnog presjeka,
paralelna sa osom valjka, presjek ce biti eiipsa (51.11,37). presjecna ravnina 1: okomita jc na OSH /vfN valjka, pa je trag 51 l..MN', a
d. Ravnina E, kojoj je drugi trag prav3c e2, a kojaje okomita na osu toga .1'2.1 M !v" . Kod odredivanja tlocrta e'i n<lcrta e" elipse e, treba tim elipsama

valjka, sijece ga u elipsi, kojoj je nacrt duzina M"'N" a koja s~ zove normalni
1 uvijek 0drediti \'eliku j malu OSU, iIi par spregnutilLprecnik-a pomotu kojih se
presjck kosog kruznog valjka (s1.1 1.38). one mogu tacno konstruisati,
Svaka mvn{na kOja je ('komita na izvodnice kosog kntirlOg valjka sijece faj O'v-dje je presjck v::!ljka odre-oen pomoeu stranocrta i uzeli smo cia je
valjak I,t elipsi. Tdh'i pre/Jed se zovu normaiHi presjeci kosog kruinog ravnin'-l nJ ..L n/, dakle jX} i. Sf, pa je ,1'3 J..M""N"'. Tako su dobivene sve
valjka. izvodnice 1..1 pravoj velicini, kao i treea projekcija tacaka presjecne krivulje.
Sl.'a/;:.a rf!.ynina kOja je paralelna sa vSI1Q+"Oln kosog kruinog va(jka .s-ijd!e tal Kontmllc-ll.vodnice CP i DR stranocrta sljcce ravmna Eu tatkama-.-t+4,.-ksje Sil
l·afjak u kruinici kojajejednaka o'snov( krajnie tackc icunog p~ecnika e!ipse e jer Ide na dijametralnim izvodllicama
D" C" 0" c" valjka. Tangente u tim tackama okomite su na n), pa ce na ravninu n3 biti okomit

~'
i s\;regnuti precnik, pre611iku 3-4. Konturne izvodnice tlocrta AH i BG padaju u
I stranocrtu zajcdno u stLanocrt Ai iv'" ose MN. Presjecne ta.eke 1,2 tih izvodrdca
- - F?" R'
s ravninom X padaju u stranocrhl takone zajedno, pa je duzina 1-2 spregnuti
prccnik, prccniku 3-4. Kako je jX.l II AI lY'..L s{ to ce 1'2'.13'4', rj. ova su
N'
5"
'" x x vclikct i lllala osa elipse e'.
Sutraznicama prenesemo tacke 1,2,3 i 4 u naert gdje nam odreduju par
spregnutih precllika {'X" i 3"4" eJipse e". Tioerti k; i e' osnove va~jka i
D'
njcgova presjeka Sll afil1i likovi za trag 5, kao OSll, a tlocrt M'N' ose MN kao
smjer zraka afinosti. K.onturne tacke nacrta 7, 8 dobit cemo pomocu te afinosti.
Tackama 7' 8' pridmzene tacke na k; Sll tlocrti E' p' nozista E, F kontumlb
I~, 'R'
izvodnica naerta. Spojnica E'F' sijece OSli S I U tacki V;, a sjJojnica tacke V; sa
Slika 1 J.37 Slika 11.38 f
0' sijcc-e tiocrte izvodnica iz l.aCaka E i F u tackarna 7' i 8 •
254 11. Presjeci geometrijskih rijela ravllinwna 11.5 Presjeci valjka ravninom '55

Nacrti tacaka 7 i 8 leze na spojnici V/O" i fla konturnim izvodnicuma nacrta Ako elipsu e prelozimo ako prvog traga 3J U ravninu 1[}, onda ce ona
valjka. PomoeD perspektivne afinosti odredcne Sll na isti nacin projekcije doCi u polozaj (e). Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o]
tangente t presjeka e u tacki T. veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S, au tlocrtu kao duzine
paralelne osi jX]. Rotirane lacke 1, 2, 3, 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4)
aSH elipse (e). Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe, to ce prav3.c 7~( T ) biti
tangenta (t) elipse (e) u tacki (T).
Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu, nete se dobiti
pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 ,393..
Osnove valjka nece se prikazati kao duiine, nego kao krivllije. To proizilazi
odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama
jednake uglove. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne
izvodnice valjka, pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina
3-3 koja je okomita na izvodnice. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do.
elipsu (e) podijelimo na nekoliky- dijelova, recirno svaku njenu cetvrtinu na 3
dijela, pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive.

!2" I to l5~ 7" 'J"


T'

8'
---.-.+.-.-----
14'
A'
AO
I
I
C' ,
k' aJ
Slika 11.39 C'

Slika 11.39a
256 J 1. Presjeci geometrijskih rijela ravninama 11.5 Presjeci valjka ravninom 257
Na pravac p (s1.l1.39a) prenesu se tetive te elipse, tj. uradi se: U tu svrhu polozena je sutraznica m prvog traga ravnine E, koja sijece
3"9"~(3)(9), 9"11"~(9)(JJ), 11"2"=(11)(2), ,5"7"~(5)(7)i OSll toga valjka. Na toj sntraznici nalaze se dvije tacke elipse e J( I',]") i
7° 3° = (7 )( 3 ). U tackama 3°, 9°, 11°, _....... 7(} i J) povuku se pravci okomiti 2( 2',2"), kao i njezino srediste O( 0',0") u kojem La sutraznica sijece osu
na pravac p, pa se ua te pravce prenesu prave veil cine, koje se dobUu iz valjka. Zatim se llaertaju projckcije p'i p" priklonice p prvog traga ravnine E.
smmocrta tih izvodnica. koja takoae sijece osu valjka. Njezin tloert p'ide prvim tragom d J ravnine L\
Kako su izvodnice valjkaJI"7r3, one se 11a tu ravninu projiciraju u pravoj okomito na pry! trag €{ ravnine E, a njezin naert je p"( P,",O"'). Na toj
velicini, a projiciraju se u pravoj velicini i dijelovi tih izvodnica koje se nalaze
priklonici nalaze se dmge dvije tacke elipse e, i to 3( 3',3") i 4( 4',4'" ), kao i
n3 razlicitim stranama pr~jecne ravnine. Zato se uzima 3° Co:::;;; 3"'C'" ,
njezino srediste O. Kako su u prostoru duzine 1-2 i 3-4 meau soborn okomite, a
3iJ pi! = 3 pm; M
7 11 EO = 7 E"', M
71) /1) = 7 m['''; 1° AI) = 2° SO:::: 1'" A"',
pro laze sredistem presjecne eJipse e, one su ose te elipse, a naerti tjh duZina
G o =l mH"': 81) f) =8
111
/' HI) = 20 80 FO = 8!ffF'" , ]'''; ,4° DO =4"'D"'. ('2" i 3"4" su spregnuti precnici naerta e" te eiipse.
4° I(} = 411' RIH. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica, odredi Da bi se dobile tacke 5 i 6 elipse e, koje Sil na konturnim jzvodnicama
lljihov po!oz.aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta. Ae i BD, polozena je sutrainica 11 dr~og traga ravoine E koja sijece osu valjka i
Krajnje tacke izvodnica, spojene, pokazuju dvijc jednake krivu!je, koje odr~(1uju te izvodnice. Na njezinom tlocrtu n', koji ide paralelno sa osom x, nalaze se
osnove u razvijenom omotacu valjka. tlocrti tacaka 5 i 6 . a na nacrtu n" koji je paraleJan tragu ez nalaze se nacrti
Kad se ,)11lOtac razvije u ravninu, ouda duiina TT, padne u pravac 3-3, a
tih tacaka, kao i nacrt sredista 0. Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u
dllzinR KT u izvodnicu KO LO, gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini. Ako
O
tackama 5 i 6 okomita lla osu x, ona se projicira na
ravninu 11:/ kao produzena
SC. prC1l13 tome, n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K LI) na kojoj lezi T
duzina A"C odnosllo B"D".
,
IJ
lasKa TO, pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T ondaje T,oK tangenta to U
"
tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu, jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u
ra 'ninl.1 trnugla KTf" = KVT'i'(,fi.

11.5.3. Presjek rotacionog valjka opstOlll ravru.nom

Zadatak. Rotaciol1i vaUak komeje OSl1ova poluprecnika r = 20 /.t


rmmni TCf, sredi,fte os-nove u tacki 5(0,30 ..0) i visinQ v = -45, presjeCi ravninom x
[} 7(JJS0.4()) (sl. J ] .40).

R j esc n j e: Posto je valjak uspravan i osnova mu leil u ravnini Jr], osa


valjka je okomita na tu ravnint!. Kako su i izvodnice okomite na ravninu ITI,
tiocr! e! pre:-0ec.ne c1ipse e poklapa se s tloertom k' osnove kruznice k toga
vaJjka. Nacrt e" elipse e moze se odrediti tako sto se nadu nacrti probodista
favnine E s nekoliko izvodnica valjka, zatim se ti nacrti medu sobom spoje. Taj
!:':KTt e'l elipse e moze se ta(:nije nacrtati ako se odredi bar jedan par njegovih
sprcgnutih precnika.
Slika lUll

-""-,-
258 11. Presjeci seometrijskih fljela ravninama 11,5 Pre'>jeci valjka ravninom 259
,~----- ------------~~~~~==~--------
Nacrt tangente elipse e u tackama 5 i 6 poklapa se sa duzinom A # C" i valjka, kaje su bile naznacene u njegovim projekcijama, preneserno prave
BIYDff. Tacke 7(7',7'''') i S( S',SH) Sli odrcdene pomocu dviju sutraznica dmgog velicine onill dijetova tih izYodnica, koje su izmeuu osnove kruznice i presjeka.
11 H Te prave velicine nalaze se u nacrtu valjka, pa ih iz naerta prelle~el110 na
traga. Nacrti 5"'6 i rS cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e.
Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena
razyijene izYodnice, a to su duzine AD 10 :::: A" r,
BO 2° ::;:: B"'211", CO 3° = C"3
7f

0 V
presjecna krivulja. itd. Tacke 1°, 2°, 3° ,. 8 i jV odreduju krivulju e , koja ogranicava mreiu
omotaca vatjka s gomje strane, a ujedno je razmotana elip-sa e.
Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj
ravnini vaJjka u toj racki, kao j u ravnini E. Ona se dobije kao presjecnica tih
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom dviju ravnina. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine
projicirajucom ravninom E i tangencijalne ravnine valjka, kojoj je pravacd J prvi trag. Ta tangenta je
odredena u prostoru tackom 4 i tackom D;, u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1
Zadatak. Rotacioni valjak, kome je osnova u ravnilIi srerli.~le osnove
!fj, d j tih ravnina. Tloert tangente t f pada oa trag d I ' njezin nacrt na trag ('2', a
u rack; 5(30,30,0), po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55, pre.'ljec:i ravnil/om bokocrt na pravac D~ 4'" . Ugao ee, sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka,
E(70, 00,45). U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u
omotaca s presjecnom krivuljom (5/.11.41). - koji'l ide tackom 4, ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. Taj ugao (( pripada
r::.ravouglom trouglu 4DD" koji je u tan~ncijalnoj ravnini tackc 4, pa se
pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. Nanese se DO D{ ::;: D!D;, pa sc
R j e sen j e: Presjecna ravnina sijece valjak po elipsi e, kojoj je velika SP,Qjt tacke 41) i D J • P.ravougli. [fOugao .;J.[J D.!l D{, koji se na t~ naCin dobije,
osa j ~5 para~elna s 1(2.i jednaka duzirri-r'" 5" " a lljezttn:r mala asa 3~ 7 jednaka je
v

jednak je trouglu 4Df D iz tangencijalne ravnine tacke 4, pa je njegovd


pre~~l~~ valJka. ~a b.lsmo dobi!i tacke presjecne krivu!je, osnovu valjka treba
pOd.I.Jt';h~.1 n~ nekol.lko Je~n~kih dijelova, npr. na <:5 jedoakih dijclova, pa Bacrtamo hipO(enuza 4° .o}' koja s kcnccom D"-4(' zalvUJ"J. ugao IX, trazena tangenta
p.~oJekcIJe lzvodilica kOJc Idu podionim tuckama A, 8, C, '" .. i H. Ravnina E krivulje eO u tacki 4° .
slJece te izvodnice u tackama ], 2, 3, .... i 8, kaje se nalaze na presjecnoj elipsi G
. Odredena je ! kruz,nica zakrivljenosti krivulje f. II tacki 5. odnosno
~. Tioc.rt l' tacke 1 je u tacki A" tacke A, a naCr1-r-tacke-i- je u pYe~jekLl' nacrta
POluprecnik kruznice zakrivljenosti elipse ~o u tacki 5 bit 'ce prema fOI11mli:
lzvodm<;:.e valjka koja ide tack om A i druf!:o!! traQa f'~ ravnine P, BnkoCfr ('"
tack~ J .dobije se iz njezinog tlocrta i nacr~a.~ Na ist.i n~acin sc od;ede ~rOjekCije r{

=--~:;;;rcotgj3
ost~hh tacaka presjecne elipse. Tacke 1 i 5 su nu konturnim izvodnicama' naena rtgj3
vaIJka,.a :acke 3 ~ 7 su ~a konturnim izvodnjcama bokmTta toga valjka. - Ako se iz tacke !Vf" postavi okomica na trag e;; i .njome presij(:;(~G.
. . 1 Jocrt". ~ te ,,~hps:. ~oklapa se s [locrtom k' osnove kruznice vaUka, izvodnica valjka na kojaj je tacka 5, dobije se pravougli trougao 5";\'1''K'" . Iz tog
HJezm Hacrt e Je duzma 1 5 ,koja je II tragu e;;, a bokocrt em je elipsa, kojoj [rougla iz1az1 da je 5# K'" = 5"'lvl"" cotgf3 ::;: r cotgf3 , pa je prcIllU lome r! ::;: 5. K'" .
1

je duzina 3""7f# velika, a duzina r 5.h>" mala osa.


Poluprecnik 1'} krufuice zakrivljenosti krivulje eO u tacki 5°, kao i u meb /. <

. Na. slici l1.41a nacrtanaje mrda onog dijela toga valjka, koji je izmeou
jednak je duzini 5" K
U
pa je 5° S, = j{) SI ;:::;. f K". Konstrukcija toga
ravnma . : E I n:.,. 0.na se sas t OJ1.. a d " omotaca ~ " ,
mreze toga valJka, nJcgove osnove i
?resJec.ne knvulJc. Aka ornotac donjeg dije!a toga valjka razrezemo duz poluprecnika izvodi se na slijedeCi naCin: Tackorn 5 presjecne eiipse e POSL1\'i sc
lz~odmce A1, pa ga razvijema na ravninu s!ike, dobijemo mre:Zll toga omolaca. ravnina okomita na izvodnicu, koja ide tom tackoffi, pa se torn ravninom
NJ~ konstruisemo taka sto nacrtamo duzinu ,..1') All .:::: 4· G'9, koja je iednaka presijece osa valjka u tacki 111. lz tacke Al povuce se okomica na presjecnu
OblffiU os nove krui . . d'" . . ~ ravninu E, pa se rom okomicom presijece spornenuta izvodnica u tacki K.
mee, pa Je po lJehmo Da 8 Jednakih dijelova. Podionirn
tackama All BO CO H'" (J" '" • Duzina 5K =5"KH na toj izvodnici jednaka je po!uprccniku kruznice
,v " , . . ".. 1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl
zakrivljenosti eel u tackama 5" i 1'.) <

A. A . Na te pravce, kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica


Na istoj slici dataje tabela sujos deset zadataka Zil rjesavanje.
.26"O~_______c.l,-1.:..P~,,::.~,,:·e::c::i",gc:e,::o::m:..e::t'::iJC·s::k::ih:..:ctiJC·c::lo::::,,::ov:.:·,:.:'i:.:"::"::'":::o'-______ . 1/.5 Prpsjeci valjka ravllillOI1l 261

11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim


d
ravninama i valjkastolll plohom

Zadatak. Iz nacrta mtacionog valjka, cija je OS/1ova u ravnini 1[f,


e,
·1' em ,m +-1_",' t" I K"
presjecenog drugim projicirajuCirn ravninGma i t}aUkastom plohom, nacrtati
{locrt i lUevi bokocrt (sl.11.42) .
.;--~-
~,
li"1 8
"."

I -3- 111
R j c sell J c: Valjak je presjecen drugom projicirajucom ravninol11 E,
I
I
k"
I ,
N"·jL..~h'O~
,
!S" d
., x
kojoj je drugi lrag pravac e 2 i ima presjek po elipsi. U nacrtu je prikazana kao
duzin8 j"'...(', a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka. Bokocrt .Ie elipsa
M m
kojoj je dtlzina J"'2 velika, a 3 4""' mala osa. Kod ovog presjeka imamo samo
Ex
dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1.

DINENZUE (mm)

d h dO

50 70 ]0 <5
···A' ,,-
2 42 60 30 30
L..'. " 72 30 50

l-~·
45 70 30

I 5
54
-:;-I 68 36 40
58 33 45 + , e,

1·--: : ~: 6::;6+.:.3.:.4+=--{
40

9 46
I 66
74
i 32_, 30
33 <5
. __ ._.
V
30
I'
"

,0
.' oj
t'
8'
i : i i
i
/ 7"

s,
I

;;;i!
!
1'-

i
!
,
l'J...J
'.·r·.............c.'--·".·'
i
.
I
~I
,
; 5'
_····_·10;- _.-
,
,
"
/3'

BO C' D' H' A'


'I ,
i)g~r
I I 5~ _ II'
I _.~._'!!..§E __.__-' --"-";"~". 9'
II' 7'

cot - -.l~'- Slika 11.42


Slika 11.41

..... - ,...
262 11. Presjeci geomelrijskih tijela ravninama 11.6 Presjeci kugle ravninom 263

Ravnina L1, koja sijece valjak paralelno osi valjka, kojoj je drugi trag d 2 paralelna s ravninom 1!1_ Glavna klUZniea I dosla je u polozaj lor l~ ,I;) i
paralelan osi valjka, u presjeku daje pravougaonik. U nacrtu se vidi kao dllzina poklopila se sa glavnim rneridijanom g( g',g"') kugle. Prvo probodistc Pi
5"8/1. a u tlocrtu kao duzina 5'8'. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*. priklonice p doslo je u polozaj P,o( P;o ,PI; ), a priklonica u polozaj Po (p,;
Na kraju imamo presjek sa valjkastom plohom, kojoj je osa okomita nll
ravninu 1[2. a koja dodiruje ravninu L1. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13", a tlocrt paralelna osi x, p; spajanjem Pi; i LIT). Kruinica 10 == gil i prav3c p; sijeku se
joj se poklapa sa osnovom valjka. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i ~u tackama E; i Foil, pomocu kojih se na pravcu p'" dobiju tacke EN i F# i na
nacrta tacaka te krivulje. pravcu p'tacke EI i F'. Kako je ravnina F ravnina simetrije kugle i ravnine E,
to je ona ravnina simetrije i njihove presjecnice k. 2ato je duzina EF jedan
precnik kruznice k, a simetralna tacka te duiine je srediste O( 0", Off) kmznicc.
11.6. Presjeci kugle ravninorn Ovim sredistem polozimo horizontalnu ravninu C kojoj je drugi trag c,
paralelan sa osorn x. Ravnina C sijece luglu u paraleli u( l/,U'" ), a ravninu E u
11.6.1. Presjek kugJe opstom ravnillom l
sutraznici h( h ,Il"'). ParaleJa u i sutraznica 11 sijclm se u lackama Gr (/,C;") j
H( H',HIT) kruinice.
Zadatak. Odrediti presjek kllgle, kojoj je sredisre u lUi..rki S(O,35,40) i
poluprecnik r=30, ravninom E(75, 9(), 50) /sl.11.43 i 11 . ../.;/.),
,,
'-':
:0"
gc;-"---t_____
R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom- moze se odrcditi {~'
P"
direktnim postupkorn i pomocll stranocrta. U OV0111 zadatku presjek je odreden
na oba nacin:
Q. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici
H
k( k'.k ) Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S"
.. c~·~p-;Iozimo h~rizontalnu ravninu A koj~j jC 'dmgi trag Q 2 paralelan sa 0som x.
Ravnina A sijece kugJu u ekvatoru e( e',e 4), a ravninu E u njezinoj sutraznki
m( 11I',m") prvoga traga. Ekvator i sutraznica sijeku se II tackama A( A',AH) i
I
B(- BI;B'" ).. Zatim sredistem kugle..S po+o±imo vertikalnu ravninu B kojoj.ie prvi
trag hi paraJelan sa osom x. Ravnlna B sijece kug!u u meridijanu g( g',gN), a
ravninu E u sutraznici n( n',n"') dmgoga traga. tvJeridijan i surraznica sijeku se u
tackama C( C',C''') i D( D/,D"'). Vertikalna osa kugle 0(0/ == Sf, o/Iokomita na
osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S', L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa
probada ravninu. Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i
na ravninu E. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag eJ ,
a drugi trag 12 okomit je na osu x. Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I
kojoj je tloert l' Dll [ragu 11, a ravninu E u njezinoj priklonici p( p', p_" j prvoga y

traga. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. Projekcije tacaka E i F Stika 11.43


odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F, zajedno sa kruznicom I i priklonicom
p, rotirana je u pOl.ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle, doh: je pastala
J 1. Presjeci geomelrijskih /ijela mvllinam'3..._. _ _ _ _ _ _ __ "______1,,1.,,"-,P_'-,P2sjeci kugle ravninoll1 265

Duzina GH je precnik kruznice k jer prolazi njezinim sre~i~tem~ ~ako Sil Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se
EF i GH U Drostoru mean sobom okomiti, oni .su spregnuti pIee-mel kruzlllce k, a precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl, a njegov tlocrt A'B' paralelan je s
niihove proJekcljc su spregnuti precnlci projekcija kruinice. Tlocrti tih precnika prvi1l1 tragom e j " Duzina A'B' ::::: C"'D"', a duzina C'D' okomita je na A'B'.
S~l mechl sobom OkOlUiti, tako da je duzina G'R' velika, a duzina E'F' mala osa Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu. Duiine J1"B i
H

elipse (/. U llocrtu se vidi anaj dio kruznice k koji je l1a gornjo~ polov~n~ kugJ~ne C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje. Na osnovu osa i
piohe, ij. ACrB. U nac::rtu se vicli sarno Iuk koji je l1a prednjoJ pOloVtnl kuglme sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. Pored tacaka
tj. CAGED. ABeD, kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu, potrebno je
odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu, tj. na ekvatoru i
b. Pomocu stranocrta: Ravnina nJ polozena jc okomito na ravninu E, tj. glavnom mcridijanu. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom
sh"zmClCr1.na osa 1.'(' je okomita na prvi trag e! ravnine E (sl.ll.44). U tom slucaju sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p', p"). Pravac p sijece tlocrt ekvatora e'
kugla se projlcira kao kruznica, a ravnina kao trag e3 " Kako je ravnina E tackama £' i F'. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije, gdje je eM
1.1

okomita na ravninu TC3, stranocrt presjeka, duzina C"'D/"If, je u tragu e3 • Ta paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom
H

cll1zina jedna.ka je precniku presjeka. Aka se iz sredista kugle S~ postavi


sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'.n" ), Pravae n sijece nacrt m glavnog
l."!krnnic,] na r"Vl1lllU, Olla tu ravninu sijece u tacki 0'" presjecne kruzmcc. Tacka meridijana u tackarna G" i H". Tako Sl1 dobivene tacke na konturi u tloertu i
lwcrtU.
0'" leii u sredistu duzinc C"D".

11.6.2. Presjek kugle prvom projicrraJucom ravnmom


Zadatak. Odredifi presjek kugle kojoj je sredi,i}te u tacki S(20,35.30) i
poiuprecnik r=25, raVl1illOl11 E(60, 70.. 00 ) (sf.] lA5).

R j c :; e n j- e: Presjccna ravnina sijece kugiu !J kruinici k. kojoj je prva


projekcija k' u prvom tragu c 1 te ravnine, a njezina druga projekcija k" je
H
elipsa. Ravnina E sijece ekvator kugle e u tackama A( A',A") i B( B',B ), a
glavni meridijan k~gle g u tackama- C(C',C" ) j D{ D',!)"). Tacke A, S, C i D
su na presjecnoj kruzniei k. Kako je ravnina ekvatora ravnina simetrije kugle i
ravnine E, ona je i ravnina simetrije kruznice k, pa je duiina AS precnik te
Krllz,nicc, a simetralna tack a O( 0',0" ) te duzine je njezino srediste.
Tloert k' kruznice k je II prvom tragu e l ravnine E, i to od tacke A' do
tacke 8'. Prccnik EF klllznice k, koji je spregnut precniku AB, okomit je na
ruvninu 1f!, pa se njegov tlocrt £' "'" F' poklapa sa tlocrtom 0' srediSta 0 te
kruinice, a njegov nacrt EHFff mOTa biti jednak precniku AB, zato je
OffEff = (fp" o'A' iii O'B'.
:;0:

Duzine AffS" j E"P" su spregnuti precnici nacrta


If
e
kmznice k, a kako
su medu sobom okomitl. to je duzina £"F velika osa, a duzina A" B" mala osa
Slika 11.44
266 11. Presjeci geometrUskih tijela ravnillama 11.7 Zadaci za Ije.~o.val1je 167
dipse e. Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11, odnosno J i K, kruznice k i 11.7. Zadaci za rJesavanje
to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v, koje Sli paralelne s
ravninom 7[2. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k, kuji je nu prednjoj polovini 1. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog knLznog valjka u lack[ Tt ·30,80, -), c:ij,l 0:::illO, CJ.
kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D. ldi u ravnini Jr,. Valjak je zadan svojom osom SI/[,','(-30,25,0), V(JO,40,40J] i
poluprecnikom osnove r = 20.
Da bismo nasli tangentu pres-
jecne kn!.znice u nekoj njezinoj tac- 2. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog kruznog valjka u tacki 1'(40,.,10), cija o:mova
ki, npr. u tacki K, moramo konstru- lezi u ravnini ]fl.. Valjak je zadan svojom osom SV[S(60,O,40L 1/(75,40,20)) i
isati presjecnicu ravnine E i tangen- poluprecnikom osnove r ~ 15.
cijalne ravnine kugle u toj tacki.
Kako je tangencijalna ravnina Ij 3. Nacrtati projekcije ko~og kr1.1znog valjka, cija osnova leii u ravnini "rei, ako je osa
kugle II tacki K okomita na polu- vaUka SVIS(30.25,0). V{85AO,50)/ i poluprecnik osnove r = 20, Prolzyoljno Llzeti
precnik kugle, koji spajn tacku K i tlocrt T'tacke T, njegovog gornjeg dijeJa omotaca, pa odrediti njezin naert Tit i
sredi:ste S kugle, nacrtaju se naj- komtruisati [ragove tangencijalne ravninc toga valjka u tack] T.
prije projekcije toga po!up~ecnika
f/ "'" 8'K' i / = SilK" , a zJtim, kao 4. Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka, Cija osnova le2i 1.1 ravllini Jr.-;, ako je OS21
u p.oglavlju lLLLl, odrede tragovi valjka SV[.){75,O.40). V(30,30,25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25. ProiLvo!jno mel!
nacrt T"" tacke 1~ njegovog gomjeg dijela ornota?a, pa odrediti njezin Huett T' 1
d l i d 2 ravnine ,d.
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T.
Tackorn K povuce se sutraz-
mea fIl prvoga rraga ravnine .d 5.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog g~'L'U, cija jc osnova pamlelna s
I,
.
"
f---'-C"---T'_'~~~~
g' 5'
,,8' (m'.L rl, m""l1 x) pa sc odredi njez.i-
!l0 Jrugu pr0boJi;le J'I? Drugi
ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60,lO,30), V(O, 60, 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20"
Proi'Z.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T, njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J., pa odrcditi
njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1
trag d 2 mora prolaziti tackom ;U 1
okomito nu /1 do tacke ft\". 3. od (e ~_ Si1cr~ati projckcije kosog kruznog stos.::a, ';ijiLjC c)::,fWVii Li ;amUli /[1; ...j)..u jt 0::;[,
tackc ide prvi tr<J.g d J okomito na - - stofC"aSV[S(30,3i5jJ), V(90,J5,50)] i polupretnik ··oS!1ove r=20. Proizsoljnu UL.Cli
Presjecnica t[ [' = ( T/,l":; J, ilucrl T' [aeke T, njcgovog gornjeg dijeia omotaca, pa ouredit! DJczm naerr T" I
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T.
t"" = (T/',T; r] raVlltna E i Lije tra-
zena tangcnm presje6Jlc kl1lznice k 7. TaCkom.T(JIO,~,25)'poloiiti rangencija!nu rav!11nu na kosi kruzni swzac, GiJa JC
u tacki K osnova u ravnini Jf], ako je osa stosca SV[S(30,0.3D), V(95.40.45jj i pol(lprcenik
Slika 11045
osnove r=25.

8. Odrediti tangencijalnu ravninu kuglc u proizvoljno U2etOj tacki T, kojoj je srcdistc


S(40,40,45) i poluprecnik r =- 30.

9. Trosmmu priznm, kojoj je osnova DEF[D( 50,25,0), £(75,1 0,25), F(95,J 5,20)] i
bocn! brid FG[F, G(50,60,60)], presjeci ravninom odredcrlom tackarna:
ABC[A(0.30,15), B(60,O,60), C(100,35.45)].

10. Trostranu prizmu, kojoj je osnova ABC[,4(0,35.40}, B( 55,JO.60). C( 70 ..":'5. ! 5)] i


_~ / boeDi brid ADE4. D(75.JOO,120jj, presjeci ravninom odredenom laC kama:
MNP[M( 10,15,100), N(l25,130,30), P(20,90,140)).
~2~68__ ~_~_~~ __-,l-,l,-~,-P,-,=escoj=.e"cI,,·8'-'"·n_m_..':.-'_""l-",k_ih
____fl,,iJec.I:.."_'c.·"_..v_n_ill_a_m_"_ _ _ _ __ _ __ 11.7 Zatiaci ::.a IjdavGnje
--- - 269
11, Trostranu priwm, kojoj je osnova ABC[A( 10,60,10), B(50,60, 10), C(20,80, 10») i 22. Kosu petostranu prizl11u cija jc osnova ABCDE[A(O,45,0), B(10,65.0), C(35,60;O)t
bocni brid AD[A D(50, 10,80)), presjeci ravninom odredenom tackama: D( 40,35.0!, E{ 15, 25.0)} i bocni bnd AG[A, (;(35,20,65)], presjeci ravninom
HNP[M(O,20,30), N(80,40,20), 1'(40,70,100)]. EfQO.ll0.1(JO)

12. C'etverostrann plizmu, kojoj j e osnova ABCD[A(65. 20,5 ),B(85,25,0), 23. Kosu cctverostranu prizlUu cija je osnova ABCD[/~( -40,0, J5), B(0,O,35),
C( I 10,10,25), DJ i boeni briq CE[C, £(65,55,65)], presjeci ravninom odredenom C( -20,0,60), D( -55.0,50)) I bocni brid AG[A, 0(·125,85,15 )}. presjcCi ravninom
"iblna MNP[M(1O.40,20j, ,';(80,5,60), P(l20,55,40)J. E(. 105.! OQ, - JO()).

n. t:c!Ytroslranu kosu priztnu, kojoj je osnova ABCD{A(60.20.0), B(70,60,0), 24, ('ctverostranu kOE;U prizHlu cija je osnova rlBCD{A( -50,0,80), 8(20,0,90),
C(40, 70, 0), D( ]0, 40, 0)] i bocni brid AF[A, F(] 30,6(J,60)}, presjeCi ravninom C(·1O,0,50}, D(-40.0,4())] i boeni brid AGlA, G(10,60,50)}, presjeci rav~inom
F::( 160,140, fOO) i raz:viti mreZ_l.l prizme. £(25.15,-25).

14, Cetverostranu kosu prizmu, kojoj je osnova ABCD[A( ·50, 90,D),B( -20,70,0), 25. C'ct'iicrostranu koslJ prizmu cija je osnova ABCD[A(70,75,0). B(90,55,0),
C{-40,45',0), D( -65,65,0)] i bocni brid AF[A, F( - JOA5,55)], presjeci ravninom C(120.60,Oj. D( 100.85,0).1 i boc!)i brid AC{A. C(25,30JO)}, presjeci ravninom
E(8(J,80,45). E( 13(},80, .. 100).

1.~" ,Sestostranu kosu prizmu, kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach In. Trostranu piramidu ABC, 11[,4(20.30,0). 8(80,20.0). C(45.70,0), V(55,35,70)]
5,'(}OAOJ)), tncb A(0,].5.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A, G(90,40,90)}, presjeCi prcsjcci ruvninom koja je odrcdcna tHckama: ;\INP [M(35, 10,40), N(80,60,30),
r~l\'ninCJm £( 130,1 30,90). P( 100. 4(}, 65)].
\
:16. Trostrann KaStl prinnu, koja] je osnova ABC[A(30,O,30), B( 15,0,50). C(70,O,35)j i ~7.~ Kosu trostranu piramidu ABC:. VIAl 30. 60,0), Bl-=lQ,JO,O). C(-50,35,O), ~'(30,35,60)}
hacnl brid AD[A. D( J05,75,30)}, presjeCi ravninom £"(90.50.-65). presjeti ro\"ninOln E(1'(),(){J,..f,{J).

17. Petostnmu kosu prizmu. kojaj je osnova pravilan peterokut, jednim vrhom u tacki 28, (~et'.,'C'r0"tn1nU k(l,~ll piramid\l ABeD. VrA(-402o.0i. 8(-30. 70.01. Cf40.50.0l,
A(-30,20,O), sredistem u tacki S(-5,50,O) i boeni brid A.G[A. G(-120,40,80)}, presjeci DCO. 10.0). \'"( 0.90)80) 1presjeci ravninorn E( -50, ·95.20),
ra"'ninom Ef-11(),J20,80/
- 3~;etverostnilll}"kosu pmunidu, kojoj jc osnOVfl k\CatSrat zadanc stramce
lS. Pet{}straml kosu prizmu. kojoj je f)snOva A BCDE[Af ln3.0.rn 8(30.90.01. AB (A( 20.5,0), B(70.10.0) 1U T{, i vrh n 1] 0.60. 90) presjeCi ravninom E( /30.130. 70).
C(70. 70,0), D(90,30.0), E(50,10,0)] i bocni brid AG[A,. G( JiO,]20,90)], presjeci
rZlVnillOln E. Taeka Ex je udaijena 100 od, koordinatnog pocetka, eJ zatvara sa x 30, Cctverostranu piramidu, kojoj je os nova ABCD{A(35,85._). B( 100, J10,-), C(80,50,-),
osom uga\) od 60 n , a e2 ugao ad 45(). NaCi pravu ve1ici!l.u presjeka. lJ(4.?65,.J] II ra,:,n,ini £(35.=,-10) i vrh 1/(0.1575), presjeCi ravninom odredenom
. tackama: Mi\ip[M(O,4_~,2.f)).l'1/(70,90,6.)). P( I 15,25,0)].
19. Prnvilnu sestostranu pri1.11lU, kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j, aka joj je
ciijagon;lla AD(,4.(20,25, 0), D(60,35.0)), i visina prizme v ::::: 60, pre~jeci ravninom 31. Pcto:;trailll kOSll piramidll, kojoj je osnova ABCDEIA(55,85.0), B(65,65,0),
£(80,=,50). C( lOO,50,()}, Vi 1 10,80,0),£(85,]00,0/u 7[1 i vrh \1(20,20,80), presjcCi ravoinom
odrecicnom tackama: MNP[M(20.50.30). N(80,90.80), P(]30.4(),IO)}.
20. Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram
ABCl11A( to,a,30). B( 35,0.15), C(55,0,35), DIu IT], a njen bocni brid je 32. Petostrallu kosu pinHnidu, kojoj je osnova U 11:/, sa srediStem u tackj S(-20,35,O),
ilelA. G(80,60,60)]. (acka ;\('.<5,JO.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o,75,75), presjeti ravninom
E( 60, 75, (iO J.
.=L t'r;l.\'llnu pctQstranu prizmu. kojQi je nsnova ABCDE u rnvnini Jrl, srediste u tacki
S(40,30,C}). tacka 1i(40,Jo.O) jedan njen vrh 1 visina pnzme v ::::: 60, presjeCi 33. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu. kojoJ je osnova II Jrl.' sa srediStem u tacki
;'~l\TlinI)Dl E(=,60.5()) S(-1O,6o.0J. tacka .4(-40.30,0) je.dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10.60.80), presjeci
raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20.0,0i, Nr -50.0A5), P(45.40.0)j.

. -
.. ~--
270 11> Presjeci geometrijskih tijeta ravflinama 11.7 Zadaci 1.a rjefavanje 271

34. Petostranu kosu piramidu, kojoj je osnovuABCDE{A(30,30,O). B(6D,25,O), 46. Kosi kruzni. v,~ljak, c!ja je osa SV[S(40,40,0), V( J10, 70,90)1 i poluprecnik dStlove
C(90,60,O), D(60,95,O), B(30.70,O)] i vrh V(-20,JOO,80), presjeci r3vninom r::::::35, pre~Jec! ravn.Jno~ E(160,130, 110). U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje
£(·60,85,35). konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka.
,/'-''-,

'( 35. ~estostranu kosli piramidu, kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!, sa sredistem u 47. Kosi kruz~i ,yaUak.' Gija je osa SV{S(0,45,Oj, V(60,75,60)1 i potuprcc:nik os nove
\", ____ ,-.facki S(0,50,0), tacka A( ·30,20,0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G,20, 90), pre~jeci r=35, preSJeCl ravmnom E(90, 140,90). U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati
ravninom E( 110,1 30,70). tangentu i na6i pravu velicini presjeka. ..- .

36. Cetverostranu kOSll piramidu, kojoj je osnova ABCD(.4(O,O,30j. B( 45,{),45}, 48. Rotacioni valjak, eija je osa SV[S(30,60,40), V(100,30,40)] i poillprecnik osnove
C(70,O,l5), D(20,O,O)) u nj i vrh V(90,45,80), presjeCi ravninom E( 125,45,80). r=30, presjeci ravninom E(15,~20,~20)._

37. Pravilnu cetverostranu piramidu, kojaj je Gsnova ABeD U IT], aka je njena 49. Kosi kruzni valjak, Cija je osa SV[S(~45,30,0), V( 1O,5{),55)] j poluprecnik osnu\,{;
dijagonala AC[A(30,Q,50), C(70,O,30)] i visioa piramide v = 60, presjeci ravninom r::::::25, presje6i ravninom E(35,40,30). U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.liS:1ti
EI 100,60. =).
tangentu.

38. Pravilnu sestostranu piramidu, cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala so. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV{S(0,30,0), V(55,50,60)) i poluprccnik OSIlOVC
AD{A(60,25,O), D(JOO,35,O)) i visina piramide v "" 60, presjeci ravninom r=25, presje6i ravninom E(80,90,60). U jeduoj tack! presjecne kriv~lje konstruismi
Ei 160.140.1 10).
tangentu.

r?-- 51. Kosi kmzni valjak, eija je osa SV{S(~20,55,O), V( -85,30,70)] i polliprecnik o:;novc
~ 3~ Tetraedar. koji plohom ABC leZ:i _u lrf> sa vrhom .-'1.(15,15,0) i sredistem u tacki
"--,---,)S(65,55,0), presjeCi ravniiiCiffi E(-30,=-:JO).-~-
r=25, pre~je6i ravninom E(-50,-50,JO).

40, Petostranu kosu piramidu, cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki 52. Kosi kmzni valjak, cija je osa SV[S(25,45,0), V(11O,30.75») i JJOluprecnik O$novc
S(40.0,50), tacka A(10,0,20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO,80,50), presj~ci r=30, presjeci ravninom E( 80, -J5.40).
ravninom E( 100,40,~70).
53. Ko~i,_ kmzni valjak, elja je osa SV[S(~50,O,35), V(15,55,60)J i poiuprecnik OSllUVe

41. Petosiranu kosu piramidu, cijaje osnova iDCDE{A(3(),3(),0),B(60,25,O), r=30, presJecl ravnmom £(50,50.45). ..
C(90,60,U),-D(60,95,O), E(30, 70, OJ} i vrh V( -20,)00,30;, presjeci ravninorn
EI-60.85,35).
54. Uspravni va!jak visine v=::;70, sa sredistem osnove u racki 5(35,30,0; i
poluprecnikom osnove r=25, presjeci ruvninom E( 100,110,70.),
42. Cetverostranu kosu piramidu, cija je osnova ABCD{A(O.50,Q), B(30,90,O),
55. Rotacioni sto:Zac, eijaje osnovn u tr}, srediste u tack; S(40.40,o.), polupreenik osnove
e(70,50,0), D(50,40,O)) U 1C} i vrh V( 120, /30,90), presjeci ravninom odredenom sa
r=25 i visina stoSca 11:::::60, presjeCi ravninom E(=,8o.,60).
dva para Ie Ina pravca: a ""' lvlN[M(0,llO,25), N(.l35,85,O)} i b s; PR[P(O,80,55), Hj.

43. Sestostranu piramidu, Cija je osnova para!elna lr;, sa sreuistcm u tacki S(O,50,7()). 56. Rotacioni stozac, cijaje osnova U 11:2, srediste u tacki 5(40.,0.,40), po!uprecnik osnove
tacka A( ~ 10, J5,70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0,50,0), presjeci ravninOl~ ,---(=25 i visina stosca v::::60, presjeci ravninom £(80,60,=).
odredenom tackama: MNP{M(20,Q,O), N(60,50,O), P(-60,O,45)j.
. \,
/'-',

57:-X;hi kruzni stozac, Cija je osa 5V[S(-5, 35, OJ, V(-70,50,70] i poluprecnik aSDove
44. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV[S(0,50, 0), V(70,90,70)) i poluprecnik o~move r-::::.~O, presjeci ravninom E(·80,95,60). U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i
.~="mfjgentu.
r=40, presjeci ravninom £(130,130,80) i naci provu veticini presjeka.

45. Rotacioni vaJjak, eija je osnova U 7!2, sa sredistem u tacki S{30,0,3Q), poiuprecnik 58. Rotacioni .st?zac, ?ija je.- osa 5V[S(-40,55,0), V(-4o.,55.90) i poluprecnik osno\.'c
osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.70, presje6j ravninom £(-5030,50). 1'=40, presJec! ravnmom E( -55,-60,40.). lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali
tangentu.
27"2 ! 1. Presjeci geometrijskih rijela rQvllinOl11l1 ____________~i::l.? Zadaci 1.(1 lfe.<avanJe 273
59. Kosi kruzTli stolae, (Un je osa SV[S(40,45,0), V( [25,30,70)] i poluprecnik osnove 75. Kuglu, sreciisla 5(80,40.45) i po!uprecnika 1'=35, presjeti ravninom E(50,-20,60).
1"=40, presjcCi ra'vninom £(85,-80,80).
76. Kuglu. sredista S(o.40.35) i poluprccnika r=30. presjeci ravninom £(55,55,60).
,GO. Kosi kmz.ni stazae, Cija je osa SV[S(-80.40,0). V(1O,55,70)J i poJuprecnik osnove
r=35, presjeci ravninom E(20,20, 15). 77. Kuglu. sredista S(35,25,30) i poll1precnika r:::::30, presjeci ravninom £(-40,30,20). U
Jednoj tacki presjec,nc krivulje konstruisati tangentu.
fd. Kosi knxbli stoZac. cija je usa SF[S(50.50,O). V(0.JO,70)J i poluprecnik os nove
r=35, prcsjecl ravninom E(50,55,35) i odrediti pravn veliCinu presjeka. 78. K\lglu, sredistu 5(55.40,30) i poluprecnika 1"=30, presjeCi ravninom kojaje odredena
sa dva pravc(l: (lOS ;'v1N[M( 15. 10,70.), N(O, 75.0)] i b ~ MP{M, P( 100,30,70)],
hI.. KnSl kruini stOZflC. 6ja jc osa SV/S(O,50,O). H20.20.6S)] i poluprecnik osnove
1"=45. presjcci r(lvninom E( J 10, J30,60). U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje 79, Kuglu, srcdista S(40,35.40) i poluprecnika /"::::::30, presjeci ravninom £(60,30,-35). U
k0n'-;1ruisali langcnttL jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu.

< ',; l(!:\si kruzni stoinc. cija je osa SV[S(40.40.0). V( JOG, 100.70)] i poluprcenik osnove 80. Kuglu, sredista S( 40.45,45) i poluprecnikn r=35, prc..">jeCi ravninom 8(120, JOO, 70}.
1'=30, presjcci ravninom E(120,165,100). U jcdnoj tacki presjecne krivulje
b)tFtn.·lisaii tange-ntu. - 81. Kuglu. sredista 5(-10,40,40) i poluprccnika r=30, presjeci ravninom E(-60,35,40). U
jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu.
64. U:;pr(lYl1i rotaciooi stozue, cija je osa 5V{S(45, 55, 0), V(45,55.105)J i poluprecnik
osnove r~45, presjeCi rav-ninorn £(80.-100,50).
82. Kl1glu, sredista S(-50.40,-/5) i poluprecnika r=30, presjeCi' ravninoln £(-30,20,-25).
U jedooj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentH.
65. I(osi kllltni Stoi3C, ._~i~ j0 o~a ~V(5)15Zc,-~O,O j, lv( 60,100,70)] i pohlprecnik osnove
83. Kuglu, sredisla S(40.45,35) i poiup~ecnika r=30, presjeci ravninom £(75,65,-70).
r=35, presjeci nlvninom E(80, 1 10,65). -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati
tangenlu.
84. Kuglu. c;redi~ta S(oOAn.35) i poluprecnika r=30. presjeci ravninom E(50,-45,40). U
jednoj tacki prcsjecne krivulje kOTlstnlisati tangentu.
fl6. Ko<:j kruzni stoZac, cija je 0;1(1 SV{S("40AO.0), V(25,60.80)] i po!uprecnik osnove

1'=30, presjeci ravninOlll £(80,70,50).


85. Kuglu. ~redjsta Sf40.50.30) i poluprecnika 1"=25. presjeci ravninom E(80.=,90).
67. C!spr;Jvni stozue vislne v=70, sa sredistem u taCki 5(20,35,0) i poluprecnik OSl1OYe /

r=_·W. presJcei ravmnom £( 100.1 10,60). _ r


R6. KugJu. srelii.~ta S(4D. 35.3f)) i poluprecnika rf25. presjeci ravuinom E( =, 70,SO).

87. Nacrtati sve projckcije presjeka i i~ieka rotaciollog stosca, drugirri projicirajucim
03. Kllglu, sredista S(5030,35) i poluprecnika /":::::25, presjeCi ravninom Ef-65,40,50).
ravnjnama i valjkastim plohmna, ako Sll nacrt stosca, polo'zaj projicirajuCih ravnina j
69. Kliglu. srerlista :W50,50,45) i po!uprecnika 1'=35, presjeci rnvninom E( -40.70,50), valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.

88. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka, dmgim projicirajuCim
70. Kuglu. srcdista S(50.40.50) i poluprecnika r=35, presjeCi ravninom odredenom
ravninama i vl1!jkastim plohama, aka su nacrt valjka, polataj projicirajucih ravTlina i
(,,,'kama ABC[AlO,O.25), 13(50,70,5). C(85A5,60J/.
valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63.
n. Kuglu. sredist8 S·(40,45.45) i pOluprecnika 1':::::35, presjeci ravninom £(55,40,-40).
89. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama, ako
su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.
/2, KugilL sredista S( 15,40,45) i poluprecnika 1'=35, prcsjeCi ravninom E( 40,-65,80).

;.~- K~igl\i. ~rcJiS1.a 5(50.30,80) i poluprecnika r=35. presjeci ravninom £(00.60.60).

7-:1. S:."gi1.L srtdista S(O,50.40) i poluprccnika r=40, presjeci ravninom £(60,=,60),


274 J 1, Presjeci geometrijskih tije/a mVnill{//IlU ____________:.:11.7 Zadaci za /jdQvanje 275

k - - - -!
T J">.
II \ '
1. 3. ,,
/

,~"'-"--T
,, ,, ,,~\ I I
4. 5. " i\ 6. ,

/' \ J
I

,
/ ,
, i
,
/
01'°1
1 :'
,
\ '-01 r
"'I ,,
,1
1
~,
, ,,
'
\
\
",I
<"\11

j
I
/ 3i7'
,
'. _1

B. ,
,
it,,, t!
,,, I ,,, ,I
, !

, ,, :;;1
,
n
,, , !
71. Presje6 geolnf'frijskih tijela ravnillama 11.7 L.{lrinci 7.0 rjdavanje 277

,~.
,1;---' ,\'\ I
"
20. / i \
28. 29. .,' ,I ,'
30 ' . \
I
,, '' a!
i
! I '. Oil
,
/ '' a "':
\ '"
I
I

"
31. 32. ,/1\ '
,
SSi
i

34.

l-.L.···-
a:
"''':
278 11. Presjeci geomerrijskih tijela ravninama 11.7 Zadaci::(1 Ijdavanje 279

40. 42.

f-.--I--.L .:'+-1
L--!tiQ~
280 II. Pre~jeci geomelrijskih (ijela ravlliflama 11.7 Zadac! ;:a rjeSawmje 281

q, 40 I
I

rr- ---I
I
------:;t
60.
!
i 51 66.

II
:;; I

L~--+-+ -p
!:el

.,------
,
,, T" - - . , - .
e,
T !
!
~I "I 69.
10
I x
i
,.-L-.+-40--"- 'f 5
r,
cl
~i
282 1J. Pre;-,jeci geomemjskih rljeia rLlvllinama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-"11::.,::.7::Zil::,::ia::c.:..iza IjeSm,'=a.:c:nJ.::.'e_~ ,_ _ _ _ _ _---'2,,8"'3

e, e,
I \e,

70. 0
:;::1
'" 71.1
~ x l I ,
36 1-'-

~
50

J--~
~I
g
I
,I
[Ji
i
'" -r 3'1
/
1
ro!
\".oj

',-.Jl~_,
!

Ie, .L 1/ 5',
"- l
80

e,

x
x

!
50 I
e, -,~~~-~....j,

e,
e,
T ,
e'l 1--
!
!
0
~
21,
x
x
x 80
~"~-.~-----t~.
10 ...L+__ '--'-_-"I~_ x

r T
-1--
21 S5)
e,
284 II. Presjeci geometnjskih tijela ravl1i/!ama
------.------'--'-'-"~~-'-'--"'---'---------'-----"-------
____.______IJ. 7 Zadaci za /jdavanje 285

1
x~~~-+ ____ ~_

180
x 1-·---'---
1I
I ,
~I I
:83. 'II :;;1

I ,I _l_ e,
e,

e,

e, 90.
84_

JVi-.1
j
, .. e,

"e'l \ I

rI ~ ~I
I ~
i
01
~i

I
x.L
I I,,,
,i ' ~
/ r~
6'!
(----~~~::
oj
<01

\ 'If/.-" e,
I j -"---i---"
~/- '
\----- __ 50
tijela 287
proistice da su te ravnine U oba slucaja paralelne s bocnim bridovima jcdne i
druge prizme.
Prvi trag p J jedne takve ravnine P nil ravninu 1[1 odredujemo D3
slijedeci nacin: kroz proizvoljno uzetu t.acku S( S',S/I) polozimo pravae
m( m',lI{) pamIelno bocnim bridovima prizme II i pravac n( n',n") paralcluc
12~ Prodori geometrijskih t~jela bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I
probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je
12.1. 0 prodorima uopste pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.

Prodor iii presjek dviju ploha je simp svih lacaka kaje su zajednicke tim
0" F" E" J" L" K"
plohama. Proctor dviju uglatih ploha (prizme, piramide) je prostomi poligon kaji , :
maze biti iz jednog iIi dva dijela. Prodor uglate i oble plohe je prostomQ ," '
izlomljena linija koja se sastoji od lukova ravninskih krivu{fa kaje se meousobno /
/
II
1
presijecaju u probodistima bridova uglate S oblom plohom. Aka jedno tijelo
potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopire do drugog, zatim u njemll
nestane, pa iz njega izade na drugoj strani, onda kazemo da imamo pOtpll11
prodor tih tijeJa. U tom slucaju prodomi poligon, odnosno prodoma krivulja,
sastoji se od dva zatvorelJa-peLigona, odnosno dvije zatvorene krivuije.
Kad jedno tijelo sarno zadire u drugo, tj. jedno tijelo samo jednim z
svojim dije!om prodire II drugo, tada imumo nepotpun prodor tih tijcla. U I
x
takvom se slucaju prodorni poligon, odnosno proJorna krivulja, sastoji od at~iiG~"~~;I~,,~~-i:H~" ~~~~~~.
!A" L't [C" :8-"--
jednog zatvorenog poligona, odnosoo odjedne zatvorene krivulje. I
y : 1\'

12.2. Prodori uglatih tijela

1. Zadat!lk. Odre.fJ..iJili"odor kose trostralle prizme, tijaje


~:<;rlOiJa ABC[A(65,6),0), 8(100,55,0), C(90, 70,0)] u lCj i lioeni brid
CF[C, F( 30.40,65)], sa kosom trostral/om prizmoJll GHI[C'( 10,80,0),
H(25,55,O), 1(50, 65, O)}. kojoj je OSllOVO 11 '" i bocl1i brid
GJrG, J(70,30,65)}.

G'
R j e sen j e: Na slici 12.1 odreden je prodor dviju kosih troslranih Slika 11.1
prizmi kojima su osnove U 1C,. Da bismo odredili probodiste kose prizme J, sa
nekim bridom kose prizrne ll, marama tim bridam potoziti ravninu paraletnu s Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna
bocnim bridovima prizme 1. 15to taka, za odredivanje tacaka prodora prizme II ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
sa bridovirna prizme I, postavijarno kroz tc bridove pomocne ravnine paralclne s
bocnim brtdovima prizme II. 1z posrnpka odredivanja pomocnih ravnina tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2
J 2. Prodori geometrijskih tUeln 12.2 Pmdori UR'atih tfjela 289
288

Ravnina A presijeca plohe prizme II u pravcima koji idu tackama 1 i 2 , tragovi svih pomocnih ravnina idu probodistem M! pravca m( rn',ml1') i prvim
a paralelni su brldovima te prizme. Ti pravci sijeku brid AD prizme 1 u probodistem brida, za koji se trail presjek.
p,,'!,ociistima I( j'f) i 2( 2',2'). Da bi se odredile presjecne tacke 1 i 2 brida A V, polozi se ravnina A
Na isti naCin, pomocu ravnine B i njezinog prvog traga hI' odrede se tim bridom i pravcem "L Pravac a J = M jA! je pry! trag ravnine A koji sijece

i 4( 4',4" ) prizme II sa bocnim bridom BE prizme L


[,1'obodisl8 tCiCaku 3( 3',3" ) stranice OSllOVe prizmc u tackama 1 i 2. Ravnina A presijeca plohe prizme
pravcima kojl iau tackama Yi i , a paralelni su s bridovima prizme. Ti prayci
Ravnina Z, Ciji je prvi trag zJ po!ozen bridom CF paralelno s ra~niflorn
sijeku brid A V pimmide u probodistima l( j',J" ) i 2( 2',2'" ).
P. nc sijece stranice osnove prizme II, sto znaci da brid CF ne probada tu

Za odreoivanje tacaka prodora prizme I sa bocnim bridovima prizme II, j'~"_;;.G_" _ _.-;,H"
polazll se pomocnc ravnine bridovima prizme If. Ravnina D, Ciji je prvi trag d!, v"
l'n!nicna je bridom GJ prizme 1I kroz tacku G paralelno tragu PI ravnine P.
Trag d{ sijece stranice osnove prizme 1 u tackama :5 i 6. Ravninap presijeca
plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te
prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
~a isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se
tncaka 7( 7"'}#') i 8( 8',8") pritm-e I sa bocnim bridom HK prizme lJ.
R:Finirm F, ('1ji jc prvi lrag fi _ poioiena bridom IL paralelno s tragom P,
fdsnine p, nc sijece stfanice osnove prizme 1, sto znaCi da brid IL ne probada tu
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, daju
pn1dnlll! pn!igon u_proje.kcijama. Rcdoslijed spajanja tacakaje 1,5,2,4,6,8,3.
7 i 1. --
Vidijivosr iinija prodomog poiigona vdredena je -,idljivoscu pioha
prizmi n" krjima se one nalaze.

2. Zadatak. Odrediti prador kose trostrane pimmide, cija jf'. osnova


ABC/A(S5,80,O), B(50,55,0), C(J{)O,2(),O)J a lTJ i vrh F(3(),10,50), sa trosfranom
'osun! DEE{D(20JO.cJ), E(40. 60, 0), n
/0,50,0)] kojaj je 051101'0 U llj i 4'

i"')C~J1i ElliE. H(9D, 10,55) 1_ Slika 12.2

R j e sen j e: Na sEci j 2.2 prikazan je prodor trostrane pirarnide sa Na isti nacln, P01110CU ravnine B i njezinog prvog traga b1 , odrede se
:rnstnmom prizlTIom. Ravnine pomoeD kojih se odreduju presjeci bocnih bridova
proboJista tacaka 3( 3'.3"} i 4( 4'.4" ) prizme sa bocnim bridom BV piramide.
Jc:dnog lijela sa drugim moraju imati pomocni pravac m( m',rn"). Taj pravac
Za odrcdivanje tacaka prodora piramide sa bocnim bridovima prizme,
Vrh()Dl \if v'y"') piramide. paralclno s bocnim bridovima prizme. Prvi
pOiilZU se pomocne ravnine bridovirna prizme.
290 12. Prodori geometrijskih tijela 12.2 Prodori IIglatih lijela 191

Ravnina E, Ciji je prvi trag e j > polozena je bridom prizme EH j pravcem


m. Trag e I sijece stranice osnove piramide u tackama "5 i (5. Ravnina E D" E" F"
V"

~""
pTesijeca plohe piramide u pravcima 5V'i 6V' . Ti pravci sijeku brid prizme EH
u tackama 5( 5',5') i 6( 6',6' ),
Na isti na.cin, pomocll ravnine F i njezinog prvog traga if' odrede se
probodista tacaka 7(7',;") i 8( 8',8") piramide sa bocnim bridom prizmc Fl.
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, Jaju prodomi

~,
poligon u projekcijama. Redoslijed spajanja prodomih tacaka je (, 5, 3, 7,4-, 2,
8,6 i 1,
Vidljivost linija prodornog poiigona odredena je vidljivoscu ploha tije!a
na kojima se nalaze.
±'~~",---~~::;A>:_'_._
i
~ ~BI(
.. _x
'
C"

3. Zadatak. Odrediti prador trostmne prizme cija je osnova


ABC[A(80,65,0), B( 100,35,0), C{ 110,65,0)]" "I
I bocnl brld AD[A, D( 5,30,80)J
sa cetverostranom piramidom kojojje osnova GHIJ[G(O,60,O), 1-1(35,90,0),
1165,55,0),1(40,25,0)) It re, i vrh Vl75,15,85J,

R j e sen j e: Na slici 12.3 prikaz::m je prodor trostrane prizme sa


celverostranom piramidom. Rjesenje zadatka sJicno je rjdenju zadatka kao na
s1ici 12.2.

Ii'
Slika 12.3

.4. Zadatak. Odr'e-zliti-p;C;dor cetverostrane ph'amide cija je OSJlova


ABCDIA(0,50,O), B( ]0,20,0), C(65,j(),O), D(40,lO,O)J" "I
i vrh V(! 30,85,65)
sa cetveroSiranom prizmom cijaje osnova EFGH[E(95,40,O), F( 125,25.0),
G(105,W,O), H(70,20,O)J " "I I hoeni brld FJfF, J(85,95,70)J,
Rj e S e nj e: Na slici 12.4 prikazanje prodor cetverostranc pirallliJc S8
cetverostranom prizmom. Rjesenje zadatka je sticna rjdenju zadataka Da slika-
rna 122 i 12.3.
12.2 Prodori uglatih ti}ela 293
12. prodori geometrijskih ujeta
292
Da bismo odredili ostalc tacke prodomog poligona, polozena je ravnina
B po bridu prizme F'J' , a paralelno ravnini 1r2. Prvi trag te ravnine je pravac b l ,

a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R, a
I1jezio brid AV u tacki T. Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke
fT
5", 7 i 6"'.8"', Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'.
a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/. Bokocrti tih tacaka poklapaju se._
sa bokocrtil1la njihovih bridova. Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1
njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin.

vlfl
V"

/
e'"
$"

J'

" Slika 12A

5. Zadatak. Odrediti procTor praviliie usprc~vne' cetverostrane pirmnide


ala ,e osnoWl ABeD[A( 35,5,0), B(65,35,0), C( 35,65,0), D( 5,35,0)J" '" i vrh c'
~':(3 "5,15, (5). sa pmvfl710m cetverostranom priz/1wm kojoj je osnova Slika 12.5
EFGllfE«(I.35,40), F(0,20,25), G(0,35, 10), H(0,50,25)) i bocni brid
E/[C 1{70,35AO)!.

6. Zadatuk. Odrediri prodor pravifne uspravne sestustralle prizme cija


E j...c sen j e: Na shei 12.5 prikazan je potpun prodor pravil,ne usp~~vne Je 0511()V(l if rovnil1i n1 sa pravilnom trostral1om prizmom (~Ua je oSl1ova
celve-rQslrane piramide sa osnovorn u nJ i pravilne cetverostrm~e pnzme Clje, su paraldna s ml'llrnO/il Jr:'.
usnove pmalelne s n1. Ose piramide i prizme sijeku se pod pravH~l uglOD1 .. Tack e
pT(ldc)rDcg poligonJ ] 3. 2 i 4 odrede se pomocu presjeka bndova pnzme s
<

h-j,jc'\'Jrna piramide.
1.2.3 Prodori oblih tijela 295
294 12. Prodori geomerrijskih lijela ----------------
R j e sen j e: Na slid 12.6 prikazan je prodor sestostrane prizme .s~ 12.3. Prodori oblib tijela
trostranom prizrnom, Rjesenje ovog zadatka shena je rjdenju :ad~~tka. na SJ~~l
12.5. Na slici 12.6a je prikazana linija prodora na sestostranoJ pnznn poslljc 7. Zadatak. Odrediti pradoI' rotaciol1og valjka cija je o,';nova ukolJlit(l
iZdvajanja trostrane prizme. Na osnovu rijdenog zadatka, a prema prilozenoj na ravninl/ n; i krnjeg rotacionog ::l10sca sa OSJWVOIJ! u ravnini IT], kojiflla se use
tabeli, postoji jos dvnnaest kombinacija kaje traba rjesavati kao zadatke za sijeku pod pravim uglom.
vjezbu.

R j e sen j e: Na slici 12.7 prikazan je nepotpun prodor valjka i stosca.


Prador je jedna zatvorentr krivulja. Tacke prodorne krivulje odredc se taka, sto
oba tijela presijecamo ravninama, koje su paraIe]ne ravnini n!. Svaka takva
ravnina sjeCi ce omotac vaUka u dvije izvodnice zato sto je paralelna s njegovom
osom. Ravnina ce sjed omotac stosca u jednoj paraleli zato S10 je okomita na
asu stosca. Izvodnice i paralela ce se sjeei u cetiri tacke prodorne krivulje. Ose
valjka i sto5ca sijeku se pod pravim uglom.
Ravnina .4 koju ove ase odreduju, paralelna je s ravninam lf2, tiji prvi
trag .ie pravac SI , a treei trag sJ' Ova ravnina sijece oba tijela u konturnim
izvodnicama njihovih nacrta, koje se medu sobom sijeku u tackama 1 i 2
prodome krivulje k. 1z naerta tacaka 1" i 2" odrede se tlocrti 1'i 2' i bokoCfti
ri 211/.
Horizontalna ravnina B, polozena osom valjka °1 , Ciji je drugi trag
,-; pravac hz, a tr~ci trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama U 1 b
njegovog tloc¢a. Ravnina sijece omotac stosca u paraleli tI]. Bokocrli izvodnica
a""i bIN i paralde. u; nalaze ,se-.na tragu b3. Porno{:u nacrta u;ili bDkocna
odreden je tlocrt tI~ paralele LJ I . Kminica u; sijece iz~odnice c/ i b' u tack:drna
llY
3' i 4', 12 tlocrta tih tacaka odrede se njihovi nacrti 3'" ~ 4iY i bokocni 3 i 4'" .
Horizontalna ravnina A, Ciji je drugi trag pravac (/2' a tree! trag C/3'
sijece-omotac valjka u izvodnicama e i d, a omotac sto-s-ca u paraleli u 2 . PomocLl
d' i ~<>, koji ')e
l
bokocrta izvodnica em i dIU i paraleJe u; odrede se tlocrli c ,

meau sobom sijeku u tackarna 5 i 6. lz tlocrta tacaka S'i 6' odrede se nanti 5"' i
6"ibokocrti 5'"'\ 6"'.
Na isti nacin odrede se projekcije tacaka 9 i 10 prodornc kri\'uJjc k
pornocu horizontalne ravnine G, kojoj je drugl trag pravac g2' a treCi trag gj.
Iz vrha stosca na valjak su postavljene dvije wngencijalne ravnine E i F
kojima su treci tragovi ej i .t:1' a prvi i!f i j~. U tim ravninama nalaze se
karakteristicne prod orne krivu!je. Ravnina E sijece ::ito'zac u iZYOllni(;3.111:.l
A. V( A'V',A"'V"',A"'V"" ) i BV( B'l,l'.B"'V",B""I,//iY) , a d0diruje \'uJjak u i.zv()dni-:i
S1i.ka 12.6
296 12. Prodori geomctrijskih tijela 12.3 Prodori ohfih tije/a 297
----------~~-~~~-~~~~------------- ----------
e( /,ep.e'" ). lzvodnice BV( B'V', SNV", BII1V"') i e( e',e",e/l"l) sijeku se u tacki Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tan-
/( 7" r.T'"') prodorne krivulje k. lzvodnicaje tangenta krivulje ku tacki 7. gencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki.
Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina
RZlvnina F sije.ce stozac u izvodnicama eV( e'v', C''V''', C"V""') i
T(rI.t-;J;}. Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(d p d 2 ).
DV( D'V'.D'V',D~V~), a dodilUje v.ljak u izvodnici f( f',f',f~). Izvod-
Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' :::::(T:,I~ ),r" =(TI~T;)1
nice DV(D'1,/',L)"V"',D m l/"'j i f(f',f",fl#) sijeku se u tacki 8(8',8",8"') prodorne krivulje k u tacki-10.
!,!-r_'(l!,rrlf' kriyulje k. Jzyodnicaje tangenta krivuJje Ie u tack] 8. K.ako je u pitanju nepotpun prodor, tlocrt k' prodorne krivulje k
sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. U tlocrtu ove krivulje vide se oni
dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. Nacrt k" prodorne krivulje je
dio jedne grane hiperbole, a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca
vaUb.
Na osnovu rijeSenog zadatka, a prcm!J priloienoj tabeli, postoji .los
I, dvanaest kombin~cjja koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu.

J r 8, Zadatak. Odrcditi prado,. dvaTotacionG valjka razliCitih


poluprecnika, kojim(1 se ose sljeku pod pravilll uglom.

k" i
t
10"
-
I R j e sen j e: Na slici 12.8 prikazan je nepotpun proctor dva rotaciona
; I valjka. U tom slucaju prodor jc jcdna zatvorena krivuJja. VaUku, kame je pravac
.li~3
"'A'"8'" H~
l~+'+--+-++1-11--\+
~; ~, •, ,
0 (
1
0; .0;) osa, tioert jc knrznica, a nacrt i bokocrt su pravougaonici. Va!jak,
T' kome je pr[j\'3c 02( o~. ,0; ) os a, u tlocrtu i nacrtu je pravougaonik, a u bokocnu

I', j. kruzuica, Njegove osnove su para1elne s ravilinorn ·n.!< Ose valjaka sijeku se pod
pr~rYim'.lb1om u tacki S( S',S",S"'.\
Ravllina I, koju ove ose odreauju, paralelfla je s ravninom 7[2, Ciji je prvi
trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE, a
omotac uzeg valjka u izvodnicama CC i D15. lzvodnice se sijeku u tackama
"e' l( /, ]",)'" ) i 7( 7'.7",7'" ) prodorne krivulje k.

," Horizontalna ravnina F, polozena 050m valjka °2 , ciji je drugi trag 12 ,


sijece omotac v<:lljka u izvodnicama ..4A i BB . Omotac valjka, kome je osa 0 i '
ravnina F sijece u kruznici m. Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10
proclorne krivulje. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j
bokocrti 4~' j 10"'. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se, jer su tacke simetricne s
obzirom na ravl1inu I.
Slika 12.7 Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k, presijeku se oba
valjka mvninom E, koja je paralelna sa osam<l valjaka.

--- -r
12.3 Prodori oblih 299
298 12. Prodori geomerrijskih njela
Da bismo odredili jos dvije tacke prodorne krivulje k, presijeku se aba
Prvi trag e, ravnine E sijece ornatac sireg va!jka u izvodnici GG, a valjka ravninom A, koja je paralelna sa osama valjaka. Prvi trag favnine (11
uzeg valjka u izvodnicama MM i NN . Nacrt i1.vodnice GO je D':ordil~i Lacke sijece omotac sireg valjka u izvodnici liii, a uzeg valjka u izvodnicama Ii i
G' ::; G u kojoj su presjecne tacke 9' ill'. Nacrti izvodnica A1M i NN dobiju Jj. Nacrt izvodnice HH je na ordinali taeke H' "" IF u kojaj su presjecne tacke
se iz bokocrta. U bokocrtu tre6i trag e3 sijece kruinicu uzeg valjka u tackama 8' i 12'. Nacrti izvodnica IIi JJ dobiju se 1Z bokocrta. U bokocrtu. treei trag
9'" i 11'" izvodnica MiN. Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa a 3 sijece krumicu uzeg valjka u tackama 8'''' i 12'" izvodnica I i.J. Nacrti
GG i NN sa GG. Na slici 12.8 odredene su jos dvije tacke 3 i 5 prodorne tacaka 8" i 11''' su u presjcku izvodnica II sa HH i JJ sa HH _ Odredene su
kriv'U\je pomocu ravnine T. Ova ravnina je paraleina s ravninom 1:; a od nje je jos dvije tacke 2 i 6 prodome krivulje pomocu ravnine B. Ova ravnina jc
jednako udaljena kao ravnina E. Tloerti tacaka 3' i 5' su u presjeku [raga [! i paralelna s ravninorn X, a od nje je jednako udaljena kao ravnina A. Tloerti
krufuice, a njihovi nacrti poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje tacaka Xi 6' su u presjeku traga bJ i kruznice, a njihovi naeni poklapaju se sa
koje su u ravnini E. nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini A.
Tangenta u tacki 11 prodorne krivulje k konstmisana je pomoctl
nonnata va!jka u toj tacki.· Normala Itl 5ireg valjka u tacki /1 prolazi tom
tackom okomito l1a OSli 0, toga valjka. Projekcije normale J ]'0; i n; 0;:;: n;
okomite Sll na 0;. Normala n 2 uzeg valjka u tacki 11 prolazi tom tack om

J" ~T okomito na osu O2 toga valjka. Projekcije su okomite, n; na 0; i 11; na 0;. Te

~I
dvije nonnale odreduju norrnalnl!- rayninu p~prodorne krivulje k u tacki 1].
-- N"
1i
1'-'
Kako tangeota t u tacki 11 mora biti okomita oa ravninu 4), projekcije
m" ~- -
A"I , _~l-
tangente su okomite oa istoimene tragove te ravnine. Ako ravDlllu 2:. koja je
8" -
paralelna s ravninom nl> probada oormala 11, u tacki K( K",Kff), a nonnala il2
L_ <\ 1 ._1.
i
i
;-,
u tacki L( L/, L
K
), ooda je pravac Kl. sutraznica drugoga traga ravnine cP. Nacrt
:C fI lf
t tangente 1 u tacki 11 mora biti okoirrihTa--pravac K"LI< :-Tlocrt [1- tangente [
iI 2-
mora biti okomit na tlocrt 11; normale n,- -' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC!
0 prvoga traga ravoine iP.
, i
, Na osnovu rijesenog -zgdatka, a prema prilozenoj labeli, postoji .los dcset
,~ (JIMEN-rJ;JE-{mm) :8'
0,
'0
~'
" kombinacija koje trcba rjdavatf'k&.? zadatkc La vjeibu.
0' 0 h d I, "b,
'0 50 '0 30 30
0;
2
" " 35 27 3/ C'
0'
5,

, "
3 58 38 29 3<
I' J',,_oJ

""
52 26 38
" /of' N'
9. Zadatak. Odrediri prodor polo vine kugle, sa srediDem Ii rLll'llilil Jr i
5 58
" 19 35
10
B,
polovine rotacione valjkaste piahe, kaja prelazi II vertikaine {ungclIL-'ijuLnc
5
"50 55
50
38
50
28
10 1.
A'
ravnine FiT, ako je ravnina L Iljihova zajednil.--'ka ravl1ina simelrije, u parolelno
• 51 58
" " " '0 y je s ravninom Jr2.
9
" 50
" 30
'0
" " 38 27 35

Slika 12.8
t

12. Prodori geometrijskih tijela }2,3 Prodori oblih tijela 301

R j e seD j e: Na slid 12.9 prikazan je prodor polovine rotacione Tangenta u tacki 7 prodornc krivulje k konstruisana je pomocu l10nnale
val,ika;;te plohe sa poloviuom kugle. Ravnina L sijece kuglu u glavnorn 11,{ 11;,11;) valjkaste plohe 1 normale 1l 2( 11;,11;) kngle, Te nonnale odreduju
mcridijanu g, a valjblstu plohu u gornjoj konturnoj izvodnici c njezinog nacrt,!: normalnu ravninu tP krivuljc k u tacki 7, Prayac MN ravnine <P, ciji je nacrt
Meridij2.n i izvodnica sijeku se u tatki 1 prodorne krivuljc. Iz naerta tacke 1 lJi ''N'' paraleJan sa osom x, sutraznica je prvoga traga tc ravnine. TIoert t'
odredimo tlocrt i bokocrt. lraz,ene tangente mora biti okomit na pravac ,\IN'. Prayae SN ravnine t:P ciji je
U borizontalnoj ravnini nl nalazi se ekvator kug1e e i prvl ~ragovi II i tloert S';V' pm·aldan sa osorn x, sutraznica je drugoga traga ravl1ine q:" Nacrt
f; nlVnina FiT, koji se sijeku u tackama 2 i 3 prodorne krivulj~ k. 11. tloerta tangente t" mora biti okomit na pravac SHN".
Nn 03110\-1.1 rijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji jos deset
t?,Cakfl :2' i3' odrede se naetti i bokocrti.
kombinacija koje lreba rjesavati kao zadatke loa vje.zbu,
/\ko kugln sijece ravnina F u sporednoj kruznici U-;, a ravnina T u
~poredlloj krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj
k, lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti. i bokocrti, 10. Zadatak. Odrediti prodor (;etvrtine Wl"llsa, eya je osa okomita na
Ostale t3cke 6, 7, 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama, koje ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0; ,07) u vertikalnoj ravllini simetrije
su jJ{;ra!elne S ravninom H2. Svaka takva ravnina sijece. polukuglu u je.dno~ forUSQ.
))01;lkruznici, a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici. Polukruzlllca 1
i:n.."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje.
R J e 5 e n j e: Na slici 12.10 prika1.an je prodor cetvrtine torusa i
uspravnog 'laljkn. Tacke prodome krivuljc k odrede se tako, sto oba tijela
presijeeamo ravninama, koje 8U paralelne ravnini 1[2. Svaka takva ravnina sijece
torus u paraleli, a valjnk 1.1 'izv;odnicarna-, lzv·odnice i paraicia sijeku se u tackama
prodorne krivulje,
Vertikalna ravnina simetrije torusa, ciji JC pry! trag pravac hi' a tree}
trag /),. sijece torus 1..1 para!eli h( [/,b"). Pat·aIda i izvodnice valjka sijeku se u
~ackam3 } i :2 prodorne krlyuljc._ Tl_opii tacaka 1 ~ 2 nalaze sc. u presjeku p1" Y og
lraga hi sa tlocrtom omotaca valjka. N~~~~ti tacaka -7 i· 2 nalaze se na dru·goj
I I . ~r· : 2' projekciji b ~ paralele h. 1z (Iocrta j' j 2· j naerta r I 2" odrede se bokocru
, ,\1 ,,-"-----i-~'
r---~.- I
\ \
t"'j 2""'lacakal i2,
d, a" k' \ Ven.ikalna ravnin~ A, ciji je p!"Vi tr&g prav<!c .a+,.a .treci trag a.?> ~ijece" __ ... _
~,~~~ I \

"1!... _.__ ;'L_._'~_. _~';.*.~.c' torus II paraJeli o( a',al>" ). ParaJeJa presijeca konturne izyodnice valjka u

i
b, //\ Ilr, : 9,1 f tackarna 5 j 7 prodorne krivuUe. Tlocrti tacaka 5 i 7 nalaze se u presjeku pryog
"/ ..>MI, IIlI ! traga 0. 1 sa tiocrtom ornotaca va1jka. Nacrti tacaka 5 i 7 nalaze se na drugoj
~; :;
:::'s;::::'0'::;6'
'L. __ r1
projekciji 0'" paralcJe a. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5 i 7" odrede se bokocrti 5"'" i
" " 7'" tacaka krivulje k.
, "
" Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. U
llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje, zato
Slika 12,9 .sto je ana simetricna s ob1.irom na ravninu B,
Na osnovu rijesenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji JOS
d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu.
12.3 Prodori oblih tijela 303
302 12. Prodori geometnjskih rijela
R j e sen j e: Na slici 12.11 prilazan je prodor uspravne trostrane
prizme sa polovinorn kugle. Rjesenje zadatka je slicno rjesenjirna prethodnih
b, G, zadataka. Tacke prodome krivulje odrede se tako, sto oba tije!a presijecamo
ravninama, koje su paralelne s ravninom 1C2.

J
Na osnovu rijdcnog zadatka, a prema prilozcnoj tabeli, postoji jos dcset
-t~-
/ III~-
Z
kombinacija koje treba rjesavati leao zadatke za vjezbu.

6'11' I .~ , a, - -k - - "-'''''''.

"I ~I ,,
3 '1/
-~111 ," 5~
,II I
k'd 7 , I
{ " <I
I
]11: ~8u
2111 , i;~
I
~/ -"'-1 1';
,
I I
I / 1,,,
',1. I
,, , I a

cig DtMEN;lfJE (mm) ~§


., CfNENZIJ£ ( rom )


.~
0
0 d h R • D k,. h

W 3' 80 50
-+--
--1--;-
90 I
1
"38 '0
"
3
.<.
" '"
",. 80 50
52 -l . .JL.
b,
", " "
" 25 ~i--~o
" " .55 "
, "3' " 90 36
36
78
ao
..
55

50
--~-~
~=l::-
" " 90 I " "
" "
" 5Z
}~-

"U '0 90 52
Y
" "
" "
9
10
38
42
." 30
78
80
50
52 Slika 12.11
90 53
/I
12 " "
J6 J6 78
"
Slika 12.10
12. Zadatak. Odrediti prador dviju polovinCl rotaciol1ih vuljkaslih plultii
kaje prelaze u vertikalne. tangencijalne ravnine. Osnava jedne je u ravnini Jh a
druge u prvoj projekcionoj ravnini E( ef,e? )cijaje osapara/elna S nlvninum ;ri.
11. Zadatak. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme cUa je OSl1OV£1 Ose vaLjkastih ploha 0 1 i 02 sijeku se u tacki S( Sl, S8 ).
u ravnini lrl i polo ville kugle sa sredistem u ravnini n,_
12. Prodori geollletnjskih tije!a 12.3 Prodori ohlih tijela
__ ______________ 305
'.04
~ ~c

R j e sen j e: Na slici 12.12 prikazanje proctor dvije polovine rotacionih


n
valjkastih ploha. Prodoma krivulja k( k',k ) sastoji se od dvije zatvorene grane.
Prv-e projckcije tih grana sastavljaju hiperbolu. Tacke prodome krivulje odrede
<::.c (ako. SlO obje krivulje presijecamo ravninama, koje su paraJelne s ravnioom

Horizontalna ravnina F, polozena osama valjkastjh ploha c~ji je drugi


lr(-lg (2' sijece te plahe u kanturnim iz"\'odnicama.Te izvodllice u tlocrtu sijeku
Sf" !.<lCLim;:J. l' -,2',3' ,4' prodorne krivulje k. Nacrtl t', 211', 3'" i 4" tacaka 1,
2. 3 i 4 nalazc se rw osi 0;. Konturne izvodnice valjkastih ploha u nacrtu sijeku ",\.
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'" prodorne krivulje k. T10erti 5' i 6' tacaka 5 i 6 nalaze se oa
0:';1 ()~ iIi izvodnici e!e'.
Da bi se odredile tacke 7, 8, 9 i 10 prodorne krivulje k, presijeku se
yaljkaste plohe ravninom A koja je paralelna s. njihovim osama ciji je
°
trag praY<lC {/2' Valjkastu plohu. kojoj je osa 2 , ray-nina sijece u
Ii'TTc1nicama DD i EE. Valjkastu plohu, kojoj je osa °1 , ravnina sijece u "
':;- r-.r.nicarna GG j Hfj. Te izvodniee sijeku se meau sobom u tackama 7, 8, 9 i
/0. TlnCl1j ~1\ ill lacaka Sll u presjecima tlocrta izvodnica, a naerti 11 presjeku
';1 ~.~l a~ 1 krivulje k"".
Tangenla u tacki 8 prodome krivulje k konstruisanaje na isti naCin kao u '8'
;;-)\1:ltku 11::\ slici 12.8. OT .......... ,
Nfl 05nO"l.'l1 rijesenog zaclatka, a prema prilozenoj tabeli, posloji jos deset ", \
CT.hcn:.",", koje treha rjdavati kao zadatke za vjezbu. ", .\ Do

13. Zadatak. Odrediti prador uspravnag valjka, cijaje osnova Ii ravnini


rotacione va{;kaste pfohe koja prelazi u tangencijalne ravnine.
H' G'

1Z j e s e 0 j e: Na slici 12.13 prikazan je proctor lIspravnog valjka sa


inom rotacione va!jkaste plohe. J\jesenje zadatka je slieno rjesenju zadatka
;1',,1\1\ • ZADATKA
h B R 0 J
, ,
ru "'lici 12.12
,If !~ I 2 3 !, 5 7 9 /0
Na osnovu fijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeh, postoji jos deset
'i 30J 35 ':0 i 30 35 '0
[-" '0 3. 35
koje treba rjes3vati kao zadatke za vjezbu. 1--~13s1+C-
~" 25! 30 35 25. 30 35 30 35 25 3.

tili-~J_~~_L!.? ! 25 20 15 25 20 2. 15
ao 30 I 301' 30 I 25 j 25 25 20 20 15 15

Slika 12.12
306 12. Prodori geometrijskih tijela ______ 12.3 Prodori oblih tJjeZa
--2.:::.::..:.=~===- _____,_.__
307

14. Zadatak. Odrediti prodor lIspraVl10g rOlaciorwg valjka lzja je


.'/1l' L"
; osnova Ii ravnini 1Cf sa pravilnom troslranom prizmom Cija je osnova par,:tlelna Y
;

/n; ravninom 7rj.


;

R j e sen j.....e: Na slid 12,14 prikazan je prodor rotacionog valjka sa


trostranom pri:zmom. RjeSenje zadatka s1ieno je rjesenju zadatka na slici 12.6.
~I Na slici 12.14a prostorno je prikazafl prodor prizme kroz valjak.

,.'
I

'"
3 J1 ( -
, 5" -
I
I
----t ~" t 5"
--,_.:!...,,
2"
I 7

r
1
':~
7/1 ! 9~'-'~~'''':~~7 ,:10 ' ~
! 11'"
13.'
,
r
.
12,1 i

,i",::u
I
! _I I ,-
I 0

: 8'

,
,~
~~
DINENZIJE

h
( rom)

k d. 0
~:
.~ d

50 8'0
:
'0 '0
" " ,D'
,
,
2 50
52 "8 '0
OS
2'
20
75
75
"
'0 A' c,
<6 '0 55 70 50
5 50
" 52
D,

55
"9 '0 12 78
35
6
7 8 " 25 71
30
8
"
55 7
"70 ]6 80

9 50
"'0 70 " "
25
82 '0
'0
56 65 7, Slika 1214
'0
" '0
Slika 12.13
12.4 Zadaci za rjdavanje 309
12. Pmdori geometrijskih (ijcla

10. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10,70,0),
11.4. Zadad za rjesavallje B(25,]OOJ)j, C(65,85,Oj] II Jtj i vrh \/(85,10.70), sa kosom trostranom prizmom
cija je osnova DEF[D(85.70.0J. E(40.70.0), F(60.55,0)f U 1[, i bocoi brid
1. Odreditj J)rodor trostranc piramide, c~ia jc osnova ABCLA(25,80,O), B(70,15,O), EG [E, G(25,50,50)].
('(730, 6()JJ Jj U 7f, i vrh V(80,55,85). sa trostrunom pinHnidom koj~jje osnova
DEF[D( 4(),35,Q), E( 110.25,0), F(75,90,OJ] u nj i vrh V(60,50,70). 11. Odrediti prod or kose trostranc prizme kojoj je osnova ABC[!\(20,55,O).
B(30,70.0). a---'55,65,0)] u It! i bocni brid AGrA, 0(80.25.65)], sa kosom
2. ndrediti prodor uspwvne cetverostnme prizme, kojoj je osnova KLMN[K( 30,15,0), trostranom j:'irizmorn DEF{D(70,65,O), E( J 10,80,0), F(95,55,O)] Cijaje osnova
}I1O,4(J,OI, M(60,4rJ,rJ}, N(70,25,Oj] U Jrj i bocni brid KG[K, G(30,15,60)), U JTj i boeni brid DKrD, K(JO,J5,65)j.
sa pc!ostr:mom pinnnidorn Cija je osnova ABCDE[A(20,20,O), 13(40,60,0),
(-(00,,(,0,0). D(80.]0.0), E(50,5,0)]u rtl i vrh V(50,30,30), 12. Odrcditi prodor kose trostrane prizme cijaje 05nova ABC[A(90,70,O). 8(70.60,0),
C( JOO.50/n] U ITI i bocn! brid AG[A. 0(40,20,55)], sa kosolTl trostranom
3. e'dredi!) prodor cctvcroslrane prizme, kojoj je os nova KUylN[K(0,60,40), piramidoll1. kojoj je osnCl"va DEF[D(25, 80, 0), E(60,55,0), F( 10,20.0») un, i vrh
L(0,25,55I, i"\I(O.1O,J5), iy'(0,20.5)} U 'ffJ i bocni brid KG[K. G(80,60.40)j, V( 80, J0.50).
';:-1 pmvilt1C)l'H llspravnolll scstostranom piramidom Cija jc osnova un"
lkr) je \Th piramide \/(40,35,65). ajedan vrh njene o:move tacka A( 1535,0). 13. Odred!ti prodor kose trostrane piramide kojoj je 05nOV8 ABC[A(l40,75.0r
n, i vrh \i( ](),15.95), sa kosom trostranom
B(60, J j().O). C( 1()O.] 35,0)] u
,j. C)dredili pl'odur troslr<lne piramide Cija je osnova ABC{A( 10,10,30 j, B(30,45,1O), prizmom lJEp[TJ(0,80,O), E( 15.120,0). Fr55, 105,0)] cijaje osnova u 7r, i
C(75,2(/,25)) i vrh V( 130, 90,95), sa ('rostra nom prizmo1ll kojoj je" osnova bC'cni brid DG[D, G{ 75,5. 75)].
DEF[O( 145.75.55), E( 14q.40. 75), F(}20.35AO)] j bocni brid DGLD. G(45,90,60)].
14. Oorediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova
-, Odrediti I_'fo(k.ll" l1spravne trostrane prizme kojoj je osnova ABC{A(50,50,O), ABCD(,A(45.1O,O), B(20,45.0), C(55,70.0), D(80.35,0)ju ITI i bocni brid
p(f'-,t\. !~,il\_ C:O(!.25.0)] U J[! i \'IS1n<l v;;;:WI; sa kosom trostranom prizmom Cija .:lJr[A, (-;r45,(l_751j. <:{1 cetverostranom priz.mom kojoj je osnova
j--: 'YfHl'-;a nEF[D(:O.O,60), £(-10.0,30), F(20,C,55)] i bocni brid KLHN{K(O,65,30}, L(O,50,50). Af(O.lO,60), :V(0,30,!5)}u IT3 i bocni brid
DGLl), G( ;(0)70,'10)). KF{K, F(lOO.65.30U

ti. Od1'<"oili p'[()cior'i.lspr:-1vne trostr5ne prizme kojoj je osnova ABC[t't{20,30,O), 15: Odredili proaoi- trostraoe priz.rne cija je osnava ABC[A(60,0,65). B(90.0, 100).
3(65.30,0;. U50,75.0)] U 7[;. i '.'i:::ina 1':=Q5. q kug\nm [S(40.45.50]' r=357. (·i!nn.o351]u"7,: 1 boeni hrid AD[A, D(f)/J 14() r'(5)}. <;3 cetverostranom prizmom
kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0,40,85), UJp,30,35), M(35,5,50). N(25, 15. 11 OJ) i bocni
7> Odrediti prodor uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova EFGH[E(50,20,O), brid KGlF,.-, G(l45,J35,85Jj.
Fi7.~,-j(j()), (;(5/1,60.0). fI(25AO,O)J-u 7[, i visina v=15. ~a tt:oS--t:J::a+:i.om prizmom kojoj
jc-,Ymov[l .'1 Be[A( 105,20,35),8(85,55,30), ('(80,35.10)] i hoeni brid 16. Odrediti prador k05e celverostrane prizme cijaje osnovaABCD[A(55,1O,0).
Inri\. DCO,2(),65,l}_ B(70,40.0), C(30,55,0 j, D) Urt1 i boeni brid AG[A, G( 120,60.60)], sa trorostranom
kosonI prizmom kojoj je os nova KLM[K(95,J 5,0), L{115,30,0), M(85,45,O), U IT,
s. Odrec!iti prodor uspravnc trostrane prizme. cija je osnova ABC[A(20.45.0). i bocni brid KN[K. N(20. 70,60)].
B(35.20.01, C(60,30.0)lu 1ft i visina 1'=70, sa trostranom prizmom kojojje osnova
(!EF{D(.--'J).25J. [;(40.0,45), F(25,O, 15)] i bocni brid DG[D, G(5,60,25)). 17. Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl .ie osnova kvadrat ABCD u n l ,
korne je dUagooal" ;lC[;\(20.30,0). C(80, 50, O)j i botni brid ;lGIA, G(60,50,70)},
9_ ('drediti pn'dor uspravne cetverostrane prizme, eija je osnova paralelogram sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f], sa sredistem u tacki M(70.a,3S),
ABCl)[,-V--!O.. '/5,O). B(75.25,O). C(JOS,55.0), D(65]O,O}ju IT; i visina v=90, sa poluprecnik osnove r",,20 i vis ina valjka v= 100_
CL~t\:('ro<:tranom prizlTlom kojoj je osnoVll EFGH[E(20,20,45), F{20,40.65),
<~! '20 6( ,45). H(J0.4().25Jj i boeni brid EK[E, K( 125,20.45)). 18, Odrediti prodor t:roslrane piramide, cija je osnovfI ABC[A( J 15,20,30), B( 105,,50,10),
C/73, 20. ?5) 1 i vrh \"( i 5.85, -::), sa trostranom prizmom kojoj je osnova
DEFLD( J 5.F),] 5), E( 30.0.50), F(60.25.20)] i bocni brid DGID, G(60.95,55)].
F
310 12. Prodori geometri}skih tijeld 12.4 Zmlaci za rjeS(lvanje 311

19. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40,35,0), B(50,80,0),
ji 28. Odrediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, kojoj je osnova
C(75,50, O)] i bocni brid ADIA. D( 1 ]0, 100,90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je ABCD[A(l0,35,O), B(35,60,O), C(60,35,O). D(35,.l0,O))u 1[, i bocni brid
osnova EFG[E(1I5,40,JO), F(140,40,30), G( 145,55,(5)]j boom brid AE[A_, E( 10,35,55], sa trostranom prizmom cija je osnova KLM[K( 15,55,10),
EK[E, K(50,120,75)J L(15,40,40), M( 15,25,10)) paralelna s n) i boeni brid KL{K, L(70,55,1O)).

20. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme, cija je OShaYa AHC[A( 10•.10,0), 29. Odrediti prodor trostrane piramide cija je osnova ABClA(O,30,40j, B( -40, i 0,1 UJ,
B(35,60,0), C(65,35,O)] U 1f} i visina v=80, sa kosom trostranom pdzmom C( 15,55,lOjj i vrh V(90,85,llO), sa lrostranom prizmom kojoj je osnova
kojoj je osnova DEF[D(70,15,O), E(90,55,0), F(115,35,0)] Ll 7tJ - i boeni brid DEF[D(70,25, 10), E( 110,]0,30), F¥ 1 OS, 45,S)} i bocni brill F'G[F, G{25, JIO,9u)I
EG[E, G(,JO,80,60)).
30. Odrediti pradm trostrane piramide, 6ija je osnova ABC[A{55,100,O), B(O, 80,0),
21. Odrediti prodor kose trostranc piramide, ctja jc osnova ABC[4.(35.75,O}, C(70,3S,O») u n} i vrh V(105,40,95), sa kosim valjkom kome je osa
B( 10,10,0), C(60,25,O)]u n, i vrh V( 110.75,70), sa trosrranom prizmorn MN1M(1l0,75,O), N(70,35,?5)) i poluprecnik osnove r::::.30 u 1[1.
kojoj je osnova DEF[D(80, 15,0), £( 125,35,0), F( lOa,55,O)} II 1[, i boctli brid
DG[D, G(45,65,50)). 31. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. 70, 0), N( 30,30.45), r:;::;Z5 J i
_kosog stosca ciia je osa SV[S( 40,50,0), V( 100.10,65), r:;::;20}. Oba tijel8 osnovuma
22. Odrediti prodor trostrane piramide kojoj je osnova ABClA(0,70,O), E(20,130,O), leze U 1Cj.
C(105, 95,0)J i vrh \f( 140.10.105), sa cetverostranom piramidom clja je osnova
DEFG[D(95,5,O), E(30,J5,O), F(20,45,O), G(75.3D,OJ] I,,), V(J20,90,105). 32. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje ,)sa SV[5(4-0,50,0), V(40,50.60), r:'<50}
Oba tije!a osnovama leze u 1C}. i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65,50,0), N(65,50,55), r:;::;20).

23. Odrediti prodor kose cetverostr~ll1e prizmc, kojaj je osnova ABCD~A(0.35,()),­ 33. Odrediti prod8f--Wtaciol'log-stosGa tome je srediste osnove LS( 60,55,OJ r~45,
B(l5,JO,O), Cl50,5,O), D(30,30,O)]u n, I bocnl b,idAK[A, K(85,70,65)j, sa -i' v= 100 j i rotacionog valjka Cije je srediste osnove[M( 45,85,0}, r:;::;20, v=75}
kosom trostranom prizmom cija je osnova EFG{E( 140.0.25). F( 115,0,50),
G(80.0,15J U 1rl i bocni brid EL{E, L(70,70,55)).
34. Odrediti proJor rotucionog stosca kame je srcdiste osnove II tack! S( -60,50.1.)),
po!uprecnik osnove r=35 i visina stosca 1-':;::;90, sa rotacionim valjkom kome
24. Odiedifi prodor trostrane piramide kojaj je asnova-ABC[A( 75 •.J{).1 Si,JJ( 12U, liJ, J j j.
je OSllova paralelna S '.'7:_0, cije je srediste \l taeki AN -lrJ,60,40). pO!l1precnik
osnov~ r:::::-20 ! visina valjka v~Joo~"~'-' -
cr
13S.25.60)} i vrh F( 10,110,90). sa trostranom prizmorn eUa je osnova
EFG[E( /5,65,20), F(55,25,20), G(20,JO.65)} I bocnl b,ld EK/E, K(80,J40.90)j.
35. Odreciiti prodor rotacionog va!jka kome je osa AIN[M( 30.50,25), NO cfu,5U/j() j J1
poluprccnik osnove r:;::;25, sa rotacionim stoscem kome je srediste osnove u tad-.l
,,25,.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 150,0,30), B( j 10,0, (5),
S{85.,5(),O), poluprecnik osnove r~40 i ,:isi~a stc:sca y::=100,
C(50,0,10)J U 1r2 i vrh V(0.70']Oj, sa cetverostranom piramidom, kojoj je osnova
DEFG[D(40,60,0), E( 110,60,0), F(8S,JO,0), G(20, 10,0)) U][, l vrh \/(60,30.90).
36. Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(; U tacki ;'yf(4(),.-f5,(i).
poluprecnjk osnove r:;::;25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60", a sa ;t2 ugao od 45")
26. Od,cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30,15,40).
i kosog stosca cija je osa ')·V{S(100,55,O j, V(15,5,70] i poluprecnik o~move r=30.
B( 11 0,50,20), C(75,20,30)] i v,!l V(20,85,1 10), sa trostranom prizmom cija je
os nova DEF[D(lS, 70, 75), £(25,40,90), F(40,30,45)} j bocni brid
37. Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60,80,O), V(! 30,10,85), 1'::;;;40]
FG[F, G( 120,60,50)}.
i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125,65. 0), N(65,50,105), 1"::.:25 J. Oba Iijela
27. Odrediti prador trostrane pirarnide, cija je osnova .4.BC[A(O,30,0 j, B(70, lO,Uj, osnovama Ide U Trf.
C(60,50,0)) U 1CJ i vrh V(J 15,25,95), sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova
38. Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je ~rediste 05no\'e Ll tacki ,'HH5,4-u.O).
DEF[D(35.0,50). £(100,0,80), F(85,O,10))u JTl i VIM V(65,70,45).
poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105, sa ro[3cionim valjkom cija je osz,
PR[P(0,50,85J. R(90,50,30] i poluprecnik osnovc r::::;.20.
317. 12. Prodori geomefrijskih tijeln 12.4 Zadaci za rjdaval1je 313

39. Odre.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100,60,O), r=35, v=lOOj sa osnoyom
\l ;': i F'RIP(4(),65,75), R(lOO.65,20), r=:.25]. $30
! 2. ~13.
:1(). n;lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45, 50,0), 1'=40], [0(45,50,55),
r;:c;15J, sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O,50.25), N(90,50,25), r=25).
Nacrtati svc tfi projekcije. x

41. (Jdn,,-diri rrodor r(l\,lCjonih valjaka: [M(O,40,0), N(0.40,9(n r=20] i


PRfpi".<5,20.2(h R(35.60.7(!), 1'0::..20).

i,t?. '_''-.lrcdjti plOd or rotaciollog stlJsca kame je asa 5 V[S(60, 45, 0), V(60,45,95), r=351 sa I,' i
:'~\lgiolTl [S(75,<15,35). r=3()/ Nacrtati sve tri projekcije.

'+3, '>.1, editi Fwduf uspnmlc trostranc prjzmc cija jc osnoya ABC{A(20. J5, }.
B(35,S~<}, 0·-/5,50. 11 u rnvtlini E(55,co,95) j visina prizme v~JOO, sa kuglam
F('('5, .fO.6." I, r=4() /. 4. 5. 6.

~(4 ('d1'cdi:i rrndnr "aljka komc je osa iHN{MW60,40). N(60,60.40), r~25), sa kug!om i-2IJ...\

4S~
r'-;,:(j(' ·~O,50). r=:40}.

Otlre:(!i1j produr rotacionog vaJjka kame je srediste osno-.,,:e [M(60,50.0), ;'=35,


J'"I
_,no;. sa Luglom £.')'(80,65.. 50), r=40).
l-,--:-.,---,_+x~ x

~
l~ . ;:~
11:.'0 \ I
-\7.
.: dn '73.
:~\':' i'!Tj£'h-:ije prociol":l geometrijskih ~ijcb koj::t su.d~t3. na slibma braj --, : '7-' .---.---
, 1-_",6°'-_1
314 12, Prodori geometnjskih tljela 12.4 Zadaci ::;a

...----+=::--1-1
~I

,
81
L_-+__..i_,l

·80

X._,
I
~
"i ~,

~I
JL-''-....::r::.---'-_'-

80
80

J
~I
] 2.4 Zadaci za Ijesawmje 317
12. Prodori geomelrijskih njela

r+--+--1 37.
01 i
~I
gi
I
x ~'-'-......L,,!L-,-..L-- j_!.L-+-J-l_~x

.~. 80
,---- ---

L....-~ ____ ~ ____ --

33.

x _.L_'---lLi.

J.,m
50.'-.

43.
L._+-_L_~
lW
318 12. Prodori geometr(iskih tlje!n 12,4 Zadaci za rjdQvanje

48 f.--.-.C/J50
I~--~ 55., -

40

T--+---+--J

-~, ~ 1\ ill J
.~~+-~
I

.54
f--------

r
T I 61.
' !
I 1
~I
T

g
1
I
+-
I ,Ii
I
"I
"',
0"
. f
~I I : ,
J __ ~=:=F i_~
12_ prodori geometrijskih tijeia ; 2 . ...f. Zculaci.:;a Ijdavdllje
320

Al
l1
J,~'-'1-
8" ,.'~--!J..1JLL--q
f' " ,
'

,
-" 1---'-'-'-'..:'..:'--4
A" ---j---
~r I -4. 66.
/ I ~\- D" I
~ __ J,. x _ x 69.

'\~
B'
D'
-
,-\- -/-
\;L..:...-::d ._--"---
C'

i
C" I 1_
,, '
I
8" ----I
I I
I I
70.
67.

AL-~-----'
522 12. Prodori geometnjskih tijela

LITERATURA
x
71. L Babic ... : Konstmktiviltl geometrija, Zagreb, 1994.
, J. Boiicevi6 : Deskriprivl1Q geometnja, Zagreb 1948.
S. K. Bogoljubov: Zadacnikpo Cerceniju, Moskva, 1967.
L. Dubikajtis: Geometrii wykreslnej, PWN, Warszawa, 1963.
V. Durovic: Nacrtna geometrija, Beograd, 1987.
Z. Glazer, L. Wysokinski : Geometrija wykreslna, P\VN,
Warszawa,1976.
J. Justinijanoyic : Nacrtna geometrija I i II diG, Zagreb, 1963.
D. Jankovic, R. Ljubojevic : Praktikum iz tehniG~kog cnanja,
Gradevinska knjiga, Beograd, 1968~.
C. Koludrovic : Tehnicko ertan)e u slici. Beograd, 1985.
b--bewandowski-+~Geometrija wykreslna, PWN, \Varszawa, 19'1--1~-~
x V. Nice: Deskriptivna geometrija, Zagreb, 1974.
72.
V. Nice. Deskriplivllu geo!1lelrija I i 1I dia, Zagreb,.l980.
F. Otto, E. Ouo : Podrecznik geometrii wvkreslneJ, PWN,
Warszawa, 1977. . ,
D. Palman : Pr6lji£:i.raaJ--e i mel&r.i<:-.lILlCmW :st::urru:lrije, Skul~ka tnj±ga,
Zagreb, 1982.
1. PaJ: Nacrma geomerrija u anagiijskim stikama, Budapesr, 1966.
Preveo Dr V. Nice.
T. Panteli6 : Tehnicko crtanje, Beograd, 1987.
T. Rachwal: Georrfetnja'l,vykres7na,'PWN, Warszawa, [977.
M. Tatic, P. Kovacevic: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa
tehnickim crtanjem, Sarajevo, 1967.
M. Vavra, J. Vasicek: Tehnicko pismo, Sarajevo 1982.
73.
x
,
~.

Knjiga je stampana :;;a/zvaljujuCi donatorima:

lvlodmllja Fadil- p,.zjedor,


kJesic Afehmed -- Prijedor,
DJL "Dipon" - TII:}a,
R/''v[C Bal1ovici, d.o,u ..
DD Elektroremonf _.- BanoviCi,
Rudnik Ugnita Bukinje - Tuz/a,
Rudars/J'o-geoloHo-graaevinski !aku!tel ..- Tu::.la,
Tehnolo<~ki fakultel - Tuzta,
Tu:)anski kanton "TlIzla,
OpCina lirzla,
Bosna osigllraJ~jefi{ijaia Tuzla,
Tu:danska bmzka DD Tuzla,
Rudnici lignita ftKrelw~D!lr(1evik" - Tllzla. do.a"
PK Vi.~ca - Duraevik,
"Tuzla-krarc" - Tuzla.
R:udll1K-,~oli "TuJm1i" - fuda,
K!inicki rentor - Tilda,
Po(jooprenw Iillja{a {I_do, i

li(nim uCeScem.
'C:llij\'ll 1\'1isljenja Federalnog millistarstva olJrazovanja, nauke. kulture i
"c:'rI,i -i-"i ~JJ,-1~-2-602iOO 8d 06'()6.2000. 'Jdzbenik je o~l(1hoden porezg, na

;'::>11'],:1 "'"PrintCom" n.o.o. Tuzla

Zikrijah UadZimehmcdovic - Zico

ii·

(,

I"·